LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi07 p. 25-26
  • Tohi Tohi Tapu Fika 36​—Sefanaia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 36​—Sefanaia
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
bsi07 p. 25-26

Tohi Tohi Tapu Fika 36​—Sefanaia

Tokotaha-Tohí: Sēfanaia

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta

Kakato Hono Tohí: Ki muʻa he 648 K.M.

ʻI HE konga ki muʻa ʻo e pule ʻa Tuʻi Siosaia ʻo Siutá (659-629 K.M.), ʻi ha taimi ʻa ia naʻe mafolalahia ai ʻa e lotu Pēalí pea ko e “kau taulaʻeiki” ʻotua-mulí naʻa nau takimuʻa ʻi he lotu taʻemaʻa ko ení, ko e kakai ʻo Selusalemá kuo pau pē naʻa nau ʻohovale ʻi he pōpoaki naʻe fanongonongo ʻe he palōfita ko Sēfanaiá. Neongo ʻoku malava ke pehē ko ha hako ia ʻo Tuʻi Hesekaia ʻo e fale fakatuʻi ʻo Siutá, naʻe fakaanga lahi ʻa Sēfanaia ki he ngaahi tuʻunga ʻi he puleʻangá. (Sef. 1:​1, 4) Ko ʻene pōpoakí ko e pōpoaki ia ʻo e mala. Naʻe hoko ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo talangataʻa, pea ko Sihova pē ʻe lava ke ne fakafoki mai kinautolu ki he lotu maʻá pea tāpuakiʻi kinautolu koeʻuhi ke nau lava ai ʻo hoko ko ha “kakai ʻoku ongoongoa mo fakamaloʻia ʻi he ngaahi kakai ʻo mamani.” (3:​20) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sēfanaia ko e kau mai pē ʻa e ʻOtuá ʻe lava ai ha taha ʻo ‘fufū ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová.’ (2:3) He feʻungamālie ē ko hono hingoá Tsephan·yahʹ (faka-Hepelū), ko hono ʻuhingá “Kuo Fufū (Tuku Tauhi) ʻe Sihova”!

2 Naʻe ʻi ai ʻa e fua ʻo e ngaahi feinga ʻa Sēfanaiá. Ko Tuʻi Siosaia ʻa ia naʻe hoko hake ki he taloní ʻi hono taʻu valú, naʻá ne kamata ʻi he taʻu hono 12 ʻo ʻene pulé “ke fakamaʻa ʻa Siuta mo Selusalema.” Naʻá ne taʻaki fuʻu mei ai ʻa e lotu loí, monomono “ʻa e fale ʻo Sihova,” pea toe fokotuʻu ʻa e kātoanga ʻo e Pāsová. (2 Kal., vahe 34, 35) Kae kehe, ko e ngaahi fakalelei ʻa Tuʻi Siosaiá naʻe fakataimi pē, he naʻe fetongi ia ʻe he toko tolu ʻo hono ngaahi fohá pea mo e taha ʻo hono fanga makapuná, ʻa ia ko kinautolu kotoa naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe “tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” (2 Kal. 36:​1-12) Naʻe hoko kotoa eni ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sēfanaiá: “Te u tautea ʻa e houʻeiki, pea mo e faleʻalo, pea mo . . . kinautolu ʻoku fakafonu ʻa e fale ʻo honau ʻeiki ʻi he fakamalohi mo e kākā.”—Sef. 1:​8, 9.

3 Mei ʻolungá ʻoku hā “ko e folofola ʻa Sihova naʻe hoko kia Sefanaia” ʻi he taimi ki muʻa ʻi he 648 K.M., ko e taʻu hono 12 ia ʻo e pule ʻa Siosaiá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaaʻi ia ʻe he ʻuluaki vēsí ʻokú ne lea ʻi Siutá ka ko e ʻilo fakaikiiki ʻokú ne fakahaaʻi fekauʻaki mo e ngaahi feituʻú pea mo e ngaahi anga fakafonua ʻo Selusalemá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻene nofo ʻi Siutá. Ko e pōpoaki ʻoku ʻi he tohí ʻoku konga-ua, ʻo fakatou fakamanavahē mo fakafiemālie. ʻI he konga lahi tahá, ʻoku fakatefito takai ia ʻi he ʻaho ʻo Sihová, ko ha ʻaho ʻo e fakalilifu ʻoku tuʻunuku mai, ka ʻi he taimi tatau, ʻokú ne tomuʻa tala ʻe toe fakafoki ʻe Sihova ha kakai anga-fakatōkilalo ʻa ia “te nau falala ki he huafa o Jihova.”—1:​1, 7-18; 3:​12, PM.

4 Ko e alafalalaʻanga ʻo e tohi ko eni ʻo e kikité ʻoku ʻikai lava ke fakakikihiʻi. Naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M., ko e laka hake ia ʻi he taʻu ʻe 40 hili hono tomuʻa tala ia ʻe Sēfanaiá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ʻa e fakamatala ʻi he hisitōlia fakaemāmaní ki he meʻá ni ka ko e Tohi Tapú tonu ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ʻi loto ai naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻo hangē tofu pē ko hono kikiteʻi ʻe Sēfanaiá. Taimi nounou ʻi he hili hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe tohi ʻe Selemaia ʻa e tohi Tangilaulaú, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu naʻá ne sio tonu aí, lolotonga ʻenau kei maeʻeeʻa ʻi hono ʻatamaí. Ko ha fakahoa ʻo e ngaahi kupu ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi ai ko e pōpoaki ʻa Sēfanaiá ko e moʻoni naʻe “fakamnava mei he ʻOtua.” ʻOku fakatokanga ʻa Sēfanaia fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakatomala ʻi he “teʻeki ke aʻu hifo kiate kimoutolu ʻa e kakaha ʻo e tuputamaki ʻa Sihova,” neongo ʻoku lave ʻa Selemaia ia ki he meʻa ne ʻosi hoko ʻi heʻene pehē, ko “Sihova . . . kuo ne lilingi ʻa e kakaha o ʻene houhau.” (Sef. 2:2; Fakaʻītali ʻamautolu; Tangi. 4:​11) ʻOku tomuʻa tala ʻe Sēfanaia ko Sihova “te [ne fakatupunga] fakaʻefihi ʻa e kakai, pea te nau laka hange ha kau kui . . . pea ʻe malingi atu honau toto ʻo hange ko e efu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sef. 1:​17) ʻOku lea ʻa Selemaia fekauʻaki mo e meʻá ni ko ha foʻi moʻoni kuo fakahoko: “Kuo nau he o hage koe kau tagata kui i he gaahi hala, kuo nau fakauliʻi akinautolu aki ae toto.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Tangi. 4:​14, PM; fakafehoanaki foki ʻa Sefanaia 1:13​—Tangilaulau 5:2; Sefanaia 2:​8, 10​—Tangilaulau 1:​9, 16 mo e 3:61.

5 ʻOku līpooti tatau ʻe he hisitōliá ʻa e fakaʻauha ʻo e ngaahi puleʻanga hītení, ʻa Mōape mo ʻĀmoni pea pehē ki ʻAsīlia, ʻo kau ai ʻa hono kolomuʻa ko Ninivé, ʻo hangē pē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Sēfanaia ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá. Hangē ko hono tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Nēhumí ʻa e fakaʻauha ʻo Ninivé (Nehu. 1:1; 2:10), ʻoku pehē pē hono talaki ʻe Sēfanaia ko Sihova “te ne ngaohi ʻa Ninive ko e lala, ko e potu honge vai, hange ko e toafa.” (Sef. 2:13) Naʻe mātuʻaki fakaʻaufuli ʻa e fakaʻauha ko ení he ʻi he taʻu nai ʻe 200 ki mui ai, naʻe tohi ai ʻa e faihisitōlia ko Helotōtasí ʻo kau ki he Taikilisí “ko e vaitafe ʻa ia naʻe tuʻu ai ki muʻa ʻa e kolo ko Ninivé.”a ʻI he 150 T.S. nai ko e tokotaha-tohi Kalisi ko Lūsianó naʻá ne tohi ʻo pehē “ʻoku ʻikai ha toenga ʻo ia ʻe toe he taimí ni.”b The New Westminster Dictionary of the Bible (1970), peesi 669, ʻoku fakahaaʻi ai ko e kau tau fakatūʻutá “naʻe tokoniʻi lahi ʻe ha mahiki fakafokifā hake ʻa e Taikilisí, ʻa ia naʻá ne ʻave ha konga lahi ʻo e ʻā ʻo e koló ʻo tupu ai e taʻealamaluʻi ʻa e feituʻú. . . . Naʻe mātuʻaki fakaʻaufuli ʻa e fakaʻauhá he ʻi he taimi ʻo Kalisi mo Lomá naʻe meimei hoko ai ʻa Ninive ko ha talatupuʻa. Neongo ia ko e konga ʻo e koló ʻoku tanumia ia ʻi lalo ʻi he ongo foʻi māʻolunga ʻoku hā ko e veve.” ʻI he peesi 627 ʻo e voliume tatau ʻoku fakahaaʻi ai naʻe toe fakaʻauha ʻa Mōape ʻo hangē ko ia ne kikiteʻí: “Naʻe ikunaʻi ʻe Nepukanesa ʻa e kau Mōapé.” ʻOku toe līpooti ʻe Siosifasi ʻa hono fakaʻauha ʻo ʻĀmoní.c Ko e kau Mōapé fakatouʻosi mo e kau ʻĀmoní naʻe faifai pē ʻo ʻikai te nau toe ʻi ai ʻi he tuʻunga ko ha kakaí.

6 Kuo fakakau maʻu pē ʻe he kau Siú ʻa e tohi Sefanaiá ʻi he tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapu fakamānavaʻí. Ko ʻene ngaahi fanongonongo naʻe leaʻaki ʻi he huafa ʻo Sihová kuo fakatokangaʻi ʻa hono fakahokó, ʻo fakatonuhiaʻi ai ʻa Sihová.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

10 Ko Tuʻi Siosaia, ko e taha ia naʻe tokanga ki he pōpoaki fakaekikite ʻa Sēfanaiá peá ne maʻu ʻaonga lahi mei ai. Naʻá ne kamata ha feingangāue lahi ʻo e fakalelei fakalotu. Naʻe toe fakamahinoʻi ʻe he meʻá ni ʻa e tohi Laó, ʻa ia naʻe mole ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ke monomono ʻa e fale ʻo Sihová. Naʻe mamahi lahi ʻa Siosaia ʻi he fanongo ki he ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá ʻi hono lau kiate ia mei he tohí ni, ʻa ia naʻe fakapapauʻi ai ʻe he ngutu ʻo e toe fakamoʻoni ʻe taha, ko Mōsese, ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi mai ʻe Sēfanaiá. Naʻe fakatōkilaloʻi he taimi ko ení ʻe Siosaia ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ko hono olá ko e talaʻofa ʻa Sihova kiate ia ʻe ʻikai ke hoko mai ʻa e fakaʻauha naʻe tomuʻa talá ʻi hono ʻahó. (Teu., vahe 28-30; 2 Tuʻi 22:​8-20) Naʻe fakahaofi ʻa e fonuá mei he fakatamakí! Ka naʻe ʻikai ke fuoloa, he ko e ngaahi foha ʻo Siosaiá naʻe ʻikai te nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻá ne fokotuʻú. Kae kehe, kia Siosaia mo hono kakaí, ko ʻenau tokanga ki he “folofola ʻa Sihova naʻe hoko kia Sefanaia” naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ʻaonga lahi moʻoní.—Sef. 1:1.

11 ʻI heʻene Malanga ʻiloa he Moʻungá, ko Kalaisi Sīsū, ʻa e palōfita lahi taha ʻa e ʻOtuá, naʻá ne poupouʻi ʻa Sēfanaia ko ha palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻene leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku meimei tatau mataʻāʻā mo e akonaki ʻa Sēfanaia ʻi he vahe 2, veesi 3 (PM): “Mou kumi kia Jihova, akimoutolu kotoabe ae agamalu oe fonua, . . . kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu.” Ko e enginaki eni ʻa Sīsuú: “Mou fuofua kumi ae buleanga oe Otua, mo ene maonioni.” (Mt. 6:​33, PM) Ko e faʻahinga ʻoku nau fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo pau ke nau leʻohi kinautolu mei he taʻetokanga naʻe fakatokanga ʻa Sēfanaia fekauʻaki mo ia ʻi heʻene lea ʻo kau kiate “kinautolu kuo ikai ke kumi kia Jihova, be fehui kiate ia” pea “oku behe i ho nau loto, E ikai fai ha lelei a Jihova, bea e ikai te ne fai ha kovi.” (Sef. 1:​6, 12, PM) ʻI heʻene tohi ki he kau Hepeluú, ʻoku fakamatala tatau ai ʻa Paula fekauʻaki mo ha ʻaho fakamaau ka hoko mai pea fakatokanga ai fekauʻaki mo e holomuí. ʻOkú ne tānaki mai: “Ka ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala, ka ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hep. 10:​30, 37-39) ʻOku ʻikai ki he kau foʻí pe ki he faʻahinga ongongataʻá ka ki he faʻahinga ʻoku nau anga-vaivai pea kumi fakamātoato kia Sihova ʻi he tuí ʻoku lea ki ai ʻa e palōfitá: “Heiʻilo e fufū kimoutolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova.” Ko e hā ʻoku pehē ai “heiʻilo”? Koeʻuhi ko e fakamoʻui fakaʻosí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ʻalunga ʻo e tokotaha tāutaha. (Mt. 24:13) ʻOku toe hoko ia ko ha fakamanatu ʻe ʻikai lava ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá. Ko e kikite ʻa Sēfanaiá ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ai ki he fakafokifā ʻa ia ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ko iá ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau lāuʻilo ki aí.​—Sef. 2:3; 1:​14, 15; 3:8.

12 Ko ha pōpoaki leva eni ʻokú ne tomuʻa tala mai ʻa e fakaʻauha ki he faʻahinga ʻoku nau angahala kia Sihová ka ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi tomuʻa fakaʻali ʻo e ngaahi tāpuaki maʻá e faʻahinga ʻoku nau “kumi kia Jihova” ʻi he fakatomalá. Ko e faʻahinga fakatomalá ni te nau maʻu nai ʻa e loto-toʻa, he ʻoku pehē ʻe Sēfanaia, “koe tuʻi o Isileli, io, ko Jihova, oku i he lotolotoga oou.” ʻOku ʻikai ko ha taimi eni ke ilifia ai ʻa Saione pe ke tuku ke tāupe ʻa e nimá ʻi he ʻikai longomoʻui. Ko ha taimi ia ke falala ai kia Sihova. “Oku mafimafi a Jihova ko ho Otua i he lotolotoga oou; te ne fakamoui, te ne fiefia iate koe, aki ae fiefia: e mālōlō eia i he ene ofa, te ne fiefia iate koe aki ae hiva.” Fiefiaā ka ko e faʻahinga ko ia foki ʻoku ‘fuofua kumi a hono buleagá,’ ʻi he ʻamanaki atu ki heʻene maluʻi anga-ʻofá mo e tāpuaki taʻengatá!—3:​15-17, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong, Toe Pulusi he 1981, Vol. VII, peesi 112.

b Lucian, liliu ʻe A. M. Harmon, 1968, Vol. II, p. 443.

c Jewish Antiquities, X, 181, 182 (ix, 7).

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share