Aisea ua Faateleina ai le Lē Maufaatuatuaina?
‘PE MAFAI ona e faatuatuaina moni lava se tasi i aso nei?’ Atonu ua e faalogo o fesiligia e nisi tagata o iai lagona fiu lenei fesili. Pe atonu foi ua e fesiligia e oe lava lenei fesili a o e mafatia i se mea na tupu i lou olaga.
E lē faafitia le mea moni, ua salalau atu i le lalolagi aoao le lē maufaatuatuaina o faalapotopotoga ma i isi tagata. Ua tele taimi, ua talafeagai ai ona iai lenei lē maufaatuatuaina. Pe iai ea se tasi ua mafai moni lava ona ia faatalitalia faapea o le a faataunuu e le toatele o le ʻau faipolotiki a latou folafolaga uma na muai fai a o loma faiga palota? O se suesuega na faia i le 1990 o ni tamaiti aʻoga e 1,000 i Siamani na faaalia ai, e ui o le 16.5 pasene o i latou sa talitonu e mafai e le ʻau faipolotiki ona foia faafitauli o le lalolagi, ae e faaluaina le aofaiga lena o tamaiti aʻoga na faaalia lo latou matuā masalosalo. Ma o le toatele o i latou na faapea mai, ua latou lē maufaatuatuaina se tomai o iai i le ʻau faipolotiki e foia ai faafitauli, po o se naunautai foi o nei tagata e faia faapea.
Na faitio mai le nusipepa o le Stuttgarter Nachrichten e faapea: “Ua toatele le ʻau faipolotiki e muamua mafaufau i o latou lava lelei, ona atonu lea, e faatoʻā sosoo ai ma le mafaufau i manaoga o tagata na palota mo i latou.” Ua ioe i lena manatu tagata o isi atunuu. Na taʻua e le nusipepa The European e faatatau i se tasi atunuu: “Ua tatau ai le lē talitonuina e talavou o le ʻau faipolotiki ma ua ioeina lelei e o latou tagata matutua.” Ua matauina faapea ‘ua masani ona aveesea e tagata palota o lena atunuu vaega faapolotiki mai o latou tofiga.’ Na faapea mai atili le nusipepa: “So o se tasi lava e umi se taimi e faifaimea faatasi ai ma tagata talavou [iina] e vave lava ona ia matauina le leai o so latou maufaatuatuaina o isi ma o latou lagona lē mautū.” Peitai, pe a leai se maufaatuatuaina mai tagata lautele, e itiiti foi la se mea e mafai ona ausia e se faiga malo e pulea saʻoloto. Na taʻua i se tasi taimi e lē na avea muamua ma peresitene o le Iunaite Setete, o John F. Kennedy: “O le faavae o se faiga malo e olaola, o le maufaatuatuaina lea e ona tagata lautele.”
E tusa ai o le maufaatuatuaina i le tulaga o tupe, o suiga faafuasei i faiga tau tamaoaiga, ma fuafuaga i ni mea e vave ona mauoloa ai ua lē taulau, ma ua faapogaia ai le leai o se faamoemoe i ai o le toatele o tagata. Ina ua lē mafai ona pulea lelei le fesuisuiai o tau o maketi o fefaatauaiga a le lalolagi ia Oketopa i le 1997, na talanoa ai se mekasini o tala fou e faatatau i “le matuā tele, ma i nisi taimi o le matuā leai o se faatuatuaina” faapea foi ma le taʻua o “le uiga o le lē maufaatuatuaina.” Na taʻua foi e faapea, “ua matuā mou ese atu le maufaatuatuaina [i se tasi atunuu Asia] ua oo ai lava i le iai pea o le faiga malo o loo tulai mai . . . ua foliga mai ua faaletonu.” Pe a aotele le manatu, ua taʻua ai le mea ua manino mai: “O le tamaoaiga e faalagolago i le maufaatuatuaina.”
Ua lē taulau foi lotu i le avatu i ai o le maufaatuatuaina. Ua taʻua ma le faanoanoa e se mekasini o mataupu faalelotu i Siamani e taʻua o le Christ in der Gegenwart e faapea: “O le tulaga o le maufaatuatuaina lea sa tuu atu i Lotu e le toatele o tagata e lagolagoina ua faaauau pea ona paʻū ifo i lalo.” I le va o le 1986 ma le 1992, o le aofai o tagata Siamani sa tele, pe atonu sa iai sina o latou faatuatuaina o le lotu, na paʻū ifo mai le 40 i le 33 pasene. O le mea moni, i vaega sa taʻua muamua o Siamani i Sasaʻe, ua paʻū i lalo ifo o le 20 pasene. Ua faapena foi, o tagata sa itiiti pe matuā leai lava so latou faatuatuaina o lotu ua oso aʻe mai le 56 i le 66 pasene i vaipanoa sa muai taʻua o Siamani i Sisifo, ma le 71 pasene i vaipanoa sa muai taʻua o Siamani i Sasaʻe.
O le faaitiitia o le maufaatuatuaina ua manino mai i isi vaega e ese mai nai lo polotiki, tulaga tau tupe, ma lotu—o poutu na e tolu o le sosaiete faaletagata. O le isi faaaoaoga o ē vaaia le tausisia o tulafono. O togafiti ua faia e sola ese ai mai ni soligatulafono, o tulaga ua faafaigata ai ona faia ma le tonu le tulafono, ma faaiuga lē saʻosaʻo a faamasinoga, ua matuā maluelue ai lagona faatuatuaina o tagata. E tusa ai o le faamatalaga a le mekasini o le Time, “o lagona fiu o tagatānuu ma leoleo ua matuā latou lē toe faatuatuaina ai le faiga lea o loo faaauau pea ona faasaʻoloto mai ai i tua tagata solitulafono matautia mai falepuipui.” Ona o moliaga faasaga i amioga piopio a leoleo ma a latou faiga sauā i tagata, ua oo ai lava ina matuā faaitiitia le maufaatuatuaina o leoleo.
E tusa ai o faiga faapolotiki faava-o-malo, o talanoaga lē taulau mo le filemu ma le leai o se faaitiitia o auupega o taua ua faasino mai ai le leai o se maufaatuatuaina. Na taʻu saʻo atu e le amepasa o le Iunaite Setete i Malo Aufaatasi, o Bill Richardson, le pogai autū o le lē mafai ona ausia o le filemu i Sasaʻe Tutotonu, i le na ona ia faapea mai: “E lē o iai se maufaatuatuaina.”
Ae i le taimi lava e tasi i le tulaga o le tagata lava ia, e toatele tagata ua latou lē maufaatuatuaina e oo lava i o latou tauaiga ma uo, o i latou tonu ia e masani ona liliu atu i ai tagata mo ni lagona malamalama ma ni faamafanafanaga pe a iai ni o latou faafitauli. Ua tali pei lava o le tulaga na faamatalaina e le perofeta Eperu o Mika: “Aua neʻi outou faatuatua i le uo, aua neʻi faalagolago i le aumeamamae; ia e leoleo i puipui o lou gutu i lau avā pele.”—Mika 7:5.
Se Faailoga o Taimi
Talu ai nei na sii mai ai upu a se tagata suesue o le mafaufau mai Siamani, o Arthur Fischer o loo ia taʻua ai: “O le faatuatuaina e se tasi o le agaʻi i luma o le sosaiete o tagata faapea foi lona lava lumanai, ua matuā paʻū maulalo i vala uma lava. Ua lē mautonu tagata talavou pe mafai e faalapotopotoga a le sosaiete o tagata ona fesoasoani ia i latou. Ua oo i le tulaga ua matuā leai lava so latou maufaatuatuaina o polotiki, o lotu, po o isi lava faalapotopotoga.” E lētioa lava tautala lē suesue i faiā faaletagata, o Ulrich Beck e uiga i se “uiga o le masalosalo” i pulega, o faalapotopotoga, ma tagata atamamai faapitoa ua leva ona iai.
I se uiga faapena, ua mātele atu tagata e faamaamulu ese, e tetee i pulega uma, ma ola e tusa ma tapulaa a le tagata lava ia, i le faia o faaiuga e aunoa ma le faalagolago atu fua i ni fautuaga po o ni taiala mai isi. O nisi ua oo ina matuā masalosalo, atonu e oo lava ina lē magafagafa, pe a feutagai ma tagata ua lē mafai ona latou toe faatuatuaina. O le uiga lenei ua atili uunaia ai se siomaga lē lelei, e pei o lea e faamatalaina i le Tusi Paia: “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata. Auā e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, o e mananao i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e le faalogo i mātua, o e le faafetai, o e amio leaga, o e le lotoaiga, o e le ma faaleleia, o e faatuaupua, o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e inoino i le amio lelei, o e faalata, o e soona fai, o e ua faafefeteina, o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua; o e ua peiseai ua toaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena.” (2 Timoteo 3:1-5; Faataoto 18:1) O le mea moni, o le tulaga faigata o le leai o se maufaatuatuaina ua iai i aso nei, o se faailoga lea o taimi, se faailoga o “aso e gata ai.”
I totonu o se lalolagi o loo mafatia i le tulaga faigata o le leai o se maufaatuatuaina, ma o loo ola aʻe ai tagata e pei o na o loo faamatalaina i luga, e lē mafai ai ona matuā olioli atoatoa i le olaga. Ae pe o se mea talafeagai ea le mafaufau faapea o le a suia tulaga o mea? Pe mafai ea ona foia lea tulaga faigata i aso nei o le faateleina o le lē maufaatuatuaina? Afai e mafai, e faapefea ma o afea?