Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 12/1 itu. 4-7
  • Pe a Feteenai Uputuu ma le Upu Moni

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe a Feteenai Uputuu ma le Upu Moni
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faapolusioneina Vai o le Upu Moni
  • Faaopoopo atu Kerisinetoma i le Faapolusioneina
  • Aafiaga o le Faapolusioneina Faaleagaga
  • Tofotofo i Uputuu
  • Pe Tatau ona Feteenai Uputuu ma le Upu Moni?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • E Tapua‘i Kerisiano i le Agaga ma le Upu Moni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Pe E Mafai Ona E Talitonu i le Tusi Paia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • O le ā le Faavae o Mea o Loo e Talitonu i Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 12/1 itu. 4-7

Pe a Feteenai Uputuu ma le Upu Moni

E MATAUTIA—O LE VAI E LĒ TATAU ONA INUINA. Atonu ua masani ona tatou vāai i na ituaiga lapataiga. I le tele o vaipanoa, e faaeteete ai tagata i mea latou te inuina auā ua latou iloa o nisi nofoaga ia e faasau ai le vai, ua faaoonaina e le mea ua taʻua “o se pulū oona” e matuā aati leaga le oona. O le iuga o lenei faapolusioneina, fai mai se tasi suesuega, nai lo le avea ai ma vai “e faatumau ma puipuia ai le ola,” ae ua avea ai “o se ala e oo mai ai siama o faamaʻi ma . . . vailaau oona e faaleagaina ai.”—Water Pollution.

Faapolusioneina Vai o le Upu Moni

O uputuu e feteenai ma le upu moni ua pei lava o nofoaga ia e faasau ai le vai ua faapolusioneina. E tatou te ono pipiimau atu ma le loto mamā i uputuu—o faamatalaga, o manatu, o talitonuga, po o aganuu na tuuina mai e le tasi tupulaga i le isi—o loo ua faaleagaina moni lava i mea pepelo o le “pulū oona,” o manatu ma filosofia e faaseseina ai. E pei lava o vai ua faaleagaina, e ono faapogaia ai e ia mea le faaleagaina e lē o iloa atu—o le faaleagaina lea faaleagaga.

E tusa lava pe tatou te lagona e faavae aʻe i le Tusi Paia ia talitonuga faauputuu a a tatou lotu, e tatau lava ia i tatou uma ona faaalu se taimi e iloilo lelei ai ma le faaeteete ia talitonuga. Manatua foi, ina ua piimau atu Matini Luteru i le talitonuga faauputuu o lona taimi ma ia taʻuseseina ai Copernicus, na ia talitonu na lagolagoina o ia e le Tusi Paia. Ae peitai, sa lei taulau ona mulimuli Luteru i le faaaoaoga lelei a tagata Perea anamua o ē ‘na sogasoga i le sailiilia ma le faaeteete o Tusi Paia pe moni ia mea.’—Galuega 17:10, 11.

Seʻi manatu i le faaleagaina na faia e talitonuga faauputuu i nisi o Iutaia i aso o Iesu. Na latou talitonu maumauai e faapea na saʻo a latou uputuu. Ina ua latou tetee ane faapea sa lei tausia e soo o Iesu uputuu, na luia i latou e Iesu i le fesili atu: “Se a le mea ua soli ai e outou foi le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?” (Mataio 15:1-3) O le ā le mea na sese? Na faailoaina mai e Iesu le faafitauli ina ua ia siiina mai upu a le perofeta o Isaia e faapea: “E tapuai fua . . . i latou [i le Atua] i lo latou fai ma mataupu o poloaiga a tagata.”—Mataio 15:9; Isaia 29:13.

Ioe, na latou suia upu moni mai le Atua i manatu o tagata po o le sili atu ai ona leaga, i manatu e mapuna mai i temoni. O se faataʻitaʻiga, ua faamatala mai i le Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau e 506 e faapea: “I lena taimi, na aʻoaʻoina ai e Faresaio e faapea a faailoa atu loa e se tagata ni ana meatotino e avea ma ‘kopano,’ po o se meaalofa e tuuina atu i le Atua, ona lē toe mafai lea ona ia faaaogaina ia mea e faamalie ai manaoga o ona mātua, e tusa lava po o le ā le manaomia tele na iai ia mea, ae sa mafai lava ona ia faaaogaina mo ia, ia meatotino seia oo i le taimi e oti ai pe afai na ia filifili e faia faapea.” O le poto faaletagata na faaleagaina ai vai o le upu moni, na iai ni aafiaga leaga i tulaga faaleagaga o tagata Iutaia. O le toatele na oo lava ina latou teteeina ai lo latou Mesia ua leva ona latou faatalitali i ai.

Faaopoopo atu Kerisinetoma i le Faapolusioneina

O le faaleagaina foi faaleagaga faapena na mapuna aʻe ina ua mavae le maliu o Iesu. O le toatele na faapea mai o latou o soo o Iesu, na fiafia e faaaogā uputuu tuugutu e fai ma faavae mo aʻoaʻoga fou. E tusa ai i le Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, na lomia e McClintock ma Strong, na talitonu nisi tagata na taʻua o Kerisiano e faapea o ia uputuu “o faatonuga na maua mai e lotu Kerisiano muamua, mai i gutu o le au aposetolo, na faasolosolo mai i tausaga faaaposetolo, ma faasaoina mai ai i se tulaga mamā seia oo mai i o latou taimi.”—O upu faasisipa o a matou.

O le mea moni lava, o le tele o ia uputuu sa lē mamā, o ni manatu sese. E pei ona faamatala mai e le Cyclopedia e faapea o ia filosofia fou sa “lē gata e eseese ma isi uputuu, ae faapena foi ona eseese ma tusitusiga moni lava a aposetolo ia na iai ia i latou.” Sa lē faapea na lei matuā faatalitalia lenei mea. Na lapataia e le aposetolo o Paulo Kerisiano e faapea: “Ia outou, neʻi faapologaina outou e se tasi i le poto le aoga e faasese ai, e tusa ma le uputuu a tagata, e tusa ma aitu o le lagi ma le lalolagi, a e le tusa ma Keriso.”—Kolose 2:8.

I aso nei foi, e tele talitonuga faauputuu e ‘matuā eseese mamao lava ma tusitusiga moni a le au aposetolo.’ Ua faaoonaina e Kerisinetoma ia vai o le upu moni i le tele o manatu e puna mai temoni, e pei o le Tasitolu, le afi i seoli, le ola pea o le agaga o le tagata pe a oti, o le lotonuu, ma faiga faaifo i tupua.a (1 Timoteo 4:1-3) Ua molimau mai talafaasolopito i le maʻi faaleagaga ua puea ai tagata o ē ua paʻūū atu i le mailei o aʻoaʻoga faatemoni ia ua avea ma aʻoaʻoga faauputuu a Kerisinetoma.—Faatusatusa i le Isaia 1:4-7.

O lea faaleagaina o le upu moni, o le mea moni na amata mai lava i le amataga o le olaga o le tagata. Ua faaauauina pea e Satani le faiga na ia amata maia i Etena o le faaleagaina o mafaufau o tagata i pepelo ma le taufaaʻoleʻole. (Ioane 8:44; 2 Korinito 11:3) A o salalau atu le aiga faaletagata i itu uma o le lalolagi ina ua mavae le Lolo o aso o Noa, na aafia ai tagata o aganuu uma i faaputuga o vai ua faaoonaina o le poto faaletagata ua filogia ma filosofia ma manatu e puna mai i temoni.

Aafiaga o le Faapolusioneina Faaleagaga

O le ā le leaga e mafai ona faapogaia e lena faaleagaina faaleagaga? E mafai ona tatou faatusatusaina lea i aafiaga e oo i lo tatou soifua mālōlōina faaletino ona o vai ua faapolusioneina. Ua fai mai se tasi tagata atamai: “E tusa ma le 200 miliona tagata ua aafia i le schistosomiasis (bilharzia) [fiva sisi, lea e maua ai le toto vaivai, faalēlelei le malosi, soifuaga maʻi, ma e oo lava i le oti], ona o vai ua faaleagaina ia e taeele ai. E lima selau miliona tagata ua maua i le ogo (trachoma), o se tasi o pogai autū o le tauaso, ona o le palapalā o vai e taeele ai. . . . E tusa ma le lua piliona o tagata ua lē maua ni vai mamā e feinu ai.” (Our Country, the Planet) O le faitau miliona o tagata ua vaivai faaleagaga, faatauasoina, ma oo lava ina maliliu ai ona e māfua mai i le mulimuli i uputuu ua faaleagaina i aʻoaʻoga sese ma aʻoaʻoga faatemoni.—1 Korinito 10:20, 21; 2 Korinito 4:3, 4.

O se faaaoaoga, o le toatele ua fenuminumiai po ua faatauasoina foi e uiga i le faiā a Iesu Keriso ma lona Tamā o Ieova le Atua. Na avea ma masani a nisi o ē na faapea mai o latou o Kerisiano le aveesea o le suafa paia o le Atua, o Ieova, mai Tusitusiga Kerisiano Eleni. Ua fai mai George Howard i le Journal of Biblical Literature e faapea: “I o matou manatu, o lenei aveeseina o le Tetragram[maton] [o mataitusi e fa i le gagana Eperu o le suafa o Ieova], na fofoa aʻe ai se fenuminumiaiga i mafaufau o uluai Kerisiano Nuuese e uiga i le faiā a le ‘Alii le Atua’ ma le ‘Alii le Keriso.’”

Seʻi mafaufau foi, i fenuminumiaiga, o faiga faataulaitu, ma le fefe ua māfua mai i uputuu e lē faale-Tusi Paia lea e faapea o le agaga o le tagata e ola pea pe a oti. (Faatusatusa i le Failauga 9:5; Mataio 10:28.) E toafia ni tagata ua saisaitia i le tapuaiga i tuaa po o le ola i se olaga fefe i so o se taimi i tagata ua feoti faapea o le a toe ō mai ma faaleaga i latou? O lea talitonuga ua oo lava ina faamalosia ai tagata e fasiotia i latou lava ma isi.

O le toatele o tagata Iapani ua lagona faapea a feoti, ona toe fetaiaʻi lea o o latou agaga i se tasi lalolagi e ese atu. O nisi o mātua ua pule i o latou ola, ua manatu ai e faapea e sili pe a fasiotia foi a latou fanau. Ua faamatala mai e se English Dictionary of Japanese Ways of Thinking e faapea: “O le pule i le ola i Iapani e lē masani ona taʻuleagaina, ae e masani ona vaai i ai o se auala talileleia e faatoese atu ai se tasi ona o se agasala matuia na ia faia . . . E oo lava i se aiga atoa ua pule i o latou ola, e masani ona faasilasila mai i ni upu aualofa.”

Tofotofo i Uputuu

I le vaai atu i le matautia o loo aofia ai i le mulimuli tauaso i talitonuga ma aganuu faauputuu, o le ā e tatau ona tatou faia? I le agaʻi atu i le taufaaiuiuga o le senituri muamua, na avatua ai e le aposetolo o Ioane lenei fautuaga i ona uso Kerisiano: “Le au pele e, aua tou te faalogo i agaga uma lava, a ia outou tofotofo i agaga [e pei lava ona outou tofotofoina le vai pe mamā] pe mai le Atua i latou; auā e toatele perofeta pepelo ua o atu i le lalolagi.” (1 Ioane 4:1; tagai foi i le 1 Tesalonia 5:21.) E faapefea ona e iloaina se uputuu e leaga? E te manaomia ni taʻiala, ni tapulaa mamā, ina ia tofotofoina ai mea o loo e talitonuina.

O le Tusi Paia o le taʻiala lea. Na taʻua e Iesu Keriso e faapea: “Ia e faapaiaina i latou i le upu moni; o lau afioga o le upu moni lea.” (Ioane 17:17) Na ia fetalai foi: “E oo mai ona aso, ua oo nei foi i ai, o e tapuai faamaoni latou te tapuai i le Tamā i le agaga ma le faamaoni.” (Ioane 4:23) O le faaaogaina o le Afioga faagaeeina a le Atua, e te oo ai i vai mamā o le upu moni nai lo vai ua faapolusioneina o filosofia faaletagata ma filosofia faatemoni.—Ioane 8:31, 32; 2 Timoteo 3:16.

Ia manatua, e oo lava i sina faapolusioneina e mafai ona oo ai ni aafiaga e faaleagaina ai. O nisi taimi e tele ni tausaga ua alu ae faatoʻā faaalia mai aafiaga. Ua fai mai Shridath Ramphal, le peresitene na seʻi mavae atu o le World Conservation Union (Faasaoina o le Vai ma le Siosiomaga o le Lalolagi): “O vai palapalā, ua avea ma fasioti tagata silisili atu ona matautia i le lalolagi. E lē itiiti ifo i le lua sefulu lima afe tagata e maliliu i aso taitasi mai le faaaogaina o ia vai.” O uputuu ua faaleagaina faaleagaga, e pito sili atu ai ona matautia.

Pe o ia te oe ea le lototele e vavae ese ai mai talitonuga faauputuu na atonu na e mulimuli ai mo le tele o tausaga pe afai ua mautinoa e feteenai ma le upu moni? Ia utagia lapataiga. Ia puipuia oe lava ma lou aiga i le faamautinoaina lea o au uputuu pe o ogatusa ma le Afioga mamā o le upu moni a le Atua.—Salamo 19:8-11; Faataoto 14:15; Galuega 17:11.

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le Reasoning From the Scriptures mo le faamaoniga e iloa ai o na aʻoaʻoga e lē faavaea mai i le Tusi Paia. Ua lomia lenei tusi e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Ata i le itulau 7]

O le Afioga a le Atua o le upu moni e pei o se vaitafe o vai e manino, ma mamā

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga