Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
SETEMA 6-12
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | TEUTERONOME 33-34
“Sulufaʻi Atu i ʻAao o le Faavavau’ o Ieova”
it-2 51
Iesuruna
O se igoa faapitoa mo Isaraelu. I le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint, na faaaogā ai le upu “Iesuruna” o se upu māfana, ma faaliliuina ai i le upu “faapelepele.” O le upu “Iesuruna” na faamanatu atu ai i tagata Isaraelu lo latou faaeaga, o le avea ma nuu na osia se feagaiga ma Ieova. E tusa ai o lenā feagaiga, na tatau ona latou tausisi i le amio saʻo. (Te 33:5, 26; Isa 44:2) I le Teuteronome 32:15, o loo faaaogā ai le upu Iesuruna i se auala e tuufaafeagai ma lona uiga. E leʻi ola tagata Isaraelu e ōgatusa ma lo latou igoa o Iesuruna, ae na latou faauamaaa ma teena Lē na Faia i latou, o lo latou Faaola.
rr-E 120, pusa
Mauaina o le Fesoasoani Ina ia Toe Malosi Ai
I senituri a o leʻi oo i aso o Esekielu, na taʻua ai e le perofeta o Mose, e iā Ieova le mana ma le faanaunauga e faamalosia ona tagata. Na ia tusi: “O lou lafitaga o le Atua mai i anamuā, ma o loo i ou lalo ifo aao o le faavavau.” (Teu. 33:27) Ioe, e tatou te mautinoa, pe a tatou sulufaʻi atu iā Ieova i taimi o mafatiaga, o le a ia sii aʻe ma le alofa i tatou i ona aao o le faavavau, ma fesoasoani mai ina ia tatou toe malolosi.—Eseki. 37:10.
Ia Taufetuli ma le Onosaʻi
16 E pei o Aperaamo, e leʻi vaai Mose i le faataunuuga o le folafolaga a le Atua i le taimi na ola ai. A o toetoe ulu atu tagata Isaraelu i le Nuu Folafolaina, na taʻu atu iā Mose e faapea: “E te vaai mamao atu foʻi i le laueleele, ae e te lē alu i ai i lenā laueleele lea ou te tuuina atu i le fanauga a Isaraelu.” Na māfua lenei tulaga ona i se taimi muamua atu, sa la feita ma Arona i le fouvale o tagata, ma na ʻlē faia o la tiute tauave i le Atua i totonu o le fanauga a Isaraelu i vai o Meripa.’ (Teu. 32:51, 52) Pe na lotovaivai pe ita ai Mose? E leai. Sa ia taʻu atu i tagata se faamanuiaga ma faaiʻu i upu nei: “Isaraelu e, ua fiafia oe! O ai se tasi e pei o oe, o le nuu ua fiafia i le faaolataga a Ieova, o le talita e fesoasoani iā te oe, o Lē foʻi ua fai ma ou pelu malosi?”—Teu. 33:29.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 439 ¶3
Mose
Na maliu Mose ina ua 120 ona tausaga. O loo faamatala mai i le Tusi Paia lona malosi i le tino e faapea: “E leʻi puaoa lana vaai, ma e leʻi mou atu lona malosi.” Na tanu o ia e Ieova i se nofoaga e lē iloa e se isi, e oo mai i le taimi lenei. (Te 34:5-7) E foliga mai o lenā gaoioiga na puipuia ai tagata Isaraelu mai le maileia i tapuaʻiga sesē, e ala i le tapuaʻi atu i lona tuugamau. Na naunau le Tiapolo e faaaogā le tino o Mose mo se fuafuaga faapena, auā na tusi Iuta le soo Kerisiano ma o le ʻafa uso o Iesu Keriso e faapea: “Ina ua finau Mikaele le agelu sili ma le Tiapolo i le tino o Mose, na lē manaʻo o ia e lafo atu se upuleaga e faasala ai o ia, ae na ia faapea atu: ʻTau ina ia aʻoaʻi atu Ieova iā te oe.’” (Iuta 9) A o leʻi sopoʻia e Isaraelu Kanana i le taʻitaʻiga a Iosua, na latou faavauvau mo le 30 aso ona o Mose.—Te 34:8.
SETEMA 13-19
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 1-2
“E Faapefea Ona Taulau Manuia Ou Ala?”
Ia Lototele—E Faatasi Ieova ma Oe!
7 Ina ia maua le lototele e faia ai le finagalo o le Atua, e tatau ona tatou suʻesuʻeina le Tusi Paia ma faatatau i o tatou olaga. O le mea lenā na faailoa atu iā Iosua e tatau ona ia faia ina ua avea ma taʻitaʻi: “Ia e lototele ma matuā faamalosi e faia e tusa ma mea uma o i le tulafono na poloaʻi atu ai laʻu auauna o Mose iā te oe. . . . Aua neʻi teʻa ese lenei tusi o le tulafono mai i lou gutu, ae ia e faitau lē leoa i ai i le ao ma le pō, ina ia e faia e tusa ma mea uma ua tusia ai; ona manuia ai lea o ou ala, ma e gaoioi ai ma le poto.” (Iosua 1:7, 8) Na mulimuli Iosua i lenā fautuaga, ma ʻmanuia ai ona ala.’ O le mulimuli i lenā faaaʻoaʻoga, o le a tatou maua ai foʻi le lototele ma taulau manuia ai i le auaunaga iā Ieova.
Ia Lototele—E Faatasi Ieova ma Oe!
20 E lē faigofie le taumafai e faia le finagalo o Ieova i lenei lalolagi amioleaga. Peitaʻi, o loo faatasi Ieova ma i tatou, ma o loo fesoasoani mai foʻi lona Alo, le Ulu o le faapotopotoga. E lē gata i lea, o loo tatou faatasi ma le silia i le 7,000,000 isi Molimau a Ieova i le lalolagi aoao. O lea, seʻi faaauau ona tatou faaalia le faatuatua ma talaʻia le tala lelei. O le a fesoasoani le mau o le 2013 iā i tatou e faia ai faapea: ʻIa lototele ma faamalosi auā e faatasi Ieova lou Atua ma oe.’—Iosua 1:9.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iosua
2:4, 5—Aiseā na faasesē ai e Raava tagata na aauina mai e le tupu e saʻili tagata e toʻalua na asiasi faalilolilo i le nuu? Ona o le faatuatua iā Ieova, na puipuia ai e Raava laʻua e ui ina sa lamatia ai lona ola. O lea, e na te leʻi faailoaina atu laʻua i ē na saʻili e fai se mea leaga i tagata o le Atua. (Mataio 7:6; 21:23-27; Ioane 7:3-10) O le mea moni, ʻo galuega na taʻuamiotonuina’ ai Raava, e aofia ai lona faasesēina o avefeʻau a le tupu.—Iakopo 2:24-26.
SETEMA 20-26
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 3-5
“E Faamanuia e Ieova Galuega o le Faatuatua”
it-2 105
Ioritana
O le vaega o le vaitafe o Ioritana lea e latalata i le Sami o Kalilaia, e 1 i le 3 mita (3 i le 10 futu) le loloto ma e pe ā ma le 27 i le 30 mita (90 i le 100 futu) le lautele. Ae pe a oo i le tau e totogo ai mea, e sua tele le vaitafe ma lofia ai ona auvai uma, ma atili ai ona loloto ma lautele. (Ios 3:15) E lē mafai ona sopoʻia e le nuu o Isaraelu pe a malolosi tafega, aemaise lava le vaega e latalata i Ieriko. E malosi le tatafe i inā, ma e tele ina tafefea ai tagata e ō atu e tāʻeele ai. Peitaʻi, na vaeluaina faavavega e Ieova ma taofia le tatafe o le vaitafe o Ioritana, ma mafai ai ona savavali atu le nuu o Isaraelu i le eleele mātūtū agaʻi le isi itu. (Ios 3:14-17) I senituri mulimuli ane, na faia ai lenā vavega e Elia a o ō atu ma Elisaia, ma na toe faia foʻi ina ua alu atu na o Elisaia.—2Tu 2:7, 8, 13, 14.
Ia Avea Faamanatuga a Ieova ma Mea e Fiafia Iai Lou Loto
17 E faapefea i galuega o le faatuatua ona faamalosia lo tatou maufaatuatuaina o Ieova? A o ulu atu Isaraelu i le Nuu Folafolaina, na faatonu e Ieova ositaulaga na tauaveina le atolaau o le feagaiga ina ia savavali i le Vaitafe o le Ioritana. A o latalata atu le nuu, na latou vaaia ai le tatafe o le vai ona o le tetele o timuga. Pe na latou faatutū ni faleʻie ma faatalitali mo ni vaiaso seʻi māui le vai? E leai, sa latou maufaatuatuaina Ieova ma mulimuli i ana faatonuga. Ua taʻua i le Iosua 3:12-17: ʻUa fufui vae o ositaulaga i le auvai, ona tū ai lea o le vai o loo tafe ifo mai i luga. Ona tutū ai lea o ositaulaga i le ilitivai mātūtū i le ogatotonu o Ioritana, a o savavali atu Isaraelu uma.’ Maʻeu le fiafia o tagata Isaraelu a o vāai atu i lenei vaaiga ofoofogia! Na faamalosia lo latou faatuatua iā Ieova, ona o le mulimuli i ana taʻiala.
Ia Avea Faamanatuga a Ieova ma Mea e Fiafia Iai Lou Loto
18 E lē o toe faia e Ieova ni vavega mo ona tagata i aso nei. Peitaʻi, e faamanuia e Ieova i tatou pe a faaalia le faatuatua ma mulimuli i ana faatonuga. E faamalosia e le agaga paia i tatou e talaʻi atu le feʻau o le Malo i le lalolagi aoao. Na folafola e Iesu, o le Molimau sili a Ieova, o le a ia lagolagoina le galuega tāua a ona soo: ʻO le mea lea, ia outou ō atu e fai tagata o nuu uma lava ma soo. Ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.’ (Mata. 28:19, 20) E toʻatele auauna matamumuli a Ieova na maua le lototele e talanoa ai i tagata i le talaʻiga, ona o le agaga paia o le Atua.—Faitau le Salamo 119:46; 2 Korinito 4:7.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iosua
5:14, 15—O ai le “perenise o le ʻautau a Ieova”? O le perenise lea na sau e faamalosiau iā Iosua ina ua amata ona faatoʻilaloina le Nuu Folafolaina, e foliga mai, o ia o “le Upu”; o Iesu Keriso, i lona uluaʻi soifuaga i le lagi. (Ioane 1:1; Tanielu 10:13) Maʻeu se faamalosiau i le maua o se faamautinoaga e faapea, o loo faatasi Iesu Keriso faamamaluina ma tagata o le Atua i aso nei a o latou auai i se taua faaleagaga!
SETEMA 27–OKETOPA 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 6-7
“Liliuese Mai i Mea e Lē Aogā”
Ia Liliuese Ou Mata Mai i Mea e Lē Aogā!
5 I senituri mulimuli ane, na faasesēina ai mata o se tagata Isaraelu o Akana, ma gaoia ai nisi o mea mai i le vete i le aai o Ieriko. Na poloaʻia e le Atua e faaumatia mea uma i le aai, seʻi vaganā ai nisi o mea e tatau ona tuuina atu i le mea e teu ai oloa a Ieova. Na lapataʻia tagata Isaraelu: “Ia outou faamamao ese mai i mea e tatau ona faaumatia, ina neʻi outou tuʻinanau” ma ave ni mea mai i le aai. Ina ua lē usiusitaʻi Akana, ona faatoʻilaloina lea o tagata Isaraelu e le nuu o Ai, ma maliliu ai le toʻatele. E leʻi taʻua e Akana lana gaoi seʻia oo ina faailoaina lana mea na fai. Na faapea mai Akana, “ina ua ou vaaia” nei mea, “ona ou manaʻo lea i ai ma ou aveina.” O le tuʻinanauga o ona mata, na oo ai ina faaumatia o ia ma “mea uma ua iā te ia.” (Iosua 6:18, 19; 7: 1-26) Na manaʻonaʻo le loto o Akana i mea sa faasā ai o ia.
Aiseā e Lipotia ai se Mea Leaga?
O se tasi o māfuaaga mo le lipotia o mea sesē ina ia galue mo le faatumauina o le mamā o le faapotopotoga. O Ieova o le Atua e mamā, o se Atua paia. E na te manaʻomia i latou uma o ē e tapuaʻi ia te ia ina ia mamā faaleagaga ma tau amio. Ua fautua mai lana Afioga faagaeeina: “Ia pei o fanau gauaʻi, aua neʻi amio outou e tusa ma o outou tuʻinanau tuai, a o vālea outou; a e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foʻi outou ona paia i a outou amio uma; auā ua tusia, Ia paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.” (1 Peteru 1:14-16) O tagata o ē e faia mea lē mamā po o mea sesē e mafai ona faaleagaina ma lē fiafia ai Ieova i le faapotopotoga atoa seʻi vaganā ua faia se gaoioiga e faasaʻo ai po o le tuuesea o i latou.—Faatusatusa i le Iosua, mataupu 7.
Ia Liliuese Ou Mata Mai i Mea e Lē Aogā!
8 E oo lava i Kerisiano moni, e mafai foʻi ona aafia i latou i tuʻinanau o mata ma le tino. O le mea lea ua faalaeiauina ai i tatou e le Afioga a le Atua, ina ia pulea i tatou lava i mea e tatou te vāai ma moomoo i ai. (1 Kori. 9:25, 27; faitau le 1 Ioane 2:15-17.) Na iloa e le tagata faamaoni o Iopu le malosi o le sootaga a le vaai ma mea e faanaunau i ai. Na fai mai o ia: “Ua ou osia le feagaiga ma oʻu mata. E faapefea la ona ou manaʻonaʻo i se taupou?” (Iopu 31:1) E lē gata e leʻi paʻi Iopu i se fafine i se auala lē mamā, ae e leʻi mafaufau foʻi o ia i lenā mea. Na faamamafa e Iesu le tāua o le tausia pea o o tatou mafaufau ia mamā, ina ua ia fetalai: “Ai se tasi e vaavaai pea i se fafine ma manaʻonaʻo i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”—Mata. 5:28.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Fesili Mai le ʻAufaitau
I aso anamua, e masani ona siʻomia e se ʻautau pā o se aai pe a sauni e osofaʻia. Pe afai e umi ona siʻosiʻomia le aai, ona faaaogā lea e tagata o le aai meaʻai sa teuina. Ae pe a osofaʻia e le ʻautau le aai, ona latou aveina lea o mea uma e mananaʻo i ai, e aofia ai ma meaʻai na totoe. O le māfuaaga lenā e leʻi tele ai ni meaʻai na maua e tagata suʻesuʻe i aai o Palesitina na osofaʻia. Peitaʻi, e ese mai ai Ieriko. Ua taʻua i le tusi Biblical Archaeology Review: “E ese mai i toega o ele, o mea sa tele ina maua o saito, ma e mataʻina le maua o le tele o saito.”
E tusa ai ma faamatalaga a le Tusi Paia, e leʻi aveesea e Isaraelu ni meaʻai mai i Ieriko, ona sa faasāina e Ieova. (Iosua 6: 17, 18) E lē gata i lea, na osofaʻia e Isaraelu le aai o Ieriko i le tau e totogo ai mea, ina ua faatoʻa māeʻa le vaitau o le seleselega lea na tele ai saito e teuina i le aai. (Iosua 3:15-17; 5:10) Sa tele saito i le aai o Ieriko, ona sa puupuu le osofaʻiga e pei ona faamatalaina i le Tusi Paia.
OKETOPA 4-10
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 8-9
“Lesona e Aʻoaʻoina Mai i Tagata Kipeona”
it-1 930-931
Kipeona
Feutagaʻiga ma Iosua. I aso o Iosua, na nofoia e tagata Hivī Kipeona, o se tasi o nuu mai nuu e fitu o Kanana lea na atofaina lo latou faaumatiaga. (Te 7:1, 2; Ios 9:3-7) Na taʻua foʻi tagata Kipeona o tagata Amorī, auā o le igoa lenā na avatu i tagata Kanana uma. (2Sa 21:2; faatusatusa i le Ke 10:15-18; 15:16.) Ae na ese Kipeona mai i isi tagata Kanana. Na iloa e tagata Kipeona, e ui i le malolosi o a latou ʻautau ma lo latou aai, ae e latou te toʻilalo lava ona o loo tau Ieova mo Isaraelu. O lea, ina ua uma ona faatoʻilaloina aai o Ieriko ma Ai, na aauina atu ai e Kipeona ma isi aai e tolu o tagata Hivī o Kafira, o Perota, ma Kiriata-iarima (Ios 9:17), se feʻau iā Iosua i Kilikala, ina ia saʻilia le filemu. Na ō atu nei avefeʻau Kipeona o loo oofu i ofu tuai ma see i seevae masaesae ua fonofono, ma a latou fagupaʻu uaina ua pāpā, o taga tuai ua masaesae, ma falaoa ua magumagu ma nuti, ma faafoliga atu e mamao le mea e ō mai ai ina ia lē faaumatia ai i latou e Isaraelu. Na latou taʻu atu mea na latou faalogo ai i le faatoʻilaloina e Ieova o Aikupito ma tupu o Amorī, o Sekono ma Oko. Peitaʻi, na latou faaalia le atamai e ala i le lē taʻua o le mea na tupu iā Ieriko ma Ai, auā na latou iloa e lē vave ona oo atu se tala faapena i le “nuu mamao” lea latou te ō mai ai. Na suʻesuʻe e tagata Isaraelu faamaoniga o a latou faamatalaga, ma osia ai se feagaiga ina ia faasaoina i latou.—Ios 9:3-15.
“Aua le Faalagolago i Lou Lava Malamalama”
14 Ona o le tulaga lē lelei atoatoa, e ao la iā i tatou uma lava, e aofia ai ma toeaina e iai le poto masani, ona faaeteete mai i le lē saʻili atu i le taʻitaʻiga a Ieova pe a faia ni filifiliga. Mātau le auala na tali atu ai lē na suitulaga iā Mose, o Iosua, faapea ma toeaina o Isaraelu, ina ua taunuu ane tagata Kipeona ma ua faafoliga atu e ō mai i se nuu mamao. E aunoa ma le fesili atu iā Ieova, na faia e Iosua ma isi se leleiga ma tagata Kipeona, ma osia se feagaiga ma i latou. E ui na mulimuli ane lagolagoina e Ieova le maliega, ae na ia faamautinoa ua tusia i Tusitusiga Paia lenei tala e uiga i lo latou lē taulau e saʻili i lana taʻitaʻiga, ina ia aogā iā i tatou.—Iosua 9:3-6, 14, 15.
“Inā Fealualuaʻi i le Nuu”
14 Na faapea atu na tagata: “O le nuu matuā mamao lava ua ō mai ai au auauna, ona o le suafa o Ieova lou Atua.” (Iosua 9:3-9) O o latou lavalava ma meaʻai e peiseaʻī na faamaonia ai le mamao o le nofoaga na ō mai ai ae o le mea moni, e pe tusa e 20 maila [30 kilomita] le mamao o Kipeona mai Kilikala. Ona na talitonu i ai, na osia e Iosua ma ona alii sili se feagaiga o le filemu ma Kipeona ma aai lata ane e fesootaʻi atu iā Kipeona. Pe faamata na pau le māfuaaga na fai ai e tagata Kipeona le togafiti, ina ia ʻalofia ai le faaumatia o i latou? E leai, na faaatagia ai se faanaunauga ina ia maua le finagalo malie o le Atua o Isaraelu. Na faamaonia e Ieova le avea o tagata Kipeona ma ē “fāi fafie, ma utu vai mo le faapotopotoga, ma le fata faitaulaga o Ieova,” e aoaoina fafie mo le fata faitaulaga. (Iosua 9:11-27) Na faaauau ona lotomalilie tagata Kipeona e faatino feʻau faatauvaa i le auaunaga a Ieova. E lē taumatea, na iai nisi o i latou i le ʻau Netini na ō mai mai Papelonia ma auauna i le malumalu ua toe faafouina. (Esera 2:1, 2, 43-54; 8:20) E mafai ona tatou faaaʻoaʻo iā i latou i le taumafai lea e tausisia le filemu ma le Atua ma lotomalie e faatino tofiga faatauvaa i lana auaunaga.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 1030
Faatautau
I le tulafono na tuuina atu e Ieova iā Isaraelu, na iai solitulafono e faasalaina e ala i le fasiotia ma faatautau i luga o se laau, ona ua “faamalaia e le Atua,” ma faalialia i le lautele e fai ma faaaʻoaʻoga lapataʻi. E tatau ona ave ifo i lalo le tino oti ma tanu a o leʻi pogisa, auā o le tuu o le tino oti i luga o le laau i le pō atoa, e faaleagaina ai le laueleele lea na tuuina atu e le Atua i le nuu o Isaraelu. (Te 21:22, 23) Na mulimuli tagata Isaraelu i lenā tulafono, e tusa lava pe e lē o se tagata Isaraelu lea na fasiotia.—Ios 8:29; 10:26, 27.
it-1 520; 525 ¶1
Feagaiga
O se maliega e faia e ni tagata se toʻalua pe sili atu i ni gaoioiga e tatau ona fai pe lē tatau foʻi ona fai, po o se tautoga. O le upu Eperu berithʹ, o se upu e lē mautinoa lona māfuaaga, e silia ma le 280 taimi o loo taʻua ai i Tusitusiga Paia Eperu, ma e sili atu i le 80 taimi o loo taʻua ai i tusi e lima a Mose. I papamaa na maua i le 1927 i le aai o Qatna, o se aai e lē aofia i aai o Isaraelu i le itu i saute i sisifo o Hamath, o loo faaaogā ai le upu berith e uiga atu i le feagaiga, lea e tutusa ma le uiga o le upu “konekarate” i aso nei. “E faigofie tusitusiga na i luga o nei papamaa e lua, mai papamaa e 15 na maua. O le papamaa muamua o loo iai se lisi o igoa. O le papamaa lona lua na iai se lisi o meaʻai . . . o le Lisi 1 o se tautoga . . . lea na faia ai e ni tamāloloa se maliega ina ia auauna atu i isi pe faia ni tiute tauave faapitoa. O le Lisi 2 lea e foliga mai na tusia e le tagata lava lea na tusia le lisi muamua, o loo faamatala mai ai aiāiga o lenā tautoga; e maua e tamāloloa ni meaʻai e tauia ai le latou auaunaga . . . o le auala na manatu ai tagata Isaraelu i le upu berit po o le feagaiga, na avea ai ma mataupu autū o aʻoga faalotu o le Yahwist. O le taimi muamua lea ua taʻua ai lenei upu i ni tusitusiga anamua e ese mai i le Tusi Paia, i le amataga o le senituri lona 14 .T.L.M.”—Bulletin of the American Schools of Oriental Research, Fepuari 1951, itu. 22.
O Isi Feagaiga. (a) Na osia e Iosua ma isi taʻitaʻi o Isaraelu se feagaiga ma tagata Kipeona, ina ia faasaoina ai i latou. E ui o tagata Kipeona na aofia i tagata Kanana lea na poloaʻi atu Ieova i tagata Isaraelu e faaumatia, ae o le feagaiga na faasaoina ai o latou ola. Peitaʻi na faasalaina lava i latou e ala i le avea o ni ē e fai fafie ma asu vai i le faapotopotoga a Isaraelu. (Ios 9:15, 16, 23-27) (e) O le feagaiga a Iosua ma Isaraelu e auauna iā Ieova. (Ios 24:25, 26) (i) O le feagaiga a toeaina o Kiliata ma Iefata i Mesepa, ina ia avea o ia ma ulu i ē uma o nonofo i Kiliata pe afai e foaʻi atu e Ieova iā te ia le manumalo i le taua ma tagata Amoni. (Fam 11:8-11) (o) O le feagaiga a Ionatana ma Tavita. (1Sam 18:3; 23:18) (u) O le feagaiga a le ositaulaga o Ioiata ma alii o leoleo o le ʻau Keri ma le ʻaufaafeao. (2Tu 11:4; 2No 23:1-3) (f) O le feagaiga a Isaraelu ma Ieova e aveesea avā mai nuu ese. (Esr 10:3) (g) O le feagaiga a Ieova ma ana auauna. (Isa 42:6; 49:8) (l) O le feagaiga a Tavita ma toeaina o Isaraelu i Heperona. (1No 11:3) (m) O le feagaiga a Isaraelu i le pulega a Aasa ina ia saʻili iā Ieova ma o latou lotoatoa ma o latou ola atoa. (2No 15:12) (n) O le feagaiga a Iosia ma Ieova ina ia tausia ana poloaʻiga e tusa ai ma le tulafono. (2No 34:31) (p) Na manatu ē “mimitavale” na pulea Ierusalema, na latou osia “se feagaiga ma le Oti.”—Isa 28:14, 15, 18.
OKETOPA 11-17
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 10-11
“Na Tau Ieova mo Isaraelu”
it-1 50
Atoni-sateko
O le tupu lenā o Ierusalema na iai i le taimi na faatoʻilaloina ai e Isaraelu le Nuu Folafolaina. Na aufaatasi Atoni-sateko ma isi tupu o le itu i Sasaʻe o Ioritana, ina ia siitaua atu iā Iosua. (Ios 9:1-3) Ae na osia e tagata Hivī lea na nonofo i Kipeona le filemu ma Iosua. Na faapotopoto e Atoni-sateko lana ʻautau ma ʻautau a isi tupu e toʻafā o tagata Amorī, ina ia osofaʻia tagata Kipeona. Na faatoʻilaloina e Iosua nei ʻautau ma laveaʻia tagata Kipeona. Ae na sosola nei tupu e toʻalima i Maketa ma lalafi i se ana, ma na maua ma puʻea ai i latou i inā. Na fasiotia e Iosua Atoni-sateko ma isi tupu e toʻafā i luma o lana ʻautau, ma faatautau i luga o laau. Na toe lafo o latou tino oti i le ana lea na lalafi ai, ma fai ma o latou tuugamau.—Ios 10:1-27.
it-1 1020
Uatoʻa
Na faaaogā e Ieova. O le uatoʻa o se tasi lea o malosiaga e faaaogā e Ieova i nisi taimi e faataunuu ai ana afioga, ma faaalia ai le tele o lona mana. (Sl 148:1, 8; Isa 30:30) O le taimi muamua na faaaogā ai e Ieova lenā malosiaga, o le mala lona fitu lea na avatu i Aikupito. Na faaleagaina e le uatoʻa laau ʻaina ma laau eseese uma o le fanua, faatamaʻia manu ma fasiotia tagata, ae leʻi aafia ai tagata Isaraelu na nonofo i Kosena. (Eso 9:18-26; Sl 78:47, 48; 105:32, 33) Mulimuli ane i le Nuu Folafolaina, na faasaoina e Isaraelu tagata Kipeona e ala i le taʻitaʻiga a Iosua, ina ua taumafai tupu e toʻalima o Amorī e osofaʻia. Na faaaogā ai foʻi e Ieova le uatoʻa e faatoʻilaloina ai tagata Amorī. Sa sili atu ona toʻatele tagata na feoti i le uatoʻa nai lo ē na fasiotia e Isaraelu i le taua.—Ios 10:3-7, 11.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iosua
10:13—Na faapefea ona tumau le lā i le lagi i le aso atoa? “E iai ea se mea e faigatā iā Ieova” o Lē na Foafoaina le lagi ma le lalolagi? (Kenese 18:14) Afai e finagalo i ai o ia, e mafai lava e Ieova ona pulea le taaviliga o le lalolagi ina ia foliga mai ai ua lē toe gaoioi le lā ma le masina i le vaai a tagata i le lalolagi. Pe e mafai foʻi ona ia tuu pea e faaauau gaoioiga a le lalolagi ma le masina, a e taofiofia le susulu atu o ave o le lā ma le masina i se auala e faaauau ai pea ona susulu atu le malamalama mai nei malamalama e lua. Po o le ā lava le tulaga, “e leai foʻi se aso na muamua pe mulimuli, e tusa ma lenā” aso i le talafaasolopito o le tagata.—Iosua 10:14.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Fesili Mai le ʻAufaitau
E moni o loo taʻua na tusi i le Tusi Paia ma sa avea ma puna aogā o faamatalaga, peitaʻi e lē tatau ona tatou manatu ai faapea na faagaeeina na tusi. Peitaʻi, sa faasaoina e Ieova le Atua tusitusiga uma o loo iai i “le afioga a lo tatou Atua,” ma o nei tusitusiga “e tumau lea e faavavau.” (Isa. 40:8) Ioe, po o ā lava mea ua filifili Ieova e faaaofia i tusi e 66 o le Tusi Paia lea ua tatou maua, o mea na e tatou te manaʻomia ina ia tatou “matuā agavaa ai . . . e lava saunia mo galuega lelei uma.”—2 Timo. 3:16, 17.
OKETOPA 18-24
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 12-14
“Ia Mulimuli iā Ieova ma le Lotoatoa”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Iosua
14:10-13. E ui ua 85 ona tausaga, na talosaga atu Kalepo mo le galuega fitā o le tutuli o le nuu o Heperona. O le vaipanoa lea sa nofoia e sa Anakī; o ni tagata e tinoeese. Ona o le fesoasoani a Ieova, na taulau manuia ai lenei fitafita agavaa, ma avea ai Heperona ma aai o sulufaʻiga. (Iosua 15:13-19; 21:11-13) Ua faamalosia i tatou e le faaaʻoaʻoga a Kalepo ina ia aua neʻi solomuli mai tofiga faigatā faale-Atua.
Ua Loto Tele Ona o le Faatuatua ma le Mataʻu i le Atua
11 E faaauau ona tupu lenei faatuatua a o tatou faatatauina le upu moni, ʻtofo’ i aogā, “iloa” tali o a tatou tatalo, ma mātau foʻi le taʻitaʻiga a Ieova i o tatou olaga. (Salamo 34:8; 1 Ioane 5:14, 15) E tatou te mautinoa foʻi na faamalosia le faatuatua o Iosua ma Kalepo ina ua la tofo i le agalelei o le Atua. (Iosua 23:14) Seʻi manatu foʻi i vala nei: Na faasaoina i laʻua i le 40 tausaga o le savaliga i le vaomatua, e pei lava ona folafola e le Atua. (Numera 14:27-30; 32:11, 12) Na iai sa la matafaioi tāua i le ono tausaga na faatoʻilaloina ai Kanana. Na la maua se olaga fiafia ma le soifua mālōlōina, na la maua foʻi so laʻua lava taui mai iā Ieova. Maʻeu le matuā faamanuiaina e Ieova o ē auauna iā te ia ma le faatuatua ma le loto tele!—Iosua 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 902-903
Kavali
Na aofia le “laueleele o tagata Kavali” i nuu na tuuina atu e Ieova iā Isaraelu i aso o Iosua. (Ios 13:1-5) Na manatu nisi e lē saʻo lenā manatu ona e mamao ese le aai o Kavali i le itu i Mātū o Isaraelu, (pe tusa ma le 100 km [60 m] i le itu Mātū o Tanu) ma atonu e leʻi aofia i le pulega a Isaraelu. Na manatu foʻi nisi faitofā atonu na faaleagaina tusitusiga Eperu lea e iai le mau lenei, ae atonu na tusia ai, “o le laueleele e sosoo ma Lepanona” pe ʻe oo atu i le tuaoi o tagata Kavali’. Peitaʻi, e tatau foʻi ona manatua, o le folafolaga a Ieova i le Iosua 13:2-7, sa iai ma ni tuutuuga. O lea la, e leʻi maua e Isaraelu le laueleele o tagata Kavali ona o lo latou lē usiusitaʻi.—Faatusatusa i le Ios 23:12, 13.
OKETOPA 25-31
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | IOSUA 15-17
“Ia Puipuia Lou Tofi Tautele”
it-1 1083 ¶3
Heperona
A o faagasolo le osofaʻiga a Isaraelu i le itu i Saute o Kanana, na faaumatia atu ai ma tagata Heperona e aofia ma lo latou tupu (o lē na sosoo iā Oama). (Ios 10:36, 37) Peitaʻi, e ui na faatoʻilaloina e Isaraelu le malosi o Kanana e ala i le taʻitaʻiga a Iosua, ae e leʻi iai ni a latou ʻautau malolosi i lenā taimi e puipuia ai pea i latou mai osofaʻiga. E foliga mai a o siitaua Isaraelu i se isi nuu, na toe nofoia Heperona e tagata Anakima. Na toe fāoa e Kalepo (po o atalii o Iuta e ala i le taʻitaʻiga a Kalepo), le laueleele mai iā i latou i se taimi mulimuli ane. (Ios 11:21-23; 14:12-15; 15:13, 14; Fam 1:10) Na tuuina atu iā Kalepo mai le ituaiga o Iuta le aai o Heperona, ma mulimuli ane faapaiaina e avea ma aai o sulufaʻiga. Na avea foʻi ma aai o ositaulaga. Peitaʻi, “o fanua o le aai [o Heperona]” ma nuu na iai, na fai ma tofi o i latou na tupuga mai iā Kalepo.—Ios 14:13, 14; 20:7; 21:9-13.
it-1 848
Galuega Mamafa
O se mea taatele i taimi o le Tusi Paia le faia o “galuega mamafa” (upu Eperu, mas), e faapologaina ai tagata na toʻilalo i se taua. (Te 20:11; Ios 16:10; 17:13; Est 10:1; Isa 31:8; Aue 1:1) A o avea tagata Isaraelu o ni ē faia galuega mamafa, na faileagaina i latou e taʻitaʻi Aikupito ma faamalosia e fausia mea e teu ai oloa a Pitoma ma Ramese. (Eso 1:11-14) Ina ua latou ulu atu i le Nuu Folafolaina, latou te leʻi mulimuli i le faatonuga a Ieova ina ia tafiesea tagata Kanana uma ma faaumatia i latou. Nai lo lea, na latou faamalosia tagata Kanana e faia galuega mamafa. O le iʻuga leaga, na maileia ai Isaraelu i le tapuaʻi i atua sesē. (Ios 16:10; Fam 1:28; 2:3, 11, 12) Na faafaigaluega pea e le tupu o Solomona i latou na tupuga mai i tagata Kanana e aofia ai tagata Amorī, o tagata Hetī, o tagata Perisē, o tagata Hivī ma tagata Iepusē, e latou te faia galuega mamafa.—1Tu 9:20, 21.
it-1 402 ¶3
Kanana
E ui e toʻatele tagata Kanana na sao mai le faatoʻilaloina o le aai ma le faileagaina, ae na ʻtuuina atu lava e Ieova iā Isaraelu le laueleele uma na ia tautō ai e avatu i o latou augātamā.’ Na tuuina atu foʻi e Ieova iā i latou le “mapusaga i itu uma,” ma “e leai se folafolaga e leʻi taunuu o folafolaga lelei uma na faia e Ieova i le aiga o Isaraelu; na taunuu uma lava.” (Ios 21:43-45) E leʻi lamatia ola o tagata Isaraelu, ona na palaaai o latou fili ma e latou te leʻi faamataʻu ane. Na folafola mai e le Atua o le a “auauaʻi” ona ia tuliesea tagata Kanana, ina neʻi gaogao tele le laueleele ma faatuputeleina ai manufeʻai o le fanua. (Eso 23:29, 30; Te 7:22) E malolosi meatau a tagata Kanana, e aofia ai kariota e iai uʻamea maamaʻai, ma na lē taulau Isaraelu e fāoa laueleele uma o Kanana. Ae e lē tuuaʻia Ieova i lenā mea, ma manatu ai ua lē faataunuuina lana folafolaga. (Ios 17:16-18; Fam 4:13) Nai lo lea, ua faailoa mai i faamaumauga, o le lē faamaoni o Isaraelu i le usitaʻia o faatonuga, na māfua ai ona latou toʻilalo i nisi taimi.—Nu 14:44, 45; Ios 7:1-12.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pe E te Silafia
Pe sa lauolaola vaomatua o Isaraelu anamua e pei ona faailoa mai i le Tusi Paia?
UA FAAILOA mai i le Tusi Paia sa iai vaipanoa o le Nuu Folafolaina sa iai vaomatua ma sa “matuā tele lava” laau. (1 Tu. 10:27; Iosua 17:15, 18) O lea, pe a vaaia le tele o vaega o le laueleele ua tau leai ni laau i aso nei, ua taumānatu ai nisi pe sa iai moni ni vaomatua i Isaraelu anamua.
Ua faamatalaina i le tusi Life in Biblical Israel, sa “matuā tele vaomatua i Isaraelu anamua nai lo o aso nei.” Sa ufitia vaega maugā i laau o le paina (Pinus halepensis), laau lauusiusi o le tapeneto (Quercus calliprinos), faapea le laau o le terebinth (Pistacia palaestina). I le vaipanoa o Sefila lea e aofia ai auvae mauga i le va o atumauga tutotonu ma le talafatai o le Metitirani, sa tele ai foʻi le laau o le sukamoru (Ficus sycomorus).
Ua faamatalaina i le tusi Plants of the Bible e iai nisi vaega i Isaraelu ua matuā leai lava ni laau. O le ā le māfuaaga? Sa faasolosolo lava ona tupu lenā mea, ua taʻua i le tusi: “Ua matuā telē le aafiaga o le vaomatua ona o galuega a tagata e aofia ai le faia o faatoʻaga ma lafumanu, faapea le fausiaina o fale ma maua ai fafie.”