Tohi Tohi Tapu Fika 37—Hakeai
Tokotaha-Tohí: Hākeai
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema
Kakato Hono Tohí: 520 K.M.
Vahaʻa Taimí: ʻAho ʻe 112 (520 K.M.)
KO Hākeai ʻa hono hingoá; ko hono tuʻungá ko ha palōfita mo e “talafekau ʻa Sihova,” ka ko e hā ʻa hono tupuʻangá? (Hak. 1:13) Ko hai ia? Ko Hākeai ʻa hono hongofulu ʻo e faʻahinga naʻe taku ko e kau palōfita īkí, pea ko e ʻuluaki ia ʻo e toko tolu naʻe ngāue ʻi he hili ʻa e toe foki ʻa e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M., ko e toko ua kehé ko Sākalaia mo Malakai. Ko e hingoa ʻo Hākeaí (faka-Hepeluú, Chag·gaiʹ) ʻoku ʻuhingá ko e “[Fāʻeleʻi ʻi ha] Kātoanga.” ʻOku fakahaaʻi nai ʻe he meʻá ni naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ha ʻaho kātoanga kai.
2 ʻI hono ʻomai ʻe he talatukufakaholo faka-Siú, ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki naʻe fāʻeleʻi ʻa Hākeai ʻi Pāpilone pea naʻá ne foki ki Selusalema mo Seluipēpeli pea mo e Taulaʻeiki Lahi ko Siosiuá. Naʻe ngāue uma ki he uma ʻa Hākeai mo e palōfita ko Sākalaiá, pea ʻi he Esela 5:1 mo e Esl 6:14, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e toko uá ni ʻi heʻena fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi foha naʻe takihēʻí ke toe langa ʻa e temipalé. Ko ha palōfita ia ʻa Sihova ʻi he ongo tafaʻaki ʻe ua, ʻi heʻene fakatou enginaki ki he kau Siú ke fakahoko honau ngaahi fatongia ki he ʻOtuá pea mo ʻene tomuʻa tala, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, ʻa hono luluʻi ʻo e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá.—Hak. 2:6, 7.
3 Ko e hā naʻe fekauʻi ai ʻe Sihova ʻa Hākeaí? Ki he ʻuhinga ko ení: ʻI he 537 K.M., naʻe tuku atu ai ʻe Kōlesi ʻa e tuʻutuʻuni ʻo fakaʻatā ʻa e kau Siú ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá ke toe langa ʻa e fale ʻo Sihová. Ka ko e 520 K.M. eni ia, pea naʻe ʻikai ʻaupito vave ke kakato ʻa e temipalé. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi taʻu ko ení naʻe fakaʻatā ai ʻe he kau Siú ʻa e fakafepaki ʻa e filí fakataha mo ʻenau taʻetokangá tonu pea mo e tuli ki he meʻa fakamatelié ke ne taʻofi kinautolu mei hono ʻiloʻi ʻa e taumuʻa tonu ʻo ʻenau fokí.—Esela 1:1-4; 3:10-13; 4:1-24; Hak. 1:4.
4 Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he lēkōtí, ko e tuai pē ke fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé (ʻi he 536 K.M.) “ko e kakai ʻo e fonua naʻa nau fakavaivai tuʻu ʻa e nima ʻo e kakai Siuta, mo fakahohaʻasi kinautolu ʻi he langa fale; pea nau no ha niʻihi ʻi he kau faleʻi ke fakapinepine ki heʻenau meʻa.” (Esela 4:4, 5) Faai atu pē, ʻi he 522 K.M., naʻe lavameʻa ʻa e kau fakafepaki ʻikai ko e Siu ko ení ʻi hono fai ha tapui fakapuleʻanga ʻo e ngāué. Naʻe hoko ia ʻi he taʻu hono ua ʻo e pule ʻa e tuʻi Pēsia ko Talaiasi Hisitasipisi, ʻa ia ʻi he 520 K.M., naʻe kamata ai ke kikite ʻa Hākeai, pea naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e kau Siú ke toe fai ʻenau langa temipalé. ʻI he meʻa ko iá, naʻe ʻave ha tohi kia Talaiasi ʻe he kau kōvana kaungāʻapí ʻo kole ki ha tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e meʻá; naʻe toe fakafoki ʻe Talaiasi ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Kōlesí peá ne poupouʻi ʻa e kau Siú ʻo fakafepakiʻi honau ngaahi filí.
5 Naʻe ʻikai ʻaupito ha fehuʻi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú ʻo fekauʻaki mo e kau ʻa e kikite ʻa Hākeaí ʻi he ngaahi tohi faka-Hepeluú, pea ʻoku toe poupouʻi eni ʻaki ʻa e lave kiate ia ʻi he Esela 5:1 ʻokú ne kikite “ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo Isileli,” pea pehē foki ʻi he Esela 6:14. Ko e hoko ko ia ʻa ʻene kikité ko e konga ʻo e ‘potu folofola kotoa pe ne fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá’ ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻe he lave ki ai ʻa Paula ʻi he Hepelu 12:26: “ʻI he taimi ni kuo ne talaʻofa ʻo pehe, ʻOku toe tuʻo taha pe ʻeku lulu, ʻa ia ʻe ʻikai fai ki mamani pe, ka ki he langi foki.”—Hak. 2:6.
6 Ko e kikite ʻa Hākeaí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻe fā naʻe fai ʻi he vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe 112. Ko ʻene sīpingá ʻoku faingofua mo hangatonu, pea ko ʻene fakamamafa ʻi he huafa ʻo Sihová ʻoku tautefito ʻa ʻene taau ke fakatokangaʻí. ʻI heʻene veesi ʻe 38, ʻokú ne lave tuʻo 35 ai ki he huafa ʻo Sihová, tuʻo 14 ʻi he kupuʻi lea “Jihova oe gaahi kau tau.” ʻOkú ne ʻai ai ke ʻikai ha toe veiveiua ko ʻene pōpoakí ʻoku meia Sihova: “Toki lea ʻa Hakeai ko e talafekau ʻa Sihova ʻi heʻene fai ʻa e fekau ʻa Sihova ki he kakai, ʻo ne pehe, ko Sihova eni mei he Taʻehamai—ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au.”—1:13.
7 Ko ha taimi mātuʻaki mahuʻinga eni ʻi he hisitōlia ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e ʻaonga lahi ʻa e ngāue ʻa Hākeaí. Naʻe ʻikai ke holomui ia ʻi ha tuʻunga ʻi hono fakahoko ʻa ʻene ngāue ko ha palōfitá, pea naʻe ʻikai te ne toe afe ʻi heʻene ngaahi lea ki he kau Siú. Naʻá ne hangatonu ʻi hono tala kiate kinautolu kuo taimi ke tuku ʻa e tolotoloí pea ke fai ha ngāue. Kuo taimi ke toe langa ʻa e fale ʻo Sihová pea ke toe fakafoki ʻa e lotu maʻá kapau naʻa nau loto ke maʻu ha lakalakaimonū meia Sihova. Ko e ʻuhinga kakato ʻo e pōpoaki ʻa Hākeaí ʻa ʻeni, kapau ʻoku loto ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki meia Sihová, kuo pau ke ne tauhi ʻa e ʻOtua moʻoní pea fai ʻa e ngāue ʻoku fekauʻi mai ʻe Sihova ke faí.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
13 Ko e pōpoaki ʻe fā ʻa Sihova naʻe fakafetuʻutaki mai fakafou ʻia Hākeaí naʻe ʻaonga ki he kau Siu ʻo e ʻaho ko iá. Naʻe fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau fai leva ha ngāue, pea ʻi he taʻu ʻe fā mo e konga, naʻe fakakakato ʻa e temipalé ki hono ʻai ke laka ki muʻa ʻa e lotu moʻoní ʻi ʻIsileli. (Esela 6:14, 15) Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻenau ngāue faivelengá. Naʻe sivisiviʻi ʻe Talaiasi ko e tuʻi Pēsiá ʻi he lolotonga ʻo e taimi langa temipale ko ení ʻa e ngaahi lēkooti naʻe ʻosi fokotuʻú pea toe fakapapauʻi ai ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Kōlesí. Ko ia naʻe fakakakato ai ʻa e ngāue ki he temipalé ʻi heʻene poupou fakapuleʻangá.—Esela 6:1-13.
14 ʻOku toe ʻi he kikité ʻa e akonaki fakapotopoto ki hotau ʻahó. Anga-fēfē? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke fakamuʻomuʻa ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi meʻa ʻo e lotu ki he ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻaʻaná. (Hak. 1:2-8; Mt. 6:33) ʻOkú ne toe ʻomai ʻa e poini ko e siokitá ʻoku ikunaʻi ai kita, ʻoku taʻeʻaonga ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié; ko e melino mo e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku fakakoloá. (Hak. 1:9-11; 2:9; Pal. 10:22) ʻOku toe fakamamafaʻi ai ko e ngāue ʻa e ʻOtuá tonu ʻoku ʻikai te ne ʻai ai ha taha ke maʻa kae ʻoua pē kuo maʻa ia mo ʻaufuatō, pea kuo pau ke ʻoua ʻe ʻuliʻi ia ʻaki ʻa e ʻulungāanga taʻemaʻá. (Hak. 2:10-14; Kol. 3:23; Loma 6:19) ʻOku fakahaaʻi ai ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá kuo pau ke ʻoua te nau fakatuʻatamaki ʻo toe sio ki mui ki he “ngaahi ʻaho fakafiefia he kuohilí,” kae hanga ki muʻa, ‘ʻo ʻai honau lotó ke sivi honau ʻalungá’ pea feinga ke ʻave ʻa e lāngilangí kia Sihova. Pea ʻe ʻiate kinautolu leva ʻa Sihova.—Hak. 2:3, 4; 1:7, 8, 13; Fili. 3:13, 14; Loma 8:31.
15 ʻI heʻenau hoko pē ʻo femoʻuekina ʻi he ngāue he temipalé, naʻe ʻofaʻi ʻa e kau Siú ʻe Sihova, pea naʻa nau lakalakaimonū. Naʻe mole atu ai ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá. Naʻe fakahoko ʻa e ngāué ʻi he taimi lelei. Ko e ngāue taʻemanavahē mo faivelenga kia Sihová ʻe fakapaleʻi maʻu pē. Ko e ngaahi faingataʻá, moʻoni pe ʻi he fakakaukaú, ʻe lava ke ikuʻi ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e tui loto-toʻa. Ko e talangofua ki he “folofola ʻa Sihova” ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi ola.—Hak. 1:1.
16 Fēfē ʻa e kikite ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘lulu ʻa e langí, mo e mamaní’? ʻOku ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kaunga ʻo e Hakeai 2:6 ʻi he ngaahi leá ni: “Ka ʻi he taimi ni kuo ne [ʻOtuá] talaʻofa ʻo pehe, ʻOku toe tuʻo taha pe ʻeku lulu, ʻa ia ʻe ʻikai fai ki mamani pe, ka ki he langi foki. Pea ko eni ko e lea ko ia, ʻOku toe tuʻo taha pe, ʻoku ne fakaha ʻa e ʻave ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lūlūʻi, he ko e ngaahi meʻa kuo ngaohi; koeʻuhiā ke tuʻu ai pe ʻa e ngaahi meʻa mataʻelūlūʻi. Ko ia ko e meʻa ʻi heʻetau maʻu ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai faʻa lūlūʻi, ke tau fakafetaʻi muʻa, pea ke tau fai ai ki he ʻOtua ha ngaue te ne hohóʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe. He ko hotau ʻOtua ko e afi fakaʻauha.” (Hep. 12:26-29) ʻOku fakahaaʻi ʻe Hākeai ko e luluʻí koeʻuhi ke ‘fulihi ʻa e taloni ʻo e ngaahi puleʻangá, pea fakaʻauha ʻa e malohinga ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e ngaahi kakaí.’ (Hak. 2:21, 22) ʻI he lave ki he kikité, ʻoku lea ʻa Paula, ʻi he faikehekehe, ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá “ʻa ia ʻe ʻikai faʻa lūlūʻi.” ʻI he fakakaukauloto atu ki he ʻamanaki ko eni ʻo e Puleʻangá, tau hoko leva ʻo ‘lototoʻa pea ngaue,’ ʻi hono fai ʻa e ngāue toputapu ʻa e ʻOtuá. Ke tau manatuʻi foki, ki muʻa ke fulihi ʻe Sihova ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa mahuʻinga ke ueʻi hake pea ke haʻu meiate kinautolu ke haó: “‘Te u luluʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoa mei he puleʻanga kotoa pē; pea te u fakafonu ʻa e falé ni ʻaki ʻa e lāngilangi,’ ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau.”—2:4, 7, NW.