Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr16 Tesema itu. 1-11
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2016)
  • Tamaʻi Ulutala
  • TESEMA 5-11
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 1-5
  • “Tatou Ō Aʻe i le Mauga o Ieova”
  • Faamaualugaina le Fale o Ieova
  • O se Mauga mo le Tapuaʻiga
  • Faasilisilia le Tapuaʻiga Moni
  • ip-1 44-45 ¶20-21
  • Faamaualugaina le Fale o Ieova
  • Faamaualugaina le Fale o Ieova
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • w06 12/1 8 ¶5
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • Fai se Leleiga
  • TESEMA 12-18
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 6-10
  • “Ua Faataunuu e le Mesia Valoaga”
  • Sa Latou Faatalitali i le Mesia
  • Le Folafolaga i se Perenise o le Filemu
  • Ua “Puapuagatia le Laueleele”
  • Le “Malamalama Tele”
  • Ia Olioli i le Faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!
  • w07 5/15 6
  • Maua le Faamoemoe i se Lalolagi ua Tumu i Puapuaga
  • Se Faavae Mautinoa o le Faamoemoe
  • Le Folafolaga i se Perenise o le Filemu
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • it-1 1219
  • Isaia
  • Faatuatua iā Ieova pe a Fesagaʻia Puapuaga
  • Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi
  • TESEMA 19-25
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 11-16
  • “O le a Tumu le Lalolagi i le Poto e Uiga iā Ieova”
  • Faaolataga ma le Olioli e Maua Mai i le Pulega a le Mesia
  • O se Faamasino Amiotonu ma Alofa Mutimutivale
  • Filemu i le Afe Tausaga e oo i le Faavavau
  • w16.06 8 ¶9
  • Talisapaia Ieova o lo Tatou Fai Ipu Omea
  • w13 6/1 7
  • Lē Toe Iai se Faailogatagata—O Afea?
  • O LE A AVEESEA E LE MALO O LE ATUA
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:
  • TESEMA 26–IANUARI 1
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 17-23
  • “O le Faaaogā Sesē o le Pule e Iʻu ai i le Aveesea o le Pule”
  • Lesona i le Lē Faamaoni
  • Se Auauna Pule Manatu Faapito
  • Lesona i le Lē Faamaoni
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—II
  • Lesona mo i Tatou:
  • Lesona i le Lē Faamaoni
  • Pine Faafaatusa e Lua
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I
  • Ua Inosia e Ieova le Mamalu o Turo
  • ʻO le a Avea Ana Polofiti o se Mea Paia’
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano (2016)
mwbr16 Tesema itu. 1-11

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

TESEMA 5-11

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 1-5

“Tatou Ō Aʻe i le Mauga o Ieova”

(Isaia 2:2, 3) O aso e gata ai, e oo ina faatumauina ai le mauga o le fale o Ieova i luga o tumutumu o atumauga, e faamaualugaina foʻi e sili i aʻega; ma e gasolo ane i ai nuu uma. 3 E ō mai lava nuu e tele ma faapea ane: “Ō mai ia, tatou ō aʻe i le mauga o Ieova, i le fale o le Atua o Iakopo; e na te aʻoaʻoina ai i tatou i ona ala, ma tatou savavali ai i ona ala.” Auā e alu atu le tulafono mai i Siona, ma le afioga a Ieova mai i Ierusalema.

ip-1 38-41 ¶6-11

Faamaualugaina le Fale o Ieova

6 O afea e faataunuuina ai le valoaga a Isaia? “O aso e gata ai.” Ua faapea mai le faaliliuga a le New International Version: “O aso o le iʻuga.” Ua valoia mai i Tusitusiga Paia Eleni ni vala e iloagofie ai lenā taimi. O na vala e aofia ai taua, mafuiʻe, faamaʻi, oge, ma “aso e sili ona faigatā.” (2 Timoteo 3:1-5; Luka 21:10, 11) O le faataunuuina o na valoaga ua aumaia ai le anoanoaʻi o faamaoniga e iloa ai ua tatou ola i “aso e gata ai,” o le iʻuga o le faiga o mea a lenei lalolagi. O lea, e tatou te faatalitalia le vāai atu i le faataunuuina o valoaga a Isaia i o tatou aso.

O se Mauga mo le Tapuaʻiga

7 E lē tele ni upu na faamatala ai e Isaia se ata faavaloaga manino. Na ia faamatala se mauga maualuga, o loo iai se fale matagofie lea e faasino atu i le malumalu o Ieova. O lenei mauga e maualuga atu i isi mauga ma aʻega o loo siʻomia ai. Peitaʻi e lē o se mea e mataʻu pe fefe ai ae o se mea matagofie. E naunau tagata mai i atunuu uma e ō aʻe i le mauga o le fale o Ieova, ma e latou te gasolo ane i ai. E faigofie ona faaata lenei vaaiga, ae o le ā le uiga?

8 I aso o Isaia e tele ina faasino atu mauga ma aʻega i tapuaʻiga. O se faataʻitaʻiga, sa avea ma nofoaga e faia ai tapuaʻiga ifo i tupua ma malumalu mo atua sesē. (Teuteronome 12:2; Ieremia 3:6) Peitaʻi, o le fale, po o le malumalu o Ieova o se mea matagofie sa iai i le tumutumu o le mauga o Moria i Ierusalema. E faatolu i le tausaga ona faimalaga atu tagata Isaraelu faamaoni i Ierusalema i le mauga o Moria, e tapuaʻi ai i le Atua moni. (Teuteronome 16:16) O lea, o le gasolo aʻe o atunuu i “le mauga o le fale o Ieova,” ua faaalia ai le potopoto faatasi o le toʻatele i le tapuaʻiga moni.

9 I aso nei, e lē o potopoto tagata o le Atua i se mauga faaletino e iai se malumalu. Na faaleagaina e ʻautau a Roma le malumalu o Ieova i Ierusalema i le 70 T.A. E lē gata i lea, na taʻua manino e le aposetolo o Paulo o le fale fetafaʻi lea sa iai muamua atu ma le malumalu i Ierusalema, sa iai ni mea na faaata mai ai. Na faaata mai ai se mea faaleagaga e sili atu, “le faleʻie moni, lea na faatūina e Ieova ae e lē o tagata.” (Eperu 8:2) O lenā faleʻie faaleagaga, o le faatulagaga lea e faalatalata atu e tapuaʻi iā Ieova e ala i le taulaga togiola a Iesu Keriso. (Eperu 9:2-10, 23) E tusa ai ma lenā manatu, o “le mauga o le fale o Ieova” lea e taʻua i le Isaia 2:2, e faasino atu i le tapuaʻiga mamā iā Ieova lea ua faasilisilia i o tatou aso. O i latou e tapuaʻi i le tapuaʻiga mamā e lē potopoto i se nofoaga patino, peitaʻi e uiga atu i le autasi i le tapuaʻiga.

Faasilisilia le Tapuaʻiga Moni

10 Na taʻua e le perofeta “le mauga o le fale o Ieova” po o le tapuaʻiga mamā, o le a “oo ina faatumauina i luga o tumutumu o atumauga,” ma e “faamaualugaina foʻi e sili i aʻega.” A o leʻi taitai oo i aso o Isaia, na aumai ai e le tupu o Tavita le atolaau o le feagaiga ma tuu i le mauga o Siona i Ierusalema, lea e 2,500 futu [760 m] lona maualuga aʻe mai i le fogātai. Na tuu ai i inā seʻia oo ina auina atu i le malumalu ina ua māeʻa ona fausia i le mauga o Moria. (2 Samuelu 5:7; 6:14-19; 2 Nofoaiga a Tupu 3:1; 5:1-10) O lea, e oo ane i aso o Isaia ua faasilisilia i le itu faaletino le atolaau o le feagaiga, ma tuu i le malumalu lea sa iai i se tulaga maualuga e sili aʻe i lo o isi aʻega uma, ia na iai tapuaʻiga sesē.

11 O le mea moni, i le itu faaleagaga, ua loa ona sili atu le tapuaʻiga iā Ieova nai lo o tapuaʻiga faalotu a i latou o loo auauna i atua sesē. Peitaʻi i o tatou aso, ua matuā faasilisilia ai e Ieova lana tapuaʻiga i se tulaga matuā sili atu nai lo o tapuaʻiga sesē uma o loo iai. Ioe, e matuā “sili i aʻega” ma “tumutumu o atumauga.” E faapefea? E ala i le faapotopoto faatasi o le toʻatele o ē mananaʻo e tapuaʻi atu iā Ieova i le “agaga ma le upu moni.”—Ioane 4:23.

ip-1 44-45 ¶20-21

Faamaualugaina le Fale o Ieova

20 E lē faatagaina e Ieova ona tagata e taapeape solo e pei o ni mamoe ua leiloloa. Ua ia faailoa mai iā i latou ana “tulafono” ma lana “afioga” e ala i le Tusi Paia ma lomiga faale-Tusi Paia, ina ia latou aʻoaʻoina ai ona ala. O le malamalama i na mea, e faaauupegaina ai i latou e “savavali i ona ala.” O le faatumulia o i latou i le lotofaafetai ma le usitaʻi i taʻiala mai i le Atua, e latou te fetalanoaaʻi ai i ala o Ieova. E latou te potopoto i tauaofiaga tetele ma vaega toʻaitiiti, i Maota mo Sauniga ma fale o aiga ina ia faalogo atu ma aʻoaʻoina ala o le Atua. (Teuteronome 31:12, 13) O lo latou faia faapea, ua faaaʻoaʻo ai i uluaʻi Kerisiano, ia na faapotopoto faatasi ina ia faalaeiau ma faamalosiau le tasi i le isi ina ia autasia i le “alofa ma galuega lelei.”—Eperu 10:24, 25.

21 E valaaulia e tagata o Ieova isi ina ia “ō aʻe” i le tapuaʻiga mamā ua faasilisilia a Ieova le Atua. Ua talafeagai lelei lenā ma le faatonuga a Iesu na avatu i ona aposetolo a o toeitiiti afio aʻe i le lagi. Na ia fetalai atu i ona soo: “O le mea lea, ia outou ō atu e fai tagata o nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia, ia aʻoaʻoina i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaʻi atu ai iā te outou.” (Mataio 28:19, 20) Ua usitaʻi Molimau a Ieova e ō atu i le lalolagi atoa, e aʻoaʻo ma faia isi ma soo ma papatiso i latou, ma o loo lagolagoina e Ieova la latou galuega.

(Isaia 2:4) E faamasino foʻi o ia i atunuu, ma faasaʻo mataupu a tagata e toʻatele. E latou te tuʻi a latou pelu e fai ma uʻamea suōtosina ma o latou tao e fai ma pelu e teu ai laau. E lē toe sii le pelu e le tasi atunuu i le tasi atunuu, pe latou te toe aʻoaʻo foʻi i taua.

ip-1 46-47 ¶24-25

Faamaualugaina le Fale o Ieova

24 E lē mafai e taumafaiga tuufaatasi a atunuu uma ona ausia lenei manulauti, o le autasia i le filemu. E lē oo i ai lo latou malosi. Ae ua faataunuuina upu a Isaia e tagata taʻitoʻatasi mai i le tele o atunuu, o ē ua autasia i le tapuaʻiga mamā. Ua ʻfaasaʻo e Ieova mataupu’ ma i latou. Ua ia aʻoaʻo ona tagata ina ia nonofo faatasi ma le filemu. Ioe, i lenei lalolagi fevaevaeaʻi ma feʻainaʻi, ua latou tuʻi ai i se auala faafaatusa “a latou pelu e fai ma uʻamea suōtosina ma o latou tao e fai ma pelu e teu ai laau.” Ua faapefea ona latou faia faapea?

25 O se tasi o auala, e leai sa latou vaega e faia i taua a atunuu. A o toeitiiti lava fasiotia Iesu, na ō mai ai tamāloloa ua faaaupega e puʻe iā te ia. Ina ua faaaogā e Peteru se pelu e puipuia ai lona Matai, na fetalai atu Iesu iā te ia: “Ia toe sulu lau pelu i lona faamoega, auā o i latou uma e tago i le pelu, e faaumatia i le pelu.” (Mataio 26:52) Talu mai lenā taimi, ua faaaʻoaʻo ona soo iā te ia, e ala i le tuʻi o a latou pelu e fai ma uʻamea suōtosina. E latou te lē faaaogā auupega e fasiotia ai o latou uso ma e latou te lē lagolagoina foʻi taua i so o se auala. E latou te “tausisi i le filemu ma tagata uma.”—Eperu 12:14.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 1:8, 9) Ua tuua le tama fafine a Siona e pei o se fale lauvao i le togāvine, e pei o se tamaʻi fale e leoleo ai togākukama, e pei foʻi o se aai ua siʻosiʻomia. 9 Pe ana lē faatotoeina e Ieova o ʻau ni ē e totoe iā i tatou, semanū e pei i tatou o Sotoma, ma semanū foʻi e pei i tatou o Komoro.

w06 12/1 8 ¶5

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1:8, 9—E faapefea i le tama fafine a Siona ona ʻtuua e pei o se fale apitaga i le tovine, e pei o se fale i le mea ua totō ai kukama’? O lona uiga i le taimi o le osofaʻiga a Asuria, o le a foliga mai e matuā lē mafai lava e Ierusalema ona puipuia o ia lava, e pei o se fale i le tovine po o se fale e faigofie ona paʻū i le mea o loo totō ai kukama. Ae e laveaʻi o ia e Ieova ma lē faatagaina o ia e avea pei o Sotoma ma Komoro.

(Isaia 1:18) Ua fetalai mai Ieova: “Inā ō mai ia outou, seʻi o tatou talanoa faatasi, ina ia faaleleia la outou faiā ma aʻu. E ui lava ina e pei o le ʻie mūmū sesega a outou agasala, ae o le a paʻepaʻe e pei o le kiona; e ui foʻi e pei o le ʻie mūmū ulaula, ae o le a avea e pei o fulufulu mamoe.

w06 12/1 9 ¶1

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

1:18—O le ā le uiga o le faamatalaga: “Ō mai ia inā tatou filifili ia”? O lea valaaulia e lē faapea e ō mai e talatalanoa ina ia maua se maliega e ala i le fetalanoaaʻi. Ae peitaʻi, e faasino atu lea fuaiupu i le faatulagaga faafaamasinoga lea e avatu ai e le Faamasino tonu o Ieova, le avanoa iā Isaraelu e suia ma faamamā ai o ia.

it-2 761 ¶3

Fai se Leleiga

O laasaga e manaʻomia ina ia maua ai se leleiga. Talu ai o Ieova lea ua agaleagaina ma soli e tagata lana tulafono, o le tagata la e tatau ona taulamua e faalelei ma le Atua, ae e lē o le Atua. (Sl 51:1-4) E lē taitai tutusa a tatou tapulaa ma tapulaa a le Atua, ma e tatou te lē ausia foʻi ana tapulaa e tusa ai o le mea saʻo pe a faia se suiga po o se fetuutuunaʻiga. (Isa 55:6-11; Mal 3:6; faatusatusa i le Ia 1:17.) O lea, e lē mafai ona suia taʻiala a Ieova i le auala e faia ai se leleiga, ma e lē fesiligia foʻi pe e faagutugutulua. (Faatusatusa i le Iop 40:1, 2, 6-8; Isa 40:13, 14.) O le tele o faaliliuga o le Isaia 1:18 e faitauina faapea, “O loo faapea mai le ALII, O mai ia, ina tatou filifili ia” (KJ; AT; JP; RS). Peitaʻi o le faaliliuga lea e tatau ona iai pe e sili ona talafeagai: “ʻInā ō mai ia outou, seʻi o tatou talanoa faatasi, ina ia faaleleia la outou faiā ma aʻu,’ ua fetalai mai ai Ieova.” O le tagata na māfua ai ona iai le feteenaʻiga i le va o i latou ma le Atua, ae e lē o le Atua.—Faatusatusa i le Esk 18:25, 29-32.

TESEMA 12-18

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 6-10

“Ua Faataunuu e le Mesia Valoaga”

(Isaia 9:1, 2) Peitaʻi, o le a lē pei le pōuliuli o le taimi muamua ina ua faaleagaina e se tasi le laufanua o Sepulona, ma le laufanua o Nafatali ina ua puapuagatia le laueleele. Ae i se taimi mulimuli ane ona faamamaluina ai lea e se tasi; o le auala e agaʻi i le sami, o le vaipanoa foʻi o Ioritana, o Kalilaia ua nofoia e tagata o nuu ese. 2 Ua vaaia e tagata o ē ua savavali i le pōuliuli le malamalama tele. A o i latou ua nonofo i le laueleele ua pogisa tele, ua susulu atu iā i latou le malamalama.

w11 8/15 10 ¶13

Sa Latou Faatalitali i le Mesia

13 Sa muaʻi valoia le faiva a le Mesia i Kalilaia. E tusa ai o le “laufanua o Sepulona, ma le laufanua o Nafatali . . . o Kalilaia ua nofoia e tagata o nuu ese,” na tusi Isaia e faapea: “Ua vaaia e tagata o ē ua savavali i le pōuliuli le malamalama tele. A o i latou ua nonofo i le laueleele ua pogisa tele, ua susulu atu iā i latou le malamalama.” (Isa. 9:1, 2) Na amata le faiva a Iesu i le lautele i Kalilaia ma nofo i Kapanaumi, lea sa toʻatele tagata o Sepulona ma Nafatali na olioli ai i aogā o le malamalama faaleagaga na ia avatu iā i latou. (Mata. 4:12-16) A o iai i Kalilaia, na avatu e Iesu se Lauga i luga o le Mauga, filifilia ona aposetolo, faia lana uluaʻi vavega, ma e foliga mai sa faaali atu o ia i ona soo pe ā ma le toʻa 500 ina ua mavae lona toetū. (Mata. 5:1–7:27; 28:16-20; Mare. 3:13, 14; Ioa. 2:8-11; 1 Kori. 15:6) Na ia faataunuuina le valoaga a Isaia e ala i le talaʻi i “laufanua o Sepulona ma le laufanua o Nafatali.” O le mea moni, na alu atu foʻi Iesu ma talaʻi le feʻau o le Malo i isi vaipanoa i Isaraelu.

ip-1 124-126 ¶13-17

Le Folafolaga i se Perenise o le Filemu

Ua “Puapuagatia le Laueleele”

13 Ua faaataata mai e Isaia se suiga mataʻutia o le a oo i le fanau a Aperaamo: “Peitaʻi, o le a lē pei le pōuliuli o le taimi muamua ina ua faaleagaina e se tasi le laufanua o Sepulona, ma le laufanua o Nafatali ina ua puapuagatia le laueleele. Ae i se taimi mulimuli ane ona faamamaluina ai lea e se tasi; o le auala e agaʻi i le sami, o le vaipanoa foʻi o Ioritana, o Kalilaia ua nofoia e tagata o nuu ese.” (Isaia 9:1) O Kalilaia o se vaipanoa e i totonu o le malo o Isaraelu i le itu i mātū. I le valoaga a Isaia, e aofia ai i Kalilaia le “laufanua o Sepulona ma le laufanua o Nafatali,” faapea “le auala e agaʻi i le sami,” o se auala anamua e lata i le Sami o Kalilaia ma e agaʻi atu i le Sami o Metitirani. I aso o Isaia na taʻua lenā vaipanoa “o Kalilaia ua nofoia e tagata o nuu ese,” atonu ona o le toʻatele o i latou na nonofo ai e lē o ni tagata Isaraelu. Na faapefea ona “puapuagatia” lenei laueleele? Talu ai na faatoʻilalo e tagata Asuria faapaupau lenā vaipanoa, ave faapagota tagata Isaraelu, ae nofoia le vaipanoa atoa e tagata e lē tapuaʻi i le Atua, ma e lē o ni fanau a Aperaamo. O lea, na mou atu ituaiga e sefulu lea na taʻua o le malo i mātū mai le talafaasolopito!—2 Tupu 17:5, 6, 18, 23, 24.

14 Sa feagai foʻi Iuta ma faigatā mai iā Asuria. Ae pe o le a aafia i se “pouliuli” tumau e pei o ituaiga e sefulu lea na faaata mai e Sepulona ma Nafatali? E leai. Auā i se “taimi mulimuli ane,” o le a faamanuia ai e Ieova le vaipanoa o le malo o Iuta i saute, faapea nuu na pulea muamua e le malo i le itu i mātū. E faapefea?

15 Na taliina e le aposetolo o Mataio lenā fesili i ana faamaumauga faagaeeina o le faiva a Iesu a o iai i le lalolagi. Na faamatala e Mataio uluaʻi taimi o le faiva a Iesu e faapea: “Ona ia [Iesu] tuua loa lea o Nasareta, ae maliu atu ma nofo i Kapanaumi, i tafatafa ane o le sami i itumalo o Sepulona ma Nafatali, ina ia taunuu ai le valoaga a le perofeta o Isaia e faapea: ʻO Kalilaia o nuu ese! le laufanua o Sepulona ma le laufanua o Nafatali i le auala agaʻi i le sami i le isi itu o Ioritana, ua vaaia ai e tagata o loo nonofo i le pōuliuli se malamalama tele, a o i latou ua nonofo i le nuu ua iai le ata o le oti, ua alu aʻe iā i latou le malamalama.’”—Mataio 4:13-16.

16 Ioe, o le “taimi mulimuli ane” lea na valoia e Isaia, e faasino atu i le taimi o le faiva a Iesu i le lalolagi. O le tele o le soifuaga o Iesu i le lalolagi sa nofo i Kalilaia. O le itumalo o Kalilaia na amata ai lana faiva ma ia faalauiloa ai e faapea: “Ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mataio 4:17) O Kalilaia foʻi na fai ai lana lauga taʻutaʻua i luga o le mauga, filifili ai ona aposetolo, faia ai lana uluaʻi vavega, ma faaali atu ai i ona soo pe ā ma le toʻa 500 ina ua toe faatūina. (Mataio 5:1–7:27; 28:16-20; Mareko 3:13, 14; Ioane 2:8-11; 1 Korinito 15:6) O le auala lenā na faataunuu ai e Iesu le valoaga a Isaia, e ala i le faamamaluina o “laufanua o Sepulona, ma le laufanua o Nafatali.” Peitaʻi, e lē na o tagata Kalilaia na talaʻi ai Iesu. E ala i lona talaʻia o le tala lelei i le nuu atoa, na faamamaluina ai e Iesu Isaraelu atoa, lea e aofia ai ma Iuta.

Le “Malamalama Tele”

17 O le ā le uiga o le “malamalama tele” i Kalilaia lea na taʻua e Mataio? O lenei faamatalaga na sii mai e Mataio i le valoaga a Isaia. Na taʻua e Isaia: “Ua vaaia e tagata o ē ua savavali i le pōuliuli le malamalama tele. A o i latou ua nonofo i le laueleele ua pogisa tele, ua susulu atu iā i latou le malamalama.” (Isaia 9:2) E oo ane i le uluaʻi senituri T.A., ua punitia le malamalama o le upu moni ona o tapuaʻiga faapaupau. Na faateteleina e taʻitaʻi lotu Iutaia le faafitauli e ala i le faamalosia o tū masani, lea na “faalēaogā ai le afioga a le Atua.” (Mataio 15:6) Na pagatia ma lē mautonu ē faamaoni, ma na mulimuli atu i “taʻitaʻi tauaso.” (Mataio 23:2-4, 16) Peitaʻi ina ua aliaʻe mai le Mesia, na pupula mata o le toʻatele o ē faamaoni i le tele o mea matagofie. (Ioane 1:9, 12) O le galuega a Iesu a o iai i le lalolagi ma faamanuiaga mai i lana taulaga togiola, ua matuā talafeagai ai ona faamatalaina o ia i le valoaga a Isaia o se “malamalama tele.”—Ioane 8:12.

(Isaia 9:6) Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaʻiina mai mo i tatou le atalii; ma o le a i luga o lona tauʻau le pulega a se perenise. O le a faaigoa o ia o le Faufautua Sili, o le Atua Malosi, o le Tamā o le Faavavau, ma le Perenise o le Filemu.

w14 2/15 12 ¶18

Ia Olioli i le Faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!

18 O le a avea foʻi Iesu ma tamā o isi tagata, a o faagasolo lana Pulega i le 1,000 tausaga. I le ā le itu? O i latou uma e faaalia le faatuatua i le taulaga togiola a Iesu, o le a mauaina le ola e faavavau i le lalolagi. (Ioa. 3:16) O lea, o le a avea ai Keriso ma o latou “Tamā o le Faavavau.”—Isa. 9:6, 7.

w07 5/15 6

Maua le Faamoemoe i se Lalolagi ua Tumu i Puapuaga

Se Faavae Mautinoa o le Faamoemoe

Na fetalai atu Iesu Keriso i ona soo: “Ia faapea outou ona tatalo, Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa. Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) O lenā Malo i le lagi lea ua pulea e Iesu Keriso, o le a faailoa mai ai le tonu o le pule silisili ese a le Atua i le lalolagi.—Salamo 2:7-12; Tanielu 7:13, 14.

O le tele o māfuaaga e fefefe ai lea ua aafia ai vala uma o le olaga i aso nei, o se faailoaga manino lea o le manaʻomia ona faalaa mai o le Atua. O se mea e fiafia ai, ua lata mai lenā taimi! Ua tuuina atu le pule iā Iesu lea ua faanofotupu e le Atua o se Tupu ma o le Mesia, e faamaonia ai le tonu o le pule silisili ese a Ieova ma faapaiaina Lona suafa. (Mataio 28:18) O le a lē pine ae pule mai le Malo i le lalolagi e aveesea pogai uma o le fefefe ma le popole o tagata. Ua taʻua i le Isaia 9:6 agavaa e faaalia ai le talafeagai ona avea o Iesu ma Pule e aveesea o tatou popolega. O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua o ia o le “Tamā o le faavavau,” ʻFaipule [po o le Faufautua] silisili,’ ma le “Alii o le filemu.”

Seʻi manatu i le faaupuga logomālie o le “Tamā o le faavavau.” E taʻu mai ai, ua iai le mana ma le pule iā Iesu, ma lona naunautaʻiga e avatu i ē usiusitaʻi le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi, e ala i aogā o lana taulaga togiola. O lona uiga, o le a tuusaʻoloto i latou mai le agasala ma le lē lelei atoatoa lea na tuufaasolo mai iā Atamu lē na uluaʻi agasala. (Mataio 20:28; Roma 5:12; 6:23) O le a faaaogā foʻi e Keriso lana pule mai i le Atua e toe faatutū ai ē na maliliu.—Ioane 11:25, 26.

Na faamaonia le avea o Iesu ma ʻFaipule [po o le Faufautua] silisili’ a o iai i le lalolagi. O lona atamai i le Afioga a le Atua ma lona malamalama e sili atu e uiga i tagata, na ia silafia ai le auala e foʻia ai faafitauli o le olaga. Talu mai le taimi na ia nofotupu ai i le lagi, ua avea pea Keriso ma Faipule po o le Faufautua silisili, e galue o se faufautua i fesootaʻiga a Ieova i tagata. E atamai ma lelei atoatoa fautuaga a Iesu o i le Tusi Paia. O lou iloa ma lou talitonu i lenei manatu, o le a saʻoloto mai ai lou olaga i popolega ma mea e mataʻu ai.

Ua taʻua foʻi i le Isaia 9:6 Iesu o le “Alii o le filemu.” I lea tulaga, ua toe o se aga ona faaaogā lea e Keriso lona mana e aveesea ai mea lē tonu uma, i faiga faapolotiki, i le vafealoaʻi, ma le tamaoaiga. E faapefea? E ala i le ola o tagata i lalo o le pulega filemu a le Malo o le Mesia.—Tanielu 2:44.

O le a filemu e faavavau le lalolagi i le pulega a le Malo. Aiseā ua e mautinoa ai i lenei mea? E tatou te faitau i le pogai o i le Isaia 11:9: “Latou [tagatanuu o le Malo] te lē faia se mea leaga, latou te lē faaumatia foʻi se mea i loʻu mauga paia uma; auā e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.” O le a maua e tagata uma le poto saʻo e uiga i le Atua ma usiusitaʻi iā te ia. Pe faafiafiaina oe e lenā faamoemoe? Afai o lea, aua le faatalatū e ave i fale le “malamalama o Ieova.”

E te maua le poto o le Atua lea e ati aʻe ai le faatuatua ma ola ai, i le iloilo o mea ua aʻoaʻo e le Tusi Paia e uiga i mea o tutupu i o tatou aso, ma le faamoemoe pupula ua folafola i le Tusi Paia. E matou te faalaeiauina la le faia o sau suʻesuʻega faale-Tusi Paia e lē totogia, lea ua ofoina atu e Molimau a Ieova o i lou vaipanoa. O se auala lenei e faaitiitia ai le fefe ma maua ai le faamoemoe moni i se lalolagi ua tumu i puapuaga.

(Isaia 9:7) E leai se mea e gata mai ai le tele o lana pulega o se perenise atoa ma le filemu, i le nofoālii o Tavita ma lona malo ina ia faamausalīina ma faatumauina ai i le faamasinotonu ma le amiotonu, e afua mai i ia ona aso e oo i le faavavau. E faia lenei mea i le maelega o Ieova o ʻau.

ip-1 132 ¶28-29

Le Folafolaga i se Perenise o le Filemu

28 I le taimi atofaina a le Atua, o le a aumaia ai e Keriso le filemu ma faatumauina i le lalolagi atoa. (Galuega 1:7) “E leai se mea e gata mai ai le tele o lana pulega o se perenise atoa ma le filemu, i le nofoālii o Tavita ma lona malo ina ia faamausalīina ma faatumauina ai i le faamasinotonu ma le amiotonu, e afua mai i ia ona aso e oo i le faavavau.” (Isaia 9:7a) O le a lē faatinoina i se auala lē tonu le pule a Iesu o se Perenise o le Filemu. O le a ia lē aveesea le filifiliga saʻoloto pe taumafai foʻi e faamalosia i latou e pule mai ai. Nai lo o lea, o mea uma o le a ia faataunuuina o le a faia ma le “faamasinotonu ma le amiotonu.” Maʻeu se suiga e faafouina ai.

29 E mataʻina le auala o loo faaiʻu mai ai e Isaia lenei vaega o le valoaga, pe a manatu i le faataunuuina matagofie o le igoa faavaloaga o Iesu. Ua ia faapea mai: “E faia lenei mea i le maelega o Ieova o ʻau.” (Isaiah 9:7e) Ioe, e gaoioi Ieova ma le maelega. E na te lē faia se mea ma le faalotolotolua. Po o ā lava mea ua ia folafola mai, e mautinoa o le a faataunuuina atoatoa. Pe afai e manaʻo se tasi e maua lenā filemu tumau, e ao ona auauna iā Ieova ma le lotoatoa. I le pei o Ieova le Atua ma Iesu le Perenise o le Filemu, tau ina ia “maelega i galuega lelei” auauna uma a le Atua.—Tito 2:14.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 7:3, 4) Ona fetalai mai lea o Ieova iā Isaia: “Faamolemole, ia ō atu e faafeiloaʻi Aasa, o oe ma Sarasopa lou atalii, i le mea e gata mai ai le alāvai o le faatanoa i luga, i tala ane o le ala tele i le fanua o le tagata tā ofu. 4 E ao ona e fai atu iā te ia, ʻIa e vaavaai oe lava ma aua neʻi popole. Aua e te fefe, ma aua neʻi palaai lou loto ona ua pei i laʻua o ni motumotu o loo asuasu, ona o le ita o Resina le tupu o Suria ma le atalii o Remalia.

w06 12/1 9 ¶4

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

7:3, 4—Aiseā na faasalafa atu ai e Ieova le faaolataga i le tupu leaga o Aasa? Na fuafua tupu o Suria ma Isaraelu e aveese le tupu o Iuta o Aasa, ma tuu atu i ai se tupu e tau ina nofo ai ae faatulaga mai i le isi mea lana pulega, o le atalii lea o Tapala—e lē tupuga mai iā Tavita. O lea faufauga a le tiapolo o le a afāina ai le faagaoioiga o le feagaiga o le Malo ma Tavita. Na faasalafa atu e Ieova le faaolataga iā Aasa ina ia faasaoina ai le gafa e sau ai le “Alii o le filemu” na folafolaina mai.—Isaia 9:6.

(Isaia 8:1-4) Ona fetalai mai lea o Ieova iā te aʻu: “Ia e ave se laupapa telē ma tusia ai i luga ni mataʻitusi faigofie i se peni, o ʻMaeli-sala-asa-pasa.’ 2 Ia iai se faamaoniga o lenei mea iā te aʻu e ala i ni molimau faamaoni, o Uria le ositaulaga ma Sakaria le atalii o Iperekia.” 3 Ona ou alu ane lea i le perofeta fafine, ma ua tō ai o ia ona fanau ai lea o le tama tama. Ua fetalai mai Ieova iā te aʻu: “Ia faaigoa o ia iā Maeli-sala-asa-pasa, 4 auā a o leʻi iloa e le tamaitiiti ona valaau atu faapea, ʻLoʻu tamā e!’ ma ʻLoʻu tinā e!’ e aveesea e se isi oloa uma o Tamaseko ma vete a Samaria i luma o le tupu o Asuria.”

it-1 1219

Isaia

A o faagasolo le auaunaga faaperofeta a Isaia i Iuta, aemaise lava i aso o le tupu o Aasa, sa matuā leaga amioga a tagata o le malo o Iuta. Sa tumu i soligatulafono sauā a tagata faapea perenise, ma i le silafaga a Ieova sa matuā leaga mafaufauga ma manatunatuga o tagata o le nuu. Sa taʻua ē pule o ʻpule sauā o Sotoma’ ma sa pei amioga a tagata o le ʻnuu o Komoro.’ (Isa 1:2-10) Ua leva ona taʻu atu iā Isaia o le a faataligatuli o latou taliga. Na fetalai Ieova o le a faaauau lenā tulaga seʻia faatafunaina le aai ma tuua ai na o le “tasi vae sefulu,” o se “fanau paia,” e pei o se pogati o se laau telē. E mautinoa sa avea le galuega faaperofeta a Isaia o se faamāfanafanaga ma faamalosia ai le faatuatua o lenā vaega toʻaitiiti, e ui lava o le toʻatele o le nuu na mumusu e talia se lapataʻiga.—Isa 6:1-13.

E ui lava na uaʻi faapitoa atu valoaga a Isaia iā Iuta, ae na ia faia foʻi valoaga e faatatau iā Isaraelu ma isi nuu na siʻomia ai, auā na iai se fesootaʻiga o na valoaga i le tulaga o Iuta ma lona talafaasolopito. Na umi ona olioli o ia i lana galuega faaperofeta, lea atonu na amata mai i le 778 T.L.M., ina ua maliu le tupu o Usia, pe muamua atu foʻi, ma faasolo mai ai seʻia oo mai atonu i se taimi ina ua mavae le tausaga lona 14 o le nofoaiga a Esekia (732 T.L.M.).—Isa 36:1, 2; 37:37, 38.

Le Aiga o Isaia. Na faaipoipo Isaia, ma na taʻua lana avā o se “perofeta fafine” (Isa 8:3), atonu e lē ona o ia o le avā a se perofeta, ae foliga mai o ia foʻi o se perofeta. Sa iai sona tofiga faaperofeta mai iā Ieova, e pei o Tepora i taimi o Faamasino, ma Ulata i taimi o le tupu o Iosia.—Fam 4:4; 2Tu 22:14.

Ua taʻua i le Tusi Paia igoa o atalii e toʻalua o Isaia, ia na foaʻiina atu iā te ia o ni “faailoga ma ni vavega ia i Isaraelu.” (Isa 8:18) E foliga mai ua matua Sarasopa ina ua ō atu ma lona tamā e avatu le feʻau i le tupu o Aasa. O le igoa o Sarasopa e uiga atu “O le a Toe Foʻi se Vaega Totoe.” Na iai se uiga faavaloaga o lenei igoa, ona e pei lava ona mautinoa le faaigoa o le atalii o Isaia i lenā igoa, e faapena foʻi le mautinoa e iai le taimi o le a faatoʻilalo ai le malo o Iuta ae e iai se vaega totoe o le a toe foʻi pe a mavae se taimi o ave faapagota. (Isa 7:3; 10:20-23) O le toe foʻi o lenei vaega toʻaitiiti o tagata na tupu i le 537 T.L.M. ina ua tuuina atu e Kuresa le tupu o Peresia se poloaʻiga e faasaʻoloto ai i latou mai i Papelonia, ina ua mavae le 70 tausaga o ave faapagota.—2No 36:22, 23; Esr 1:1; 2:1, 2.

O le isi atalii o Isaia na faaigoaina a o leʻi afuafua le pepe ma na tusia le igoa i se laupapa telē ma faamaonia e ni molimau faamaoni. E foliga mai na natia lenei mataupu seʻia fanau le tama, ona ō mai lea o molimau ma faailoa mai, na valoia e le perofeta le fanau mai o le pepe, ma faamaonia ai e iai se uiga faavaloaga. O le igoa o le tama e tusa ai ma le faatonuga a le Atua o Maeli-sala-asa-pasa, ma e uiga atu “Ua Faataalise i le Mea ua Faoa, ua Ia Faavave i le Mea ua Gaoia.” Ua taʻua faapea, a o leʻi iloa e le tama valaau atu, “Loʻu tamā e!” ma “Loʻu tinā e!” ae faamutaina loa taufaamataʻuga a Suria ma ituaiga e sefulu o Isaraelu faasaga iā Iuta.—Isa 8:1-4.

Na faailoa mai i le valoaga le mapusaga ua toeitiiti mauaina e Iuta. Na maua lenā mapusaga ina ua faasalavei e Asuria le taupulepulega a Resina le tupu o Suria ma Peka le tupu o Isaraelu. Na puʻea e Asuria Tamaseko, ma na mulimuli ane latou faaumatia foʻi ma aveesea oloa mai i le malo o Isaraelu i le 740 T.L.M. Na faataunuuina atoatoa ai le igoa faavaloaga o le tamaitiiti. (2Tu 16:5-9; 17:1-6) Peitaʻi, nai lo o le maufaatuatuaina o Ieova, na taumafai le tupu o Aasa e sao mai i taufaamataʻuga a Suria ma Isaraelu, e ala i le totogi atu o ni meaalofa i le tupu o Asuria ina ia sau ma laveaʻiina i latou. Ae o lenā tulaga, na faataga ai e Ieova Asuria e faasagatau iā Iuta ma latou nofoia le laueleele e oo lava i Ierusalema, e pei ona lapataʻia ai e Isaia.—Isa 7:17-20.

E tele taimi na taʻua ai e Isaia “faailoga” mai iā Ieova, ma e aofia ai i na faailoga ona atalii e toʻalua ma Isaia lava ia. Na faatonu e Ieova o ia e fesavaliaʻi e lē lavalavā ma e leai ni ona seevae mo tausaga e tolu, e fai ma faailoga o se mea o le a tupu iā Aikupito ma Aitiope, o le a ave faapagota i latou e le tupu o Asuria.—Isa 20:1-6; faatusatusa i le Isa 7:11, 14; 19:20; 37:30; 38:7, 22; 55:13; 66:19.

Valoaga i le Faaaunuua ma le Toe Faafoʻisiaga. Na maua foʻi e Isaia le faaeaga e valoia ai o le a lē aveesea e Asuria ia tupu o Iuta ma faaumatia Ierusalema, ae o le a faia e Papelonia. (Isa 39:6, 7) I lenā taimi, e toʻatele tagata Asuria na agaʻi mai i Iuta ma faatumulia ai e pei ua oo “aʻe lava ia i le ua.” Peitaʻi na faailoa atu e Isaia se feʻau faamāfanafana loto i le tupu o Esekia, o le a lē ulu atu le ʻautau a Asuria i totonu o le aai. (Isa 8:7, 8) Na faamaoni Ieova e tusa ai o lana fetalaiga, e ala i le auina mai o se agelu ma faaumatia le 185,000 o fitafita malolosi ma taʻitaʻi o Asuria, ma iʻu ai i le faaolataga o Ierusalema.—2No 32:21.

O le vala e mautinoa na sili ona olioli ai Isaia, o lona faaeaga mai iā Ieova e tusia ma faailoa atu le tele o valoaga e faatatau i le faafoʻisiaga o Ierusalema, le aai na pele iā te ia. E ui na faataga e Ieova le ave faapagota o tagata i Papelonia ona o le tetee ma le fouvale, ae o le a faamasinoina e le Atua Papelonia i se taimi, ona o lona gaoioi i se auala amioleaga ma naunau e taofia pea faapagota tagata o Ieova e faavavau. O le tele o valoaga a Isaia na faailoa mai ai le faamasinoga a le Atua iā Papelonia, ma lona faaumatiaga aʻiaʻi e lē toe iai.—Isa 45:1, 2; mata 13, 14, 46-48.

ip-1 111-112 ¶23-24

Faatuatua iā Ieova pe a Fesagaʻia Puapuaga

Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi

23 Ua uaʻi atu nei Isaia i le tulaga o le nuu. A o siʻomia pea le aai e ʻautau ua tuufaatasi a Suria ma Isaraelu, ae ua faapea mai Isaia: “Ona fetalai mai lea o Ieova iā te aʻu: ʻIa e ave se laupapa telē ma tusia ai i luga ni mataʻitusi faigofie i se peni, o “Maeli-sala-asa-pasa.” Ia iai se faamaoniga o lenei mea iā te aʻu e ala i ni molimau faamaoni, o Uria le ositaulaga ma Sakaria le atalii o Iperekia.’” (Isaia 8:1, 2) O le igoa Maeli-sala-asa-pasa o lona uiga “Ua Faataalise i le Mea ua Faoa, ua Ia Faavave i le Mea ua Gaoia.” Na talosaga atu Isaia i ni tamāloloa faamaoni se toʻalua e faamaonia le igoa na ia tusia i se laupapa telē, ina ia mulimuli ane mafai ona la faamaonia le saʻo o lenei tusitusiga. O lenei faailoga, e ao ona faamaonia i se faailoga lona lua.

24 Na taʻua e Isaia: “Ona ou alu ane lea i le perofeta fafine, ma ua tō ai o ia ona fanau ai lea o le tama tama. Ua fetalai mai Ieova iā te aʻu: ʻIa faaigoa o ia iā Maeli-sala-asa-pasa, auā a o leʻi iloa e le tamaitiiti ona valaau atu faapea, “Loʻu tamā e!” ma “Loʻu tinā e!” e aveesea e se isi oloa uma o Tamaseko ma vete a Samaria i luma o le tupu o Asuria.’” (Isaia 8:3, 4) O le a avea le laupapa telē ma le pepe e fanau mai o ni faailoga, e iloa ai ua toeitiiti faaumatia e Asuria fili o Iuta o Suria ma Isaraelu. O le ā le vave? A o leʻi mafai ona faaleo e le tama le upu muamua lea e tele ina aʻoaʻoina e pepe, “Loʻu Tama e” ma “Loʻu Tina e.” O lenā valoaga saʻo aʻiaʻi sa tatau ona faamalosia ai le faatuatua o tagata iā Ieova, po o le faapogaia ai foʻi o nisi e tauemu iā Isaia ma ona atalii. Po o le ā lava le tulaga na iai, ae na taunuu moni lava upu a le perofeta o Isaia.—2 Tupu 17:1-6.

TESEMA 19-25

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 11-16

“O le a Tumu le Lalolagi i le Poto e Uiga iā Ieova”

(Isaia 11:3-5) E fiafia o ia i le mataʻu iā Ieova. O le a lē faamasino e ia e tusa ma mea e vaai i ai ona mata, e lē aʻoaʻi atu foʻi e tusa ma mea e faalogo i ai ona taliga. 4 E faamasino e ia ma le amiotonu ē ua faatauvaa, e aʻoaʻi atu foʻi e ia ma le amio saʻo ina ia maua aogā e tagata agamalu o i le lalolagi. O le a taia e ia le lalolagi i le tootoo o lona fofoga; ma o le a faaumatia e ia o ē e amioleaga i afioga mai i lona fofoga. 5 E fai le amiotonu ma fusi o ona suilapalapa, e fai foʻi le faamaoni ma fusi o ona puimanava.

ip-1 160-161 ¶9-11

Faaolataga ma le Olioli e Maua Mai i le Pulega a le Mesia

O se Faamasino Amiotonu ma Alofa Mutimutivale

9 Ua valoia mai e Isaia isi uiga o le Mesia: “O le a lē faamasino e ia e tusa ma mea e vaai i ai ona mata, e lē aʻoaʻi atu foʻi e tusa ma mea e faalogo i ai ona taliga.” (Isaia 11:3e) Maʻeu lou lotofaafetai mo se faamasino faapea, pe afai e te tulaʻi i luma o se faamasinoga faaletulafono, a ea? I le avea o ia ma Faamasino o tagata uma, o le a lē faasesēina le Mesia i faamatalaga lē saʻo, faiga faatogafiti, talasalatua, po o mea foʻi e vaaia e mata, e pei o le tele o le ʻoa. E lē faasesēina o ia i faiga faatogafalea, po o le manaia o foliga vaaia o tagata, ae e vaai o ia i le “tagata lilo i totonu.” (1 Peteru 3:4) O uiga mataʻina o Iesu ua avea o se faaaʻoaʻoga lelei mo i latou e faatautaia mataupu faafaamasinoga, i totonu o le faapotopotoga Kerisiano.—1 Korinito 6:1-4.

10 E faapefea i uiga mataʻina o le Mesia ona aafia ai le auala e faia ai lana faamasinoga? Ua faapea mai Isaia: “E faamasino e ia ma le amiotonu ē ua faatauvaa, e aʻoaʻi atu foʻi e ia ma le amio saʻo ina ia maua aogā e tagata agamalu o i le lalolagi. O le a taia e ia le lalolagi i le tootoo o lona fofoga; ma o le a faaumatia e ia o ē e amioleaga i afioga mai i lona fofoga. E fai le amiotonu ma fusi o ona suilapalapa, e fai foʻi le faamaoni ma fusi o ona puimanava.”—Isaia 11:4, 5.

11 Ina ua manaʻomia e soo o Iesu se faasaʻoga, na ia faasaʻo i latou i se auala e latou te maua ai aogā, ma o se faaaʻoaʻoga lelei lea mo toeaina Kerisiano. I le isi itu, e faatalitalia o le a ogaoga le faamasinoga o ē e faaauau pea ona faia le amioleaga. Pe a faamasinoina e le Atua lenei faiga o mea a le lalolagi, o le a ʻtaia atunuu’ i le siʻufofoga malosi o le Mesia, lea o le a faaooina mai le faaumatiaga o tagata amioleaga uma. (Salamo 2:9; faatusatusa i le Faaaliga 19:15) Pe a uma, o le a lē toe iai se tagata amioleaga e saveʻuina le filemu o le fanau a tagata. (Salamo 37:10, 11) Ua fusia le suilapalapa ma le puimanava o Iesu i le amiotonu ma le faamaoni, ma e iā te ia le mana e aveesea ai tagata amioleaga.—Salamo 45:3-7.

(Isaia 11:6-8) O le a mālōlō faatasi le luko ma le tamaʻi mamoe poʻa, o le a taooto faatasi le tamaʻi ʻoti ma le nameri, e faatasi foʻi le tamaʻi povi ma le leona taanoa ma le manu peti; ma o le a taʻitaʻiina i latou e le tamaitiiti. 7 E aai faatasi le povi fafine ma le pea; e taooto faatasi a laʻua fanau. E ʻai foʻi e le leona vao mamago e pei o le povi poʻa. 8 O le a taalo foʻi le tama e leʻi teʻa ma le susu i le lua o le asipi; e tuu atu e le tama ua teʻa ma le susu lona lima i le lua o le gata uogo.

w12 9/15 9-10 ¶8-9

Filemu i le Afe Tausaga e oo i le Faavavau

8 Pe e mafai ona maua le filemu i le va o tagata ma meaola? E tausia lelei e le toʻatele o tagata a latou fagafao, ae faapefea le va o tagata ma manufeʻai o le vao? O suʻesuʻega a saienitisi e faatatau i le natura o manufeʻai, na iloa ai e iai foʻi faalogona o meaola. E tatou te mātauina le fefefe ma le feʻai o nei meaola pe a faamataʻuina i latou, ae faamata e iai nisi o latou faalogona? Na toe faapea mai saienitisi, o le auala e tausia aʻe ai fanau ma toloaʻi a nei meaola e atagia mai ai lo latou alofa.

9 E lē tatau ona faateʻia i tatou i le faamatalaga a le Tusi Paia e faapea, o le a iai le filemu i le va o meaola ma tagata i le lumanaʻi. (Faitau le Isaia 11:6-9; 65:25.) O le ā le māfuaaga? Auā ina ua māeʻa le Lolo, ona fetalai atu lea o Ieova iā Noa e faapea: “E faaauau ona fefefe iā te outou o meaola uma o i le lalolagi.” O le māfuaaga lea o le sesegi o meaola i nisi o taimi, ona e mo lo latou lava puipuiga. (Kene. 9:2, 3) Ae o le a aveesea e Ieova le fefefe o meaola i le lumanaʻi, ona maua lea o le filemu i le va o meaola ma tagata, e pei o lana fuafuaga i le amataga. (Ho. 2:18) Maʻeu le matagofie o lenā taimi mo i latou o le a soifua i le lalolagi!

(Isaia 11:9) E latou te lē faia se mea e lamatia ai pe faaleagaina se mea i loʻu mauga paia uma; auā o le a tumu le lalolagi i le poto e uiga iā Ieova e pei ona ufitia o le ilititai i le suāsami.

w16.06 8 ¶9

Talisapaia Ieova o lo Tatou Fai Ipu Omea

9 I le lalolagi fou, o le a tatou mauaina atoatoa ai faamanuiaga o le parataiso faaleagaga, ma o le a tatou ola ai i le parataiso faaletino, i lalo o le pulega o le Malo o le Atua. A o faagasolo lenā taimi o le toe faafouina o mea, o le a faaauau ona faatonutonuina e Ieova tagata i le lalolagi, ma aʻoaʻoina i latou i se auala silisili. (Isa. 11:9) E lē gata i lea, o le a foaʻi mai e Ieova le tino ma le mafaufau lelei atoatoa ina ia mafai ai ona tatou taliaina ana aʻoaʻoga, ma faia lona finagalo e aunoa ma se ponā. Seʻi o tatou maumauaʻi nei e faaauau ona gauaʻi iā Ieova, ma faailoa atu iā te ia e tatou te vaai i ana aʻoaʻiga o se faailoaga o lona alofa iā i tatou.—Faata. 3:11, 12.

w13 6/1 7

Lē Toe Iai se Faailogatagata—O Afea?

O LE A AVEESEA E LE MALO O LE ATUA

E lua vala e tatau ona aveesea a o leʻi aveesea atoatoa le faailogatagata. Muamua, o le agasala ma le tulaga lē lelei atoatoa. Ua faapea mai le Tusi Paia: “E leai lava se tagata e lē agasala.” (1 Tupu 8:46) Po o ā lava a tatou taumafaiga, e tatou te feagai pea ma le feteenaʻiga sa feagai ma le aposetolo o Paulo, lea na ia taʻua i le Roma 7:21 e faapea, “pe a ou loto atu e fai le mea lelei, ae ua iā te aʻu le leaga.” O lea, mai lea taimi i lea taimi, e lolo atu pea o tatou loto i “mafaufauga leaga,” ma iʻu ai i le faaalia o le faailogatagata.—Mareko 7:21.

Lona lua, o taaʻiga a Satani le Tiapolo, o lē o loo faamatalaina i le Tusi Paia “o le fasioti tagata,” ma “o lē ua faasesēina le lalolagi atoa.” (Ioane 8:44; Faaaliga 12:9) O le māfuaaga lenā ua taatele ai le faailogatagata, ma foliga mai ai ua lē taulau tagata i le aveesea o le feitagaʻi, faileagaina o tagata, tafiesea atoatoa o se vaega o tagata, ma isi vala e fesootaʻi atu i le faailogatagata.

O lea, a o leʻi aveesea atoatoa le faailogatagata, e tatau ona aveesea muamua le agasala ma le tulaga lē lelei atoatoa, faapea taaʻiga a Satani. Ua faaalia i le Tusi Paia, o le mea lenā o le a faataunuuina e le Malo o le Atua.

Na aʻoaʻoina e Iesu ona soo e tatalo: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:10) E na o le Malo o le Atua e mafai ona aveesea atoatoa faiga lē tonu uma, lea e aofia ai vala uma o le faailogatagata.

Pe a oo i le taimi e pule ai le Malo o le Atua i le lalolagi, o le a “saisai” pe taofia Satani, “ina neʻi faasesēina e ia o atunuu.” (Faaaliga 20:2, 3) Mulimuli ane, ona iai lea o se sosaiete o tagata po o se ʻlalolagi fou e mau ai le amiotonu.’—2 Peteru 3:13.

O le a lelei atoatoa i latou uma e ola i lenā lalolagi fou. (Roma 8:21) I le avea ai ma tagatānuu o le Malo o le Atua, “e latou te lē faia se mea e lamatia ai pe faaleagaina se mea.” Aiseā? “Auā o le a tumu le lalolagi i le poto e uiga iā Ieova.” (Isaia 11:9) O le a aʻoaʻoina e tagata ala o Ieova, ma faaaʻoaʻo i ona uiga alofa. O lea, o le a aveesea atoatoa le faailogatagata, “auā e lē faailoga tagata le Atua.”—Roma 2:11.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 11:1) O le a tupu mai se lālā itiiti i le pogati o Iese; o le a tupu mai foʻi se tātupu e fuatele mai i ona aa.

(Isaia 11:10) O lea aso, o le a tulaʻi ai le aa o Iese e fai ma faailoilo mo nuu. E vāai atu iā te ia nuu mo se taʻitaʻiga, ma e matagofie lona afioaga.

w06 12/1 9 ¶6

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

11:1, 10—E faapefea ona avea Iesu Keriso ma ʻla laau e tupu mai i le pogai o Iese’ ma avea foʻi ma “Aa o Iese”? (Roma 15:12) Na tupu aʻe Iesu mai le “la laau i le pogai o Iese” e ala i gafa o le aiga. Na tupuga mai Iesu iā Iese e ala i lona atalii o Tavita. (Mataio 1:1-6; Luka 3:23-32) Peitaʻi o le mauaina e Iesu o le pule tautupu na aafia ai lana faiā i ona augātamā. O le avatuina iā te ia o le malosi ma le pule e avatu ai i tagata usiusitaʻi le ola e faavavau i le lalolagi, na avea ai Iesu ma o latou “Tamā o le faavavau.” (Isaia 9:6) O ia foʻi o “le Aa” o ona augātamā, e aofia ai ma Iese.

(Isaia 13:17) Ou te faaosoina Metai e faasagatau iā i latou, latou te lē manatu i siliva, e latou te lē fiafia foʻi i auro.

w06 12/1 10 ¶10

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

13:17—O le ā le auala na lē manatu ai Metai i ario ma lē manaʻo foʻi i auro? E sili iā Metai ma Peresia le mamalu e maua mai i se manumalo i le taua na i lo se vete. E faamaonia le moni o lenā tulaga iā Kuresa, lea na avatua mea e fai i auro ma ario na aumai e Nepukanesa mai le malumalu o Ieova, i tagata na toe foʻi i Ierusalema.

TESEMA 26–IANUARI 1

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ISAIA 17-23

“O le Faaaogā Sesē o le Pule e Iʻu ai i le Aveesea o le Pule”

(Isaia 22:15, 16) O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova o ʻau: “Inā alu atu ia i le auauna pule, iā Sevena, o lē e vaavaaia le aiga ma ia faapea atu, 16 ʻPo o iai sou tofi i inei, ma o ai foʻi se tasi o lou aiga ua iai i inei, ua e eli ai mo oe lava ia se tuugamau i lenei mea?’ Ua eli e ia lona tuugamau i se mea maualuga; ua ia tipi le papa e faia ai se nofoaga mo ia lava.

ip-1 238 ¶16-17

Lesona i le Lē Faamaoni

Se Auauna Pule Manatu Faapito

16 Ua suia nei faamatalaga a Isaia mai i se nuu lē faamaoni ae uaʻi atu i se tagata lē faamaoni. Ua tusi Isaia: “O le fetalaiga lenei a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova o ʻau: ʻInā alu atu ia i le auauna pule, iā Sevena, o lē e vaavaaia le aiga ma ia faapea atu, “Po o iai sou tofi i inei, ma o ai foʻi se tasi o lou aiga ua iai i inei, ua e eli ai mo oe lava ia se tuugamau i lenei mea?” Ua eli e ia lona tuugamau i se mea maualuga; ua ia tipi le papa e faia ai se nofoaga mo ia lava.’”—Isaia 22:15, 16.

17 Atonu o le tupu o Esekia, lea na avea ai Sevena ma auauna pule e “vaavaaia le aiga” o le tupu. Sa maualuga lona tulaga e lona lua atu i le tupu, ma e tele mea na faatalitalia mai iā te ia. (1 Korinito 4:2) Peitaʻi, na saʻili e Sevena lona lava viiga nai lo o le ave o lana faamuamua i le vaavaaia o tagata o le nuu. Na ia faatonuina le vaneina o sona tuugamau e tai pei o le tuugamau o se tupu. Ina ua silasila mai Ieova i lenei mea, na ia faagaeeina loa Isaia e lapataʻia lenei auauna pule lē faamaoni: “Faauta! le tamāloa e, o le a matuā lafoina oe i lalo e Ieova ma le malosi tele ma matuā uu lava iā te oe. O le a ia matuā tāʻai mau oe e pei o se polo e faataavalevale i le laufanua lautele. O i inā o le a e oti ai, ma o le a avea au kariota matagofie ma mea e faalumaina ai le aiga o lou matai. Ou te tulia oe mai i lou tofiga; ma o le a aveese oe e se tasi mai i lou tulaga aloaʻia.” (Isaia 22:17-19) O le manatu faapito o Sevena e leʻi tanuina ai o ia i se tuugamau, e oo lava i se tuugamau masani i Ierusalema. Nai lo lea, o le a pei o ia o se polo e faataavalevale ma e oti i se laueleele mamao. Ua avea lenei tala ma faaaʻoaʻoga lapataʻi mo i latou uma ua tuuina i ai le faaeaga e vaavaaia tagata o le Atua. O le faaaogā sesē o le pule e iʻu ai i le aveesea o le pule, pe e faasalaina ai foʻi.

(Isaia 22:17-22) ʻFaauta! le tamāloa e, o le a matuā lafoina oe i lalo e Ieova ma le malosi tele ma matuā uu lava iā te oe. 18 O le a ia matuā tāʻai mau oe e pei o se polo e faataavalevale i le laufanua lautele. O i inā o le a e oti ai, ma o le a avea au kariota matagofie ma mea e faalumaina ai le aiga o lou matai. 19 Ou te tulia oe mai i lou tofiga; ma o le a aveese oe e se tasi mai i lou tulaga aloaʻia. 20 “ʻ O lea aso, ou te aami ai i laʻu auauna o Eliakimo le atalii o Hilikia. 21 Ou te faaofu iā te ia i lou ofu tele, ou te fusi iā te ia i lou fusi ʻie, ma ou tuuina atu lau pule i lona lima; o le a avea foʻi o ia ma tamā i ē o loo nonofo i Ierusalema atoa ma le aiga o Iuta. 22 Ou te tuuina atu foʻi le ki o le aiga o Tavita i lona tauʻau, o le a ia tatalaina ae e leai se isi e na te punitia, o le a ia punitia ae e leai se isi e na te tatalaina.

ip-1 238-239 ¶17-18

Lesona i le Lē Faamaoni

17 Atonu o le tupu o Esekia, lea na avea ai Sevena ma auauna pule e “vaavaaia le aiga” o le tupu. Sa maualuga lona tulaga e lona lua atu i le tupu, ma e tele mea na faatalitalia mai iā te ia. (1 Korinito 4:2) Peitaʻi, na saʻili e Sevena lona lava viiga nai lo o le ave o lana faamuamua i le vaavaaia o tagata o le nuu. Na ia faatonuina le vaneina o sona tuugamau e tai pei o le tuugamau o se tupu. Ina ua silasila mai Ieova i lenei mea, na ia faagaeeina loa Isaia e lapataʻia lenei auauna pule lē faamaoni: “Faauta! le tamāloa e, o le a matuā lafoina oe i lalo e Ieova ma le malosi tele ma matuā uu lava iā te oe. O le a ia matuā tāʻai mau oe e pei o se polo e faataavalevale i le laufanua lautele. O i inā o le a e oti ai, ma o le a avea au kariota matagofie ma mea e faalumaina ai le aiga o lou matai. Ou te tulia oe mai i lou tofiga; ma o le a aveese oe e se tasi mai i lou tulaga aloaʻia.” (Isaia 22:17-19) O le manatu faapito o Sevena e leʻi tanuina ai o ia i se tuugamau, e oo lava i se tuugamau masani i Ierusalema. Nai lo lea, o le a pei o ia o se polo e faataavalevale ma e oti i se laueleele mamao. Ua avea lenei tala ma faaaʻoaʻoga lapataʻi mo i latou uma ua tuuina i ai le faaeaga e vaavaaia tagata o le Atua. O le faaaogā sesē o le pule e iʻu ai i le aveesea o le pule, pe e faasalaina ai foʻi.

18 Ae o le a faapefea ona aveesea Sevena mai i lona tulaga? Na faamatala mai e Ieova e ala mai iā Isaia e faapea: “O lea aso, ou te aami ai i laʻu auauna o Eliakimo le atalii o Hilikia. Ou te faaofu iā te ia i lou ofu tele, ou te fusi iā te ia i lou fusi ʻie, ma ou tuuina atu lau pule i lona lima; o le a avea foʻi o ia ma tamā i ē o loo nonofo i Ierusalema atoa ma le aiga o Iuta. Ou te tuuina atu foʻi le ki o le aiga o Tavita i lona tauʻau, o le a ia tatalaina ae e leai se isi e na te punitia, o le a ia punitia ae e leai se isi e na te tatalaina.” (Isaia 22:20-22) Na suitulaga Eliakimo iā Sevena, ma na tuuina atu iā Eliakimo le ofu tele o se auauna pule faapea le ki o le aiga o Tavita. E faaaogā i le Tusi Paia le upu “ki” e faaata mai ai le pule, mana, po o le malo. (Faatusatusa i le Mataio 16:19) I aso anamua, e foliga mai o le faufautua a le tupu lea e tuuina i ai ki, e na te saunia mea e manaʻomia i le maota o le tupu ma filifilia i latou e auauna i le tupu. (Faatusatusa i le Faaaliga 3:7, 8.) O lea, e tāua tele le tulaga o le auauna pule, ma e tele mea e faatalitalia mai i so o se tasi e iai lea faaeaga. (Luka 12:48) Atonu na agavaa Sevena mo le tofiga, ae e leʻi toe faaaogāina o ia e Ieova ona o lona lē faamaoni.

(Isaia 22:23-25) O le a ou tutuʻiina o ia e pei o se pine i se mea tumau, ma e avea o ia e pei o se nofoālii mamalu i le aiga o lona tamā. 24 E latou te tautau i ona luga o le mamalu uma o le aiga o lona tamā, o fanau ma ē tupuga mai ai, o ipu uma o ituaiga lāiti, o ipu faaofuofu atoa ma fagu tetele uma. 25 “Ua fetalai mai Ieova o ʻau: ʻO lea aso, o le a aveese ai le pine ua tutuʻi i le mea tumau, e tā foʻi ma paʻū i lalo, ma e paʻū foʻi i lalo le avega ua i luga o lea mea, auā ua fetalai mai ai Ieova lava ia.’”

w07 1/15 8 ¶6

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—II

Lesona mo i Tatou:

36:2, 3, 22. E ui na aveesea Sevena mai lona tofiga o se auauna pule, na faatagaina o ia e galue pea mo le tupu e avea o se tusiupu i lē na suitulaga iā te ia. (Isaia 22:15, 19) Po o le ā lava se māfuaaga e ono aveesea ai i tatou mai se tulaga aloaʻia i le faalapotopotoga a Ieova, pe lē tatau ea ona tatou faaauau pea ona auauna i le Atua i so o se tulaga ua ia faataga maia?

ip-1 240-241 ¶19-20

Lesona i le Lē Faamaoni

Pine Faafaatusa e Lua

19 Na faaaogā e Ieova se gagana faafaatusa e faamatala ai le aveesea o le pule mai iā Sevena ma avatu iā Eliakimo. Na ia fetalai: “O le a ou tutuʻiina o ia [Eliakimo] e pei o se pine i se mea tumau, ma e avea o ia e pei o se nofoālii mamalu i le aiga o lona tamā. E latou te tautau i ona luga o le mamalu uma o le aiga o lona tamā, o fanau ma ē tupuga mai ai, o ipu uma o ituaiga lāiti, o ipu faaofuofu atoa ma fagu tetele uma. “Ua fetalai mai Ieova o ʻau: ʻO lea aso, o le a aveese ai le pine [Sevena] ua tutuʻi i le mea tumau, e tā foʻi ma paʻū i lalo, ma e paʻū foʻi i lalo le avega ua i luga o lea mea, auā ua fetalai mai ai Ieova lava ia.’”—Isaia 22:23-25.

20 I nei fuaiupu, o loo faasino atu le pine muamua iā Eliakimo. O le a avea o ia ma “nofoālii mamalu” i le aiga o lona tamā, o Hilikia. O le a ia lē faalumaina le aiga o lona tamā pe faaleaga lona talaaga, e pei o Sevena. O le a tumau pea ona auauna Eliakimo e tausia ipu uma, lea e uiga atu i isi na auauna i le tupu. (2 Timoteo 2:20, 21) I se faaeseesega, o le pine lona lua lea e uiga atu iā Sevena, e ui lava e foliga mai o loo tumau, ae o le a liaʻieseina. O so o se tasi na faalagolago atu iā Sevena o le a lē taulau o ia.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Isaia 21:1) O le feʻau faasaga i le toafa o le sami: E pei o matagi malolosi i le itu i saute o loo ui ane, o loo sau mai i le toafa, mai i le atunuu mataʻutia.

w06 12/1 11 ¶2

Manatu Tāua Mai le Tusi o Isaia—I

21:1—O fea le vaega e taʻua o le “vao o le sami”? E ui e mamao Papelonia mai le sami, ae o loo faasino atu i ai lea faaupuga, ona e lolovaia i vai mai le vaitafe o Eufirate ma Tikarise i tausaga taʻitasi, ma maua ai se “sami” faataufusi.

(Isaia 23:17, 18) Pe a mavae le fitu sefulu tausaga ona toe liliu atu ai lea o Ieova iā Turo, ma e toe maua e le aai lona totogi, ma faitaaga ai ma malo uma o le lalolagi o loo i le fogāeleele. 18 O le a avea ana polofiti ma lona totogi o se mea paia iā Ieova. O le a lē teuina pe faaputuina, auā o lona totogi o le a fai mo i latou o ē o nonofo i luma o Ieova, ina ia aai ai ia maoona ma oofu ai i ofu matagofie.

ip-1 253-254 ¶22-24

Ua Inosia e Ieova le Mamalu o Turo

Ua faapea atili mai Isaia: “Pe a mavae tausaga e fitu sefulu, o le a pei Turo o le fafine talitane lea na usu i ai le pese: ʻO oe le fafine talitane ua faagaloina ia ave le kitara, ma ia fealuaʻi i le aai. Ia e faia le mea sili i le tāina o uaua; ia faatele au pese, ina ia toe manatua ai oe.’ Pe a mavae le fitu sefulu tausaga ona toe liliu atu ai lea o Ieova iā Turo, ma e toe maua e le aai lona totogi, ma faitaaga ai ma malo uma o le lalolagi o loo i le fogāeleele.”—Isaia 23:15e-17.

23 Ina ua mavae le faatoʻilaloina o Papelonia i le 539 T.L.M., na avea loa Foinie ma vaipanoa o le Emepaea o Metai ma Peresia. O le tupu o Peresia e suafa iā Kuresa le Sili, o ia o se taʻitaʻi fetuutuunaʻi. I lana pulega fou, na mafai ai ona toe faaauau ai fefaatauaʻiga a Turo ma na latou taumafai malosi e toe avea i latou ma taulaʻiga o fefaatauaʻiga. Na pei Turo o se fafine talitane na faagaloina ma ua lē toe iai nisi e faaaogāina o ia, ae o lea ua fealuaʻi solo i le aai, tāina lana meafaifaaili e iai uaua, ma pese ina ia toe faatosina mai ai tagata iā te ia. Po o le a taulau taumafaiga a Turo? Ioe, o le a foaʻi atu i ai e Ieova le taulau manuia. Mulimuli ane, na uluola le aai e lata i le faaiʻuga o le senituri lona ono T.L.M., ma na faapea mai le perofeta o Sakaria: “Ua fausia e Turo se papuipui malosi mo ia, ma faaputu siliva e pei o le pefu ma auro e pei o palapala o le auala.”—Sakaria 9:3.

ʻO le a Avea Ana Polofiti o se Mea Paia’

24 E mataʻina nei upu faavaloaga o loo mulimuli mai! “O le a avea ana polofiti ma lona totogi o se mea paia iā Ieova. O le a lē teuina pe faaputuina, auā o lona totogi o le a fai mo i latou o ē o nonofo i luma o Ieova, ina ia aai ai ia maoona ma oofu ai i ofu matagofie.” (Isaia 23:18) E faapefea ona avea polofiti faaletino a Turo o se mea paia? Na suia e Ieova le tulaga o mea, ina ia faaaogāina ai lenei polofiti e faia ai lona finagalo, o le fafagaina lea ma faaofuina o ona tagata. Na tupu lenei mea ina ua toe foʻi mai tagata Isaraelu mai i le ave faapagota i Papelonia. Na fesoasoani tagata Turo iā Isaraelu e ala i le saunia o laupapa arasi e toe fausia ai le malumalu. Na toe faaauau foʻi a latou fefaatauaʻiga ma le aai o Ierusalema.—Esera 3:7; Neemia 13:16.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga