Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 11/1 itu. 3-4
  • O le ā o loo Faia e le Tagata i le Lalolagi?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O le ā o loo Faia e le Tagata i le Lalolagi?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Vaomatua
  • Vasa
  • Vai Taumafa
  • Faiga o Faatoaga
  • Ua Tele Naʻuā Taavale
  • Pe o Manuia ea le Tauiviga?
    Ala Mai!—1996
  • Faasaoina le Lalolagi mai le Faaleagaina
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Vaomatua
    Ala Mai!—2023
  • Sami
    Ala Mai!—2023
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 11/1 itu. 3-4

O le ā o loo Faia e le Tagata i le Lalolagi?

I LE tolu selau tausaga ua mavae, sa sili ai ona ola latalata le tagata i le natura. O le vaega aupito sili, ona sa leʻi faamataʻuina o ia i suiga na faia e tagata i le siosiomaga faalekelope, e pei o le auala ua iai o ia i aso nei. Sa leʻi amataina ai i lea taimi se taamilosaga i le gaosia o mea. Sa leai ni fale eletise e faagaoioia uma mai ai le eletise, falegaosimea, taavale afi, po o isi lava puna e faasalalau solo atu ai le polusione. Atonu sa faigata mo ia ona mafaufau i le manatu o le faaleagaina e le tagata o le lalolagi atoa.

Peitai, e oo lava i tuā i inā, sa matuā salalau atu i se tulaga lautele le lapataiga e uiga i le faaleagaina o le lalolagi. O lena lapataiga sa maua i le tusi mulimuli o le Tusi Paia, ma sa ia valoia ai se taimi o le a faalaa ane ai le Atua i mataupu a tagata, ina ia “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.”—Faaaliga 11:17, 18.

Maeu se faamafanafanaga mo i latou uma o ē manatu mamafa e uiga i le sese ona pulea e le tagata i ona po nei o le laueleele i le iloa faapea o le a faasaoina e Lē na Foafoaina lo tatou paneta ofoofogia le laueleele mai le faaleagaina! ‘Ae,’ atonu o le a e tau manatu ai, ‘pe ua tatou oo moni atu ea i sea tulaga faigata ua manaomia ai le faalaa ane a le Atua?’ Ia, seʻi manatunatu i nisi o mea moni ma e faia ai lau lava faamasinoga.

Vaomatua

Ua faamatagofieina e vaomatua le laueleele ma saunia meaʻai ma faamalumaluga mo le faitau miliona o manu eseese. A o tutupu aʻe laau ma gaosia meaʻai, latou te faia foi isi auaunaga matuā tāua, e pei o le mitiia o le kaponi (carbon dioxide) ma faamatuu mai le okesene tautele. O le mea lea, ua faapea mai ai le mekasini o le National Geographic, “ua latou ofoina atu se tasi o vaifofo i le tulaga vevela o le kelope lea ua faamataʻuina ai ola o iai i le lalolagi e pei ona tatou iloa.”

Ae ua faaleagaina e le tagata lona tofi na tuuina atu o le vaomatua. Ua mamate vaomatua o Amerika i Matu ma Europa ona o le polusione. Ma ua faaleagaina se vaega tele o vaomatua o le teropika ona o manaoga o atunuu o loo gaosia mea eseese. Na faamatalaina e se nusipepa Aferika faapea i le 1989, “e 66 miliona mita faatafafa [o laau o le teropika na] faatalitalia e faatauina atu—e 48 pasene i Iapani, 40 pasene i Europa.”

I nisi foi atunuu, ua susunuina e faifaatoaga vaomatua ina ia faia ai ni laueleele mo faatoaga. E leʻi pine ae oo ina matuā faaaogāina uma le laueleele lafulemu o le vaomatua, ma ua tatau ai i faifaatoaga ona toe susunuina nisi atu vaomatua. Ua iai se fua faatatau faapea i le na o lenei lava senituri, ae toetoe lava o le afa o vaomatua o le lalolagi ua mou atu.

Vasa

Ua faia foi e vasa o le lalolagi se vaega matuā tāua i le faamamāina o le atemosifia, ma ua faaleagaina foi e gaoioiga a le tagata ia mea. O ni aofaiga tetele o le kaponi (carbon dioxide) ua mitiia e vasa. O lea, i le iʻuga, ua mitiia ai e phytoplankton (laau ninii e tafetafea i luga o le sami) le kaponi ma faamatuu mai ai le okesene. Ua faamatalaina e Dr. George Small le tāua o lenei faataamilosaga o le ola: “O le 70 pasene o le okesene ua faaopoopo atu i le atemosifia i tausaga taitasi e sau mai laau ninii e tafetafea i luga o le sami.” Peitai, ua lapatai mai nisi saienitisi faapea o le phytoplankton e mafai ona matuā faaitiitia lona aofaiga ona o le faaitiitia o le osone i le atemosifia, lea ua talitonuina ua mafua ona o le tagata.

Ua lafoai foi e le tagata otaota, suauu, ma e oo lava i otaota oona i le sami. O isi atunuu ua malilie e faatapulaa otaota ua latou faatagaina e lafoai i le sami, a o isi e mumusu. O se tasi o atunuu i Sisifo ua oo lava ina ia faatagataga le aiā e lafo ai otaota faaniukelea i le sami. Ua lapatai mai se tagata suesue taʻutaʻua o le vasa o Jacques Cousteau e faapea: “E tatau ona tatou faasaoina vasa pe afai tatou te mananao e faasaoina le fanau a tagata.”

Vai Taumafa

Ua faaleagaina foi e le tagata e oo lava i lona vai taumafa! I atunuu matitiva, e faitau miliona tagata ua maliliu i tausaga taitasi ona o vai ua faaoonaina. I atunuu mauoloa, e iai isi mea ua faaoonaina ai vai, e pei o faalelei eleele (fertilizers) ma vailaau e faapepē ai manu ninii na e tafe atu i vaitafe ma mitiia i totonu o le manava o le eleele. I le 1986, o vailaau e faapepēina ai manu ninii na faia i le lalolagi e 2.3 miliona tone, ma o le faatatauga o le faatelega ua lipotia mai e 12 pasene i tausaga taitasi.

O le isi puna o le polusione o le lafoaia o kasa oona. “O kalone o uamea o loo iai kasa oona,” ua faamatalaina e le Scientific American, “ua na o pomu lava ua uma ona faatonutonuina o loo iai, faapea o le a pasae aʻe pe afai e elea.” O lenei ituaiga o polusione, ua faaopoopo mai ai le mekasini, o loo tupu “i le lalolagi aoao i le faitau afe o otaota e lafoaia o kasa oona.”

O le iʻuga? I le lalolagi aoao, o vaitafe sa lē filogia i taimi muamua ua liua nei i otaota o mea sa gaosia. Ua fuafuaina faapea e 20 miliona o tagata o Europa e feinu mai i le vaitafe o le Rhine, peitai o lenei vaitafe ua matuā faapolusioneina o so o se oneone e aumaia ai i lona ilitivai e matuā mataʻutia mo le faaaogā e tanu ai se laueleele!

Faiga o Faatoaga

Ua lapataia mai, ona ua oo lava ina faaumatia e le tagata lona lava laueleele. I le na o le Iunaite Setete lava, e 20 pasene o le laueleele ua tuuese mo le faia ai o ni vaitaʻi, ua faaleagaina, e tusa ai ma le faamatalaga a le mekasini Scientific American. Aiseā? Ona o le soona eliina o vai ua faaopoopo ai le tele o le masima i le laueleele. E tele atunuu ua faaleagaina le tele o le laueleele tāua ona o lenei auala. “E tele le laueleele ua lē fua mai ona ua tele le masima, e pei ona fua mai e ala i atinaʻe fou o le faia o vaitaʻi,” ua taʻua ai e The Earth Report. O le isi faafitauli taatele o le soona faatataa solo o manu, lea atonu ua saosaolaumea i le salalau atu ai o toafa.

Ua Tele Naʻuā Taavale

Ua tele naʻuā taavale mo le laueleele ma le vai o lo tatou paneta. Ae faapefea lona ea? Ua faaleagaina foi lenei mea, ma ua toatele le au solitulafono. I le taʻua ua na o se tasi, seʻi manatu i se taavale. O loo mulimuli mai ni lapataiga mai ni mekasini faatosina faasaienitisi se tolu: “O taavale ua faapogaia ai le sili atu o le faapolusioneina o le ea na i lo o se isi lava gaoioiga e tasi a le tagata.” (New Scientist) “Ua iai i le taimi nei le 500 miliona taavale ua uma ona lesitalaina i le paneta . . . O le faatumuina o o latou tane ua faaaluina ai pe tusa ma le tasi vae tolu o le aofai o le suauuu a le lalolagi. . . . Ua sili atu ona vave le faateleina o le faitau aofai o taavale na i lo le faitau aofai o tagata.” (Scientific American) “O le suauu [kesi] i vaega uma lava o mea ua saunia, o le faaaogāina ma le lafoaia o se pogai sili lea o le paʻū maulalo o le siosiomaga atoa ma faamaʻi.”—The Ecologist.

Ioe, ua sese ona faaaogāina lo tatou paneta, ua faaleagaina. O ona sami, vai taumafa, laufanua o faatoaga, ma e oo lava i lona atemosifia ua faapolusioneina i se tulaga e matuā sili atu ona tele. E mautinoa, i le na o lenei lava mea ua faaalia ai faapea ua latalata mai le taimi mo le Atua e faalaa ane ai ma “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18) Ae peitai, o loo iai isi auala e sili atu ona leaga, ia ua faaleagaina ai le lalolagi. Seʻi tau ina tatou tilofaia po o ā nei mea.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]

“E tatau ona tatou faasaoina vasa pe afai tatou te mananao e faasaoina le fanau a tagata.”—Jacques Cousteau

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga