Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g96 4/8 itu. 3-5
  • Le Tauiviga Ina ia Faasaoina lo Tatou Paneta

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Tauiviga Ina ia Faasaoina lo Tatou Paneta
  • Ala Mai!—1996
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Faatupulaia Pea o le Faaleagaina
  • Le Tauiviga e Puipui le Paneta
  • Pe o Manuia ea le Tauiviga?
    Ala Mai!—1996
  • Lo Tatou Paneta Maaleale—O le ā Sona Lumanai?
    Ala Mai!—1996
  • O le ā o loo Faia e le Tagata i le Lalolagi?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Ua Fenumiai le Tau
    Ala Mai!—1998
Faitau Atili
Ala Mai!—1996
g96 4/8 itu. 3-5

Le Tauiviga Ina ia Faasaoina lo Tatou Paneta

TUSIA E LE SUI O LE ALA MAI! I SEPANIA

O YURY, o lē e mau i le aai Rusia e igoa o Karabash, e toalua lana fanau, ma o loo mamaʻi uma. O loo popole o ia ae lē o faateʻia ai. Na ia faamatala mai: “E leai ni tamaiti e ola mālōlōina iinei.” Ua faaonāina tagata o Karabash. I tausaga taitasi e faaalu atu ai e se falegaosimea o loo iai iina agaʻi i le ea le 162,000 tone o le polusione—o se fua faatatau pe tusa o le 9 tone mo le tamaloa e toatasi, se fafine, ma se tamaitiiti o i latou uma o loo ola ai iina. I le aai o Nikel ma Monchegorsk i le Penisula o Kola, e i le itu i mātū o le Liʻo o le Atika (Arctic Circle), “o le lua o falegaosimea mai i falegaosimea aupito i tetelē ma leva o le lalolagi mo le tunuina o le uamea o loo iai iina . . . o loo sili ona faaaluina atu lefulefu mai le tunuina o uamea ma le kasa oona agaʻi i le ea i tausaga taitasi nai lo se isi lava falegaosimea o loo i Rusia.”—The New York Times.

E lē o mamā foi ma lelei le ea i le aai o Mekisikō. I se suesuega sa faia e le fomaʻi o Margarita Castillejos, na iloa ai e oo lava i se vaega tamaoaiga o le aai, sa iai tamaiti e mamaʻi i le 4 mai i le 5 aso. Na ia mātauina: “O le tulaga ua masani ai lo latou mamaʻi.” O se tasi o mafuaaga autū, e tusa ai o lana faamatalaga, o le asu mafiafia e pogai mai i le faitau afe o taavale afi o loo faatumulia ai auala o le aai. O le malosi o le osone e faafaina taimi e sili atu ai nai lo tulaga e taliaina e le Faalapotopotoga a le Lalolagi mo le Soifua Mālōlōina.

I Ausetalia e lē mafai e mata ona iloa atu le lamatiaga—ae mafai ona oti ai. Ua ao nei i tamaiti ona fai o latou pulou pe a tafafao i malae taalo o aʻoga. O le faaleagaina o le afuafu e puipuia ai le osone i le itu i Saute o le Lalolagi (Southern Hemisphere) ua amata ai ona vaai tagata Ausetalia i le la o se fili nai lo le avea o se uo. Ua oo ina latou mātauina le faatoluina o le faatuputeleina o kanesa i le paʻu.

I isi vaega o le lalolagi, o le iai o ni vai ia lava mo le faaaogaina, o se tauiviga mo aso taitasi. Ina ua 13 tausaga o le teine o Amelia, na oo ai se mugalā i Mozambique. Sa tau faasoasoa le vai i le tausaga muamua ma na matuā tau leai i le tausaga na sosoo ai. Na oo ina mamae ma pepē faatoaga fualaau faisua. Sa faamalosia Amelia ma lona aiga e ʻai ia fualaau e ola i le togavao ma ʻeli so o se alāvai ona o le tau sailia po o le ā lava se vai latou te maua.

I le setete o Rajasthan i Initia, o laufanua laugatasi e tataa ai lafu manu ua mātauina le vave ona mou atu. O Phagu, o se ituaiga o tagata e maumau solo, ua lē aunoa ona fefinauai ma faifaatoaga o le nuu. Ua lē maua ni vao e fafaga ai ana lafu mamoe ma ʻoti. Ona ua matuā faigata lava ona maua ni laufanua e lelei mo faatoaga, ua motusia ai le filemu sa iai i le tele o senituri i le va o faifaatoaga ma tagata maumau solo.

E sili atu ai ona leaga le tulaga i Sahel, o se laufanua lautele e seāseā timu i le faatausiusiuga i le itu i saute o le Sahara i Aferika. O le iuga, talu ai le ta i lalo o le vaomatua ma le faaauau pea ona mugalā, ua matuā tafiesea ai lafu manu atoa foi ma le anoano o fanua laiti tau faatoʻa ua tanumia uma i le oneone o le toafa ua vave tele lona sosolo atu. Na folafola mai e se faifaatoaga mai Fulani i Niger ina ua mavae le fitu taimi na taumafai ai e totō le vao mo povi ae lē ola lava: “Ou te lē toe totōina lava se mea.” Ua mamate uma lana lafu povi ona o le leai o ni vao e aai ai.

Le Faatupulaia Pea o le Faaleagaina

O le mugalā na seʻi mavae atu nei, ua matuā sili atu ona aafiaga leaga ua tulai mai ai, o le lē taulau ona seleseleina mai o fua o faatoaga, ma le ea polusione ua afaina ai lea aai ma lea aai. O faailoga na e iloa ai se paneta ua faamaʻia, se paneta ua lē o toe mafaia ona faafetaiaia manaoga o loo faatalitalia e tagata mai i mea o loo latou faia i ai.

E leai se isi mea e sili ona tāua mo lo tatou ola nai lo le ea o loo tatou manavaina, o meaʻai o tatou aai ai, ma vai o tatou feinu ai. O le mea e ofo ma faanoanoa ai, ona o nei mea manaomia mo le faatumauina o le ola, a lē o le faaleagaina, ua aveesea e le tagata lava ia. I nisi atunuu ua matuā faaleagaina lava ma lē saogalemu le ola ai ona o le siosiomaga. Ua saʻo ai le faamatalaga a lē na avea muamua ma peresitene o Rusia o Mikhail Gorbachev e faapea, “o faafitauli e māfua mai i le sootaga o le siosiomaga ma meafaiola ninii ua lamatia ai lo tatou ola.”

O lenei faamataʻu mai e lē o se mea e manatu māmā i ai. Ua faifai mālie aʻe lava le faatuputupulaia o le faitau aofai o le lalolagi, ma ua faateleina foi ia manaoga mo mea o loo iai ae ua utiuti le sapalai. Na taʻua talu ai nei e le peresitene o le Worldwatch Institute, o Lester Brown, e faapea “o le mea o loo sili ona lamatia ai lo tatou lumanai e lē o faiga sauā faavaegaau ae o le faaleagaina o le siosiomaga o le paneta.” Pe ua lava ea mea ua faia ina ia alofia ai se faatamaʻiaga?

Le Tauiviga e Puipui le Paneta

E faigata tele ona fesoasoani i se tagata ua pulea e le ava malosi ae o lenei tagata o loo talitonu lava ia e leai sona faafitauli o iai i le inu ava. I se uiga talafeagai, o le laasaga muamua i le faaleleia o le paneta o le amanaia lea o le telē o le faatamaʻiaga ua iai. E foliga mai, o aʻoaʻoga ua mātauina lona aogā mo le siosiomaga i tausaga ua tuanai atu. O le toatele o tagata i aso nei ua matuā iloaina ma le manino le faaitiitia o meaola i lo tatou lalolagi atoa ma lona faaleagaina—ma ua tatau ona fai i ai se gaoioiga. O le lamatiaga e ala mai i le siosiomaga ua faaleagaina, ua sili atu nei nai lo le lamatiaga i taua faaniukilia.

O loo manino lelei taʻitaʻi o le lalolagi i nei faafitauli. E 118 taʻitaʻi o malo sa auai i le Fonotaga a Taʻitaʻi o Malo o le Lalolagi Tau i le Siosiomaga ma Atinaʻe lea na faia i le 1992, i lena fonotaga e iai ni laasaga sa faia ai agaʻi i le puipuia o le ea o loo tatou mānavaina atoa ma le faaitiitia o mea aogā o loo maua mai i le eleele. O le toatele o atunuu na sainia se feagaiga mo se vaitaimi faapitoa lea na latou malilie ai o le a latou faatūina se faiga e lipotia ai suiga i le taamilosaga o aave o le karaponi, ma le faamoemoe ina ia faamalō e pei o le aisa le asu o le kasa karaponi i se taimi lata mai i le lumanai. Sa latou iloiloina ai foi auala e puipuia malu ai meaola i lo tatou paneta, e aofia uma ai laau ma manu. E lei ausia se maliliega i le puipuia o vaomatua i le lalolagi, ae na saunia e le fonotaga tau i le siosiomaga ma atinaʻe ni faamatalaga aloaia se lua—o le “Rio Declaration” ma le “Agenda 21,” lea na aofia ai taʻiala i le faapefea e atunuu ona faia ni “atinaʻe tumau.”

E pei ona faapea mai se tagata e gafa ma mea tau siosiomaga o Allen Hammond, “o le a iloa le saʻo pe faamata o le a tausisia ia maliliega sa faia i le fono i Rio—pe faamata o le a taʻitaʻia atu nei tautinoga malolosi i ni gaoioiga i masina ma tausaga o i luma.”

Peitai, o se laasaga mataina i le agaʻi i luma, o le feagaiga na faatūina i le 1987 lea e taʻua o le Montreal Protocol, lea na aofia ai se maliega faavaomalo ina ia faaitiitia le faaaogaina o mea e maua ai kasa oona o le kolofolokaraponi (chlorofluorocarbons [CFCs]).a Aisea ua manatu mamafa ai? Auā ua faapea mai o CFCs ua faapogai ai le vave manifinifi o le ʻafuʻafu o loo puipuia ai le osone. O le osone lea e i le atimosifia (atmosphere) pito i luga o le lalolagi e tāua lana vaega o loo fai i le faamāmāina o le susulu mai o ʻave vevela o le la, lea e mafua ai le kanesa o le paʻu, ma le tū e oso i le mata. E lē na o Ausetalia e maua ai lenei faafitauli. Talu ai nei, ua mātauina ai e saienitisi le faaitiitia pe tusa ma le 8 pasene o le malosi o le osone i le taumālūlū i nisi o vaipanoa e faaleogalua ai le tau i le itu i Mātū o le Lalolagi (Northern Hemisphere). E tusa ma le luasefulu miliona tone o CFCs o loo ua iai nei i luga aʻe o le lalolagi.

I le feagai ai ma lenei faaleagaina matautia o le atimosifia, ua faataatia ese e atunuu ia mataupu latou te eseese ai ae fai ni gaoioiga mautu. E iai foi isi gaoioiga faavaomalo o loo fotuai mai ina ia puipuia so o se ituaiga meaola ua lamatia, le faasaoina o le Anetatika, ma ia pulea le felauaiga o otaota oona e lamatia ai.

O le tele o atunuu ua faia nei laasaga ina ia faamamā o latou vaitafe (o lea ua toe maua nei samani i le vaitafe o Thames i Egelani), ina ia taumafai e pulea le polusione (ua faaitiitia i le 10 pasene ia le asu mafiafia uliuli o le kasa i luga aʻe o aai o le Iunaite Setete), ina ia faaaogaina mea e maua mai ai le malosi faaeletise e aunoa ma le faaleagaina ai o le siosiomaga (o le 80 pasene o aiga i Iceland o loo faaoo atu i ai le ea vevela i le vevela mai lalo o le eleele) ma ina ia faasaoina vaomatua o o latou atunuu (ua faaliliuina e Costa Rica ma Namibia le taʻi 12 pasene o o la laufanua e avea ma paka faasaoina).

Pe o ni faailoga maʻoti ea nei e faamaonia ai ua manatu mamafa tagata i le tulaga matautia o loo iai? Pe ua na o sina taimi puupuu ea ona toe foi lava lea o lo tatou paneta i le tulaga ua faaleleia e pei ona sa iai? O le a taumafai mataupu o loo mulimuli mai e saili ni tali o na fesili.

[Faamatalaga pito i lalo]

a O le kasa lenei o le CFC e faaaogā tele i mea pei o fagu faapasī, o pusa aisa, masini ea mālūlū, o vailaau e faaaogā e le ʻau faamamā, ma falefaigaluega o loo gaosia le omomi e tau taofiofi ai le vevela po o le mālūlū. Tagai i le Awake! o Tesema 22, 1994, “Pe a Faatamaʻiaina lo Tatou Atimosifia.”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga