Tohi Tohitapu Fika 35—Hapakuke
Tokotaha-Tohí: Hapakuke
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta
Kakato Hono Tohí: 628 K.M. n. (?)
1. Ko e hā ʻa e ongo foʻi moʻoni māʻolunga ʻoku fakaeʻa ʻi he kikite ʻa Hapakuké?
KO HAPAKUKÉ ko e toe tokotaha ia ʻo e faʻahinga ʻoku taku ko e kau palōfita iiki ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Kae kehe, ko ʻene vīsone mo e fanongonongo naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito pehē ke siʻisiʻi ia ʻi hono mahuʻingá ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakalototoʻa pea pehē ki he fakaivimālohí, ʻoku fakaivia ʻe heʻene kikité ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku fakaeʻa ʻe he tohí ʻa e ongo moʻoni māʻolunga ʻe ua: Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Hau Fakalevelevá, pea ʻoku moʻui ʻa e māʻoniʻoní ʻi he tui. ʻOku toe ngāue ʻa e tohí ko ha fakatokanga ki he kau fakafepaki ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá pea ki he faʻahinga ʻoku nau taku mālualoi ko ʻene kakaí. ʻOkú ne fokotuʻu ha sīpinga ʻo e tui mālohi kia Sihova, ʻa ia ʻoku taau mo e ngaahi hiva kotoa ʻo e fakahīkihiki.
2. Ko e hā ʻa e fakamatala ʻoku ʻomai fekauʻaki mo e tokotaha-tohi ko Hapakuké?
2 Ko e tohi Hapakuké ʻoku kamataʻaki: “Koe tala mamafa aia nae mamata ki ai ae balofita ko Habakuki.” (Hap. 1:1, PM) Ko hai ʻa e palōfita ko eni ko Hapakuké (faka-Hepelū, Chavaq·quqʹ), ʻa ia ko hono hingoá ʻoku ʻuhingá ko e “Fāʻofua Māfana”? ʻOku ʻikai ha fakamatala ʻoku tokonaki mai ʻo fekauʻaki mo e tupuʻanga, matakali, mo e ngaahi tuʻunga ʻi he moʻui pe mate ʻa Hapakuké. Pe ko ha faʻu hiva Līvai ia ʻi he temipalé ʻoku ʻikai lava ke fakahaaʻi pau, neongo kuo fakaʻosiʻaki eni ʻi he fakamatala ʻoku tohi ʻi he ngataʻanga ʻo e tohí: “Ki he pule ʻo e hiva: ke fai mo ʻeku ngaahi meʻa helefilo.”
3. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻá ne uesia ʻa Siuta ʻoku tokoni ke fakahaaʻi ʻa e taimi ʻo e tohi ʻa Hapakuké?
3 Ko fē taimi naʻe fai ai ʻe Hapakuke ʻa ʻene ngaahi fanongonongo fakaekikité? Ko e fakamatala ʻoku tohi naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá pea mo e ngaahi lea “ko Sihova e ʻi hono temipale tapu” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe kei tuʻu ʻa e temipale ʻi Selusalemá. (2:20) Ko e meʻá ni, fakataha mo e pōpoaki ʻo e kikité, ʻoku pehē ai naʻe leaʻaki ia ʻikai fuoloa ki muʻa ʻi hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M. Ka ko e ngaahi taʻu ʻe fiha ki muʻa? Kuo pau pē naʻe ʻi he hili ʻa e pule ʻa Tuʻi Siosaia manavahē-ʻOtuá, 659-629 K.M. Ko e kikité tonu ʻokú ne tokonaki mai ʻa e fakamoʻoni ʻi hono tomuʻa tala ha ngāue ʻa ia ʻe ʻikai ke tui ki ai ʻa e kakai ʻi Siutá neongo kapau ʻe fai ha lave ki ai. Ko e hā eni? Ko hono hiki hake ko ia ʻa e kau Kalitiá (Kau Pāpiloné) ʻe he ʻOtuá ke nau tautea ʻa Siuta taʻemateakí. (1:5, 6) ʻE feʻungamālie eni mo e konga ki muʻa ʻo e pule ʻa Tuʻi Sihoiakimi lotu ʻaitolí, ko ha taimi naʻe mafolalahia ai ʻa e taʻetuí mo e fakamaau taʻetotonú ʻi Siuta. Naʻe fakanofo ʻa Sihoiakimi ki he taloní ʻe Felo Neko, pea ko e puleʻangá naʻe ʻi loto ia ʻi he feituʻu naʻe ʻi he tākiekina ʻa ʻIsipité. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé naʻe ongoʻi ai ʻe he kakaí naʻe ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke nau taʻetui ai ki ha malava ʻo ha fakatūʻuta ʻo ikuna mei Pāpilone. Ka naʻe ikunaʻi ʻe Nepukanesa ʻa Felo Neko ʻi he tau ʻo Kalikimisí ʻi he 625 K.M., ʻo veteki ai ʻa e mālohi ʻo ʻIsipité. Ko ia ai, ko e kikité naʻe fai ia ki muʻa ʻi he meʻa ko ia naʻe hokó. Ko ia ʻoku tuhu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahaá ki he kamata ʻo e pule ʻa Sihoiakimí (kamata ʻi he 628 K.M.), ʻo ʻai ai ʻa Hapakuke ko ha toʻumeʻa ʻo Selemaia.
4. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko e tohi Hapakuké ko e fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá?
4 ʻOku lava fēfē ke tau ʻiloʻi ko e tohí ko e fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá? Ko e ngaahi katiloka motuʻa ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e kau ʻa e tohi Hapakuké. Lolotonga ʻoku ʻikai te nau lave ki he tohí ʻi hono hingoá, naʻe kau mahino ia ʻi heʻenau ngaahi lave ki he ‘kau Palōfita Iiki ʻe taha-uá,’ he ka ʻikai ʻa Hapakuke ʻe ʻikai ke hoko ʻo toko 12. Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kikité ko e konga ia ʻo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí pea fai ha lea hangatonu ki he Hapakuke 1:5, ʻo lave ki ai ko e meʻa “ne folofolaʻaki ʻi he Tohi Palofita.” (Ng. 13:40, 41) Naʻá ne fai ʻa e ngaahi lave ki he tohí ʻi heʻene ngaahi faitohí. Ko e moʻoni ko e fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Hapakuke ki Siuta mo Pāpiloné ʻoku fakaʻilongaʻi ai ia ko ha palōfita moʻoni ʻa Sihova, ʻa ia ko hono huafá mo hono lāngilangí naʻá ne lea aí.
5. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi meʻa ʻi he Hapakuké.
5 Ko e tohi Hapakuké ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e vahe ʻe tolu. Ko e ʻuluaki ongo vahé 1, 2 ko ha fetalanoaʻaki ia ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha-tohí mo Sihova. ʻOkú na fakamatala ki he mālohi ʻo e kau Kalitiá, pea pehē ki he mamahi ʻoku tatali mai ki he puleʻanga Pāpiloné ʻa ia ʻokú ne fakalahi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ʻaʻaná, ʻokú ne fai ha fakatupu ʻo e kovi ki hono falé, ʻa ia ʻokú ne langa ha kolo ʻaki ʻa e lingitotó, pea ʻoku lotu ki he ʻīmisi kuo tongí. Ko e vahe 3 hono tolú ʻoku fekauʻaki ia mo e ngeia ʻo Sihova ʻi he ʻaho ʻo e taú, pea ʻikai toe ʻi ai hano tatau ʻo e tohí ʻi he mālohi mo e longomoʻui ʻo ʻene sīpinga fakaofó. Ko e vahé ni ko ha taʻanga lotu ia pea kuo ui ko e “taha ʻo e meʻa fisifisimuʻa mo fakangeingeia ʻi he tuʻunga kotoa ʻo e maau faka-Hepeluú.”a
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻa hono ngāueʻaki ʻo e Hapakuke 2:4 naʻe leaʻaki ʻe Paulá?
12 ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻaonga ʻa e kikite ʻa Hapakuké ki he akonakí, naʻe hiki lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei he vahe 2, veesi 4, ʻi he taimi kehekehe ʻe tolu. ʻI hono fakamamafaʻi ko e ongoongo leleí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ki he tokotaha kotoa ʻokú ne maʻu ʻa e tuí, naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “He ʻoku fakaeʻa ʻi ai ha maʻoniʻoni mei he ʻOtua, ʻoku kamata mei he tui, pea iku ki he tui: ʻo hange ko e folofola, Ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei he tui.” ʻI heʻene tohi ki he kau Kalētiá, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Paula ʻa e poini ko ia ʻo e hoko mai ʻa e tāpuakí ʻi he tuí: “ʻOku ʻikai fakatonuhia ha toko taha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua heʻene tuʻunga ki he Lao, ʻoku mahino ia mei he folofola ni, Ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei he tui.” Naʻe toe tohi ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau fakahaaʻi ha tui ʻoku moʻui mo fakahaofi moʻui, pea naʻá ne toe lave ai ki he ngaahi lea ʻa Sihova kia Hapakuké. Kae kehe, ʻokú ne lave ʻo ʻikai ki he ngaahi lea pē ʻa Hapakuke, “ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei heʻene tui,” ka ko ʻene toe ngaahi lea foki ʻo fakatatau ki he Septuagint Kalisí: “Kapau te ne holomui, ʻoku ʻikai ke fiefia ʻa hoku soulú ʻiate ia.” ʻOkú ne fakanounou leva ia ʻaki ʻene pehē: Ko kitautolú “ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.”—Loma 1:17; Kal. 3:11; Hep. 10:38, 39.
13. Ko e fakahoko totonu ʻo e ngaahi kikite ʻa Hapakuke ki Siuta mo Pāpiloné ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e hā fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá?
13 Ko e kikite ʻa Hapakuké ʻoku ʻaonga lahi ia ʻi he ʻahó ni ki he kau Kalisitiané, ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ivi mātuʻaki mahuʻinga. ʻOkú ne akoʻi ʻa e falala ki he ʻOtuá. ʻOku toe ʻaonga ia ki he fakatokanga ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ko e lēsoni fakaefakatokangá ʻoku mālohi: ʻOua ʻe vakai ki he ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻoku fuʻu tuai; te nau “hoko mooni.” (Hap. 2:3, PM) Naʻe hoko moʻoni ʻa e kikite ʻo kau ki hono fakaʻauha ʻo Siuta ʻe Pāpiloné, pea naʻe hoko moʻoni ʻo kapa ʻa Pāpilone tonu, naʻe hamu ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻa e koló ʻi he 539 K.M. Ko ha fakatokanga ē ke tui ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá! Ko ia ai, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻilo naʻe ʻaonga ke hiki lea meia Hapakuke ʻi heʻene fakatokanga ki he kau Siu ʻi hono ʻahó ke ʻoua ʻe hoko ʻo taʻemateakí: “Ko ia mou tokanga, naʻa hoko atu ʻa e meʻa ne folofolaʻaki ʻi he Tohi Palofita, A e kau fakataʻetaʻetokaʻi, mou sio mo ofo mo matafi atu: he ko ʻeku fai ʻeni ha ngāue ʻi homou kuonga, ha ngāue kehe, ʻa ia ʻe ʻikai te mou tui ki ai, neongo hono aʻau ʻe ha taha, ʻo fakalautelau.” (Ng. 13:40, 41; Hap. 1:5, LXX) Naʻe ʻikai ke tokanga ʻa e kau Siu taʻemateakí kia Paula, ʻo hangē pē ko e ʻikai te nau tui ki he fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá; naʻa nau fuesia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau taʻemateakí ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S.—Luke 19:41-44.
14. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe he kikite ʻa Hapakuké ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ke nau puke ha tui mālohí? (e) Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he kikité, ko e hā ʻa e tuipau fiefia ʻe maʻu nai he taimí ni ʻe he kau ʻofa ki he māʻoniʻoní?
14 ʻI he hangē pē ko e ʻaho ní, ʻoku fakalotolahiʻi ʻe he kikite ʻa Hapakuké ʻa e kau Kalisitiané ke nau puke ha tui mālohi, lolotonga ʻenau moʻui ʻi ha māmani fonu he fakamālohí. ʻOkú ne tokoniʻi kinautolu ke nau akoʻi ʻa e niʻihi kehé pea ke tali ʻa e fehuʻi ʻoku ʻeke ʻe he kakai ʻi he māmaní kotoa, ʻE fakahoko mai ʻe he ʻOtuá ha sāuni ki he fulikivanú? Toe fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e kikité: “Tatali ki ai, koeuhi e hoko mooni ia, e ikai tuai ia.” (Hap. 2:3, PM) Ko e hā pē ʻa e ngaahi tuʻunga taʻemanonga ʻoku hoko ʻi he māmaní, ko e toenga ʻo e kau pani ʻa ia ko e kau ʻea ki he Puleʻangá ʻoku nau manatu ki he ngaahi lea ʻa Hapakuke fekauʻaki mo e ngaahi ngāue sāuni ʻa Sihova ʻi he kuohilí: “Naʻa ke ʻalu atu ke fakahaofi ho kakai, ʻio, ke fakahaofi hoʻo pani.” (3:13) Ko e moʻoni ko Sihova ʻa honau “Tokotaha Māʻoniʻoni” mei he kuohilí, pea ko e “Maka” ʻa ia te ne valokiʻi ʻa e taʻemāʻoniʻoní pea foaki ʻa e moʻui ki he faʻahinga ʻokú ne koloaʻaki ʻi heʻene ʻofá. Ko e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻe lava ke nau fiefia ʻi hono Puleʻangá mo e tuʻunga-haú, ʻo pehē: “Ka ko au te u fiefia ʻia Sihova, te u tomeʻe ʻi hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga. Ko Sihova Atonai ʻa hoku malohinga.”—1:12, NW; 3:18, 19.
[Fakamatala ʻi lalo]
a The Book of the Twelve Minor Prophets, 1868, E. Henderson, peesi 285.