Vahe 28
ʻE Lava Fēfē ke Mole ʻEku Teʻiteʻiá?
“ʻI HE tokolahi taha ʻo e kau taʻu hongofulu tupú,” ko e tohi ia ʻa ha makasini fekauʻaki mo e kau talavoú, “ko e teʻiteʻiá ʻoku lahi ʻo hangē ko e fofonú.” Meimei ko e kau talavou kotoa pē ʻoku nau hokosia ia, pea meimei ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne lavaʻi ia ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e tokotaha lahí ʻo taʻeuesia ai honau ngeiá mo e anga fakaolí. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku maʻu ai koe ʻe ha ongoʻi teʻiteʻia ʻoku ʻikai fuʻu ʻi ai hano fakaoli. “Naʻá ku ongoʻi feifeitamaki,” ko e manatu ia ʻa e talavou ʻe taha, “koeʻuhi he naʻe ʻikai te u lava ʻo fai ha meʻa ki ai. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fuʻu motuʻa ʻa e taʻahiné kiate au, ka naʻá ku saiʻia ʻiate ia. Naʻá ku fuʻu faikehe moʻoni ʻi he meʻá ni fakalūkufua.”
Ko e Faʻunga ʻo ha Teʻiteʻia
ʻOku ʻikai ko ha angahala ke maʻu ha ngaahi ongo mālohi ki ha taha—kapau ko e ngaahi ongo peheé ʻoku ʻikai taʻetaau pe taʻetotonu (hangē ko e fai ki ha taha ʻosi mali). (Palovepi 5:15-18) Neongo ia, ʻi hoʻo kei siʻí, ʻoku faʻa hanga ʻe he “ngaahi holi fakatalavou” ʻo puleʻi ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo tōʻongá. (2 Timote 2:22) Lolotonga ʻa e kei ako ke puleʻi ʻa e ngaahi holi foʻou mo mālohi ʻoku tukuange mai ʻi he hoko ko ha tokotaha lahí, ʻoku malava ke fonu ha talavou ʻi ha ngaahi ongoʻi ʻofa mālohi—pea ʻikai ha taha ke fakahāhā ia ki ai.
ʻIkai ko ia pē, “ʻoku vave ange ke maʻu ʻe he tamaiki fefiné ʻa e mapuleʻi leleí mo e fiemālie ʻi he ngaahi meʻa fakasōsialé ʻi he tamaiki tangatá.” Ko hono olá, “ʻoku nau faʻa sio ai ki he tamaiki tangata ʻi heʻenau kalasí ʻoku nau taʻematuʻotuʻa mo taʻefakamānako ʻi hono fakahoa atu ki he kau faiakó” pe ko e kakai tangata matuʻotuʻa ange ʻoku ʻikai ala fai ha feinga ki aí. (Makasini Seventeen) Ko ia, ʻe sioloto atu ai ha taʻahine ki ha faiako ʻokú ne saiʻia ai, ko ha tokotaha hiva manakoa, pe ko ha maheni matuʻotuʻa ange ko e tangata “moʻoní” ia. ʻOku faʻa hoko ʻo maʻu ʻe he tamaiki tangatá ʻa e ʻāvangā tatau. Kae kehe, ko e ʻofa ʻoku ongoʻi ki he faʻahinga peheé ʻoku hā mahino ʻoku faiaka lahi ange ia ʻi he ʻāveá ʻi he tuʻunga moʻoní.
Teʻiteʻiá—ʻUhinga ʻOku Malava ke Fakatupu Maumau Aí
Lolotonga ko e lahi taha ʻo e teʻiteʻiá ʻoku taimi nounou ʻaupito, ʻoku kei malava pē ke ne fakahoko ha maumau lahi ki ha talavou. Ko e meʻa ʻe taha, ko e faʻahinga tokolahi ʻoku manako ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku ʻikai pē te nau taau mo e fakahīkihikí. Naʻe pehē ʻe ha tangata poto: “Kuo hakeakiʻi ae vale ke maoluga.” (Koheleti 10:6, PM) Ko ia, ʻoku ʻaitoliʻaki ai ha tokotaha hiva koeʻuhi ko ʻene leʻo leleí pe hā fakaholomamatá. Ka ʻoku taau hono ngaahi ʻulungāangá ke fakahīkihikiʻi? Ko e tokotahá ni ʻoku “i he Eiki” ko ha Kalisitiane ʻosi fakatapui?—1 Kolinito 7:39, PM.
ʻOku toe fakatokanga foki ʻa e Tohi Tapú: “Ko e takaua [pe kaumeʻa] mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua.” (Semisi 4:4) ʻIkai ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hoʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá kapau ʻoku tuku ho lotó ʻi ha taha ko ʻene tōʻongá ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá? ʻOku toe fekauʻi mai foki ʻi he Tohi Tapú, “Taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.” (1 Sione 5:21) Te ke ui ko e hā, ʻa e hanga ʻe ha talavou pe finemui ʻo teuteuʻaki ʻa e holisi ʻo hono lokí ʻa e ngaahi fakatātā ʻo ha sitā hiva? ʻIkai ʻe feʻungamālie mo ia ʻa e foʻi lea “tauhi ʻaitoli”? ʻE malava fēfē ke fakahōifuaʻi ai heni ʻa e ʻOtuá?
ʻOku aʻu ʻo fakaʻatā ʻe he kau talavou ʻe niʻihi ʻenau ngaahi ʻāveá ke fakalaka ia ʻi he meʻa ʻoku totonú. ʻOku pehē ʻe ha finemui: “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻeke ange ai ki he tamasiʻí ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí—ʻokú ne fakaʻikaiʻi maʻu pē ʻa e ʻi ai haʻane ongoʻi kiate au. Ka ʻoku malava ke u tala mei he anga ʻo ʻene sió mo ʻene tōʻongá ʻoku ʻikai ke moʻoni eni.” Naʻe feinga ʻa e talavoú ni ke ne fakamatalaʻi lelei ange ʻa ʻene taʻemahuʻingaʻiá, ka naʻe ʻikai pē ke tali ia ʻe he finemuí.
Ko e tohi eni ʻa ha taʻahine ʻe taha ʻo fekauʻaki mo ʻene ʻāvangā ki ha tamasiʻi hiva manakoa: ‘Naʻá ku loto ke ne hoko ko hoku kaumeʻa, pea kuó u lotu ke hoko eni ʻo moʻoni! Naʻá ku faʻa mohe pē mo ʻene ʻalapama hivá he ko e ofi taha pē ia naʻe malava ke u aʻu ai kiate iá. ʻOku ou ʻi he tuʻunga, kapau heʻikai te u maʻu ia te u tāmateʻi au.’ ʻOku fakahōifua ʻa e faʻahinga manako fakavalevale peheé ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne fekauʻi mai ke tau tauhi ia ʻaki “ha ʻatamai lelei”?—Loma 12:3, NW.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he Palovepi 13:12: “Ko e ʻamanaki fuoloa ʻoku fakatutue loto.” Ko ia, ko hono fakatupulekina ha ngaahi ʻamanaki fakaeʻofa ki ha vahaʻangatae ʻoku taʻemalavá ʻoku ʻikai fakamoʻuilelei, pea ko e ʻofa tōnoá ʻoku pehē ʻe he kau toketaá ko ha tupuʻanga ia ʻo e “loto-mafasia, loto-moʻua mo e loto-mamahi lahi . . . taʻemamohe pe tuletule, mamahi e fatafatá pe māfulutāmaki.” (Fakafehoanaki mo e 2 Samiuela 13:1, 2.) ʻOku fakahā ʻe ha taʻahine ʻāvangā ʻe taha: “ʻOku ʻikai lava ke u kai. . . . ʻOku ʻikai toe lava ke u ako. ʻOku ou . . . fakaʻānaua pē ki ai. . . . Ko e loto-mamahi lahi ʻaʻakú.”
Fakakaukau ki he maumau lahi ʻokú ke fakatupunga ʻi hoʻo fakaʻatā ha ʻāvea ke ne puleʻi hoʻo moʻuí. ʻOku pehē ʻe Dr. Lawrence Bauman, ko e taha ʻo e ʻuluaki fakamoʻoni ʻo ha teʻiteʻia taʻealamapuleʻi ko ha “holo ʻa e feinga fakaakó.” Ko e nofo mavahe mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ko ha toe ola anga-maheni ia ʻe taha. ʻOku malava foki ke ʻi ai mo e fakamāʻia. “ʻOku ou mā ke fakahā eni,” ko e lau ia ʻa e faʻu-tohi ko Gil Schwartz, “ka naʻá ku hangē ha foʻi valé lolotonga ʻa ʻeku teʻiteʻia ʻia Judy.” Fuoloa atu mei he ʻosi ʻa e teʻiteʻiá, ʻoku malava ke kei nōfoʻi pē ʻa e ngaahi manatu ki hoʻo muimui takai holo ʻi ha taha, fai ha meʻa fakamā ʻi he kakaí pea ʻi hono fakalūkufuá ko hono fai ha meʻa ʻo ke ngali vale ai.
Fehangahangai mo e Tuʻunga Moʻoní
Ko Tuʻi Solomone, ʻa e taha ʻo e kau tangata poto taha kuo moʻui maí, naʻá ne ongoʻi ʻofa vavale ʻi ha taʻahine naʻe ʻikai te ne ongoʻi pehē kiate ia. Naʻá ne lilingi kiate ia ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi foʻi maau mālie taha kuo hikí, ʻo fakahā ange naʻá ne “fakaʻofoʻofa hange ko e mahina, ʻasinisini hange ko e laʻa”—kae ʻikai ʻaupito pē haʻane maongo kiate ia!—Hiva ʻo e Hiva 6:10.
Kae kehe, naʻe faifai pē ʻo tuku ʻe Solomone ʻa ʻene feinga ke ikuʻi mai iá. ʻE malava fēfē ke ke hoko mo koe ʻo mapuleʻi ʻa hoʻo ngaahi ongó? “Ko ia ʻoku falala ki hono ʻatamai oʻona ko ia ʻa e vale,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Palovepi 28:26) ʻOku mātuʻaki moʻoni eni ʻi he taimi ʻoku maʻu ai koe ʻi ha ʻāvea. Kae kehe, “ko ia ʻoku fou ʻi he poto, ʻe hao ʻa e toko taha ko ia.” ʻOku ʻuhinga ení ke sio ki he ngaahi meʻá ʻi hono tuʻunga totonú.
“ʻOku anga-fēfē hoʻo tala ʻa e ʻamanaki totonú mei he ʻamanaki taʻemakatuʻungá?” ko e fehuʻi ia ʻa Dr. Howard Halpern. “ʻAki ʻa e vakai lelei mo ʻikai tākiekina ʻe he ongoʻí ki he ngaahi foʻi moʻoní.” Fakakaukau angé: Ko e hā ʻa e lahi ʻo e faingamālie ʻo e tupu ha feʻofaʻaki moʻoni mo e tokotaha ko ení? Kapau ko e tokotahá ʻoku ongoongoa, ngalingali ʻe ʻikai ʻaupito naʻa mo haʻo feʻiloaki mo e tokotahá ni! ʻOku pehē pē ʻa e fakangatangata ho ngaahi faingamālié ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai ia mo ha tokotaha matuʻotuʻa ange hangē ko ha faiakó.
ʻIkai ko ia pē, kuo fakahaaʻi nai ʻe he tokotaha ʻokú ke saiʻia aí haʻane mahuʻingaʻia ʻiate koe? Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga moʻoni ke tui ai ʻe liliu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he kahaʻú? Pe ʻokú ke lau pē ʻe koe ko e manako ʻa ʻene ngaahi lea mo ʻene ngaahi tōʻonga fāinoá? Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua lahi ʻoku angaʻaki ai ko e kakaki tangatá ʻoku nau tomuʻa fai ʻa e ʻevá. ʻE malava ki ha kiʻi taʻahine ke ne fakamaaʻi ia ʻi heʻene tuli tōtōivi ki ha taha ʻa ia ʻoku ʻikai pē haʻane mahuʻingaʻia mai ai.
Tuku kehe ia, ko e hā te ke faí kapau ʻoku tali moʻoni ʻe he tokotahá ʻa hoʻo ngaahi ongó? ʻOkú ke mateuteu ki he ngaahi fatongia ʻo e nofo malí? Kapau ʻoku ʻikai, peʻi “huʻi ʻa e hohaʻa mei ho loto” ʻaki ʻa e fakafisi ke nōfoʻi ʻi he ʻāveá. ʻOku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke ʻofa,” pea ʻe toki hoko nai ia ʻi ha ngaahi taʻu ʻamui, ʻi hoʻo matuʻotuʻá.—Koheleti 3:8; 12:1 (Koh 11:10, PM).
ʻAnalaiso Hoʻo Ngaahi Ongó
ʻOku pehē ʻe Dr. Charles Zastrow: “ʻOku hoko ʻa e ʻāvangaá ʻi he taimi ʻoku fakakaukau māʻolunga ai ha taha ki he tokotaha ʻokú ne ʻāvangā ki aí ko ha ‘ʻofaʻanga haohaoa’; ʻa ia, ʻokú ne fakamulitukuʻaki ʻoku maʻu ʻe he tokotaha ʻe tahá ʻa e ngaahi ʻulungāanga kotoa pē ʻoku fiemaʻu ʻi ha hoa.” Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻi ai ha “ʻofaʻanga haohaoa” pehē ia. “He kuo fai angahala kotoa pe, pea ʻoku ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú.—Loma 3:23.
Ko ia, ʻeke hifo kiate koe: ʻOku lelei fēfē ʻeku ʻiloʻi moʻoni ʻa e tokotaha ko eni ʻoku tuku ai hoku lotó? ʻOku ou manako ʻi ha ʻīmisi? ʻOku ou fakakuikui ki he ngaahi mele ʻo e tokotahá ni? Ko ha foʻi vakai ʻe taha makatuʻunga ʻi he moʻoní ki he ʻofaʻanga ʻokú ke mohemisi ki aí ʻe feʻunga nai ia ke ne hamusi mai koe mei hoʻo hēhētuʻu ʻi he ʻofá! ʻOku toe tokoni foki ke ʻanalaiso ʻa e faʻahinga ʻofa ʻokú ke ongoʻi ki he tokotahá ni. Ko e lau eni ʻa e faʻu-tohi ko Kathy McCoy: “Ko e ʻofa taʻematuʻotuʻá ʻoku malava pē ke haʻu mo ʻalu ʻi ha mōmeniti . . . Ko e tokangá ʻoku fai kiate koe, pea ʻokú ke ʻofa ʻaupito pē ʻi he foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻo feʻofaʻakí . . . Ko e ʻofa taʻematuʻotuʻá ʻoku pipiki, holi ke pule mo meheka. . . . Ko e ʻofa taʻematuʻotuʻá ʻokú ne fiemaʻu ʻa e haohaoá.”—Fakafehoanaki mo e 1 Kolinito 13:4, 5.
Ko Hono Toʻo Atu ʻa e Tokotaha ko Iá mei Ho ʻAtamaí
Ko e moʻoni, ko e ngaahi fakaʻuhinga kotoa pē ʻi he māmaní ʻoku ʻikai te ne tāmateʻi fakaʻaufuli ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ka ʻe malava ke ke fakaʻehiʻehi mei hono tafunaki ʻa e palopalemá. Ko hono lau ʻo e ngaahi tohi talanoa ʻeva fakalieliá, mamata ʻi he ngaahi talanoa ʻeva he TV, pe ko e fanongo pē ʻi ha faʻahinga fasi ʻe niʻihi, ʻe lava ke ne ʻai ai ke kovi ange ʻa hoʻo ongoʻi taʻelatá. Ko ia, fakafisi ke nōfoʻi ʻi he tuʻungá ni. “ʻI he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi.”—Palovepi 26:20.
Ko ha ʻofa ʻāvea ʻoku ʻikai ko ha fetongi ia ʻo e kakai ʻoku nau ʻofa moʻoni mo tokanga kiate koé. ʻOua te ke ‘fakamavaheʻi koe.’ (Palovepi 18:1) Te ke ʻiloʻi nai ko hoʻo ongo mātuʻá ʻoku malava ke na hoko ko ha tokoni lahi. ʻI hoʻo ngaahi feinga kotoa pē ke fūfuuʻi hoʻo ngaahi ongó, kuó na ʻosi ʻiloʻi nai ʻe kinaua ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi koe. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fakaofiofi atu ai pea fakahaaʻi ho lotó kiate kinauá? (Fakafehoanaki mo e Palovepi 23:26.) Ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻe toe hoko foki nai ko ha tokotaha fanongo lelei.
“Hanganaki femoʻuekina,” ko e naʻinaʻi ia ʻa e faʻu-tohi taʻu hongofulu tupu ko Esther Davidowitz. Kau ʻi ha vaʻinga, fai ha fakamālohisino, ako ha lea, kamata ha fekumi Fakatohitapu. Ko e hanganaki femouʻekina ʻi he ngaahi ngāue ʻaongá ʻe malava ke ne kiʻi fakafiemālieʻi atu ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e teʻiteʻiá.
Ko hono ikuʻi ʻo ha teʻiteʻia ʻoku ʻikai faingofua. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻe holo hifo ʻa e mamahí. Te ke toki ʻilo ai ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo koe mo hoʻo ngaahi ongó, pea te ke mateuteu lelei ange ai ke fekuki mo e ʻofa moʻoní ʻi haʻane hoko mai ʻi he kahaʻú! Ka ʻe malava fēfē ke ke ʻiloʻi ʻa e ‘ʻofa moʻoní’?
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku lahi ai ʻa e teʻiteʻiá ʻi he kau talavoú?
◻ Ko hai ʻoku faʻa fai ki ai ʻa e ʻāvea ʻa e kau talavoú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
◻ Ko e hā ʻoku malava ke fakatupu maumau ai ʻa e teʻiteʻiá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe malava ke fai ʻe ha talavou ke mole ai ʻene teʻiteʻiá?
◻ ʻE malava fēfē ke fakaʻehiʻehi ha talavou mei hono tafunaki ha ʻāvea?
[Fakamatala ʻi he peesi 223]
‘ʻOku ʻikai lava ke u kai. ʻOku ʻikai toe lava ke u ako. ʻOku ou fakaʻānaua pē ki ai. Ko e loto-mamahi lahi ʻaʻakú’
[Fakatātā ʻi he peesi 220]
Ko e teʻiteʻia ʻi he faʻahinga matuʻotuʻa mo ʻikai ala fai ha feinga ki aí ʻoku lahi ia
[Fakatātā ʻi he peesi 221]
Ko hono vakaiʻi totonu mo makatuʻunga ʻi he moʻoní ʻa e tokotahá ni te ne faitoʻo nai ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau fakaemanakó