Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
AOKUSO 3-9
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 13-14
“Ia Laulaututū ma Vāai i le Faaolataga Mai iā Ieova”
(Esoto 14:13, 14) Ona faapea atu lea o Mose i le nuu: “Aua tou te fefefe. Ia outou laulaututū ma vāai i le faaolataga mai iā Ieova, o le a faia e ia mo outou i le aso nei. Auā o tagata Aikupito ua outou vāai i ai i le asō, e tou te lē toe vāai lava i ai. 14 E tau Ieova mo outou, a o outou laulaututū ma faalologo.”
Mose—O se Tagata Faatuatua
Atonu e leʻi iloa e Mose o le a vaeluaina e le Atua le Sami Ulaula ma faasao ai tagata Isaraelu. Peitaʻi, na ia mautinoa o le a gaoioi le Atua e puipuia Ona tagata, ma sa manaʻo foʻi ia iai i tagata Isaraelu lenā lava mautinoa. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona faapea atu lea o Mose i le nuu: ʻAua tou te fefefe. Ia outou laulaututū ma vāai i le faaolataga mai iā Ieova, o le a faia e ia mo outou i le aso nei.’” (Esoto 14:13) Pe na faamalosia e Mose le faatuatua o tagata Isaraelu? Ioe, auā o loo taʻua i le Tusi Paia: “O le faatuatua na latou savavali atu ai i le Sami Ulaula e pei ona savavali i le laueleele mātūtū.” (Eperu 11:29) O le faatuatua o Mose na ia maua ai aogā, faapea ma isi na faatuatua iā Ieova.
(Esoto 14:21, 22) Ua faaloaloa e Mose lona lima i luga o le sami; ona faapogaia lea e Ieova le sami e alu i tua e ala i le agi malosi mai o le matagi mai i sasaʻe i le pō atoa, ma liua le alititai i le eleele mātūtū, ma vaeluaina ai le sami. 22 Ona savavali ai lea o le fanauga a Isaraelu i le ogatotonu o le sami i le eleele mātūtū, a ua avea le sami ma pā maualuga i lo latou itu taumatau ma lo latou itu tauagavale.
E Magafagafa Ieova e Ui o Ia e Ona le Malosi Uma Lava
13 Faitau le Esoto 14:19-22. Seʻi faapea o loo e iai i inā, ma e lē o mafai ona e sao ese mai i le va o ʻautau a Farao ma le Sami Ulaula. Peitaʻi, ua gaoioi nei le Atua. Ua mou ese le ao sa i luma o tagata Isaraelu ma ua tū i o latou tua. Ua va ai i latou ma tagata Aikupito ma pogisa ai le itu sa iai tagata Aikupito. Peitaʻi, ua matuā malamalama le itu o loo e iai. Ua e iloa atu Mose o loo faaloaloa lona lima i le sami, ona agi malosi mai lea o se matagi mai i sasaʻe ma ua vaeluaina ai le sami. I se auala maopoopo, ua outou savavali faatasi atu nei ma lou aiga, ma au lafumanu i luga o le alititai mātūtū ma le nuu atoa. Ae ua faafuaseʻi ona e iloaina se mea uigaese. E lē o palapalā pe aisā le alititai; ae e mātūtū ma malō e faigofie ona savavali ai i luga tagata. E oo lava i ē na tuai la latou savavali, na mafai ona taunuu ma le saogalemu i le isi itu.
(Esoto 14:26-28) Ona fetalai mai lea o Ieova iā Mose: “Ia faaloaloa lou lima i luga o le sami, ina ia toe foʻi mai ai le sami i luga o tagata Aikupito, o a latou kariota o le taua ma a latou ʻautau tiʻetiʻe solofanua.” 27 Ua faaloaloa e Mose lona lima i luga o le sami, ma ua toe foʻi mai le sami i lona tulaga masani a o tafa mai ata o le taeao. Ua tau sosola ese tagata Aikupito neʻi maua i latou, ae ua lafo e Ieova tagata Aikupito i totonu o le sami. 28 Ua faaauau pea ona toe foʻi mai le sami. Mulimuli ane, ua ufitia ai kariota o le taua ma ʻautau tiʻetiʻe solofanua uma a Farao, o i latou ua ō atu i le sami e tuliloa tagata Isaraelu. Ua leai lava ma se tasi ua totoe.
E Lē Tatau Ona Galo iā te Oe Ieova
A o taumafai malosi tagata Aikupito i a latou kariota ua malepelepe, ae ua taunuu Isaraelu uma i le itu i sasaʻe o le matafaga. Ua faaloaloa atu nei e Mose lona lima i luga o le Sami Ulaula. Ona toe faasolofa ifo lea e Ieova o le vai. E faitau miliona tone o le vai na lofia ai Farao ma ana toa, ma malelemo uma ai i latou. E leai se fili na faasaoina. Ua faasaʻolotoina Isaraelu!—Eso. 14:26-28; Sala. 136:13-15.
Na oo atu i nuu tuaoi le tala o le mea na tupu, ma na matataʻu ai ia nuu. (Eso. 15:14-16) O lea la, ina ua mavae le fā sefulu tausaga, na faapea atu Raava mai le nuu o Ieriko i tamāloloa Isaraelu e toʻalua: “Ua oo mai lo outou mataʻutia iā te i matou, . . . Auā ua matou faalogo na faamateina e Ieova le suāsami o le sami Ulaula ona o outou, ina ua outou ō mai mai Aikupito.” (Iosua 2:9, 10) E oo lava i ia atunuu faapaupau e leʻi galo iā i latou mea na faia e Ieova e laveaʻi ai ona tagata. E manino lava la, e tele atu māfuaaga e tatau ai ona manatua e tagata Isaraelu o ia.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 13:17) Ua oo i le taimi ua tuuina atu ai e Farao le nuu e ō, e leʻi taʻitaʻiina i latou e Ieova e ui atu i le laueleele o tagata Filisitia, e ui lava e latalata, auā ua fetalai mai le Atua: “Atonu e suia ai mafaufau o le nuu, pe a latou fetaiaʻi ma se taua ma latou toe foʻi atu ai i Aikupito.”
it-1 1117
Aualatele, Auala
I aso anamua, o ala tetele ma auala, ia e aofia ai le tele o auala e uia mo fefaatauaʻiga, na fesootaʻi ai le tele o aai ma malo i le vaipanoa o Palesitina. (Nu 20:17-19; 21:21, 22; 22:5, 21-23; Ios 2:22; Fam 21:19; 1Sa 6:9, 12; 13:17, 18.) O le auala sa masani ona uia e tagata, e mai i Aikupito agaʻi atu i aai o Filisitia o Kasa ma Asekelona, ona faasasasasa lea i le itu i mātū i sasaʻe ma agaʻi atu i Mekito. E faaauau atu i Hasora, i le itu i mātū o le Sami o Kalilaia, ma agaʻi atu i Tamaseko. O lenei auala, lea e ui mai i Filisitia, o le auala puupuu lea mai i Aikupito agaʻi i le Nuu Folafolaina. Ae na taʻitaʻia ma le alofa e Ieova Isaraelu i se isi auala, ina ia aua neʻi lotovaivai pe a osofaʻia e tagata Filisitia.—Eso 13:17.
(Esoto 14:2) “Ia e fai atu i le fanauga a Isaraelu, ina ia toe foʻi e faatutū o latou faleʻie i luma o Peairota i le va o Mekatala ma le sami e feagai ma Paalasefona. Ia faatutū o outou faleʻie i luma o lea aai e lata ane i le sami.
it-1 782 ¶2-3
Faasaʻolotoina o Isaraelu Mai i Aikupito
O fea na vaeluaina ai le Sami Ulaula ina ia mafai ona sopoʻia e Isaraelu?
Ia mātau, ina ua taunuu Isaraelu i le vaega lona lua o la latou malaga, i Etama “i le faatausiʻusiʻuga o le toafa,” na faatonuina e le Atua Mose “ina ia toe foʻi e faatutū o latou faleʻie i luma o Peairota . . . e lata ane i le sami.” O lenā fuafuaga o le a faapogaia ai Farao e manatu, ua “feoaʻi solo ma le lē mautonu” Isaraelu. (Eso 13:20; 14:1-3) O le ʻaufaitofā ia e faapea mai na ui Isaraelu i le auala o le Ele Hai, na latou faapea mai o le upu Eperu mo le “toe foʻi” e mautinoa e lē uiga atu i le tau ina “afe i se isi itu,” ae e uiga atu i le toe liliu i tua. Na latou faapea mai, ina ua taunuu Isaraelu i le itu i mātū o le vaifagaloa o Suesa, ona latou toe liliu lea i tua ma taamilo i le itu i sasaʻe o atumauga o Jebel ʻAtaqah, lea e i le itu i sisifo o le vaifagaloa. E lē mafai e se vaega toʻatele o tagata e pei o le ʻaumalaga a Isaraelu ona vave sosola ese mai i lea nofoaga, pe a tuliloaina i latou mai i le itu i mātū lea sa latou ui mai ai, ma o le a faigofie ona maua i latou ona o loo feagai ma le sami.
O le ata foʻi lenā o loo faamatala i talitonuga a tagata Iutaia i le uluaʻi senituri T.A. Ae sili atu ona tāua, e ōgatusa lelei le ata lenā ma le manatu o le Tusi Paia lava ia, ae e lē tutusa ma le manatu o le toʻatele o isi ʻaufaitofā. (Eso 14:9-16) E manino mai la, o le vaega lea na sopoʻia ai e Isaraelu le Sami Ulaula, e fai si mamao mai i le amataga o le vaifagaloa (po o se vaega i sisifo o le Sami Ulaula). O lea, e lē faigofie i le ʻautau a Farao ona taamilo atu i le isi itu o le vaifagaloa, ma faafetaui mai ai tagata Isaraelu.—Eso 14:22, 23.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 13:1-20) Ua toe fetalai mai Ieova iā Mose e faapea: 2 “Ia faapaiaina mo aʻu o tama ulumatua uma o le fanauga a Isaraelu, o tagata ma manu. E fai lava ia mo aʻu.” 3 Ua faapea atu Mose i le nuu: “Ia outou manatua lenei aso ua outou ō mai ai mai i Aikupito, o le mea na outou nofo pologa ai, ona o le malosi o le aao o Ieova ua outou ō mai ai i inei. O lea, ia aua neʻi ʻaina se mea ua faafefeteina. 4 O le aso lenei ua outou ō ese ai i le masina o Apipa. 5 Pe a avatu e Ieova oe e oo atu i le laueleele o le ʻau Kanana, o le ʻau Hetī, o le ʻau Amorī, o le ʻau Hivī, ma le ʻau Iepusē, lea na ia tautō ai i ou augātamā e avatu iā te oe le laueleele e tafe ai le suāsusu ma le meli, ona e faia lea o lenei vala o le tapuaʻiga i lenei lava masina. 6 E fitu aso e te ʻai ai i falaoa e lē faafefeteina, ae o le aso lona fitu o le tausamiga lea iā Ieova. 7 E fitu aso e ʻai ai falaoa e lē faafefeteina; aua neʻi iloa iā te oe se mea faafefete, aua foʻi neʻi iloa iā te oe se paluga ua fefete, i fanua uma e te nofo ai. 8 Ia e fai atu i lou atalii i lenā aso e faapea, ʻE faia lenei mea ona o le mea na faia e Ieova iā te aʻu, ina ua ou alu ese mai i Aikupito.’ 9 E fai foʻi ma faailoga i lou lima, ma faamanatuga i lou muāulu, ina ia iai le tulafono a Ieova i lou gutu; ona o le aao malosi o Ieova, na ia aumaia ai oe mai i Aikupito. 10 Ia e tausia lenei tulafono i lona taimi atofaina i lea tausaga ma lea tausaga. 11 “Pe a avatu oe e Ieova i le laueleele o Kanana e pei ona ia tautō ai iā te oe ma ou augātamā, pe a ia avatu le laueleele iā te oe, 12 ona e tuuina atu lea o ulumatua uma iā Ieova, o ulumatua uma a au manu, o fanau ia a manu. E fai mo Ieova o tama ulumatua, ma manu poʻa ulumatua uma. 13 O ulumatua uma a asini, ia e fesuiaʻi ma se mamoe, afai e te lē fesuiaʻia ma se mamoe, ona e gagau lea o lona ua. Ia e toe faatau mai ulumatua uma o i ou atalii. 14 “Pe a fesili atu mulimuli ane lou atalii iā te oe e faapea, ʻO le ā le uiga o lenei mea?’ ona e faapea atu lea iā te ia, ʻO le aao malosi o Ieova na aumaia ai i matou mai i Aikupito, le mea na matou nofo pologa ai. 15 Na musu Farao e tuu mai i matou e ō, ona fasiotia ai lea e Ieova o ulumatua uma i le laueleele o Aikupito, e mai i le ulumatua a tagata e oo lava i ulumatua a manu. O le mea lea ua ou faia ai le taulaga iā Ieova i ulumatua a manu poʻa uma, ma ou toe faatau mai ulumatua uma a oʻu atalii.’ 16 E fai foʻi ma faailoga i lou lima, ma faamanatuga i lou muāulu, ona o le aao malosi o Ieova, na ia aumaia ai i matou mai i Aikupito.” 17 Ua oo i le taimi ua tuuina atu ai e Farao le nuu e ō, e leʻi taʻitaʻiina i latou e Ieova e ui atu i le laueleele o tagata Filisitia, e ui lava e latalata, auā ua fetalai mai le Atua: “Atonu e suia ai mafaufau o le nuu, pe a latou fetaiaʻi ma se taua ma latou toe foʻi atu ai i Aikupito.” 18 O le mea lea ua taʻitaʻi ai e le Atua tagata i se malaga umi, e ui atu i le toafa e lata ane i le Sami Ulaula. Ua faatulagaina le fanauga a Isaraelu e pei o se ʻautau a o ō aʻe i latou mai i le atunuu o Aikupito. 19 Ua ave foʻi e Mose ivi o Iosefa, auā na matuā tautō le fanauga a Isaraelu ina ua ia fai atu iā i latou: “O le a silasila mai le Atua iā te outou, ma pe a outou ō, ia outou ave aʻe oʻu ivi mai i inei.” 20 Ona latou ō ese lea mai i Sukota ma faatutū o latou faleʻie i Etama i le faatausiʻusiʻuga o le toafa.
AOKUSO 10-16
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 15-16
“Ia Vivii Atu iā Ieova i Pese”
(Esoto 15:1, 2) Ona pepese lea o Mose ma le fanauga a Isaraelu i lenei pese iā Ieova i nei upu: “Ou te pese iā Ieova, auā ua matuā faamamaluina o ia. O le solofanua ma lē ua tiʻetiʻe ai ua ia lafoina i le sami. 2 O Ioa, o loʻu malosi ma loʻu mana, auā ua avea o ia ma oʻu faaolataga. O loʻu Atua lea, ou te faaneenee atu iā te ia; o le Atua o loʻu tamā, ma ou te faasilisilia o ia.
Aisea e Mataʻu ai Nei i le Atua Moni?
11 O le faaumatiaina e Ieova o vaegaau a Aikupito na faasilisilia ai o ia i le vaaiga a ona tagata tapuai, ma faalauiloa atili atu ai lona suafa. (Iosua 2:9, 10; 4:23, 24) Ioe, sa faasilisilia lona suafa e sili aʻe nai lo atua pepelo ma le leai o se malosi a Aikupito, o ē na faamaonia lo latou lē mafai ona faasaoina o latou tagata tapuai. O le faalagolago atu i o latou atua, ma faalagolago atu i le tagata e oti, ma le malosi faavaegaau, na taʻitaʻiina atu ai i se matuā loto tiga. (Salamo 146:3) E letioa uunaia loto o le fanauga a Isaraelu e pepese atu i viiga na faaatagia mai ai lo latou matataʻu lelei i le Atua soifua, o lē iai le mana e faasaoina ai ona tagata!
(Esoto 15:11) Ieova e, o ai ea se atua e tusa ma oe? O ai lava sē e tusa ma oe, o lē e silisili ona paia? O Lē e mataʻu i ai ma viia i pesega, o Lē e fai mea ofoofogia.
(Esoto 15:18) E pule Ieova o se tupu e faavavau, e faavavau lava.
Aisea e Mataʻu ai Nei i le Atua Moni?
15 Pe ana fai sa tatou tutū saogalemu faatasi ma Mose i inā, e mautinoa lava o le a faagaeeina i tatou e pepese atu: “Ieova e, o ai ea se ua tusa ma oe i le vao atua? O ai se ua tusa ma oe, o lē silisili ona paia, o lē matautia i viiga, o lē fai vavega?” (Esoto 15:11) O na fuaitau faaviivii ua toe faaleo mai i le faitau senituri talu mai lena taimi. I le tusi faaiu o le Tusi Paia, ua faamatala ai e le aposetolo o Ioane se vaega o auauna faamaoni faauuina a le Atua e faapea: “Ua latou pepese i le pese a Mose le auauna a le Atua, ma le pese a le Tamai Mamoe.” O le ā lenei pese taʻutaʻua? “Le Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, Ua tetele au galuega e ofo ai! E tonu ma faamaoni ou ala, Le Tupu o augātupulaga e! Le Alii [Ieova] e, o ai se le mataʻu ma vivii atu i lou suafa? Auā ua na o oe e paia.”—Faaaliga 15:2-4.
16 I aso foi la nei, o loo iai ni tagata tapuai ua faasaʻolotoina ua latou talisapaia e lē na o galuega o le foafoaga a le Atua, ae talisapaia foi ana poloaiga. Ua faasaʻolotoina faaleagaga tagata mai atunuu uma, ua vavaeeseina mai lenei lalolagi ua faaleagaina auā ua latou iloa lelei ma faatinoina poloaiga amiotonu a le Atua. I tausaga taitasi, e faitau selau afe ua sosola ese mai lenei lalolagi piopio, ina ia latou aumau faatasi ma le faalapotopotoga mamā ma le tonu o tagata tapuai a Ieova. E lē pine, pe a mavae ona faaooina mai le faamasinoga aasa a le Atua faasaga i tapuaiga sese ma le isi vaega uma o lenei faiga amioleaga, ona latou ola ai lea e faavavau i se lalolagi fou amiotonu.
(Esoto 15:20, 21) Ua ave e Miriama, le perofeta fafine, o le tuafafine o Arona, le topa i lona lima; ua ō atu foʻi fafine uma faatasi ma ia ma a latou topa, ma ua sisiva. 21 Ua fetaliaʻi Miriama ma tamāloloa: “Ia pepese iā Ieova, auā ua matuā faamamaluina o ia. O le solofanua ma lē ua tiʻetiʻe ai ua ia lafoina i le sami.”
it-2 454 ¶1
Musika
O le toʻatele o vaega pepese i Isaraelu e pepese feauauaʻi, a lē o ni vaega se lua o le ʻaufaipese e usu auauaʻi laina taʻitasi, pe e pese foʻi se tagata se toʻatasi ae tali atu le ʻaufaipese. I Tusitusiga Paia, e taʻua lenei mea o le “fetaliaʻi.” (Eso 15:21; 1Sa 18:6, 7) O lenā ituaiga o pese o loo atagia mai i le auala o loo tusia ai nisi o salamo, e pei o le Salamo 136. O le faamatalaina o ʻaufaipese e lua e usuina viiga o faafetai i taimi o Neemia, ma la latou vaega fai i le faapaiaina o le pā o Ierusalema, ua faaalia ai o le auala lea na latou pepese ai.—Ne 12:31, 38, 40-42.
it-2 698
Perofeta Fafine
I le Tusi Paia, o Miriama le fafine muamua na tofia e avea o se perofeta fafine. Na faailoa mai e le Atua se feʻau po o ni feʻau e ala mai iā te ia, atonu i ni pese faagaeeina. (Eso 15:20, 21) O le mea lea o loo taʻua ai na faapea atu Miriama ma Arona iā Mose: “Po ua lē fetalai mai ea foʻi o ia [Ieova] e ala iā i taʻua?” (Nu 12:2) Na fetalai Ieova e ala mai i le perofeta o Mika, na ia auina atu i luma o le nuu o Isaraelu “Mose, Arona ma Miriama,” ina ua aveese mai i latou mai i Aikupito. (Mi 6:4) E ui na maua e Miriama le faaeaga o le avea ma sē e fesootaʻi mai ai le Atua, ae na sili atu ona faaaogā e le Atua Mose e fesootaʻi mai ai, nai lo o Miriama. Ina ua lē amanaʻia e Miriama lona tulaga e tatau ona iai, na ia mafatia i se faasalaga ogaoga mai i le Atua.—Nu 12:1-15.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 16:13) Ua oo i le afiafipō, ona oo mai ai lea o salu ma ufitia ai le togālauapi, a o le taeao ua iai le sau i le eleele lea e siʻomia ai le togālauapi.
E te Silafia?
Aiseā na filifili ai e le Atua salu ina ia fafaga ai tagata Isaraelu i le toafa?
Ina ua tuua e tagata Isaraelu le nuu o Aikupito, na saunia faalua e Ieova le tele o aano o manu e ala i le foaʻi mai o salu.—Esoto 16:13; Numera 11:31.
O salu o ni manulele lāiti, pe tusa ma le 7 inisi (18 cm) le umī, ae 3.5 aunese (100 g) le mamafa. E fanafanau nei manulele i le tele o vaega o Asia i sisifo ma Europa. A oo ina mālūlū le tau i na vaipanoa, ona felelei atu lea o nei manulele i le itu i mātū o Aferika ma Arapi. Ae pe a toe māfanafana le tau i vaipanoa na fanafanau ai, ona toe foʻi lea i ai o le tele o nei manulele, ma e felelei i luga aʻe o matafaga i sasaʻe o le Sami Metitirani, ma le penisula o Sinai.
O loo taʻua i le The New Westminster Dictionary of the Bible, o salu, “e felelei vave ma malolosi, ma e fesoasoani le malosi o le matagi pe afai e agi mai i le itu o loo latou felelei mai ai; ae pe a suia le itu e agi atu ai le matagi, po ua vaivai foʻi manulele mai le malaga umi, e masani ona paʻuʻū faatasi se vaega tele i le eleele, ma taatitia ai e lē gaoioi.” A o leʻi toe faaauau la latou malaga, e tatau ona latou mālōlō i le laueleele i se aso se tasi pe lua foʻi, o le mea lea e faigofie ai ona puʻeina e tagata tulimanu. I le amatamataga o le senituri lona 20, na faatau atu ai i tausaga taʻitasi e Aikupito i isi atunuu, e pe ā ma le tolu miliona o salu mo le faia o meaʻai.
Na fafagaina tagata Isaraelu i salu, i tau e totogo ai mea i tausaga eseese e lua. E ui lava e masani ona felelei aʻe salu i luga o Sinai i na taimi, ae o Ieova na faapogaia le ʻagi mai o se matagi’ ma aumaia ai nei manulele i totonu o le togālauapi o tagata Isaraelu.—Numera 11:31.
(Esoto 16:32-34) Ua faapea atu Mose: “O le afioga lenei a Ieova na ia poloaʻi mai ai, ʻIa ao le fua e tusa ma le omera o lenei meaʻai ina ia teuina mo o outou tupulaga o loo mulimuli mai, ina ia latou vāai ai i le meaʻai na ou fafagaina ai outou i le toafa, ina ua ou aumaia outou mai i Aikupito.’” 33 Ua faapea atu Mose iā Arona: “Ia tago i se fagu ma tuu ai le manai e tusa ma le omera ma tuuina i luma o Ieova e fai ma mea e teuina mo o outou tupulaga o loo mulimuli mai.” 34 E pei ona poloaʻi mai ai Ieova iā Mose, ona ave lea e Arona o lenei mea ma tuu i luma o le Atolaau ina ia teu ai.
Fesili Mai le ʻAufaitau
Na amata ona muimui le nuu o Isaraelu i meaʻai, ina ua faatoʻā saʻoloto mai Aikupito. O le ala lea na foaʻi mai ai e Ieova le manai mo i latou. (Esoto 12:17, 18; 16:1-5) O le taimi lenā na faatonuina ai e Mose Arona: “Ia e ave se ato, ma tuu i ai le tumu o le omera o le manai, ma ia e tuuina i luma o Ieova, ina ia teu mo outou tupulaga amuli.” Ua faapea mai le tala: “Faapei ona fetalai mai Ieova iā Mose, ua faapea lava ona tuuina e Arona i luma o le atolaau o le tulafono [o se mea e teu ai ni pepa tāua], ina ia teu ai.” (Esoto 16:33, 34) A o aoaoina e Arona manai ma tuu i se ato, na lē mafai ona tuu i luma o le atolaau o le tulafono, ona na tatau ona faatali seʻi uma ona fai e Mose le Atolaau ma tuu i ai papa.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 16:1-18) Mulimuli ane, ona latou tuua lea o Ailima, ma ua oo atu le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu i le toafa o Sina, lea o loo i le va o Ailima ma Sinai. O le aso lona sefulu lima foʻi lea o le masina lona lua, talu ona latou ō ese mai i le atunuu o Aikupito. 2 Ua muimui le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu iā Mose ma Arona i le toafa. 3 Ua faapea mai pea le fanauga a Isaraelu iā i laʻua: “Maʻimau pe ana matou feoti lava i le aao o Ieova i Aikupito a o matou aai i aano o manu, ma matou aai foʻi i falaoa ma maoona ai, a o lenei ua oulua aumaia i matou i lenei toafa ina ia fasiotia ai lenei faapotopotoga atoa i le oge.” 4 Ona fetalai mai lea o Ieova iā Mose: “O le a ou faatotō ifo meaʻai mai i le lagi mo outou; e tatau ona ō atu le nuu ma ao mai e tusa ma mea e talafeagai ma le tagata i aso taʻitasi, ina ia ou tofotofoina ai i latou, pe e latou te savavali i laʻu tulafono pe e leai. 5 A o le aso lona ono, e latou te saunia mea e ave i le aiga, e ao ona faaluaina i mea latou te aoina i lea aso ma lea aso.” 6 Ua faapea atu Mose ma Arona i le fanauga a Isaraelu: “O le afiafipō e tou te iloa ai o Ieova lava na aumaia outou mai i Aikupito. 7 O le taeao e tou te iloa ai le mamalu o Ieova, auā ua faafofoga Ieova i lo outou muimui atu iā te ia. Aiseā e tou te muimui mai ai iā i maʻua? Auā e lē tāua i maʻua.” 8 Ua toe faapea atu Mose: “I le afiafipō e foaʻi mai e Ieova iā te outou aano o manu e aai ai, a o le taeao e na te foaʻi mai ai falaoa e maoona ai, auā ua faafofoga Ieova i a outou muimuiga, na outou muimui ai iā te ia. O ai i maʻua? E lē o i maʻua ua outou muimui i ai, a o Ieova.” 9 Ua fai atu Mose iā Arona: “Ia fai atu i le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu, ʻIa faalatalata mai i luma o Ieova auā ua ia faafofoga i lo outou muimui.” 10 Ina ua faatoʻā uma ona talanoa atu Arona i le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu, ua latou liliu ma faasaga atu i le toafa, faauta foʻi! ua faaali mai le mamalu o Ieova i le ao. 11 Ua fetalai atili mai Ieova iā Mose, e faapea: 12 “Ua ou faalogo i muimuiga a le fanauga a Isaraelu. Ia tautala atu iā i latou, e faapea, ʻE tou te aai i le aano o manu i le afiafipō a o le taeao e tou te maoona ai i le falaoa; ma o le a outou iloa ai o aʻu o Ieova o lo outou Atua.’” 13 Ua oo i le afiafipō, ona oo mai ai lea o salu ma ufitia ai le togālauapi, a o le taeao ua iai le sau i le eleele lea e siʻomia ai le togālauapi. 14 Mulimuli ane, ua mou atu le sau, ae i luga o le fogāeleele o le toafa, ua iai mea manutinuti, e itiiti e pei o le sautoʻa i luga o le eleele. 15 Ina ua vāai i ai le fanauga a Isaraelu, ona latou faapea ane lea o le tasi i le isi: “O le ā lenei mea?” Auā ua latou lē iloa po o le ā lea mea. Ua faapea atu Mose iā i latou: “O le meaʻai lea ua foaʻi mai e Ieova iā te outou, e tou te aai ai. 16 O le afioga lenei na poloaʻi mai ai Ieova, ʻ Ia ao mai nisi o nei mea, e tusa ma le meaʻai e maʻona ai le tagata. Ia outou ave le fua e tusa ma le omera mo tagata taʻitoʻatasi e tusa ma le aofaʻi o tagata o loo i o outou faleʻie.’” 17 Ua faapena ona faia e le fanauga a Isaraelu; ua ao ia mea, ua tele mea e ao e isi a ua itiiti isi. 18 Ua latou fua e tusa ma le omera, o lē e tele mea ua ia aoina, e leai se mea ua totoe ma lē ua itiiti ana mea ua lava lelei. Ua latou ao e tusa ma le mea e maʻona ai le tagata.
AOKUSO 17-23
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 17-18
“E Toleni e Tane Faamaulalo Isi ma Faasafua i ai Tiute Tauave”
(Esoto 18:17, 18) Ua faapea mai le tamā o le avā a Mose: “E lē lelei le auala o loo e taulimaina ai ia mataupu. 18 E mautinoa e lē lavavā ai, o oe, atoa ma lenei nuu ua outou faatasi, ona e telē le avega o loo e amoina. E lē mafai ona e faia na o oe.
Mose—O se Tagata Alofa
Na faaalia e Mose le alofa mo tagata Isaraelu. Sa iloa e nei tagata o loo faaaogā e Ieova Mose ina ia taʻitaʻia le nuu, o lea na latou faalatalata atu ai iā te ia pe a feagai ma faafitauli. Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ua gasolo mai pea le nuu ma tutū i luma o Mose mai i le taeao seʻia oo i le afiafi.” (Esoto 18:13-16) Seʻi manatu i le lēlavā o Mose a o faalogologo atu i le aso atoa i nei tagata a o sasaa atu o latou mafatiaga. Peitaʻi, sa fiafia pea o ia e fesoasoani i tagata sa alofa i ai.
(Esoto 18:21, 22) A o oe, ia e filifili mai i le nuu o ni tane agavaa e matataʻu i le Atua, o ni tane e maufaatuatuaina, e lē fiafia i le mauaina o tupe i faiga lē tonu; ma ia e tofia i latou e avea ma taʻitaʻi o le toʻaafe, taʻitaʻi o le toʻaselau, taʻitaʻi o le toʻalima sefulu ma taʻitaʻi o le toʻasefulu. 22 E ao ona latou faamasinoina tagata i taimi e talafeagai ai ona latou faia; e latou te aumaia iā te oe mataupu tetele uma, a o mataupu lāiti e faamasinoina e i latou. Ona māmā ai lea o lau avega, ma e latou te fesoasoani iā te oe i le tauaveina o le avega.
E Tāua le Faatuatuaina o Isi Ina ia Fiafia Ai
Na muaʻi faaalia e tane nei, uiga patino e pei o uiga o le Atua, a o leʻi filifilia i tofiga maufaatuatuaina. Ua uma ona latou faamaonia lo latou matataʻu i le Atua; na latou faaalia le migao i Lē na Foafoaina Mea ma e matataʻu ina neʻi faatigā iā te ia. Na manino i tagata uma e faapea na faia e tane nei le mea silisili na latou mafaia, e sapasapaia ai tapulaa a le Atua. Na inoino i latou i le manumanu po o le matapeʻapeʻa, e faailoa ai le lelei o a latou amio lea o le a taofia ai i latou mai le faia o mea faapiʻopiʻo ona o le iai o le pule. Latou te lē soonafai le faatuatuaga na tuu atu iā i latou ina ia faataunuu ai mea na latou mananaʻo ai, po o mea na mananaʻo ai foʻi o latou aiga ma uō.
(Esoto 18:24, 25) Ua faalogo Mose i le leo o le tamā o lana avā, ma faia mea uma na ia fai atu ai. 25 Ona filifili lea e Mose o tane agavaa mai i Isaraelu uma, ua ia tofia i latou e avea ma taʻitaʻi i le nuu, o taʻitaʻi o le toʻaafe, o taʻitaʻi o le toʻaselau, o taʻitaʻi o le toʻalima sefulu ma taʻitaʻi o le toʻasefulu.
E Taʻitaʻia e le Faamaoni Ē e Amiotonu
Sa agamalu foʻi Mose ma lotomaulalo. Ina ua lē lavatia e ia ona taulimaina faafitauli o isi, na ofoina atu ai e Ietero, le tamā o lana avā se vaifofō aogā: O le faasafua atu lea o avega tauave i isi tane agavaa. I lona iloaina o mea e gata mai ai lona mafai, na taliaina ai ma le atamai e Mose le fautuaga. (Esoto 18:17-26; Numera 12:3) O se tagata agamalu e lē faatalatū i le faasafuaina atu o le pule i isi, pe e lē fefe neʻi mamulu atu le pule e ala i le faasoa atu o avega tauave talafeagai i isi tane ua agavaa. (Numera 11:16, 17, 26-29) Na i lo lea, e naunau o ia e fesoasoani atu iā i latou ina ia agaʻigaʻi i luma faaleagaga. (1 Timoteo 4:15) Pe e lē tatau ea foʻi ona tatou faia faapea?
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 17:11-13) Pe a sisii i luga e Mose ona lima, ona sili lea o le malosi o Isaraelu; ae a tuu i lalo ona lima, ona sili lea o le malosi o Amaleka. 12 Ua oo ina eeva lima o Mose, ona la ave lea o le maa ua tuu i ona lalo e tiʻetiʻe ai; ua taofi i luga e Arona ma Huro ona lima, o le tasi i le isi itu ma le isi i le isi itu, ina ia tuu ai pea i luga ona lima seʻia goto le lā. 13 O lea, ua faatoʻilaloina ai e Iosua o Amaleka ma tagata ua ʻau faatasi ma i latou i le pelu.
“Tau Ina ia Lē Paʻuʻū i Lalo Ou Lima”
14 Na sisii i luga e Arona ma Huro lima o Mose a o faia le taua. E mafai foʻi ona tatou saʻilia auala e fesoasoani atu ai i isi. O ai i latou na? O i latou ua loa le soifua, aafia i maʻi o le tino, feagai ma teteega mai i aiga, tuua toʻatasi, po ua maliu sē e pele. E mafai foʻi ona tatou faamalosia talavou o loo feagai ma omiga ina ia faia le mea sesē, pe saʻilia le manuia i lenei faiga o mea i tulaga tau aʻoaʻoga, tamaoaiga, po o galuega. (1 Tesa. 3:1-3; 5:11, 14) Ia saʻilia auala e faaalia atu ai le naunau moni i isi a o iai i le Maota mo Sauniga, auai i le faiva, auai i se taumafataga, pe talanoa i isi i le telefoni.
(Esoto 17:14) Ua fetalai mai Ieova iā Mose: “Ia tusia lenei mea i le tusi e fai ma faamanatuga ma ia faamatala atu a o faalogo mai Iosua, ʻOu te matuā tafiesea Amaleka mai i le fogāeleele, e lē toe manatua lava i latou.’”
it-1 406
Tusi o le Tusi Paia
Talu ai o nei tusitusiga a Mose e mai i le Atua, na faagaeeina ma saunia e le Atua, ma o se taʻiala maufaatuatuaina mo le tapuaʻiga mamā, e mautinoa la e saʻo aʻiaʻi faamatalaga o loo iai. E lē o se loto o Mose lava ia na avea ai o ia ma taʻitaʻi ma sē e avatu faatonuga iā Isaraelu; auā sa ia teena lenā tofiga i le taimi muamua. (Eso 3:10, 11; 4:10-14) Nai lo o lea, na tofia o ia e le Atua ma avatu iā te ia le mana e faia ai vavega, lea na oo lava i ositaulaga e faia faiga faaagaga a Farao na latou taʻutino mai o mea na faia e Mose e māfua ona o le aao o le Atua. (Eso 4:1-9; 8:16-19) O lona uiga, e lē o se faanaunauga manatu faapito o Mose na avea ai o ia ma failauga ma tusitala. Nai lo o lea, o le usiusitaʻi i faatonuga mai i le Atua faatasi ma le fesoasoani a le agaga paia, na uunaʻia ai Mose e tautala atu ma tusia nei manatu ma avea o se vaega o le Tusi Paia.—Eso 17:14.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 17:1-16) Ua ō ese le faapotopotoga atoa o le fanauga a Isaraelu mai i le toafa o Sina, ua latou ō ma mālōlō e tusa ma le faatonuga a Ieova, ma ua faatutū o latou faleʻie i Refiti. A ua leai se vai e feinu ai le nuu. 2 Ua finau le nuu iā Mose ma ua latou faapea mai: “Ia aumai iā i matou se vai matou te feinu ai.” A ua fai atu Mose iā i latou: “Aiseā ua outou finau mai ai iā te aʻu? Aiseā tou te tofotofo ai pea iā Ieova?” 3 Ua fia feinu pea le nuu a o iai i lea vaipanoa, ma ua muimui pea tagata iā Mose: “Aiseā ua e aveese ai i matou mai i Aikupito, ina ia fasioti i matou, o o matou atalii ma a matou lafumanu i le fia feinu?” 4 Mulimuli ane, ua alaga atu Mose iā Ieova, e faapea: “O le ā laʻu mea a fai i lenei nuu? Ua toeitiiti ona latou fetogia lea o aʻu i maa!” 5 Ona fetalai mai lea o Ieova iā Mose: “Ia e ui i luma o le nuu, ia e ave ni toeaina o Isaraelu ma lou tootoo lea na e taia ai le Vaitafe o le Naila. Ia e uu i lou lima ma e alu. 6 O lea, ou te tū i luma o le papa i Horepa. Ia e tā le papa ona tafe mai ai lea o le vai ma feinu ai le nuu.” Ona faapea lea ona faia e Mose i luma o toeaina o Isaraelu. 7 Ua ia faaigoa lea mea o Mase ma Meripa, auā na finau ai le fanauga a Isaraelu ma Mose ma ona o lo latou tofotofoina o Ieova e faapea: “Po ua iā i tatou ea Ieova pe e leai?” 8 Ona ō mai lea o tagata Amaleka e tau ma Isaraelu i Refiti. 9 Ua fai atu Mose iā Iosua: “Ia filifili ni tane mo i tatou e ō atu e tau ma tagata Amaleka. O a taeao ou te tū ai i le tumutumu o le aʻega ma uu i loʻu lima le tootoo o le Atua moni.” 10 Ua faia e Iosua e pei ona fai ane ai Mose iā te ia, ina ia tau ai ma tagata Amaleka; ua ō Mose, Arona ma Huro i le tumutumu o le aʻega. 11 Pe a sisii i luga e Mose ona lima, ona sili lea o le malosi o Isaraelu; ae a tuu i lalo ona lima, ona sili lea o le malosi o Amaleka. 12 Ua oo ina eeva lima o Mose, ona la ave lea o le maa ua tuu i ona lalo e tiʻetiʻe ai; ua taofi i luga e Arona ma Huro ona lima, o le tasi i le isi itu ma le isi i le isi itu, ina ia tuu ai pea i luga ona lima seʻia goto le lā. 13 O lea, ua faatoʻilaloina ai e Iosua o Amaleka ma tagata ua ʻau faatasi ma i latou i le pelu. 14 Ua fetalai mai Ieova iā Mose: “Ia tusia lenei mea i le tusi e fai ma faamanatuga ma ia faamatala atu a o faalogo mai Iosua, ʻOu te matuā tafiesea Amaleka mai i le fogāeleele, e lē toe manatua lava i latou.’” 15 Ona faia lea e Mose o le fata faitaulaga ma faaigoa o Ieova-nese, 16 ua ia fai ane: “Ona ua faasagatau se lima i le nofoālii o Ioa, o le a tau ai Ieova ma Amaleka i lea tupulaga ma lea tupulaga.”
AOKUSO 24-30
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 19-20
“E Faapefea Ona E Aafia i Tulafono e Sefulu?”
(Esoto 20:3-7) Aua neʻi fai mo oe ni atua ese e faasagatau mai iā te aʻu. 4 “Aua neʻi e faia se tupua ua tā po o se faatusa o se mea o i le lagi i lugā, po o se mea i lalo nei i le laueleele, po o se mea i le vai i lalo o le laueleele. 5 Aua e te ifo i ai pe auauna i ai, auā o aʻu o Ieova lou Atua, o le Atua e manaʻo e tapuaʻi mai e tau lava o aʻu, o lē na te faasalaina atalii ona o mea sesē a o latou tamā, e oo i le tupulaga e tolu ma le fā, o i latou o ē e ʻinoʻino mai iā te aʻu; 6 ae ou te faaalia le alofa faamaoni i afe o tupulaga, o ē e alolofa mai iā te aʻu ma tausi i aʻu poloaʻiga. 7 “Aua e te faaaogā ma le lē tatau le suafa o Ieova lou Atua, auā e lē faasaoina e Ieova mai i le faasalaga, o lē e faaaogā ma le lē tatau lona suafa.
O le ā le Uiga o Tulafono e Sefulu ia te Oe?
O uluai poloaiga e fa o loo faatāuaina ai o tatou tiute tauavea agaʻi ia Ieova. (Muamua) O ia o le Atua o lē o loo tumau pea ona tuutoina aʻiaʻi i ai. (Mataio 4:10) (Lona Lua) E leai se tasi o ona tagata tapuai e tatau ona faaaogā faatusa. (1 Ioane 5:21) (Lona Tolu) E tatau ona saʻo ma ia faamamaluina lo tatou faaaogāina o le suafa o le Atua, ia aua lava neʻi lē faaaloalo i ai. (Ioane 17:26; Roma 10:13) (Lona Fa) E tatau ona faaautū lo tatou olaga atoa i mea paia. Ua mafai e lenei mea ona tatou malōlō ai, po o le ʻfaia o le sapati,’ mai le auala faafiaamiotonu.—Eperu 4:9, 10.
(Esoto 20:8-11) “Ia manatua ma tausia le aso sapati ma faapaiaina, 9 ia e galue ma faia au galuega uma i aso e ono. 10 Ae o le aso lona fitu, o le sapati lea iā Ieova lou Atua. Aua e te faia ai se galuega, o oe, o lou atalii, ma lou afafine, o lau tane pologa, ma lau teine pologa, o au manu lalata foʻi, ma le tagata ese o loo aumau ma oe i le aai. 11 Auā na faia e Ieova i aso e ono o le lagi ma le lalolagi, o le sami ma mea uma lava o loo iai, ona amata ai lea ona mālōlō o ia i le aso lona fitu. O le mea foʻi lea, na faamanuia ai e Ieova le aso sapati ma faapaiaina ai.
(Esoto 20:12-17) “Ia e āva i lou tamā ma lou tinā ina ia faaumiumi ai ou aso i le laueleele o le a foaʻi atu e Ieova lou Atua iā te oe. 13 “Aua e te fasioti tagata. 14 “Aua e te mulilua. 15 “Aua e te gaoi. 16 “Aua e te molimau pepelo i lou tuaoi. 17 “Aua e te manaʻo i le fale o lou tuaoi. Aua foʻi e te manaʻo i le avā a lou tuaoi, o lana tane pologa, ma lana teine pologa, o lana povi poʻa, ma lana asini, po o se isi lava mea a lou tuaoi.”
O le ā le Uiga o Tulafono e Sefulu ia te Oe?
(Lona Lima) O le usiusitai o tamaiti i o latou mātua e faaauau pea ona avea o se maa tulimanu o le autasi faaleaiga, e aumaia ai faatasi ma faamanuiaga a Ieova. Ma maeu se faamoemoe ofoofogia ua ofoina mai e lenei “uluai tulafono . . . ua i ai le mea ua folafolaina”! O le a lē gata ina “manuia ai oe” ae o le a “e nofo tuluʻi ai i luga o le laueleele.” (Efeso 6:1-3) Ona ua tatou ola nei i “aso e gata ai” o lenei faiga leaga o mea, ua ofoina atu ai e lena usiusitai faaleatua i tagata talavou le faamoemoe o le lē oti lava.—2 Timoteo 3:1; Ioane 11:26.
O le alofa mo o tatou tuaoi o le a puipuia ai i tatou mai le faapogaia o se afaina ia te ia ona o na galuega leaga e pei o le (Lona Ono) fasioti tagata, (Lona Fitu) mulilua, (Lona Valu) gaoi, ma le (Lona Iva) o le molimau pepelo. (1 Ioane 3:10-12; Eperu 13:4; Efeso 4:28; Mataio 5:37; Faataoto 6:16-19) Ae faapefea o tatou faanaunauga? O le poloaiga (Lona Sefulu) e faasaga i le matapeapea, ua faamanatu mai ai ia i tatou faapea e manaomia e Ieova ina ia tonu pea o tatou manatu i lana silafaga.—Faataoto 21:2.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 19:5, 6) Afai tou te matuā faalogo i loʻu leo ma tausi i laʻu feagaiga, ona avea lea o outou ma aʻu oloa tāua i lo o isi nuu uma, auā o aʻu e ona le lalolagi atoa. 6 E avea outou ma malo o ositaulaga ma le nuu paia.’ O upu nei e te fai atu ai i le fanauga a Isaraelu.”
it-2 687 ¶1-2
Ositaulaga
Le Faiva Faaositaulaga a Kerisiano. Na folafola mai e Ieova pe a faaauau ona tausia e Isaraelu lana feagaiga, o le a avea i latou ma “malo o ositaulaga ma le nuu paia” iā te Ia. (Eso 19:6) Peitaʻi, na tatau ona faamuta le faiva faaositaulaga a Arona, pe a oo mai le faiva faaositaulaga sili lea na faaataina mai ai. (Epe 8:4, 5) Na iai pea le faiva faaositaulaga a Arona seʻia oo i le iʻuga o le feagaiga o le Tulafono ma le faavaeina o le feagaiga fou. (Epe 7:11-14; 8:6, 7, 13) E na o le nuu lava o Isaraelu na tuuina muamua atu i ai lenei faaeaga, o le avea ma ositaulaga a Ieova e auauna i le pulega o le Malo a le Atua na folafolaina mai, ae a o faagasolo taimi, na faasafua atu lenā faaeaga i tagata o Nuu Ese.—Ga 10:34, 35; 15:14; Ro 10:21.
E na o se vaega toʻaitiiti o tagata Iutaia na talia Keriso, ae na lē taulau le nuu atoa o Isaraelu i le avea ma sui o le malo moni o ositaulaga ma le nuu paia. (Ro 11:7, 20) O le lē faamaoni o tagata Isaraelu, na muaʻi lapataʻia ai e le Atua i latou e ala mai i le perofeta o Hosea i senituri muamua atu e faapea: “Ona ua e teena le poto, ou te teena foʻi oe e te lē toe auauna mai o se ositaulaga iā te aʻu; talu ai ua e faagaloina pea le tulafono a lou Atua, o aʻu foʻi ou te faagaloina lau fanau.” (Ho 4:6) E ogatusa lea ma le manatu na fai atu ai Iesu i taʻitaʻi lotu Iutaia: “E aveesea le malo o le Atua mai iā te outou, ae tuuina atu i se nuu e fua mai ai ona fua.” (Mat 21:43) E ui i lea, a o iai Iesu i le lalolagi i le taimi o le Tulafono, na ia amanaʻia ai le faiva faaositaulaga a Arona sa faamalosia i lenā taimi, e ala i le faatonu o lepela na ia faamālōlōina ina ia ō i le ositaulaga, ma avatu taulaga na manaʻomia ona fai.—Mat 8:4; Mar 1:44; Lu 17:14.
(Esoto 20:4, 5) “Aua neʻi e faia se tupua ua tā po o se faatusa o se mea o i le lagi i lugā, po o se mea i lalo nei i le laueleele, po o se mea i le vai i lalo o le laueleele. 5 Aua e te ifo i ai pe auauna i ai, auā o aʻu o Ieova lou Atua, o le Atua e manaʻo e tapuaʻi mai e tau lava o aʻu, o lē na te faasalaina atalii ona o mea sesē a o latou tamā, e oo i le tupulaga e tolu ma le fā, o i latou o ē e ʻinoʻino mai iā te aʻu;
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esoto
20:5—E faapefea iā Ieova ona ʻtaui atu i fanau le amiolētonu a ō latou mātua’? Pe a oo ina matutua, ona faamasinoina lea o tagata taʻitoʻatasi e tusa ai ma a latou amio ma uiga. Peitaʻi ina ua liliu atu le nuu o Isaraelu i ifoga i tupua, sa pagatia ai i āuga o ana amioga ia le tele o tupulaga mulimuli ane ai. E oo lava i tagata Isaraelu sa faamaoni na latou lagonaina aafiaga o amioga leaga faaletapuaʻiga a le nuu, lea sa avea ma mea e faigatā ai ona tausisia lo latou faamaoni.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 19:1-19) O le masina lona tolu talu ona ō ese le fanauga a Isaraelu mai i Aikupito, o lea lava aso, ua latou taunuu ai i le toafa o Sinai. 2 Ua latou ō ese mai i Refiti ma ō atu i le toafa o Sinai, ua faatutū o latou faleʻie i le toafa; ua nonofo ai i inā Isaraelu i luma o le mauga. 3 Ua alu aʻe Mose i le mauga ina ia tū ai i luma o le Atua moni, ua valaau Ieova iā te ia mai i le mauga, e faapea: “O le tala lenei e te fai atu i le aiga o Iakopo, o le fanauga lea a Isaraelu, 4 ʻUa outou vāai i le mea na ou faia i tagata Aikupito, ina ia ou ave outou i apaʻau o aeto ma aumaia outou iā te aʻu. 5 Afai tou te matuā faalogo i loʻu leo ma tausi i laʻu feagaiga, ona avea lea o outou ma aʻu oloa tāua i lo o isi nuu uma, auā o aʻu e ona le lalolagi atoa. 6 E avea outou ma malo o ositaulaga ma le nuu paia.’ O upu nei e te fai atu ai i le fanauga a Isaraelu.” 7 Ona alu lea o Mose ma aami i toeaina o le nuu, ma taʻu atu iā i latou nei upu uma na poloaʻi mai ai Ieova iā te ia. 8 Ua malilie uma le nuu ma tali faatasi mai: “O mea uma ua fetalai mai ai Ieova ua matou malilie e fai.” Ona momoli atu lea e Mose o faamatalaga a le nuu iā Ieova. 9 Ua fetalai mai Ieova iā Mose: “Faauta! ou te alu atu iā te oe i se ao uliuli, ina ia lagona ai e le nuu pe a ou tautala atu iā te oe, ma ia latou faatuatua ai pea iā te oe.” Ua taʻu atu foʻi e Mose upu a le nuu iā Ieova. 10 Ua toe fetalai mai Ieova iā Mose: “Ia e alu i le nuu, ia faapaia i latou i le asō ma a taeao, ma e ao foʻi ona latou tatā o latou ofu. 11 Ia latou nofosauni mo le aso lona tolu, auā o le aso lona tolu e afio ifo ai Ieova i le Mauga o Sinai, a o vaavaai atu i ai le nuu atoa. 12 E te faia foʻi ni tuaoi mo le nuu i itu uma o lenei mauga ma faapea atu, ʻIa aua neʻi outou ō aʻe i le mauga, ma aua neʻi paʻi atu se tasi i le auvae mauga. O so o se tasi e paʻi i le mauga, e fasiotia lava o ia. 13 Aua neʻi papaʻi iā te ia se lima, auā e fetogia lava o ia i maa pe fanaina lava i se aū. E tusa lava po o se manu po o se tagata, e lē ola ia.’ Ae a ili atu le pū, ona latou ō mai lea e faalatalata mai i le mauga.” 14 Ona alu ifo lea o Mose i le nuu mai i le mauga, ua ia faapaiaina le nuu; ma ua latou tatā o latou ofu. 15 Ua ia fai atu i le nuu: “Ia sauniuni i aso e tolu. O outou tane, aua neʻi outou momoe ma a outou avā.” 16 Ua oo i le taeao o le aso lona tolu, ua pāpā faititili, ua emo uila, ma ua iai se ao mafiafia i luga o le mauga, ma le leo foʻi o le pū ua matuā leotele, ona gatete ai lea o tagata i le togālauapi. 17 Ua aumai e Mose le nuu mai i le togālauapi, ina ia faafeiloaʻi ma le Atua moni, ma ua latou laulaututū i luma o le auvae mauga. 18 Ua ufitia le Mauga o Sinai i le asu, ona ua afio mai Ieova i luga o le mauga i le afi; ma ua faaauau ona alu aʻe le asu e pei o se asu o se ogaumu, ma ua matuā lūlūina ai le mauga atoa. 19 Ua faaauau pea ona leotele ma oo ina matuā leotele le leo o le pū, ona tautala atu lea o Mose, a ua tali mai le siʻufofoga o le Atua moni iā te ia.
AOKUSO 31–SETEMA 6
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESOTO 21-22
“Ia Vaai i le Ola e Pei Ona Silasila i ai Ieova”
(Esoto 21:20) “Pe afai e tā e se tasi lana tane pologa po o lana teine pologa i se laau ma ua oti o ia i ona lima, ia faasalaina lava o ia.
it-1 271
Sasa
Sa faatagaina se matai Eperu e sasa i se laau lana tane pologa po o lana teine pologa, pe a lē usitaʻi pe tetee lana pologa. Ae pe afai e oti ai le pologa, e tatau ona faasalaina le matai. Ae afai e ola pea le pologa mo se aso po o ni nai aso mulimuli ane, e faamaonia ai la e leʻi fuafua le matai e sasa le pologa ia oti. E iai i le matai le aiā e faasalaina ai le pologa, auā o “se tasi na faatauina i ana tupe.” E leai se tasi e manaʻo e faaleaga ana meatotino tāua ma mafatia ai. E lē gata i lea, pe afai e oti le pologa i se isi aso mulimuli ane, o le a lē mautinoa pe na oti ona o le sasaina po o se isi māfuaaga. O lea, pe a ola le pologa mo se aso po o ni aso se lua, o le a lē faasalaina le matai.—Eso 21:20, 21, fpl.
(Esoto 21:22, 23) “Ae afai e fetauaʻi ni tamāloloa ma lavea ai se fafine ua tō ma ua faafuaseʻi ai ona fanau o ia ae e lē oti se tasi, e ao ona faasalaina lava lē na māfua ai, e tusa ma le mea e fai mai ai le tane a le fafine iā te ia; e ao ona faia e tusa ma le faaiʻuga a faamasino. 23 Ae afai e oti ai se tasi, e ao ona avatu le ola e sui ai le ola,
Pe e Tāua iā te Oe le Ola e Pei Ona Tāua i le Atua?
16 E tāua iā Ieova ola o tagata uma. E oo lava i se pepe e leʻi fanau mai e tautele iā te ia. I le Tulafono a Mose, pe afai e faafuaseʻi ona aafia se fafine tō i se faalavelave ma maliu ai pe oti ai foʻi lana pepe, e nofosala lenā tagata iā Ieova i le fasioti tagata paʻivalea. O lona uiga e tusa lava po o se faalavelave faafuaseʻi, e ao lava ona totogi le ola ona o lea ua maliu le tagata. (Faitau le Esoto 21:22, 23.) I le silafaga a le Atua, o le pepe e leʻi fanau mai o se tagata ola. I le iloaina o lenā mea, o le ā sou manatu i faalogona o Ieova e faatatau i le faapaʻū tama? O ā ni ona faalogona a o silasila mai i le faitau miliona o pepe e leʻi fananau mai ua fasiotia i tausaga taʻitasi?
(Esoto 21:28, 29) “Afai e sua e se povi poʻa se tamāloa po o se fafine ma oti ai, e ao ona fetogia lava le povi poʻa i maa ia mate ai, ma e lē ʻaina foʻi lona aano, e lē faasalaina foʻi lē e ana le povi poʻa. 29 Ae afai o le masani lea a le povi poʻa o le taufesua, ma ua lapataʻia lē e ana le povi ae e leʻi leoleoina lelei le manu, ae ua oti ai se tamāloa po o se fafine, ia fetogia lava le povi poʻa i maa ia mate ai ma ia fasiotia lē e ana le povi.
E Finagalo Ieova ia E “Saogalemu”
Na faatatau foʻi faasalaga o le Tulafono i se manuʻa e māfua mai i se manu. Pe a oti se tagata ona ua sua e se povi poʻa, e tatau i le tagata e ana lea povi ona fasimatea lana manu mo le saogalemu o isi tagata. Ona e lē mafai ona ʻaina pe faatau atu i isi, o le fasimatea o lea manu e telē se mea o le a maumau atu. Ae seʻi faapea ua manuʻa se tagata i se povi poʻa, ae e leʻi puipuia e le tagata lana manu. O le ā le mea e ao ona fai? Pe afai e oti se tagata mulimuli ane i le povi poʻa lava lenā, o le a fasimatea le povi ma fasiotia lē e ana lea manu. O lenā tulafono e nofo ai le tagata faatamala ma toe mafaufau lelei i ona uiga.—Eso. 21:28, 29.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esoto 21:5, 6) Ae afai e fai atu ma le maumauaʻi le pologa, ʻOu te alofa tele i loʻu matai, i laʻu avā ma oʻu atalii; ou te lē manaʻo e alu o se tagata saʻoloto,’ 6 ona aumai lea o ia e lona matai ma faalatalata i le Atua moni ma faatū i tala ane o le faitotoʻa po o le pou o le faitotoʻa; ona tui ai lea o lona taliga i se mea maʻai e lona matai, ma nofo pologa ai o ia i lona matai i lona olaga atoa.
Aiseā E te Tuuina Atu ai iā Ieova?
4 O le tuuina atu o se Kerisiano, o se mataupu e tāua tele. E sili atu nai lo o se maliega. E faapefea la ona aogā iā i tatou le tuuina atu? Seʻi o tatou iloiloina aogā e maua mai i le faia o se maliega i ni faiā faaletagata. O se faaaʻoaʻoga, o faigāuō. Ina ia olioli i le faaeaga o le iai o sau uō, e tatau ona e talia le tiute tauave o le avea o oe ma uō. E aofia ai i lenā tulaga lou ioe o lau matafaioi le faaalia o le manatu mamafa i lau uō. O se tasi o faigāuō e sili ona mataʻina o loo faamatalaina i le Tusi Paia, o le faigāuō a Tavita ma Ionatana. Sa oo lava ina la osia se feagaiga o le faauōga. (Faitau le 1 Samuelu 17:57; 18:1, 3.) E ui lava e seāseā ona iai ni faigāuō faapena, ae o le tele lava o faigāuō e mafai ona tumau pe a manatu mamafa le tasi i le isi, pe ioe i lana matafaioi i le la faigāuō.—Faata. 17:17; 18:24.
5 O loo faamatalaina i le Tulafono na avatu e le Atua iā Isaraelu, se isi faiā e mafai ona maua ai e tagata ni aogā e ala i le faia o se maliega. Pe afai e manaʻo se pologa e maua le saogalemu e ala i le auauna pea i se matai lelei, sa mafai ona la faia se maliega tumau ma le matai. Ua faapea mai le Tulafono: “Afai e fai atu ma le maumauaʻi le pologa, ʻOu te alofa tele i loʻu matai, i laʻu avā ma oʻu atalii; Ou te lē manaʻo e alu o se tagata saʻoloto,’ ona aumai lea o ia e lona matai ma faalatalata i le Atua moni ma faatū i tala ane o le faitotoʻa po o le pou o le faitotoʻa; ona tui ai lea o lona taliga i se mea maʻai e lona matai, ma nofo pologa ai o ia i lona matai i lona olaga atoa.”—Eso. 21:5, 6.
(Esoto 21:14) Ae afai e matuā ita se tasi i lona tuaoi ma ua ia fasiotia faamoemoeina o ia, ia e aveese o ia ma fasioti e tusa lava po o loo i luma o loʻu fata faitaulaga.
it-1 1143
Nifo
O le manatu o loo i le Esoto 21:14 e ono uiga atu, e oo lava i ositaulaga sa tatau ona faasalaina i le oti pe a fasioti tagata, ma o le taofimau i nifo o le fata faitaulaga, e lē taofia ai le fasiotia o se tasi e fasioti tagata faamoemoeina.—Faatusatusa i le 1Tu 2:28-34.
Faitau Tusi Paia
(Esoto 21:1-21) “O iʻuga nei o faamasinoga e te taʻu atu iā i latou: 2 “Pe afai e te faatauina mai se pologa Eperu, e nofo pologa o ia mo le ono tausaga ae i le tausaga lona fitu e tatala ai o ia e aunoa ma se tupe e totogiina. 3 Pe afai e sau na o ia, e toe alu atu na o ia. Ae afai e iai sana avā, ona ō faatasi lea o ia ma lana avā. 4 Pe afai e avatu e lona matai iā te ia se avā ma ua fanau mai e ia o atalii ma afafine, e toe alu atu e na o ia, ae tuu lana avā ma lana fanau mo le matai. 5 Ae afai e fai atu ma le maumauaʻi le pologa, ʻOu te alofa tele i loʻu matai, i laʻu avā ma oʻu atalii; ou te lē manaʻo e alu o se tagata saʻoloto,’ 6 ona aumai lea o ia e lona matai ma faalatalata i le Atua moni ma faatū i tala ane o le faitotoʻa po o le pou o le faitotoʻa; ona tui ai lea o lona taliga i se mea maʻai e lona matai, ma nofo pologa ai o ia i lona matai i lona olaga atoa. 7 “Ae afai e faatau atu e se tamāloa lona afafine e fai ma teine pologa, e lē faasaʻolotoina o ia e pei ona faasaʻolotoina o le tane pologa. 8 Afai e lē fiafia lona matai iā te ia, ma e lē manaʻo e avea o ia ma ana palake, ae e tuu e toe faatau atu, e lē mafai ona ia faatauina atu o ia i tagata ese auā ua leaga le auala ua ia faia ai o ia. 9 Afai ua ia tuuina atu o ia i lona atalii e fai ma ana avā, ia faia o ia e pei o sona afafine. 10 Pe afai e fai se isi ana avā e lē tatau ona faaitiitia lana tausiga i meaʻai, o ofu, ma avatu iā te ia le mea ua tatau ai i le faaipoipoga. 11 Ae afai e na te lē faia ia mea e tolu iā te ia, ona saʻoloto ai lea o ia, e aunoa ma le totogiina o se tupe. 12 “Pe afai e tā e se tasi se tagata ma oti ai o ia, ia fasiotia lava o ia. 13 Afai foʻi e leʻi lamalama o ia e faia faapea, ma ua faataga e le Atua moni lenei mea e tupu i ona lima, ona ou saunia lea mo oe se nofoaga e mafai ona ia sola i ai. 14 Ae afai e matuā ita se tasi i lona tuaoi ma ua ia fasiotia faamoemoeina o ia, ia e aveese o ia ma fasioti e tusa lava po o loo i luma o loʻu fata faitaulaga. 15 O se tasi e tā i lona tamā ma lona tinā ia fasiotia lava o ia. 16 “O se tasi ua ave faamalosia se tagata, ma faatauina atu o ia, pe a maua o iā te ia pea lea tagata, ia fasiotia lava o ia. 17 “O lē e faamalaia i lona tamā ma lona tinā, ia fasiotia lava o ia. 18 “Afai e femisaaʻi ni tamāloloa ma ua tuʻi e le tasi le isi i se maa pe tā i se suō, ae e leʻi oti o ia a ua taoto i lona moega; 19 pe a tulaʻi o ia ma fealualuaʻi i fafo i ona tootoo, ona lē faasalaina lea o lē na tāina o ia; ae e na te avatu le taui mo le taimi ua lē faigaluega ai lea tagata, seʻi toe malosi lelei o ia. 20 “Pe afai e tā e se tasi lana tane pologa po o lana teine pologa i se laau ma ua oti o ia i ona lima, ia faasalaina lava o ia. 21 Ae afai e ola o ia mo se aso po o ni aso se lua, e lē faasalaina o ia auā o ana tupe lava ia.