Naʻá Ku Ako ke Falala ki he ʻOtuá
FAKAMATALA FAI ʻE ELLA TOOM
NAʻE nofo homau fāmilí ʻo ofi ki he kiʻi kolo ko Otepää, ʻi he fakatonga ʻo ʻEsitōniá, ko e kilomita nai ia ʻe 60 mei he kauʻāfonua Lūsiá. ʻI ʻOkatopa 1944, ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei he ʻosi ʻeku ako he akoʻanga māʻolungá, naʻe ofi ai ke ngata ʻa e Tau II ʻa Māmaní. ʻI hono teke ʻe he kau tau Lūsiá ʻa e kau Siamané ʻo nau holomui ʻo fou mai ʻi ʻEsitōniá, ko kimautolu mo homau kaungāʻapí, ko e toko 20 nai, naʻa mau toi he vaotaá fakataha mo ʻemau fanga manu mei he fāmá.
Naʻa mau fihia ʻo ofi ʻaupito ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e taú, lolotonga ia ʻa e ngaahi laku pomu ʻo feʻunga mo e māhina ʻe ua. Naʻa mau tangutu fakataha, pea naʻá ku lau ʻa e ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú, tautautefito mei he tohi Tangilaulaú. Ko e fuofua taimi eni kuo faifai ange peá u lau ai ha Tohi Tapu. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku kaka ai ki ha foʻi tafungofunga ʻo tūʻulutui peá u lotu ʻo pehē, “ʻI he ʻosi ʻa e taú, ʻoku ou palōmesi atu te u ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa pē.”
ʻIkai fuoloa mei ai naʻe ngaʻunu fakahihifo ʻa e taú. Fakaʻosí, ʻi he tukulolo ʻa Siamane ʻi Mē 1945, naʻe ngata ai ʻa e Tau II ʻi ʻIulopé. ʻI he taimi tatau, naʻá ku fakahoko ʻeku palōmesi ki he ʻOtuá peá u ʻalu ki he lotú he uike kotoa pē. Ka ko e finemātuʻa tokosiʻi pē naʻa nau maʻu lotú. Naʻá ku mā ʻi heʻeku ʻalu ki aí. ʻI ha taimi pē naʻe ʻaʻahi fakatuʻupakē mai ai ha taha ki homau ʻapí, naʻá ku fufū ʻa e Tohi Tapú he lalo tēpilé.
ʻIkai fuoloa mei ai naʻe maʻu ʻeku ngāue ko ha faiako ʻi he ʻapiako he feituʻú. Ka ʻi he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe pule ai ʻa e puleʻanga Kominiusí pea naʻe tokolahi ʻa e kau fakaʻikaiʻi-ʻOtuá. Neongo ia, naʻá ku fakafisi ke kau ʻi he faʻahi Kominiusí. Naʻe lahi ange ʻeku femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakasōsiale lahi, hangē ko hono fokotuʻutuʻu ʻa e fanga kiʻi faiva fakafonua maʻá e fānaú.
Founga ʻo ʻEku Fetaulaki mo e Kau Fakamoʻoní
Naʻe fiemaʻu ha ngaahi teunga makehe maʻá e fānaú ke nau tui ʻi he siteisí, ko ia ʻi ʻEpeleli 1945, naʻá ku ʻalu ai ke sio kia Emilie Sannamees, ko ha fefine naʻe pōtoʻi tuitui. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻeke mai, “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga ʻi he māmaní?” Koeʻuhi naʻe fai ha konifelenisi ki he melinó ʻi San Francisco, ʻAmelika, naʻá ku tali ange, “ʻE vavé ni ke ngata ʻa e puleʻanga ko ení, pea ʻoku ou tuipau ʻoku fakahoko ʻa e konifelenisi ko eni ki he melinó ke fakapapauʻi ʻe hoko ia.”
Naʻe pehē ʻe Emilie heʻikai teitei ʻomai ʻe he konifelenisi ia ko ení ha ʻaonga tuʻuloa, peá ne tala mai te ne fakahaaʻi mai mei he Tohi Tapú ʻa hono ʻuhingá. Naʻe ʻikai te u fiefanongo ki he fefine anga-lelei mo taʻumotuʻa ange ko eni ʻiate aú, ko ia naʻá ne ʻeke mai ha fehuʻi “ʻOkú ke ʻiloʻi naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke nofo ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻi fē?” Koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke u tali ia, naʻá ne pehē mai pē, “ʻEke ange ki hoʻo tangataʻeikí.”
Naʻá ku fai ia ʻi heʻeku aʻu pē ki ʻapí. Naʻe ʻikai lava ke ne tali peá ne tala mai naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke mau tokanga ki hano ako ʻo e Tohi Tapú; ko e koloá pē ʻemau tuí. ʻI heʻeku toe foki ke ʻomai ʻa e ngaahi teungá, naʻá ku tala ange ai naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tangataʻeikí ia ʻa e tali ki heʻene fehuʻí. Naʻá ne toʻo hake mo hono taʻoketé ʻena Tohi Tapú ʻo na lau mai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi, ʻo kau ki hono tokangaʻi hona ʻapi naʻe ngoueʻí pea ke na nofo fiefia ai ʻo taʻengata. Naʻá na fakahaaʻi mai mei he Tohi Tapú ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví ke na maʻu fānau pea fakalahi atu hona ʻapi Palataisí ki māmani kotoa. Naʻá ku mālieʻia ʻi he ngaahi fakamoʻoni mei he Tohi Tapú!—Senesi 1:28; 2:8, 9, 15; Sāme 37:29; Aisea 45:18; Fakahā 21:3, 4.
Ko ʻEku ʻUluaki Fakataha Faka-Kalisitiané
Koeʻuhi naʻe teu ke u kau ki ha koosi fakafaiako māhina ʻe tolu ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1945 ʻi Tartu, naʻe ʻomai ai ʻe Emilie ʻa e tuʻasila ʻo ha Fakamoʻoni ʻi he kolo lahi ko iá. Naʻá ne toe ʻomai foki ʻa e tohi Creation, ʻa ia naʻe maongo kiate au ʻa hono fakahaaʻi māʻalaʻala ai ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó. Ko ia ʻi ʻAokosi 4, 1945, naʻá ku ʻalu ai ki he feituʻu ʻo e tuʻasila naʻá ne ʻomaí.
ʻI he ʻikai tali mai ʻe ha tahá, naʻá ku toe tukituki leʻo-lahi ʻo iku fakaava hake ai ʻe ha taha mei he kaungāʻapí hono matapaá peá ne ʻomai ha toe tuʻasila ʻe taha—ko e 56 Salme Street. ʻI he ʻapi ko iá, naʻá ku ʻeke ange ai ki ha fefine naʻe fai ʻene tele pateta ʻi ha loki ngāue, “ʻOku fai heni ha fakataha fakalotu?” Naʻá ne fakaʻita ʻo tala mai ke u mavahe, ʻo ne pehē mai ʻoku ʻikai fiemaʻu au ki ai. Koeʻuhi ko ʻeku vilitakí, naʻe fakaafeʻi ai au ki ha loki ʻi ʻolunga ke u kau ʻi ha kulupu ako Tohi Tapu. ʻIkai fuoloa mei ai kuo fai leva ʻa e mālōlō kai hoʻataá, peá u teu ke mavahe. Ka naʻe vili mai ʻa e niʻihi kehé ke u nofo.
ʻI heʻeku siosio takai holo lolotonga ʻa e mālōlō hoʻataá, naʻá ku fakatokangaʻi ai ha ongo talavou, naʻá na tea mate mo tutue anga-kehe, ne na tangutu ofi ki he matapā sioʻatá. Naʻá ku toki ʻilo ki mui, ko e lolotonga e taú, naʻá na toi ai laka hake ʻi he taʻu ʻe taha ʻi he ngaahi toitoiʻanga kehekehe ke ʻoua ʻe puke kinaua.a Lolotonga ʻa e konga efiafí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Friedrich Altpere ʻi haʻane malanga ʻa e foʻi lea “Amaketone.” Koeʻuhi naʻe ʻikai te u maheni mo e foʻi leá, hili pē ʻene malangá naʻá ku ʻeke ange ki ai, peá ne fakahaaʻi mai ia kia au mei he Tohi Tapú. (Fakahā 16:16, PM) ʻI heʻene sio mai ki heʻeku ʻohovalé, ne toe ʻohovale pehē ai pē mo ia ʻi he foʻou kiate au ʻa e foʻi leá.
Naʻe kamata ke mahino kia au ko e fakataha ko ení naʻe fokotuʻutuʻu ia maʻá e Kau Fakamoʻoni pē naʻa nau ʻiloʻí mo falalaʻangá. Ne u toki ʻilo ki mui ko ʻenau fuofua fakataha ia hili ʻa e taú! Talu mei ai, naʻá ku lāuʻilo ʻaupito ki he fiemaʻu ke falala ki he ʻOtuá. (Palovepi 3:5, 6) Hili mei ai ha taʻu ʻe taha, ʻi ʻAokosi 1946, ʻi heʻeku taʻu 20, naʻá ku papitaiso ai ʻi he fakaʻilongaʻi ʻeku fakatapui ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova.
Fekuki mo e Fakafepaki ʻa e Fāmilí
Naʻe tuʻutuʻuniʻi ʻe he puleʻangá ke akoʻi ʻa e fakaʻikaiʻi-ʻOtuá ʻi he ʻapiakó, ko ia ko ha ʻahiʻahi eni ki hoku konisēnisi ʻosi akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Naʻá ku loto ke fetongi ʻeku ngāué. ʻI heʻeku tala ange ia ki heʻeku faʻeé, naʻá ne ʻohofi tōlili au ʻo fusi hoku ʻulú. Naʻá ku fili leva ke u mavahe mei ʻapi. Ka naʻe fakalototoʻaʻi au ʻe he tangataʻeikí ke u kātaki, ʻo ne tala mai te ne tokoniʻi au.
Naʻe kau hoku kiʻi tuongaʻane ko Ants mo ʻeku fineʻeikí ʻi hono fakafepakiʻi aú. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne kole mai ha ngaahi tohi, ʻa ia naʻá ne lau peá ne saiʻia ʻaupito ai. Naʻe toe ʻāsili ai ʻa e ʻita ʻa e fineʻeikí. Naʻe aʻu ʻo kamata lea ʻa Ants ʻo kau ki he ʻOtuá ʻi he ʻapiakó, ka ʻi he hoko pē ʻa e fakatangá, naʻe tuku leva ʻene feohi mo e Kau Fakamoʻoní. Hili mei ai ha taimi nounou, naʻe lavea hono ʻulú ʻi ha fakatamaki mei ha uku. Naʻá ne mamatea ʻo ne tokoto ai ʻi ha meʻa fata, ka naʻe kei matala pē hono ʻatamaí. Naʻá ne ʻeke mai, “ʻE fakamolemoleʻi au ʻe Sihova?” “ʻIo,” ko ʻeku talí ange ia. Hili mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi ne mālōlō ʻa Ants ʻokú ne kei taʻu 17 pē.
ʻI Sepitema 1947, naʻá ku tukuange ai ʻeku ngāue ʻi he ʻapiakó. Naʻe kei fakafili mai pē ʻa e fineʻeikí. ʻI heʻene fakapuna kotoa ki tuʻa ʻa hoku valá, naʻá ku mavahe ai mei ʻapi ʻou nofo mo e ongo tautehina Sannamees. Ko ʻena ngaahi fakamanatu mai ʻoku ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova ʻene kau sevānití naʻe fakalototoʻa ia kiate au.
Ngaahi ʻAhiʻahi ʻi ʻEsitōnia he Hili ʻa e Taú
Naʻe ʻai ʻe he ongo tautehina Sannamees ke mau ngāue ʻi hono fai ʻa e tuitui maʻá e ngaahi fāmili ʻoku nau nofo he ngaahi fāmá. Naʻe faʻa lava ʻo mau vahevahe kia kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko ha taimi fakafiefia ia, he naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻeku ako ke tuituí ka naʻá ku toe taukei ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. Tānaki atu ki he tuituí, naʻe toe maʻu mo ʻeku ngāue ko ha faiako fika. Kae kehe, ʻi he 1948, naʻe kamata ai ke puke ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e Kau Fakamoʻoní.
ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu hono hokó, lolotonga ʻeku ngāue ʻi ha fāmá, naʻe tala mai ai kuo ō ʻa e kau maʻu mafaí ki he ʻapi ʻo e ongo tautehina Sannamees ke puke au. ʻI heʻeku toitoi holo he faama ʻa hoku tuongaʻane Kalisitiane ko Hugo Susi, naʻá ku ʻilo ai ko e toki ʻosi pē ia hono puke ia. Naʻe tali au ʻe ha fefine naʻá ku fai ʻene tuituí ke ma nofo. Ki mui ai, naʻá ku hiki mei he faama ki he faama ʻo fai ʻeku tuituí mo hokohoko atu ai pē ʻi he ngāue fakamalangá.
ʻI he kamata ʻa e faʻahitaʻu momokó, naʻe faai pē ʻo maʻu au ʻe he Kōmiti Maluʻi ʻa e Puleʻanga Sovietí (KGB) ʻi Tartu ʻi he ʻapi ʻo Linda Mettig, ko ha finemui Fakamoʻoni faivelenga naʻá ne lahi ʻaki pē ha taʻu siʻi ʻiate au. Naʻa nau puke au ʻo ʻave ke fakaʻekeʻeke. ʻI hono fakamālohiʻi ke vete kotoa hoku valá pea siofi au ʻe he kau ʻōfisa polisi kei talavoú, naʻá ku ongoʻi mā. Ka ʻi he hili ʻeku lotu kia Sihová, ne kamata ke u maʻu ʻa e nonga mo e fiemālie.
Hokó, naʻe tuku au ʻi ha kiʻi pilīsone siʻisiʻi, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke u tokoto ai ki lalo. Naʻe toki ʻave pē au ki tuʻa ke fakaʻekeʻeke. Naʻe tala mai ʻe he kau ʻōfisá: “ʻOku ʻikai te mau kole atu ke ke fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e taʻofi pē hoʻo malanga taumuʻavaleá! ʻE lava ke ʻi ai hao kahaʻu lelei.” Ne nau fakamanamanaʻi leva au: “ʻOkú ke fie moʻui? Pe ʻokú ke fie mate mo ho ʻOtuá ʻi he ʻapi pōpula ʻi Saipīlia?”
Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu ʻa hono taʻofi au ke ʻoua te u mohe ʻi he ngaahi fakaʻekeʻeke naʻe toutou faí. Ko e fakalaulauloto ko ia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú naʻe tokoniʻi ai au ke u kītaki. Naʻe iku ʻo kole mai ha tokotaha fakaʻekeʻeke ke u fakamoʻoni ʻi ha foomu naʻe pehē ai heʻikai toe hoko atu ʻeku malangá. “Naʻá ku fakakaukau lahi ki he meʻá ni pea ʻe laka ange ke u nofo pilīsone ʻo ʻikai maumauʻi hoku vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻi haʻaku ʻatā pea mole ai ʻene hōifuá,” ko ʻeku leá ia. ʻI he meʻá ni naʻe kaila ai ʻa e faifakaʻekeʻeké: “He fakasesele! ʻE puke kotoa kimoutolu ʻo ʻave ki Saipīlia!”
Fakatauʻatāinaʻi Taʻeʻamanekina
Ko e meʻa fakaʻohovalé, ki muʻa pē he tuʻapoó, naʻe tala mai ai ʻe he kau faifakaʻekeʻeké ke toʻo ʻeku ʻū meʻá peá u mavahe. ʻI heʻeku ʻilo ʻe muimuiʻi aú, naʻe ʻikai te u ʻalu ki he ʻapi ʻo e ngaahi kaungā Kalisitiané koeʻuhí ʻe iku ai ki hano ʻiloʻi kinautolu. ʻI heʻeku luelue atu he halá, naʻe ʻikai toe loi hono muimuiʻi au ʻe ha kau tangata ʻe toko tolu. ʻI he lotu ki ha fakahinohino meia Sihová, naʻá ku afe atu ai ki ha hala fakapoʻuli ʻou lele fakatovave ki ha ngoue. ʻI heʻeku tokoto ai ki laló, ne u pae mai ʻa e ngaahi lauʻiʻakaú ʻo ʻufiʻufiʻaki au. Ne u lava ʻo fanongo ki he ngahaha holo ʻa e felueʻaki ʻa e kau tangatá, pea naʻe lava ke u sio ki he tapua mai e maama ʻo ʻenau kasá.
Hili atu ha ngaahi houa, naʻe mate ngūngū hoku huí ʻi he momokó. Ne faifai pē ʻou tuʻu hake ʻo luelue he ngaahi hala makamaká mo toʻotoʻo pē hoku suú ke ʻoua ʻe longoaʻa. ʻI heʻeku mavahe mei he kolo lahí, ne u luelue ai ʻi ha luo naʻe lele loloa ʻi he veʻehala lahí. Ko ʻene ofi mai pē ʻa e ngaahi meʻalelé, ne u toi ki lalo. ʻI he nimá hengihengi, naʻá ku aʻu ai ki he ʻapi ʻo Jüri mo Meeta Toomel, naʻe ʻikai ke mamaʻo mei Tartu.
Naʻe fakamāfanaʻi leva ʻe Meeta ʻa e fale kaukaú ke u lava ʻo māfana. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne ʻalu ai ki Tartu ʻo fetuʻutaki kia Linda Mettig. Naʻe vili mai ʻa Linda, “Ta kamata malanga he taimí ni ʻo fakamafola ʻi ʻEsitōnia kotoa ʻa e ongoongo leleí.” ʻI he hili hono liliu hoku fōtungá ʻi hono ʻai ha sīpinga ngaohi ʻulu foʻou, kiʻi meʻa vali mata, mo ha matasioʻatá, naʻe kamata leva ʻema malangá. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina hokó, naʻá ma fononga pasikala ai ʻo fakatotofu ʻa e ngaahi feituʻu mamaʻó. Lolotonga ʻema fonongá naʻá ma fakalototoʻaʻi ai pē ʻa e ngaahi kaungā-tui naʻe nofo ʻi he ngaahi fāmá.
Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fakataha-lahi ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1950, ʻi he fuʻu fale tukuʻanga mohuku lahi ʻa ha tokotaha ako Tohi Tapu ofi ki Otepää. ʻI heʻemau ʻiloʻi kuo ʻilo ʻe he KGB ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he fakatahá, naʻe malava ai ke mau fakatokanga ki he tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻa ia naʻa nau fononga mai ki he fakatahá. Naʻe toe fokotuʻutuʻu ha feituʻu kehe ki he ʻaho hono hokó, pea ko e toko 115 nai naʻa nau maʻu fakatahá. Ne nau foki mo e fiefia lahi ki ʻapi pea toe fakapapauʻi ange ai pē ke tauhi maʻu ʻenau mateakí ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí.b
Hili iá, naʻá ku hokohoko atu pē mo Linda ʻi he malangá mo hono fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi kaungā Kalisitiané. Ki mui ai ʻi he taʻu ko iá naʻá ma kau he taʻaki patetá peá ma vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he ngaahi kaungāngāué. Ko ha tokotaha naʻe ʻi ai haʻane faama naʻe aʻu ʻo tuku ʻene ngāué pea fanongo mai ʻi he houa ʻe taha, peá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke te fanongo kita ʻi ha ongoongo peheni he ʻaho kotoa pē!”
Naʻá ku foki mo Linda ki Tartu, ʻa ia naʻá ma ʻilo ai kuo puke ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi ange, ʻo kau ai ʻa e fineʻeiki ʻa Linda. Ko e tokolahi taha ʻo homa ngaahi kaumeʻá ne puke kinautolu he taimi ko ení, ʻo kau ai ʻa e ongo tautehina Sannamees. Koeʻuhi ne ma ʻilo naʻe kumi holo kimaua ʻe he KGB, naʻá ma ʻomi ha ongo pasikala pea hokohoko atu ʻema malangá ʻi ha feituʻu kehe mei Tartu. ʻI he pō ʻe taha naʻe maʻu ai au ʻe he KGB ʻi he ʻapi ʻo Alma Vardja, ko ha Fakamoʻoni naʻe toki ʻosi papitaiso. ʻI hono vakaiʻi ʻeku paasipōtí, naʻe kaila mai ha taha ʻo kinautolu: “Ella! Kuo ʻikai toe ha feituʻu heʻemau kumi takai holo ai koe!” Ko e ʻaho 27 ia ʻo Tīsema, 1950.
Tuku Pilīsone pea Hoko Atu Ai ki Saipīlia
Naʻá ku faʻo fakalelei mo Alma ha meʻa siʻisiʻi pē, peá ma taʻutu hifo leva ʻo fai ʻema kai. Naʻe moʻutāfuʻua ʻa e kau fakafofonga KGB pea nau pehē mai, “ʻOku ʻikai pē te mo tangi kimoua. ʻOkú mo tangutu pē moua ʻo kai.” Naʻa ma tali ange, “Te ma ʻalu eni ki homa feituʻu ngāue foʻoú, pea ʻoku ʻikai te ma ʻilo pe te ma toe kaí ʻafē.” Naʻá ku ʻave ha sipi kafu ʻa ia naʻá ku toki ngaohi mei ai ha ngaahi sitōkeni mo ha ngaahi kofu-nima māfana. Hili ha ngaahi māhina ʻo e nofo pilīsoné, ʻi ʻAokosi 1951, naʻe fakaheeʻi au fakataha mo e Kau Fakamoʻoni kehe ʻi ʻEsitōniá.c
Naʻe ʻave lēlue kimautolu mei ʻEsitōnia ki Leningrad (ko St. Petersburg ia he taimí ni), ʻi Lūsia, pea mei ai ki he ngaahi ʻapi pōpula ongoongo kovi ʻi Vorkuta, Komi, ʻi ʻolunga hake he Siakale ʻĀketiká. Naʻe ʻi ai ha Kau Fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻi heʻemau kulupú. Naʻá ku ako lea faka-Lūsia ʻi he ʻapiakó pea naʻá ku akoako ʻa e leá talu pē mei hono puke aú. Ko ia naʻá ku lava ʻo lea faka-Lūsia lelei ʻi he taimi pē naʻa mau aʻu atu ai ki he ngaahi ʻapi pōpulá.
Naʻa mau fetaulaki ai ʻi Vorkuta mo ha kiʻi finemui ʻIukalaine ʻa ia naʻe hoko ko ha Fakamoʻoni lolotonga ʻene ʻi ha kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí ʻi Pōlani. ʻI he 1945, naʻe fakaheka ia mo ha Kau Fakamoʻoni kehe ʻe toko 14 ʻi ha vaka ʻa ia naʻe feinga ʻa e kau Siamané ke fakangotoʻi ʻi he Tahi Polotikí. Kae kehe, naʻe tau lelei ʻa e vaká ia ki Tenimaʻake. Ki mui ai, hili ʻene foki ki Lūsiá, naʻe puke ia koeʻuhi ko ʻene malangá pea naʻe ʻave ia ki Vorkuta, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha fakatupunga fakalototoʻa kia kimautolu.
Naʻa mau toe fetaulaki mo ha ongo fefine naʻá na ʻeke mai ʻi he lea faka-ʻIukalainé, “Ko hai heni ko ha Fakamoʻoni ia ʻa Sihova?” Naʻa mau ʻilo he taimi pē ko iá ko homau ongo tokoua Kalisitiane kinaua! Naʻá na fakalototoʻaʻi mo tokangaʻi lelei kimautolu. Naʻe pehē ʻe he kau pōpula kehé naʻe hangē ne ʻi ai hamau fāmili naʻa nau tatali mai ki heʻemau tūʻuta atú.
ʻAve ki he Ngaahi ʻApi Pōpula ʻi Motōvia
ʻI hono fakahaaʻi ʻi Tīsema ʻo e 1951 ʻi ha sivi fakafaitoʻo naʻá ku maʻu ha mahaki kiá, naʻe ʻave ai au ʻi he meimei kilomita ʻe 1,500 ki he tonga-hihifó ki he ʻapi pōpula lahi ʻi Motōvia ʻi he kilomita nai ʻe 400 ki he tonga-hahake ʻo Mosikoú. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu hono hoko ʻo ʻeku ʻi aí, naʻá ku fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni Hungali, Pōlani, Siamane mo e ʻIukalaine ʻi he ngaahi ʻapi pōpula maʻá e kakai fefiné ʻa ia naʻe tuku pōpula ai aú. Naʻá ku toe fetaulaki foki ai mo Maimu, ko ha pōpula fakapolitikale mei ʻEsitōnia.
Lolotonga ʻene nofo pilīsone ʻi ʻEsitōniá, naʻe fāʻele ai ʻa Maimu, pea naʻe ʻave ʻe ha kaʻate anga-lelei ʻa e pēpeé ki he fineʻeiki ʻa Maimu. ʻI he pilīsone ʻi Motōvia, naʻá ku ako ai ʻa e Tohi Tapú mo Maimu, peá ne tali ʻa e meʻa naʻá ne akó. Naʻá ne malava ʻo faitohi ki heʻene fineʻeikí, ʻa ia naʻá ne toe tali foki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú peá ne akoʻi ia ki he kiʻi taʻahine ʻa Maimu, ko Karin. ʻI ha taʻu ʻe ono ki mui naʻe tukuange ai mei pilīsone ʻa Maimu pea naʻá ne toe fakataha mo ʻene tamá. ʻI he fuʻu lahi hake ʻa Karin, naʻá ne mali mo ha kaungā Fakamoʻoni. Kuó na ngāue fakataha ʻi he taʻu ʻaki ʻeni ʻe 11 ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Tallinn, ʻEsitōnia.
Naʻe ʻi ai ha kemi pōpula ʻi he ʻotu fale lalahi ʻi Motōvia naʻe ui ko e kiʻi ʻā. Ko ha kiʻi nofoʻanga leʻohi malu ia ʻi loto he ʻapi pōpula naʻe ʻāʻí. Naʻe fakahū au ai mo e Kau Fakamoʻoni kehe ʻe toko 6 koeʻuhi ko ʻemau ngāue faka-Kalisitiané. Ka naʻa mo e lolotonga ʻemau ʻi aí, naʻa mau ʻai ha fanga kiʻi tatau tohi-nima ʻo e ngaahi kupu ʻo e Taua Leʻo, ʻo ʻave fakafufū ia ki he niʻihi kehe ʻi he ngaahi kemi ofi maí. Ko e taha ʻo ʻemau ngaahi foungá ko hono avangi ʻa e lotoʻi pā koá, ʻo mono ki ai ʻa e kupu ʻo e Taua Leʻo, pea toe tāpuniʻi.
Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo ʻeku nofo ʻi he ngaahi ʻapi pōpula ʻi Motōvia, naʻá ku malava ai ʻo tokoniʻi ʻa e kakai laka hake ʻi he toko 10, ke nau tauhi ki he ʻOtuá. Fakaʻosí, ʻi he ʻaho 4 ʻo Mē, 1956, naʻe tala mai ai, “Kuo ʻatā ke ke ʻalu peá ke tui ki ho ʻOtuá, ʻa Sihova.” ʻI he māhina ko iá, naʻá ku foki ai ki ʻEsitōnia.
Foki ki ʻApi ʻi he Meimei Taʻu ʻe 50 Kuohilí
Naʻe ʻikai haʻaku ngāue, hala he paʻanga, pea hala he ʻapi. Kae lolotonga ha ngaahi ʻaho siʻi hili pē ʻeku aʻu ki ʻapí, naʻá ku fetaulaki ai mo ha fefine naʻá ne fakahaaʻi ʻene mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ne fakaʻatā ke u kiʻi nofo taimi nounou mo ia mo hono husepānití ʻi hona feleti naʻe loki taha. Naʻá ku fakatau ha kulasi, ʻaki ha paʻanga ne u nō, ʻo niti ʻaki ha ngaahi falani māfana ʻa ia naʻá ku fakatau atu ʻi he māketí. Naʻe toki tuʻuaki mai ki mui ha ngāue ʻi he Falemahaki ki he Kanisaá ʻi Tartu, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻeku ngaahi ngāue kehekehe ʻi he taʻu ʻe fitu hono hokó. ʻI he taimi tatau, naʻe toe foki mai ʻa Lembit Toom mei hono fakaheeʻi ʻi Saipīliá, pea ʻi Nōvema ʻo e 1957 naʻá ma mali ai.
Naʻe kei siofi pē kimaua ʻe he KGB, pea naʻe faʻa toutou fakahohaʻasi kimaua koeʻuhi naʻe kei tapui ʻemau ngāue fakamalangá. Ka neongo ia, naʻá ma fai ʻa e meʻa naʻá ma lavá ke vahevahe atu ai ʻema tuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Lembit ʻa e konga ko eni ʻo ʻema moʻuí ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Fepueli 22, 1999. ʻI he konga ki mui ʻo e 1950 tupú pea ʻi he kotoa ʻo e 1960 mo e 1970 tupú, naʻe hokohoko ai pē ʻa e toe foki ki ʻapi ʻa e Kau Fakamoʻoni naʻe fakahēʻí. ʻI he konga ki mui ʻo e 1980 tupú, naʻe lahi hake ʻi he toko 700 ʻo kimautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻi ʻEsitōniá. ʻI he 1991, naʻe fakalao ai ʻemau ngaahi ngāue faka-Kalisitiané, pea talu mei ai mo ʻemau tupu ʻo tokolahi hake he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 4,100 ʻi ʻEsitōniá!
ʻOku laka hake eni ʻi he taʻu ʻe 60 talu mei heʻeku maʻu ʻa e fuofua fakataha fakapulipuli ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi ʻEsitōnia hili ʻa e Tau II ʻa e Māmaní. Talu mei ai, ko ʻeku fakapapaú ia ke u talangofua ki he ekinaki ʻa e Tohi Tapú: “Falala koe kia Sihova, ʻo fai lelei.” Kuó u ʻiloʻi ko hono fai ení ʻe iku atu ki hono maʻu “ʻa e ngaahi kole ʻa ho[to] loto.”—Sāme 37:3, 4.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e taha ʻo e ongo tangata ko ení ko Lembit Toom, naʻe hā ʻene talanoa kiate iá ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Fepueli 22, 1999.
b Sio ki he Awake! ʻo Fepueli 22, 1999, peesi 12-13, ki ha toe fakamatala fakaikiiki ʻo e fakataha-lahi ko ení.
c Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi ʻEsitōniá, naʻe fakaheeʻi kinautolu ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻEpeleli 1951. Sio ki he Awake! ʻo ʻEpeleli 22, 2001, peesi 6-8, pea mo e foʻi vitiō ko e Faithful Under Trials—Jehovah’s Witnesses in the Soviet Union.
[Fakamatala ʻi he peesi 23]
“Ta kamata malanga he taimí ni ʻo fakamafola ʻi ʻEsitōnia kotoa ʻa e ongoongo leleí.”—Linda Mettig
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Fakataha mo e Kau Fakamoʻoni kehe ʻe toko hiva ʻi he pilīsone ʻi Motōvia
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻI he ʻahó ni, mo hoku husepānití, ʻa Lembit