LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi07 p. 31-32
  • Tohi Tohi Tapu Fika 39​—Malakai

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 39​—Malakai
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
bsi07 p. 31-32

Tohi Tohi Tapu Fika 39​—Malakai

Tokotaha-Tohí: Malakai

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema

Kakato Hono Tohí: Hili ʻa e 443 K.M.

KO HAI ʻa Malakai? ʻOku ʻikai ha foʻi moʻoniʻi meʻa ʻe taha ʻoku lēkooti fekauʻaki mo hono laine tukufakaholó pe ko hono hisitōlia fakafoʻituituí. Kae kehe, mei he tefito ʻo ʻene kikité, ʻoku mātuʻaki mahino naʻá ne faivelenga ʻaupito ʻi heʻene līʻoa kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻi hono pouaki ʻa Hono huafá mo e lotu maʻá, pea naʻá ne ongoʻi ʻita lahi ki he faʻahinga ʻa ia naʻa nau taku ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá ka naʻa nau tokanga pē kiate kinautolú. Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku lave tuʻo 48 ki ai ʻi he ngaahi vahe ʻe fā ʻo ʻene kikité.

2 Ko hono hingoá ʻi he faka-Hepeluú ko e Mal·ʼa·khiʹ, ʻa ia ʻoku ʻuhingá nai “Ko ʻEku Talafekau.” Ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu faka-Hepeluú, ko e Septuagint, pea mo e fakahokohoko totonu ʻo e ngaahi tohí ʻoku nau fokotuʻu kotoa ʻa Malakai ʻo fakamuimui taha ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku taku ko e kau palōfita iiki ʻe toko 12. Fakatatau ki he talatukufakaholo ʻo e Sinakoke Lahí, naʻá ne moʻui ʻi he hili ʻa e ongo palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá pea ko ha toʻumeʻa ia ʻo Nehemaia.

3 Naʻe hiki ʻanefē ʻa e kikité? Naʻe ʻi he lolotonga ia ʻa e pule ʻa ha kōvana, ʻa ia ʻoku fokotuʻu ai ia ki he taimi ʻo hono toe fakafoʻou ʻo Selusalema ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo hono fakalala ʻo Siutá. (Mal. 1:8) Ka ko e kōvana fē? Koeʻuhi ko e ngāue temipalé ʻoku fakahaaʻi ʻo ʻikai ha lave ki he langa ʻo e temipalé, kuo pau pē naʻe ʻi he hili ʻa e taimi ʻo Kōvana Seluipēpelí, ʻa ia ko e lolotonga ʻo hono tuʻunga pulé naʻe fakaʻosi ai ʻa e temipalé. ʻOku ʻi ai ha kōvana pē taha ʻi he vahaʻa taimi ko ení ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú, pea ko Nehemaia. ʻOku feʻunga ʻa e kikité mo e taimi ʻo Nehemaiá? ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻi he tohi Malakaí ʻo fekauʻaki mo e toe langa ʻo Selusalema mo hono ʻaá, ʻa ia ʻokú ne toʻo ai ʻa e konga ki muʻa ʻo e tuʻunga kōvana ʻo Nehemaiá. Kae kehe, ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki fekauʻaki mo e ngāuekoviʻaki ʻa e tuʻunga taulaʻeikí, ʻo fakafehokotaki ai ʻa e tohi Malakaí mo e tuʻunga naʻe hoko ʻi he taimi naʻe haʻu tuʻo ua ai ʻa Nehemaia ki Selusalemá, ʻo hoko atu ai ʻa hono toe ui ki Pāpilone ʻe ʻAtasease ʻi he 443 K.M., ko e taʻu ia hono 32 ʻo ʻene pule fakatuʻí. (Mal. 2:1; Nehe. 13:6) Ko e ngaahi kupu meimei tatau ʻi he tohi Malakaí mo e Nehemaiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku kaunga ʻa e kikité ki he taimi tefito ko ení.​—Mal. 2:​4-8, 11, 12​—Nehe. 13:​11, 15, 23-26; Mal. 3:​8-10​—Nehe. 13:​10-12.

4 Ko e tohi Malakaí kuo tali maʻu pē ia ʻe he kau Siú ʻoku alafalalaʻanga. Ko e ngaahi hiki lea mei ai ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko hano konga lahi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono ngaahi fakahoko ʻo e kikite ʻi aí, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko e tohi Malakaí naʻe fakamānavaʻi pea ko e konga ia ʻo e ngaahi tohi ʻoku kau ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané.​—Mal. 1:​2, 3​—Loma 9:13; Mal. 3:1​—Mt. 11:10 mo e Luke 1:76 mo e Lk 7:27; Mal. 4:​5, 6​—Mt. 11:14 mo e Mt. 17:​10-13, Mk. 9:​11-13 mo e Luke 1:17.

5 ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa Malakaí ko e faivelenga mo e loto-māfana fakalotu naʻe langaʻi ʻe he ongo palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ʻi he taimi ʻo hono toe langa ʻo e temipalé naʻe mole atu ia. Naʻe hoko ʻa e kau taulaʻeikí ʻo taʻetokanga, loto-hīkisia mo fiemāʻoniʻoni. Naʻe hoko ʻa e ngaahi ngāue he temipalé ko ha manukiaʻanga. Naʻe liʻaki ʻa e ngaahi vahe hongofulú mo e ngaahi feilaulaú koeʻuhi ko ha ongoʻi naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi ʻIsileli. Naʻe ʻikai ke fakahoko ʻa e ngaahi ʻamanaki naʻe fakatefito ʻia Seluipēpelí, pea ʻi he kehe mei he ngaahi fakatuʻotuʻa ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ke hoko mai ʻa e Mīsaiá. Naʻe tōlalo ʻaupito ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kau Siú. Ko e hā ʻa e makatuʻunga naʻe ʻi ai ki he loto-toʻá mo e ʻamanakí? Naʻe lava fēfē ke ʻai ke lāuʻilo ʻa e kakaí ki honau tuʻunga totonú pea ke fakaʻaaki ke nau toe foki ki he māʻoniʻoní? Naʻe tokonaki mai ʻe he kikite ʻa Malakaí ʻa e talí.

6 Ko e sīpinga tohi ʻa Malakaí ʻoku hangatonu mo mālohi. Naʻá ne ʻuluaki fakahaaʻi ʻa e fokotuʻú pea toki tali ʻa e ngaahi fakafepaki ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻokú ne lea ki aí. Naʻe faifai pē ʻo ne toe fakahaaʻi mālohi ʻa ʻene muʻaki fokotuʻú. ʻOku tānaki atu ʻe he meʻá ni ʻa e mālohi mo e tuʻunga longomoʻui ki heʻene fakaʻuhingá. ʻI he ʻikai ʻi he tuʻunga pōtoʻi lea lahí, ʻokú ne ngāueʻaki ha sīpinga fakaʻuhinga vave mo mālohi.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

13 Ko e tohi Malakaí ʻoku tokoni ia ki hono mahinoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻealaliliu pea mo e ʻofa mohu meesi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he kamatá, ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova ki hono kakaí ʻa “Sekope.” Naʻá ne talaki ki he ngaahi foha ʻo Sēkopé: “Ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu.” Neongo ʻa ʻenau mātuʻaki fulikivanú, naʻá ne mateuteu ke foki ki hono kakaí kapau naʻa nau foki ange kiate ia. Ko ha ʻOtua faimeesi moʻoni! (Mal. 1:2; 3:​6, 7; Loma 11:28; Eki. 34:​6, 7) Fakafou ʻia Malakai, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sihova ko e loungutu ʻo e taulaʻeikí “ke tauhi ʻa e ʻilo.” Ko e faʻahinga kotoa ʻoku tuku ki ai ʻa hono akoʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke nau tokanga ki he poini ko ení, ʻo fakapapauʻi ko e ʻilo totonú ʻoku nau tuku atú. (Mal. 2:7; Fili. 1:​9-11; fakafehoanaki mo e Semisi 3:1.) ʻOku ʻikai ke makātakiʻi ʻe Sihova ʻa e kau mālualoí, ʻa e faʻahinga ʻoku nau feinga ke pehē “ʻilonga ha taha ʻoku faikovi, ʻoku hoifua ai ʻa e finangalo ʻo Sihova.” ʻOku ʻikai totonu ke fakakaukau ha taha ʻe lava ke ne kākaaʻi ʻa Sihova ʻaki hono fai ha foaki fakangalingali pē ki he Tuʻi lahi ko ení. (Mal. 2:17; 1:14; Kol. 3:​23, 24) ʻE hoko ʻa Sihova ko ha fakamoʻoni vave ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau maumauʻi ʻa ʻene ngaahi lao mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní; ʻe ʻikai lava ke ʻamanekina ʻe ha taha ʻe tōʻonga fulikivanu pea te ne hao. ʻE fakamāuʻi kinautolu ʻe Sihova. (Mal. 3:5; Hep. 10:​30, 31) ʻE lava ke fakapapauʻi kakato ʻe he māʻoniʻoní ʻe manatuʻi ʻe Sihova ʻenau ngaahi ngāué pea fakapaleʻi kinautolu. ʻOku totonu ke nau tokanga ki he Lao ʻa Mōsesé, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú, he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻa ia ʻoku fakahoko ʻiate ia.​—Mal. 3:16; 4:4; Luke 24:​44, 45.

14 ʻI he tuʻunga ko e tohi fakamuimui ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu fakamānavaʻi Faka-Hepeluú, ʻoku fakahaaʻi ʻe Malakai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko takatakai ʻi he haʻu ʻa e Mīsaiá, ʻa ia ko ʻene hā laka hake he senituli ʻe fā ki mui aí naʻe tokonaki mai ai ʻa e ʻuhinga ki hono tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Malakai 3:​1, naʻe folofola ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú ʻo pehē: “Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻeku talafekau ke ne teuteu ʻa e hala ʻi hoku ʻao.” ʻI he lea ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻí, ko e taʻumotuʻa ko Sākalaiá naʻá ne fakahaaʻi naʻe ʻi ai hono fakahoko ʻo e meʻá ni ʻi hono fohá, ʻa Sione Papitaiso. (Luke 1:76) Naʻe fakapapauʻi eni ʻe Sīsū Kalaisi, ʻi heʻene fakahaaʻi ʻi he taimi tatau: “Oku ikai tubu ha toko taha lahi hake ia Jone koe Babitaiso iate kinautolu kuo fanauʻi e he fefine: ka ko ia oku jii taha be i he buleaga oe lagi oku lahi ia iate ia.” Naʻe fekauʻi mai ʻa Sione, hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Malakaí, ke ‘ne teuteu ʻa e halá,’ ko ia ai, naʻe ʻikai te ne ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe fai ki ai ki mui ʻe Sīsū ha fuakava ki ha Puleʻangá.​—Mt. 11:​7-12, PM; Luke 7:​27, 28; 22:​28-30.

15 ʻI he Malakai 4:​5, 6 leva, naʻe talaʻofa ai ʻa Sihova: “Ko au eni ʻoku ou teu fekau atu ʻa e palofita ko Ilaisia.” Ko hai ʻa e “Ilaisia” ko ení? Naʻe fakatou ngāueʻaki ʻe Sīsū pea mo e ʻāngelo naʻe hā kia Sākalaiá ʻa e ngaahi leá ni kia Sione Papitaiso, ʻo fakahaaʻi ai ko ia ʻa e tokotaha ke ne “toe fokotuʻu ʻa e ngāhi meʻa” pea “ke teuʻi maʻa e ʻEiki ʻa e kakai ne tokonaki” ke nau tali ʻa e Mīsaiá. Kae kehe, ʻoku toe pehē ʻe Malakai ko “Ilaisia” ʻa e fakamelomelo ʻo e “ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu,” ʻo fakahaaʻi ai ha fakahoko ʻoku kei ʻi he kahaʻú ʻi ha ʻaho ʻo e fakamaau.​—Mt. 17:11; Luke 1:17; Mt. 11:14; Mk. 9:12.

16 ʻI he fakatuʻotuʻa atu ki he ʻaho ko iá, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau taú: “Mei he hopoʻangalaʻa ʻo aʻu ki hono toʻanga, ʻoku fotu hoku hingoa ʻi he ngaahi puleʻanga. . . . he ko e tuʻi lahi au . . . pea ko hoku hingoa ʻoku manavahēʻia ʻi he ngaahi puleʻanga.” Manavahēʻia moʻoni! He ‘ko e ʻahó ʻokú ne ulo hange ha ngotoʻumú: pea ʻiloange ko e kau pauʻú, mo e kau nofo ke faikoví, te nau hoko ko e veve.’ Neongo ia, fiefiaā ka ko e faʻahinga ʻoku manavahē ki he huafa ʻo Sihová, he ʻe ‘hopo ʻa e Laʻa ʻo e Totonú, pea ʻoku ai ha faitoʻo ʻi hono ngaahi hueló’ kiate kinautolu. ʻOku fakahanga ʻa e meʻá ni ki he taimi fakafiefia ʻa ia ʻe fakamoʻui fakaʻaufuli ai ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e fāmili fakaetangatá—fakalaumālie, fakaeongo, fakaeʻatamai mo fakaesino. (Fkh. 21:​3, 4) ʻI he tuhu ki muʻa ki he ʻaho lāngilangiʻia mo faitāpuekina ko iá, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Malakai ke tau ʻaufuatō ʻi hono ʻoatu ʻetau foakí ki he fale ʻo Sihová: “Mou ahiahi ai au, oku behe e Jihova, oe gaahi kau tau, be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.”—Mal. 1:​11, 14; 4:​1, 2; 3:​10, PM.

17 Lolotonga ʻa e hokohoko atu ke fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e ‘taaʻi ʻa e fonuá ʻaki ʻa e malá,’ ko e tohi fakamuimui taha ko eni ʻa e kau Palōfitá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakatuʻamelie mo e fiefia ʻo fakatatau ki he ngaahi folofola ʻa Sihova ki hono kakaí: “Ko e ngaahi puleʻanga kotoa te nau lau kimoutolu ko e monuʻia: talaatu te mou hoko ko e fonua manaʻia.”—4:6; 3:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share