LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi02-1 p. 23-24
  • Tohi Tohitapu Fika 34—Nehumi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 34—Nehumi
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 9
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 9
bsi02-1 p. 23-24

Tohi Tohitapu Fika 34—Nehumi

Tokotaha-Tohí: Nēhumi

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta

Kakato Hono Tohí: Ki muʻa he 632 K.M.

1. Ko e hā ʻoku ʻiloa fekauʻaki mo Ninive ʻo e kuonga muʻá?

“KO E tala mamafa ki Ninive.” (Nehu. 1:1, PM) Ko e kikite ʻa Nēhumí ʻoku kamata ia ʻaki ʻa e ngaahi lea fakaʻamanaki kovi ko ení. Ka ko e hā naʻá ne fai ai ʻa e talaki ko eni ʻo e malá? Ko e hā ʻoku ʻiloa fekauʻaki mo Ninive ʻo e kuonga muʻá? Ko hono hisitōliá ʻoku fakanounouʻi ia ʻe Nēhumi ʻi he ngaahi foʻi lea ʻe tolu: “A e kolo totoʻia.” (3:1) Ko e ongo foʻi māʻolunga ʻe ua ʻoku tuʻu ʻi he hahake ʻo e veʻe Vaitafe Taikilisí ʻo fehangahangai mo e kolo ʻi onopooni ko Mosul, ʻi he fakatokelau ʻo ʻIulakí, ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e tuʻuʻanga ʻo Ninive ʻo e kuonga muʻá. Naʻe ʻai ia ʻo mālohi lahi ʻe he ngaahi ʻā mo e ngaahi luo vai takatakai pea ko e kolomuʻa ia ʻo e ʻEmipaea ʻAsīliá ʻi he konga ki mui ʻo hono hisitōliá. Kae kehe, ko e tupuʻanga ʻo e koló ʻoku foki ia ki he ngaahi ʻaho ʻo Nimiloté, ko e “‘fuʻu toʻa tulimanu ʻo fakafepaki kia Sihova.’ . . . Naʻá ne ʻalu atu ki ʻAsīlia peá ne kamata ʻe ia tonu ke langa ʻa Ninive.” (Sen. 10:​9-11, NW) Naʻe maʻu ai ʻe Ninive ha kamataʻanga kovi. Naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloa tautefito ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Sākoni, Senakalipe, ʻEsa-hatoni, mo ʻAsapanipale, ʻi he vahaʻa taimi fakaʻosiʻosi ʻo e ʻEmipaea ʻAsīliá. ʻI he ngaahi taú mo e ngaahi ikuná, naʻá ne fakakoloaʻiaʻi ia ʻaki ʻa e koloa veté pea hoko ʻo ongoongoa ʻi he fakamatala fekauʻaki mo e tōʻongafai anga-fakamamahi mo fītaʻa ʻa ia naʻe fakahoko ʻe hono kau pulé ki he fuʻu tokolahi ʻo e kau pōpulá.a ʻOku pehē ʻe C. W. Ceram, ʻi he peesi 266 ʻo ʻene tohi ko e Gods, Graves and Scholars (1954): “Naʻe maongo ki Ninive ʻa e lāuʻilo ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo ʻikai ki ha meʻa kehe ka ko e fakapō, faʻao fakamālohi, fakavaivaiʻi, pea mo e fakamālohiʻi ʻa e vaivaí; ʻaki ʻa e taú pea mo e founga kotoa pē ʻo e fakamālohi fakaesinó; ʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e haʻa ʻo e kau pule lingitoto ʻa ia naʻa nau lōmekina ʻa e kakaí ʻaki ʻa e meʻa fakalilifu pea naʻe faʻa fakapapauʻi ʻenau lavameʻá ʻaki ʻa e ngaahi feʻauhi naʻe anga-fakamamahi lahi ange ia ʻiate kinautolu.”

2. Naʻe fēfē ʻa e faʻahinga lotu ʻa Ninivé?

2 Fēfē ʻa e lotu ʻa Ninivé? Naʻá ne lotu ki ha fuʻu temipale ʻo e ngaahi ʻotua, ʻa ia ko e lahi aí naʻe ʻomai mei Pāpilone. Ko hono kau takí naʻa nau kole tokoni ki he ngaahi ʻotua ko ení ʻi heʻenau ʻalu ke fakaʻauha mo fakaʻauhamālié, pea ko hono kau taulaʻeiki mānumanú naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa ʻene ngaahi feingatau ʻo e ikuná, ʻi he fakatuʻotuʻa atu ki he totongi lahi mei he koloa veté. ʻI heʻene tohi ko e Ancient Cities (1886, peesi 25), ʻoku pehē ai ʻe W. B. Wright: “Naʻa nau lotu ki he mālohingá, pea naʻe leaʻaki ʻenau ngaahi lotú ki he ngaahi fuʻu ʻaitoli maka kāfakafa pē, ko e fanga laione mo e fanga pulu tangata ʻa ia ko honau ngaahi fuʻu vaʻé, ngaahi kapakauʻi ʻīkalé, mo e ngaahi ʻuluʻi tangatá ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e mālohi, loto-toʻa, mo e ikuna. Ko e taú ʻa e ngāue ʻa e puleʻangá, pea ko e kau taulaʻeikí ko e kau fakaʻaiʻai taʻetuku ia ʻo e taú. Naʻe poupouʻi lahi kinautolu mei he ngaahi koloa vete ʻi he ikuná, ʻa ia naʻe vaheʻi tuʻumaʻu ange kiate kinautolu ha peseti pau ki muʻa ke vahevahe ʻa e niʻihi kehé, he ko e matakali ʻo e kau fai faʻao fakamālohi ko ení naʻa nau ʻi he tuʻunga fakalotu tōtuʻa.”

3. (a) ʻI he founga fē ʻoku feʻungamālie ai ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa Nēhumí? (e) Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku kau ki ai ʻa e kikite ʻa Nēhumí?

3 Ko e kikite ʻa Nēhumí, neongo naʻe nounou, ʻoku fonu ia ʻi he meʻa mahuʻinga. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki he palōfitá tonu ʻoku ʻi he veesi kamatá 1:1: “Ko e tohi ʻo e visone ʻa Nehumi ko e tangata ʻElekosi.” Ko hono hingoá (faka-Hepeluú, Na·chumʹ) ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha-Fakafiemālie.” Ko ʻene pōpoakí naʻe ʻikai moʻoni ko ha fakafiemālie ia ki Ninive, ka ki he kakai moʻoni ʻa e ʻOtuá, naʻá ne tala ʻa e fakanonga pau mo tuʻuloa mei ha fili taʻekātaki mo mālohi. ʻOku toe fakafiemālie foki ʻa e ʻikai lave ʻa Nēhumi ʻo kau ki he ngaahi angahala ʻa hono kakaí tonu. Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi pau ʻa e tuʻuʻanga ʻo ʻElekosí, ʻoku hā ngalingali naʻe tohi ʻa e kikité ʻi Siuta. (Nehu. 1:15) Ko e tō ʻa Ninivé, ʻa ia naʻe hoko ʻi he 632 K.M., naʻe kei ʻi he kahaʻú ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻe Nēhumi ʻa ʻene kikité, pea ʻokú ne fakahoa ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó ki he tō ʻa Nō-ʻĀmoni (Thebes, ʻi ʻIsipité) ʻa ia naʻe hoko he taimi nounou ki muʻa ʻi he meʻá ni. (3:8) Ko ia ai, kuo pau naʻe tohi ʻe Nēhumi ʻa ʻene kikité ʻi ha taimi lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ení.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi anga ʻo e hiki tohí ʻoku hā mahino ʻi he tohi ʻa Nēhumí?

4 ʻOku makehe ʻa e sīpinga ʻo e tohí. ʻOku ʻikai ʻi ai ha ngaahi foʻi lea taʻeʻaonga. Ko ʻene longomoʻuí mo ʻene moʻoní ʻoku fehoanaki ia mo ʻene hoko ko e konga ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻí. ʻOku ʻi he tuʻunga māʻolunga ʻa Nēhumi ʻi he lea fakamatalaʻi, fakaueʻiloto mo hā mahinó, pea pehē ki he fakahāhā ʻo e fakangeingeiá, māʻalaʻala ʻa e lea fakatātaá, pea ʻi he fakamatalaʻi mahino lelei ʻa e anga ʻo e leá. (1:​2-8, 12-14; 2:​4, 12; 3:​1-5, 13-15, 18, 19) Ko e lahi taha ʻo e vahe ʻuluakí ʻoku hā ia ʻi he sīpinga ʻo ha maau fakaʻakolositiki. (1:​8, NW, fakamatala ʻi lalo) Ko e sīpinga ʻa Nēhumí ʻoku toe ʻai ke fakaʻofoʻofa ia ʻe he taha pē ʻa ʻene kaveingá. ʻOkú ne fakaliliʻa fakaʻaufuli ki he fili anga-lavaki ʻo ʻIsilelí. ʻOkú ne sio taha pē ki he mala ki Ninivé.

5. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e alafalalaʻanga ʻo e kikite ʻa Nēhumí?

5 Ko e alafalalaʻanga ʻo e kikite ʻa Nēhumí ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻe he totonu ʻa hono fakahokó. ʻI he ʻaho ʻo Nēhumí, ko hai ia ha toe taha ka ko ha palōfita ʻa Sihova ʻe fakatoʻotoʻa ke ne tala ki muʻa ko e kolomuʻa pōlepole ʻo e hau ʻi he māmaní ko ʻAsīliá ʻe lava ke maumauʻi ʻi he “gaahi mataba oe gaahi vaitafe,” ʻe fakaʻauha ʻa hono palasí, pea ko ia tonu te ne hoko ko e “atā, mo gaogao mo lala”? (2:​6-10, PM) Ko e meʻa naʻe hoko atu aí naʻe fakahaaʻi ai ko e kikité ko e fakamānavaʻi moʻoni ia ʻe he ʻOtuá. Ko e ngaahi lēkooti ʻa e tuʻi Pāpilone ko Napopolasá ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e kapa ʻo Ninive ʻe he kau Mītiá mo e kau Pāpiloné: “Ko e koló [naʻa nau fulihi] ki ha ngaahi moʻunga maumau mo e ngaahi foko[tuʻunga (ʻo e maka) . . . ].”b Naʻe mātuʻaki fakaʻaufuli ʻa e maumauʻi ʻo Ninivé he naʻa mo hono tuʻuʻangá naʻe ngalo ia ʻi he ngaahi senituli lahi. Naʻe hoko mai ʻa e kau fakaanga ʻe niʻihi ke manukiʻi ʻa e Tohitapú ʻi he tuʻunga ko ení, ʻi he pehē naʻe ʻikai lava ke pehē naʻe ʻi ai ʻa Ninive ia.

6. Ko e hā kuo maʻu hake ʻi he tuʻuʻanga ʻo Ninive ʻi he kuonga muʻá ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e totonu ʻo e tohi Nehumí?

6 Kae kehe, ʻoku toe tānaki atu ki he fakamoʻoni ʻo e alafalalaʻanga ʻo e tohi Nehumí, ʻa hono ʻiloʻi ʻa e tuʻuʻanga ʻo Ninivé, pea naʻe kamata ai ha ngaahi keli ʻi he senituli hono 19. Naʻe fakafuofua ko e toni ʻe laui miliona ʻo e kelekelé naʻe pau ke hiki kae keli fakaʻaufuli ia. Ko e hā ʻa e meʻa kuo maʻu hake ʻi Ninivé? Ko e meʻa lahi ʻokú ne poupouʻi ʻa e totonu ʻo e kikite ʻa Nēhumí! Ko e fakatātaá, ko ʻene ngaahi maka fakamanatú mo e ngaahi lea kuo tongí ʻoku fakamoʻoni ki heʻene ngaahi anga-fakamamahí, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi toetoenga ʻo e ngaahi fuʻu maka tā tongitongi kāfakafa ʻo e fanga pulu tangata mo e fanga laione kapakau. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he lea ʻa Nēhumi fekauʻaki mo ia ko e “botu nofoaga oe faga laione”!—2:​11, PM.c

7. Ko e hā ʻokú ne poupouʻi ʻa e kau ʻa e tohi Nehumí?

7 Ko e kau ʻa e tohi Nehumí ʻoku fakahaaʻi ia ʻi hono tali ʻa e tohí ʻe he kau Siú ko e konga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí. ʻOku feongoongoi kakato ia mo e toenga ʻo e Tohitapú. ʻOku leaʻaki ʻa e kikité ʻi he huafa ʻo Sihová, ʻa ia ʻoku fai ʻa e fakamoʻoni mālohi ki hono ngaahi ʻulungāngá mo e tuʻunga aoniú.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

11. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu tefito ʻoku fakatātaaʻi ʻi he tohi Nehumí?

11 Ko e kikite ʻa Nēhumí ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu tefito. Ko e ngaahi lea kamata ʻo e vīsoné ʻoku toutou leaʻaki ai ʻa e ʻuhinga ʻa e ʻOtuá ki hono ʻomai ʻa hono ua ʻo e Fekau ʻe Hongofulú: “Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻokú ne kounaʻi ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá.” ʻI he hili pē iá ʻokú ne ʻai ke ʻiloa ʻa e moʻoni ʻo ʻene “faisāuni ki hono ngaahi filí.” Ko e loto-pōlepole anga-fakamamahi ʻa ʻAsīliá pea mo e ngaahi ʻotua panganí naʻe ʻikai lava ke nau fakahaofi ia mei he fakahoko ʻo e fakamaau ʻa Sihová. ʻOku lava ke tau tuipau ʻe fakahoko tatau ʻe Sihova ʻi he founga totonu ʻa e fakamaau ki he fulikivanú kotoa. “Ko Sihová ʻoku tuai ki he houhaú pea lahi ʻi he mālohí, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke taʻofi ʻa Sihova mei he fai tauteá.” Ko ia ai, ko e fakamaau totonu mo e tuʻunga aoniu ʻo Sihová ʻoku hakeakiʻi ia ʻi he ʻātakai ʻo ʻene fakaʻauhamālie ʻo ʻAsīlia mālohí. Naʻe hoko moʻoni ʻa Ninive ʻo “atā, mo gaogao mo lala.”—1:​2, 3, NW; 2:​10, PM.

12. Ko e hā ʻa e toe fakafoki ʻoku fanongonongo ʻe Nēhumí, pea ʻe fehokotaki fēfē nai ʻa ʻene kikité mo e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá?

12 ʻI he kehe mei he hoko ʻo ‘tuʻusi ʻaupito’ ʻa Ninivé, ʻoku fanongonongo ʻe Nēhumi ʻa e toe fakafoki ki he ‘langilangi ʻo Sekope pea mo ʻIsilelí.’ ʻOku toe ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoongo fakafiefia ki hono kakaí: “Vakai ʻi he ngaahi funga moʻunga ʻa siʻi vaʻe ʻo e talaongoongolelei, ʻo ia ʻoku fakaha ʻa e melino!” Ko e ngaahi ongoongo ko eni ʻo e melinó ʻoku ʻi ai ha fehokotaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ení? ʻOku hā mahino ia koeʻuhi ko hono ngāueʻaki ʻe ʻAisea ʻa e kupuʻi lea tatau, ka ʻokú ne tānaki atu ki ai ʻa e ngaahi foʻi lea: “Aia oku omi ae ogoogolelei oe lelei, mo ne fakaha ae fakamoui; aia oku behe ki Saione, Oku bule a ho Otua!” (Nehu. 1:15; 2:2; Ai. 52:​7, PM) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻapositolo ko Paulá ʻi he Loma 10:15 ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi leá ki he faʻahinga ʻoku fekau atu ʻe Sihova ko e kau malanga Kalisitiane ʻo e ongoongo leleí. Ko e faʻahingá ni ʻoku nau fanongonongo ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mt. 24:14) ʻI he hoko moʻoni ʻa e ʻuhinga ʻo hono hingoá, ʻoku tokonaki mai ʻe Nēhumi ʻa e fakafiemālie lahi ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau kumi ʻa e melino mo e fakamoʻui ʻoku hoko mai mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e faʻahingá ni kotoa te nau ʻiloʻi pau ‘ʻOku lelei ʻa Sihova, ko e hufanga ʻi he ʻaho ʻo e ʻefihiá kiate kinautolu ʻoku hufanga kiate iá.’—Nehu. 1:7.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 201.

b Ancient Near Eastern Texts, pulusi ʻe J. B. Pritchard, 1974, peesi 305; ngaahi pelēketi mo e haʻi ʻanautolu; Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 958.

c Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 955.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share