LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 6 p. 50-55
  • Ko e Hā ʻOku Faingataʻa Ai Ke U Felātani mo Hoku Tokouá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻOku Faingataʻa Ai Ke U Felātani mo Hoku Tokouá?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tāmateʻi ʻa e Afí
  • ‘ʻOku Filifilimānako!’
  • Fanga Tokouá—Ko ha Tāpuaki
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fetaulaki Lelei mo Hoku Fanga Tokouá?
    ʻĀ Hake!—2010
  • Ko Hai Hota Fanga Tokouá, Tuofāfiné pe Fanga Tuongaʻané?
    Ako mei he Faiako Lahí
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 6 p. 50-55

Vahe 6

Ko e Hā ʻOku Faingataʻa Ai Ke U Felātani mo Hoku Tokouá?

KO E fefakavahaʻaʻaki fakatokouá—ʻoku hangē pē ʻene motuʻá ʻana ko Keini mo ʻĒpelí. ʻOku ʻikai ko haʻo fehiʻa ʻaʻau ʻi ho tokouá.a Naʻe fakahā ʻe ha finemui: “Loloto moʻoni ʻi hoku lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai te u ongoʻi he taimí ni, ʻoku ou tui ʻoku ou ʻofa ʻi hoku tuongaʻané. ʻI ha tuʻunga nai, ʻoku pehē.”

Ko e hā ʻoku faʻa nōfoʻi ai ʻa e loto-tāufehiʻá ʻi he ngaahi vā fakatokouá? ʻOku lave ʻa e faʻu-tohi ko Harriet Webster ki he lea ʻa e faleʻi fakafaitoʻo ki he fāmilí ko Claudia Schweitzer: “Ko e fāmili taki taha ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi koloa pau, fakaeongo ʻa e niʻihi pea fakamatelie ʻa e niʻihi.” ʻOku tānaki mai ʻe Webster: “ʻI he taimi ʻoku kē ai ʻa e fānaú, ʻoku nau faʻa feʻauhi ki he ngaahi koloa ko ení, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e meʻa kotoa pē, mei he ʻofa ʻa e mātuʻá ki he paʻangá mo e valá.” Ko e fakatātaá, ko Camille mo hono fanga tuongaʻane mo hono fanga tokoua ʻe toko nima naʻa nau vahevahe ʻa e loki mohe ʻe tolu. “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou fie nofo toko taha pē,” ko e lau ia ʻa Camille, “pea te u fie tāpuniʻi kinautolu ʻi tuʻa, ka ʻoku nau ʻi loki maʻu pē.”

ʻE toe ʻi ai nai ha vātau ʻi he vahevahe ʻo e ngaahi monuú mo e ngaahi ngafa ʻi ʻapí. ʻE loto-mamahi nai ʻa e fānau lalahí ʻi he ʻamanekina ke nau fai ʻa e konga lahi taha ʻo e ngāué. ʻE fakafaingataʻaʻiaʻi nai ʻa e fānau iiki hifó ʻi hono pulepuleʻi ʻe ha tokoua lahi pe te nau hoko nai ʻo meheka ʻi he maʻu ʻe he fānau lalahí ʻa e ngaahi monū ʻoku fai ki ai ʻa e fakaʻamú. ‘ʻOku ako fakaʻuli ʻa hoku tokouá ka ʻoku ʻikai te u lava au,’ ko e loto-mamahi ia ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu mei ʻIngilani. ‘ʻOku ou ʻita lahi pea ʻoku ou feinga ke fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e ngaahi meʻá kiate ia.’

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e loto-kehekehe fakatokouá ko e tupu pē ia mei he ngaahi fepaki ʻi he angaʻitangatá. ʻOku pehē ʻe he taʻu 17 ko Diane ʻo fekauʻaki mo hono fanga tokouá: “Kapau ʻoku mou fesiofaki ʻi he ʻaho kotoa pē . . . Pea kapau ʻokú ke sio ʻi he ʻaho kotoa ki he tokotaha tatau ʻokú ne fai ai pē ʻa e meʻa ʻoku fakahohaʻa kia koé—te ke kinaʻia.” ʻOku tānaki mai ʻe he talavou ko Andre: “ʻI he taimi ʻokú ke ʻi ʻapi aí . . . , ʻokú ke tōʻongaʻaki ho anga totonú.” Ka ko e pangó, he ko e “tōʻongaʻaki ho anga totonú” ʻoku faʻa ʻuhinga ia ko e ʻikai ha anga-ʻaʻapa, anga-ʻofa mo ha fai fakaalaala.

Ko e fili ʻa e mātuʻá (‘Ko e foʻi pele koe ʻa e fineʻeikí!’) ko e toe tupuʻanga maheni ia ʻo e fekīhiaki ʻi he vahaʻa ʻo e fānaú. ʻOku fakahā ʻe he palōfesa fakaʻatamai ko Lee Salk: “Heʻikai teitei lava ke ʻofa ha mātuʻa ʻi heʻene fānaú kotoa ʻo tatau tofu pē he ko e faʻahinga kehekehe kinautolu pea ʻoku langaʻi pau ai ʻa e ngaahi fakafeangai kehekehe meiate kitautolu [ngaahi mātuʻa].” Naʻe moʻoni eni ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Ko e pēteliake ko Sēkopé (ʻIsileli) “naʻe ʻofa lahi . . . kia Siosifa ʻi heʻene fānau kotoa pe.” (Senesi 37:3) Naʻe hoko ʻo meheka lahi ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá kiate ia.

Tāmateʻi ʻa e Afí

“ʻI he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi.” Ko e lau ia ʻa e Palovepi 26:20. Ko e mafola ʻa e ngaahi vela vaó ʻoku faʻa taʻofi ia ʻaki hono tā ha ngaahi taʻofiʻanga vela, ko e ngaahi konga vao kuo tā kotoa hifo ai ʻa e ʻakaú. Kapau ʻe kamata ha vela, ʻoku faʻa ʻalu pē ʻo ngata ʻi he konga ko iá pea mate leva. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga ke taʻofi ai—pe naʻa mo hano fakangatangata—ʻa e loto-kehekehé. Ko e founga ʻe taha ko e fetuʻutaki ʻo feinga ki ha felotoi ki muʻa ke pupuke hake ha fakakikihi.

Ko e fakatātaá, ko e palopalemá ko e ʻikai ha taimi fakaekitá? Kapau ko ia, ʻi ha taimi ʻa ia ʻoku ʻikai fakalalahi ai ʻa e palopalemá, fēfē ke mo tangutu fakataha hifo pea fokotuʻutuʻu ha taimi-tēpile pau. (‘Ko au te u ʻi he lokí ʻi he ngaahi ʻaho/houa ko eé, pea ko koe ʻi he ngaahi ʻaho pe houa ko eé.’) Pea ʻai ‘hoʻomo lea, ʻIó, ke ʻIo, mo hoʻomo ʻIkaí, ke ʻIkai’ ʻaki hono tokaʻi ʻa e aleá. (Mātiu 5:37) Kapau ʻe hoko ha meʻa ʻo fiemaʻu ai ha liliu, ʻai ke ʻilo ia ki muʻa ʻe he tokotaha ʻe tahá, kae ʻikai ko hono toki fakamālohiʻi atu pē ke liliu ʻo ʻikai ha fakatokanga.

ʻOku mou kē ʻi he totonu ki he koloá? Naʻe lāunga ha tokotaha taʻu hongofulu tupu: “ʻOku ngāueʻaki maʻu pē ʻe hoku tokoua-uá ʻeku ʻū meʻá ʻo ʻikai ke kole mai. ʻOku aʻu ʻo ne ngāueʻaki ʻa ʻeku meʻa vali matá, pea lava lelei pē ke ne pehē mai, naʻe ʻikai te u fakatau mai ʻa e kalasi totonú!” Te ke kole nai ki hoʻo ongo mātuʻá ke na hoko ko e fakamaau aofangatukú. Ka ko e toe lelei angé, tangutu hifo mo ho tokouá ʻi ha mōmeniti ʻoku nongá. ʻI he ʻikai ke fakafekiki ʻi he “totonu” fakafoʻituituí, ʻai ke “ʻangafietokoni.” (1 Timote 6:18) Feinga ke mo felotoi ʻi ha ngaahi lao fekauʻaki mo e kole ha meʻa ke ngāueʻakí, ʻa ia ko e taha nai ai ke tomuʻa kole maʻu pē pea toki toʻo. Fokotuʻutuʻu ki ha felotoi kapau ʻoku fiemaʻu. ʻI he foungá ni te ke mamata ai ki he “mate ʻa e afi” ki muʻa ke uló!

Kae fēfē kapau ko e angaʻitangata ʻo ha tokoua ʻoku fakatupu-ʻita pē ia kiate koe? Ko e moʻoni, ʻe ʻikai te ke loko lava ke liliuʻi ia. Ko ia, ako ke “mou fekatakiʻaki pe ʻi he ʻofa.” (Efeso 4:2) ʻI he ʻikai ke fakaʻatalahiʻi ʻa e ngaahi tōnounou mo e ngaahi mele ʻa ha tokoua, fakahāhā ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané, ʻa ia “ʻoku ne ʻufiʻufi ha fufuʻunga angahala.” (1 Pita 4:8) ʻI he ʻoua ʻe fakatupu-ʻita pe taʻeʻofá, siʻaki ʻa e “ita, moe lili, moe fakafajifaji, moe kabekabe,” pea “ke lelei mau ai be hoo mou lea.”—Kolose 3:8; 4:​6, PM.

‘ʻOku Filifilimānako!’

“ʻOku maʻu ʻe hoku tokouá ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne fiemaʻú,” ko e loto-mamahi ia ʻa ha finemui. “Ka ʻi heʻene hoko mai kiate aú, ʻoku tukunoaʻi ʻaupito pē au ia.” ʻOku ongo anga-maheni nai ia? Kae fakatokangaʻi ʻa e ongo tuʻunga fakaʻaufuli ko iá, “meʻa kotoa pē” mo e “ʻaupito pē.” ʻOku mafatukituki moʻoni ʻa e tuʻunga ko iá? Ngalingali ʻoku ʻikai. Pea neongo kapau ʻoku pehē, ko e moʻoní ia ke ʻamanekina hano ngaahi tatau tofu pē ha ongo meʻa kehekehe ʻe toko ua? ʻIkai ʻaupito! Ko e tali pē nai ia ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki hoʻo ngaahi fiemaʻu fakatāutahá mo ho ʻulungāangá.

Kae ʻikai ʻoku anga-filifilimānako ki he ngaahi mātuʻá ke nau ʻofa ange ʻi ha kiʻi tama ʻe toko taha? ʻOku ʻikai maʻu pē ke pehē. Manatu ki he ʻofa lahi ange ʻa Sēkope ʻi hono foha ko Siosifá. Ko e hā hono ʻuhingá? He ko Siosifá ko e tama ia ʻa e uaifi ʻofeina ʻo Sēkope ko Lesieli ʻa ia ne mālōloó. ʻIkai ʻoku mahino ʻaupito ʻa e ongoʻi ofi ange ʻa Sēkope ʻo tautefito ki he foha ko ení? Kae kehe, ko e ʻofa ʻa Sēkope kia Siosefá naʻe ʻikai liʻekina ai ʻa hono ngaahi foha kehé he naʻe hā meiate ia ʻa e tokanga moʻoni ki heʻenau leleí. (Senesi 37:​13, 14) Ko ia ai, ko ʻenau meheka kia Siosifá naʻe ʻikai hano makatuʻunga lelei!

ʻE pehē pē nai ʻa e tohoakiʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki ho tokouá, mahalo koeʻuhi ko e tatau ʻa e meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí, maʻu ʻa e angaʻitangata tatau pe ko ha ngaahi meʻa kehe. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ia ʻoku ʻikai te na ʻofa ʻiate koe. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻita pe meheka, fakatokangaʻi kuo ikuʻi koe ʻe ho loto taʻehaohaoá. Ngāue ke ikuʻi ʻa e ngaahi ongo peheé. ʻI he hoko ʻo feau ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻú, ko e hā ke hohaʻa ai kapau ʻoku ngali fai ha tokanga lahi ange ki ha tokoua?

Fanga Tokouá—Ko ha Tāpuaki

ʻE ngali faingataʻa nai ke tui ki he meʻá ni ʻi he taimi ʻe niʻihi—tautefito ʻi he taimi ʻoku nau fakahohaʻasi ai koé. Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he finemui ko Diane: “ʻOku fakalata ʻa e ʻi ai hato fanga tuongaʻane mo hato fanga tokoua.” Ko hono fanga tuongaʻane mo hono fanga tokoua ʻe toko fitu. “ʻOku ʻi ai ha taha ke ke talanoa ki ai mo vahevahe ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia aí.”

ʻOku tānaki mai ʻe Anne Marie mo hono tuongaʻane ko Andre: “Neongo ʻe lava ke ke ʻalu ki he ngaahi feituʻú mo ho ngaahi kaungāmeʻá, ka ko ho fanga tuongaʻané mo ho fanga tuofāfiné ʻokú ke nofo maʻu pē mo ia. ʻOku nau ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi ʻokú ke fie fai ai ha vaʻinga pe sipoti, pe ko e ʻeva ki he paʻaké.” ʻOku sio ʻa Donna ki ha tafaʻaki lelei ia ʻe taha: “ʻOku ʻi ai ha taha ke ke vahevahe ʻa e ngāué mo ia.” Kuo fakamatalaʻi ʻe he niʻihi ʻa honau tokouá ko ha “tokotaha faleʻi makehe mo ha tokotaha-fanongo” pea ko ha tokotaha ʻokú ne “mahinoʻi” kita.

ʻAmui ange ʻi he moʻuí, te ke hokosia ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi palopalema tatau tofu pē ko ia ʻokú ke hokosia he taimí ni mo ho tokouá ʻi he fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko e meheká, totonu ki he koloá, tōʻonga filifilimānakó, ʻikai ha taimi fakaekita, siokita mo e fekehekeheʻaki ʻi he angaʻitangatá—ko e ngaahi palopalema peheé ko ha konga pē ia ʻo e moʻuí. Ko e ako ke felātani mo ho fanga tokouá ko e ako lelei ia ʻi he malaʻe ʻo e ngaahi vā fakaetangatá.

ʻOku fakaongo mai ʻe he taʻu 17 ko Andre ʻa e lea ʻa e Tohi Tapú ʻi he 1 Sione 4:20 ʻi heʻene pehē: “Kapau heʻikai lava ke ke felātani mo e kakai ʻokú ke sio ki aí, ʻe lava fēfē ke ke felātani mo Sihova, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ke sio ki aí?” Ko e taʻefelotoi mo ho fanga tokouá ʻe hoko ia ʻi he taimi ki he taimi. Ka ʻe lava ke ke ako ke fevahevaheʻaki, fetuʻutaki pea mo felotoleleiʻaki. Ko e hā ʻa e ola ʻo e feinga peheé? Te ke toki pehē nai ai tā ko e ʻi ai hato tokouá ʻoku ʻikai ke kovi.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he kotoa ʻo e vahé ni ʻoku kau foki ki he “tokouá” ʻa e tuongaʻane mo e tuofefine.

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ Ko e hā ʻoku faʻa fepaki ai ʻa e fanga tokouá?

◻ ʻE lava fēfē ke ke taʻofi ʻa e kē koeʻuhi ko e taimi fakaekitá mo e totonu ki he koloá?

◻ Ko e hā ʻoku faʻa ʻofa ange ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi ha kiʻi tama ʻe toko taha? ʻOkú ke ongoʻi ko ha filifilimānako pē eni ia?

◻ ʻOku kovi ʻa e toko tahá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi lelei ʻe niʻihi ʻo e ʻi ai ha fanga tokouá?

[Fakamatala ʻi he peesi 52]

“Heʻikai teitei lava ke ʻofa ha mātuʻa ʻi heʻene fānaú kotoa ʻo tatau tofu pē he ko e faʻahinga kehekehe kinautolu.”​—Palōfesa fakaʻatamai ko Lee Salk

[Puha ʻi he peesi 54]

‘Ko ha Tama Pē Au ʻe Toko Taha’

Kapau ko ho tuʻungá eni, ʻoku ʻikai pau ke ke ʻi ha tuʻunga kovi ai. Ko e meʻa ʻe taha, lolotonga ʻe faingataʻaʻia nai ʻa e fānau kehé ʻi he feinga ke felātani mo honau fanga tokouá, ʻoku malava ke ke fili ʻe koe ho ngaahi takanga ofí (fakataha foki mo e loto ki ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá). Te ke toe maʻu nai ai ʻa e taimi lahi ange ki he ako, fakalaulauloto, pe ko e fakatupu ha faʻahinga pōtoʻi pe talēniti.—Sio ki he Vahe 14 ʻi he fekauʻaki mo e taʻelatá.

ʻOku tuhu ʻa e talavou ko Thomas ki ha lelei ia ʻe taha ʻi heʻene pehē: “ʻI heʻeku toko tahá naʻá ku maʻu kakato ai ʻa e tokanga ʻa ʻeku ongo mātuʻá.” Ko e moʻoni, ko e fuʻu hulu ʻa e tokanga ʻa e mātuʻá ʻe lava ke ne ʻai ha talavou ke siokita. Ka ʻo kapau ʻe mafamafatatau hono fakahoko ia ʻe he mātuʻá, ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he tokanga fakaemātuʻá ke vave ange ʻa hoʻo matuʻotuʻá peá ke ongoʻi nonga ʻi hoʻo taka ʻi he kakai lalahí.

Koeʻuhi ko e ʻikai hao fanga tokoua ke ke fevahevaheʻaki mo ia ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku ʻi ai leva ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo siokita. Naʻe faleʻi ʻe Sīsū: “Foaki.” (Luke 6:​38, PM) Feinga ke fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi meʻá mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá. Siofi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé, ʻo fai hoʻo tokoní ʻi heʻene malavá. ʻE tali ʻe he kakaí ʻa e faʻahinga loto-fiefoaki peheé. Pea te ke ʻiloʻi nai ai neongo ko ha tama pē koe ʻe toko taha, ʻoku ʻikai moʻoni te ke tuēnoa.

[Fakatātā ʻi he peesi 53]

ʻOku ou faʻa ongoʻi ʻa e ʻikai ʻi ai haku tokouá; ka neongo ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lelei ʻoku ou maʻu

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share