Vakai ki he Māmaní
Fetuku Holo ʻa e Siemú
“Ko e ngaahi mahaki pipihí ʻe malava ke fetuku holo ia mei he tokotaha ki he tokotaha ʻe he fanga kiʻi ngāue maʻamaʻa hangē ko hono kiiʻi ha paipa vai pe ko hono toʻo hake ʻo e telefoní,” ko e lau ia ʻa e The Guardian ʻo Lonitoní. Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau faisaienisi ʻo e ʻUnivēsiti ʻo Arizona, Tucson, U.S.A., ko ha tokotaha ʻoku fofonu lahi ʻa ia ʻokú ne fangu hono ihú pea ala ʻo kiiʻi ha paipa vai ʻe lava ke ne tuku “ʻo laka hake ʻi he siemu ʻe 1,000 ʻi he meʻa kiiʻi ʻo e paipá.” Ko e lahi ʻo e ngaahi siemu ko ení ʻe lava ke pihia ai ʻa e tokotaha hoko ʻe ala ki he paipa vaí, tautefito kapau ko e hili iá ʻoku ala ʻa e tokotahá ki hono ngutú, ihú pe ko hono matá. Ko ha tesi naʻe kau ai ha pekitīlia pea mo ha siemu vailasi naʻe fakahaaʻi ai ko e “kau tali telefoní ʻoku nau fakamafola atu ʻa e 39% ʻo e pekitīliá mo e 66% ʻo e vailasí, lolotonga iá ʻoku fakamafola ʻe he ngaahi paipa vaí ʻa e 28% mo e 34%.” Ko e ala ki he loungutu laló ʻaki ha foʻi tuhu ʻoku nofo ai ʻa e siemú te ne fakapipihi atu ʻo laka hake ʻi he vahe tolu ʻe taha ʻa e ngaahi siemu fakatupu mahaki ko ení. Ko e ngaahi mahaki tupu mei he lotavailasi mo e fakalele ko e tupu mei he salamonela ʻe lava ke fakamafola ngofua ia ʻi he founga ko ení ʻe he ngaahi nima taʻefanofanó.
ʻI he Tuʻunga Mātuʻaki Fakatuʻutāmaki ʻa e Feó
Mei ʻAfilika Tonga ki ʻInitia, ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi ai ʻa e ngaahi hakau ʻi he ʻŌseni ʻInitiá, ko e lau ia ʻa e The Economist. Naʻe toki maʻu ki muí ni ʻe he kau faipaiolosī ʻo ʻŌsení ha foʻi ʻilo fakatupu hohaʻa ko e “50%-95% ʻo e ngaahi hakau ʻi ʻōsení kuo mate ʻi he taʻu ʻe ua kuo maliu atú.” Ko hono ʻuhingá, ko e taʻemalava ʻa e feó ke ne matuʻuaki ʻa e mahiki ʻo laka hake ʻi he tikilī ʻe 2 ki he 4 Fahrenheit ʻa e mafana ʻo e tahí ʻi ha ngaahi uike. “ʻI he 1998, ko e fua māfana ʻi he feituʻu takatakai ʻo e ʻOtu Motu Seiselesí naʻe māʻolunga hake ʻaki ʻa e 3°C mei he tuʻunga anga-maheni ʻo e faʻahitaʻú ʻi ha ngaahi uike ʻe niʻihi,” ko e lau ia ʻa e līpōtí. ʻOku tui ʻa e kau fakatotoló ko e meʻá ni ʻokú ne ʻomai ʻa e “fakamoʻoni mālohi ki he mafana ʻa e foʻi kolopé.” Ko e mate ʻa e feó naʻe hoko ia ko e mole ki he Motu Maldive ʻaki ʻa e US$63 miliona ʻi he 1998/1999. Ko e kau folau ʻeveʻeva naʻa nau fakatuʻotuʻa ke sio ʻi ha ngaahi hakau fakaʻofoʻofá, ko e lau ia ʻa e The Economist, “ʻoku nau foki loto-mamahi atu mei ha ngaahi fuʻu fokotuʻunga makalahe panefunefu matamatakovi.” Naʻe fakahaaʻi ʻe Olof Linden, ko e ʻētita tokoni ʻo e līpōtí, “ko ha konga lahi ʻo e ʻekosisitema makehe taha ʻi he foʻi palanité kuo movete moʻoni ia.” Koeʻuhi ko e ngaahi hakaú ʻa e feituʻu mahuʻinga ʻi tahi ʻoku fakaili ai ʻa e fanga iká, ʻoku toe hanga ʻe he maumau ko ení ʻo fakaʻali mai ha tuʻunga faingataʻa ki he kakai ʻi he matāfonuá ʻa ē ʻoku fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he toutaí.
Ngāueʻaki Ho ʻUtó
“Ko e longomoʻui ʻa e ʻutó ʻe lava ke kei tuʻu taʻeuesia ai pē ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, kapau te tau hanganaki ngāueʻi ia,” ko e fakahā ia ʻa e nusipepa Vancouver Sun. “Lautohi, lautohi, lautohi,” ko e lea ia ʻa Dr. Amir Soas ʻo e Case Western Reserve University Medical School ʻi Ohio, U.S.A. Ke tauhi maʻu ʻa e mafai ʻo e ʻutó ʻi hoʻo fakaʻau ke motuʻa angé, fili ʻa e fanga kiʻi vaʻinga ʻoku ngāueʻi ai ʻa e ʻatamaí, ako ha lea foʻou, ako ke tā ha meʻalea pe kau ʻi ha ngaahi fetalanoaʻaki fakatupu fakakaukau. “Ha meʻa pē ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻutó ke fakakaukaú,” ko e lau ia ʻa Dr. Soas. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai foki ke fakasiʻisiʻi ʻa e mamata televīsoné. “ʻI he taimi ʻokú te mata televīsone aí, ʻoku noa ai ʻete fakakaukaú,” ko ʻene laú ia. ʻOku tānaki mai ʻe he Sun ko ha foʻi ʻuto moʻuilelei ʻokú ne toe fiemaʻu foki ʻa e ʻosikena ʻoku tafe ʻi ha ngaahi kālava-tufa ʻoku moʻuileleí. Ko ia, ko e fakamālohi sinó mo e tōʻonga kai totonú, ʻa e ongo meʻa tatau pē ko ia ʻoku tokoni ki hono taʻofi ʻo e mahaki mafú mo e suká, ʻoku toe tokoni foki ia ki he ʻutó.
Meʻakai Foʻou ʻo ʻIkai Fiemaʻu ha ʻAisi
Ko hono tauhi ke mokomoko mo maloulau ʻa e meʻakai kovingofuá ʻo ʻikai kau ai ʻa e tokoni ʻa e ʻaisi ʻuhilá ʻoku faingataʻa. Kae kehe, ko ha foʻi ʻilo foʻou faingofua mo maʻamaʻa ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa ʻene lavameʻa moʻoní ʻi he feituʻu ʻuhoʻuha ʻo e fakatokelau ʻo Naisīliá. ʻOku ngāueʻaki ai ʻa hono tuku ha kulo ʻumea ʻi loto ʻi ha kulo ʻe taha pea fakafonu ʻa hona vahaʻá ʻaki ha ʻoneʻone viku. Ko e meʻakaí ʻoku tuku ia ʻi he kulo siʻisiʻi angé, pea ʻoku kofu ʻa e kuló ʻaki ha konga tupenu ngaʻungaʻu. “Ko e ʻea mafana ʻi tuʻá ʻokú ne hanga ʻo ʻohake ʻa e hauhaú ki he fukahi kulo ʻi tuʻá, ʻa ē ʻoku liliu mao aí,” ko e lau ia ʻa e makasini New Scientist. “ʻOku ʻalu fakataha leva ʻa e maó mo e foʻi mafana ko iá, ko ia ko e foʻi ngāue fakamōmoa ko ení ʻokú ne faʻu ai ha tuʻunga tafe tuʻumaʻu ʻo e ʻea mafaná ki tuʻa mei he loto kuló, kehe pē ke tauhi ke viku ʻa e ʻoneʻoné mo e konga tupenú.” ʻI hono ngāueʻaki ʻa e founga ko ení, ʻe kei foʻou ai pē ʻa e tematá mo e poló ʻo laka hake ʻi he uike ʻe tolú pea ko e painganí ʻe aʻu ia ʻo meimei māhina ʻe taha. Ko e tokotaha naʻá ne fuofua faʻu ʻa e foʻi founga ngāue “kulo-ʻi-he-kulo” ko ení, ko Mohammed Bah Abba, ʻokú ne pehē ʻoku lava leva he taimí ni ki he kau fāmá ke nau fakatau atu ʻenau koloá ʻo hangē ko hono fiemaʻú, pea ko ʻenau fānau fefine naʻe angaʻaki ʻa e nofo ʻi ʻapi ʻi he ʻaho taki taha ke fakamāketí, ʻoku nau ʻatā leva ke ō ki he akó.
Tokanga ki he Laʻaá
Ko e fakalaʻalaʻā fuoloa ʻo ʻikai ha meʻa maluʻi feʻungá ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e kanisā kilí, ko e fakahā ia ʻa e kupu ʻi he nusipepa El Universal ʻo Mekisikoú. Fakatatau ki he faisaienisi-kili ko Adriana Anides Fonseca, ko e ivi fakaehuelo ʻo e laʻaá ʻoku ʻi ai ʻene uesia fakautuutu ʻa ia ʻokú ne fakaeʻa kotoa mai ia ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he mahili ʻa e taʻu 50. ʻOkú ne poupouʻi mai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e kilimi maluʻi mei he laʻaá ʻi he miniti ʻe 30 ki muʻa ke te fakalaʻaá pea toe vali ia ʻi he houa ʻe tolu pe fā kotoa pē, ʻi he hili ʻa e hopo ki he vaí, pe ʻi he taimi ʻokú te pupuha lahi aí. Ko e kakai kili maʻá ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e meʻa maluʻi laʻā ʻoku māʻolunga hake ʻi he 30 pe 40; pea ko e kakai kili ʻuliʻulí, ko e kilimi maluʻi ko ia ʻoku 15 ki he 30. Naʻa mo e hili iá, kuo pau ke manatuʻi ko e kilimi maluʻi laʻaá ʻoku ʻikai te ne taʻofi fakaʻaufuli ʻe ia ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ivi fakaehueló, pea ko e ngaahi kilimi fakamelomeló ʻe lava ke ne ʻai ai ʻe ia ʻa e ngaahi meʻá ke toe kovi ange ʻaki ʻene fakatupunga ha fohia lahi. ʻOku totonu ke fai ha tokanga makehe ke maluʻi ʻa e fānau valevalé mei he ʻasi fakahangatonu ki ai ʻa e laʻaá, he ko e leia maluʻi ʻo honau kilí ʻoku teʻeki ke kakato ʻa hono faʻungá.