LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-1 p. 11-14
  • Tohi Tohi Tapu Fika 43​—Sione

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 43​—Sione
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
bsi08-1 p. 11-14

Tohi Tohi Tapu Fika 43​—Sione

Tokotaha-Tohí: ʻApositolo ko Sioné

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻEfesō pe ofi ai

Kakato Hono Tohí: 98 T.S. nai

Vahaʻa Taimi: Hili ʻa e talateu, 29–33 T.S.

KO E lēkooti Kōsipeli ʻa Mātiu, Maake mo Luké ne vilo takai ia ʻo laka hake he taʻu ʻe 30 pea naʻe hoko ʻo koloaʻaki ia ʻe he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí ko e ngaahi tohi ʻa e kau tangata naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní. ʻI he taimi ko ení, ʻi he ofi ke ngata ʻa e senitulí pea holo ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ne nau ʻia Sīsuú, ʻoku pau ne malanga hake leva ai ʻa e fehuʻi, Naʻe kei toe ha meʻa ke talaki? Ne kei ʻi ai ha taha ʻa ia ʻe lava mei heʻene manatu fakafoʻituituí, ke ne fakakakato ʻa e ngaahi fakaikiiki mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú? ʻIo, naʻe ʻi ai. Ko e taʻumotuʻa ko Sioné naʻe faitāpuekina makehe ia ʻi heʻene feohi mo Sīsuú. ʻOku hangehangē naʻá ne ʻi he lotolotonga ʻo e muʻaki kau ākonga ʻa Sione Papitaiso naʻe fakafeʻiloaki ki he Lami ʻa e ʻOtuá pea ko e taha ia ʻo e ʻuluaki toko fā naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ke kau taimi-kakato mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Sione 1:​35-39; Mk. 1:​16-20) Naʻá ne hokohoko atu ʻi he feohi fekoekoeʻi mo Sīsū ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú pea ko e ākonga ia “naʻe ʻofa ai ʻa Sīsū” ʻa ia naʻá ne tokoto ʻo faʻaki ki he fatafata ʻo Sīsuú ʻi he Pāsova fakaʻosí. (Sione 13:23; Mt. 17:1; Mk. 5:37; 14:33) Naʻá ne ʻi ai ʻi he hoko fakamamahi ʻo e tautea maté, ʻa ia naʻe tuku ai kiate ia ʻe Sīsū ke ne tokangaʻi ʻa ʻEne faʻē fakakakanó, pea ko ia naʻe lele fakalaka ʻia Pita ʻi heʻena fakavave ki he fonualotó ke vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻo pehē kuo toetuʻu ʻa Sīsuú.​—Sione 19:​26, 27; 20:​2-4.

2 ʻI he motuʻa aʻuaʻu ʻo meimei taʻu ʻe 70 ʻi he ngāue fakafaifekau longomoʻuí fakataha mo e ngaahi vīsone mo e fakalaulauloto ʻi hono tuku pōpula tokotaha ki mui ʻi he motu ko Pātimosí, naʻe mateuteu lelei ai ʻa Sione ke ne tohi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakamahuʻingaʻi fuoloa ʻi hono lotó. Naʻe fakaivia he taimi ko ení ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa hono ʻatamaí ke ne manatuʻi pea hiki ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi lea mahuʻinga mo foaki-moʻui ko iá koeʻuhi ke hoko ai ʻa e tokotaha taki taha ʻokú ne laú ʻo ‘tui ko Sisū ko e Misaia ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá: pea ʻi he tuí ke ne maʻu moʻui ai ʻi he huafa ʻo Sīsuú.’—20:31.

3 Ko e kau Kalisitiane ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli hono uá naʻa nau tali ko Sione ʻa e tokotaha-tohi ʻo e fakamatalá ni pea toe vakai ki he tohí ni ko ha konga taʻetoefehuʻia ʻo e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí. Ko Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, ʻIleniasi, Tetuliane, mo ʻOliseni, ko kinautolu kotoa ne nau ʻi he konga ki mui ʻo e senituli hono uá mo e konga ki muʻa ʻo e senituli hono tolú, ʻoku nau fakamoʻoni ko Sione ʻa e tokotaha-tohí. ʻIkai ngata aí, ko e fakamoʻoni lahi ʻi loto ko Sione ʻa e tokotaha-tohí ʻoku maʻu ia ʻi he tohí tonu. ʻOku hā mahino ko e faʻu-tohí ko ha Siu pea naʻá ne maheni lelei mo e tōʻonga ʻa e kau Siú mo honau fonuá. (2:6; 4:5; 5:2; 10:​22, 23) Ko e fakafoʻituitui tonu ʻa e fakamatalá ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ko ha ʻapositolo pē ia ka ko e taha ia ʻi loto ʻi he siakale ʻo e toko tolu​—ko Pita, Sēmisi mo Sione—ʻa ia naʻa nau ō fakataha mo Sīsū ki he ngaahi taimi makehe. (Mt. 17:1; Mk. 5:37; 14:33) ʻI he faʻahingá ni, ko Sēmisi (ʻa e foha ʻo Sēpetí) ʻoku ʻikai lava ke pehē ko ia naʻá ne tohí koeʻuhi naʻe tāmateʻi fakamaʻata ia ʻe Hēlota ʻAkilipa I ʻi he 44 T.S. nai, ʻi he taimi fuoloa ki muʻa ke hiki ʻa e tohí ni. (Ng. 12:2) ʻOku ʻikai lava ke pehē naʻe hiki ʻa e tohí ʻe Pita koeʻuhi he ʻoku lave ki ai fakataha mo e tokotaha-tohí ʻi he Sione 21:​20-24.

4 ʻI he ngaahi veesi fakaʻosi ko ení, ʻoku lave ai ki he tokotaha-tohí ko e ākonga “naʻe [ʻofa] ai ʻa Sisū,” ʻa ia ko e vēsí ni mo e ngaahi kupuʻi lea meimei tatau naʻe ngāueʻaki tuʻo lahi ia ʻi he lēkōtí, ka ʻoku ʻikai ʻaupito lave ai ki he hingoa ʻo e ʻapositolo ko Sioné. ʻOku hiki heni ʻa e lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia: “Kapau ko hoku loto ke nofo pe ia kaeʻoua ke u haʻu, ka he ʻoku ke kau ai?” (Sione 21:​20, 22) ʻOku fakahuʻunga heni ko e ākonga naʻe lave ki ai hení ʻe moʻui fuoloa ange ia ʻia Pita mo e kau ʻapositolo kehé. Ko e meʻá ni kotoa ʻoku feʻungamālie ia mo e ʻapositolo ko Sioné. ʻOku fakatupu tokanga he ko Sione, hili hono ʻoange ki ai ʻa e vīsone ʻi he tohi Fakahaá fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa Sīsuú, ʻokú ne fakaʻosiʻaki ʻa e kikite fakaofo ko iá ʻa e ngaahi lea “ʻEmeni. ʻEiki Sisu, ke ke haʻele mai.”—Fkh. 22:20.

5 Neongo ko e ʻū tohi tonu ʻa Sioné ʻoku ʻikai ke ʻomai ai ha fakamatala pau ki he meʻá ni, ʻoku fai ʻa e tui lahi naʻe tohi ʻe Sione ʻa ʻene Kōsipelí hili ʻene foki mei hono fakaheeʻi ki he motu ko Pātimosí. (Fkh. 1:9) Ko e ʻemipola Loma ko Neva, ʻi he 96-98 T.S., naʻá ne manatuʻi ʻa e tokolahi ʻa ia naʻe takiheeʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e pule ʻa e tokotaha ki muʻa ai, ko Tomitianí. Hili ʻene tohi ʻene Kōsipelí, ʻi he 98 T.S. nai, ʻoku ʻi ai ʻa e tui naʻe mate fiemālie ʻa Sione ʻi ʻEfesō ʻi he taʻu hono tolu ʻo ʻEmipola Talāsení, ʻi he 100 T.S.

6 ʻI he pehē ko ʻEfesō pe feituʻu ofi ki ai ʻa e feituʻu naʻe tohi aí, ko e faihisitōlia ko ʻIusepiasí (260-340 T.S. nai) ʻokú ne lave ki he pehē ʻe ʻIleniasi: “Ko Sione, ʻa e ākonga ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻe aʻu ʻo ne falala ki hono fatafatá, ko ia tonu naʻá ne toe ʻomai ʻa e kōsipelí, lolotonga ʻene nofo ʻi ʻEfesō ʻi ʻĒsiá.”a Ko e pehē naʻe hiki ko ia ʻa e tohí ʻi tuʻa Pālesitainé ʻoku poupouʻi ia ʻe he ngaahi lave lahi ki he kau fakafepaki kia Sīsuú ʻaki ʻa e kupuʻi lea fakalūkufua, ko e “haʻa Siu,” kae ʻikai ko e “kau Fālesi,” “kau taulaʻeiki lahi,” mo e hā fua. (Sione 1:19; 12:9) Pehē foki, ko e Tahi Kālelí ʻoku fakamatalaʻi ia ʻaki hono hingoa faka-Lomá, ko e Tahi ʻo Taipiliō. (6:1; 21:1) Koeʻuhi ko e faʻahinga ʻikai ko e Siú, ʻoku ʻomai ai ʻe Sione ʻa e ngaahi fakamatala tokoni lahi fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga faka-Siú. (6:4; 7:2; 11:55) Ko e feituʻu naʻe fakaheeʻi ia ki aí, ʻa Pātimosi, naʻe ofi ia ki ʻEfesō, pea ko ʻene maheni mo ʻEfesoó, pea pehē ki he ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻi ʻĒsia Mainá, ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he Fakahā vahe 2 mo e 3.

7 ʻOku tali ʻa e alafalalaʻanga ʻo e Kōsipeli ʻa Sioné ʻe he ngaahi maniusikilipi mahuʻinga naʻe maʻu ʻi he senituli hono 20. Ko e taha ʻo e meʻá ni ko ha kongokonga ʻo e Kōsipeli ʻa Sioné naʻe maʻu ʻi ʻIsipite, ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Papyrus Rylands 457 (P52), ʻoku ʻi ai ʻa e Sione 18:​31-33, 37, 38, pea kuo tauhi ia ʻi he Laipeli John Rylands, ʻi Manchester, ʻIngilani.b ʻI hono tali ʻa e talatukufakaholo ʻo e tuʻunga tohi ʻo Sioné ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí, naʻe pehē ai ʻe Sir Frederic Kenyon kuo mālōloó ʻi heʻene tohi The Bible and Modern Scholarship, 1949, peesi 21: “Ko ia neongo ʻene siʻisiʻí, ʻoku feʻunga ia ke fakamoʻoniʻi ai ko ha maniusikilipi ʻo e Kōsipelí ni naʻe vilo takai ia, ngalingali ʻi he vahefonua ʻIsipité ʻa ia naʻe maʻu aí, ʻi he vahaʻa taimi nai ʻo e 130-150 T.S. ʻI hono tuku ki ai naʻa mo ha taimi siʻisiʻi ki he vilo takai ʻa e tohí mei he feituʻu naʻe hiki aí, ʻe fakafoki ʻi he meʻá ni ʻa e ʻaho ʻo hono faʻú ʻo mātuʻaki ofi ki he ʻaho tukufakaholo ʻi he hongofuluʻi taʻu fakaʻosi ʻo e ʻuluaki senitulí ʻo ʻikai ai kei ʻi ai ha ʻuhinga ke fehuʻia ʻa e tonu ʻo e talatukufakaholó.”

8 Ko e Kōsipeli ʻa Sioné ʻoku mālie ʻa hono talateú, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa Folofola, ʻa ia naʻe “ʻi he kamataʻanga, ʻo feangai mo e ʻOtua,” ko e Tokotaha ia naʻe hoko mai ai ʻa e meʻa kotoa pē. (1:2) Hili hono ʻai ke ʻiloa ʻa e vahaʻangatae mahuʻinga ʻi he vahaʻa ʻo e Tamaí mo e ʻAló, ʻoku kamata fakamatalaʻi pōtoʻi ʻe Sione ʻa e ngaahi ngāue mo e malanga ʻa Sīsuú, tautefito mei he vakai ki he ʻofa fekoekoeʻi ʻokú ne haʻi fāʻūtaha ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he fokotuʻutuʻu lahi ʻa e ʻOtuá. Ko e talanoa ko eni ki he moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻoku lele ia ʻi he vahaʻa taimi ʻo e 29-33 T.S., pea ʻoku lave fakalelei ai ki he Pāsova ʻe fā naʻe maʻu ʻe Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo tokonaki mai ai ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻotu fakamoʻoni ko ʻene ngāue fakafaifekaú naʻe taʻu ʻe tolu mo e konga ʻa hono lōloá. Ko e tolu ai ʻoku lave hangatonu ki ai ko e ngaahi Pāsova. (2:13; 6:4; 12:1; 13:1) Ko e taha ʻo kinautolu ʻoku lave ki ai ʻo pehē ko ha “katoanga ʻa haʻa Siu” ka ʻoku fokotuʻu ia ʻe he potutohí ʻi he taimi nounou hili ʻa e pehē ʻe Sīsū naʻe “toe fa ʻa e mahina, pea hoko ʻa e ututaʻu” ʻo fakahaaʻi ai ko e kātoangá ko e Pāsova, ʻa ia naʻe fai ʻi he kamataʻanga nai ʻo e utu-taʻú.—4:35; 5:1.c

9 Ko e ongoongo lelei “ʻi hono tohi ʻe Sione” ko e lahi aí ko e tānaki mai; ko e peseti ʻe 92 ko e fakamatala foʻou ʻoku ʻikai kau ia ʻi he Kōsipeli ʻe tolu kehé. Naʻa mo ia, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻe Sione ʻa e ngaahi lea: “ʻOku ʻi ai mo e ngaahi meʻa lahi ne fai ʻe Sisu; ʻa ia ka ne tohi taki taha, ʻoku te pehe, naʻa mo māmani ʻe ʻikai hao ai ʻa e ngaahi tohi ʻe fai.”—21:25.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

30 ʻI he mālohi ʻene hangatonú pea fakatuipau ʻene fakahaaʻi ofi mo fakalotomāfana ʻa Folofolá, ʻa ia naʻe hoko ko Kalaisí, ko e ongoongo lelei “ʻi hono tohi ʻe Sione” ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ha vakai ofi ʻaupito ki he ʻAlo pani ko eni ʻo e ʻOtuá ʻi he lea pea ʻi he ngāue. Neongo ko e sīpinga tohi mo e lea ʻa Sioné ʻoku faingofua, ʻo fakaʻilongaʻi ai ia ko ha tangata ‘taʻe kolisi, pea taʻe maʻu tuʻunga,’ ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻunga mālohi fakaʻulia ʻi heʻene leá. (Ng. 4:13) Ko ʻene Kōsipelí ʻoku mahiki ia ki hono tumutumú ʻi hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ʻofa fekoekoeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e Tamaí mo e ʻAló, pea pehē ki he vahaʻangatae faitāpuekina mo ʻofa ʻoku maʻu ʻi he fāʻūtaha mo kinauá. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sione ʻa e ongo foʻi lea ko e “ʻofa” mo e “naʻe ʻofa” ʻo tuʻo lahi ange ia ʻi hono fakatahaʻi ʻa e ngaahi Kōsipeli ʻe tolu kehé.

31 ʻI he kamataʻangá ko ha vahaʻangatae lāngilangiʻia moʻoni ia naʻe ʻi he vahaʻa ʻo Folofola mo e ʻOtuá, ʻa e Tamaí! ʻI he tataki ʻa e ʻOtuá “naʻe hoko ʻa Folofola ko e kakano; ʻo ne fokotuʻu hono tapanekale ʻi hotau lotolotonga, pea naʻa tau mamata ki hono Sikaina (ko ha langilangi naʻe taau mo ha ʻalo-tofu-pe-taha kuo haʻu mei heʻene tamai,)—ta ʻoku ne fonu ʻi he kelesi mo e moʻoni.” (Sione 1:14) Pea ʻi he kotoa ʻo e fakamatala ʻa Sioné, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū ʻa hono vahaʻangataé ko e vahaʻangatae anganofo ʻi he talangofua taʻetoefehuʻia ki he finangalo ʻo e Tamaí. (4:34; 5:​19, 30; 7:16; 10:​29, 30; 11:​41, 42; 12:​27, 49, 50; 14:10) Ko ʻene fakamatalaʻi ʻo e vahaʻangatae fekoekoeʻi ko ení ʻoku aʻu ia ki hono tumutumu lāngilangiʻiá ʻi he lotu fakaueʻiloto kuo hiki ʻi he Sione vahe 17, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ki heʻene Tamaí kuó ne fakaʻosi ʻa e ngāue naʻá Ne ʻoange kiate ia ke ne fai ʻi he māmaní pea tānaki atu ki ai: “Pea ko eni, ʻalā Tamai, ke ke fakalangilangiʻi au ʻe koe, he fakataha mo e ʻAfiona, ʻaki ʻa e langilangi naʻa ku maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa mamani ʻi heʻeku feangai mo ko e.”—17:5.

32 Fēfē ʻa e vahaʻangatae ʻo Sīsū mo ʻene kau ākongá? Ko e ngafa ʻo Sīsū ko e fouʻanga pē ia ʻe taha ʻa ia ʻoku fakaaʻu mai ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he faʻahingá ni pea ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku hokohoko atu ʻa hono fakamuʻomuʻá. (14:​13, 14; 15:16; 16:​23, 24) ʻOku lave kiate ia ko e “Lami ʻa e ʻOtua,” “ko e Mā ʻo e Moʻui,” “ko e Maama ʻo Māmani,” “ko e Tauhi Lelei,” “ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui” “ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui” pea mo e “vaine moʻonia.” (1:29; 6:35; 8:12; 10:11; 11:25; 14:6; 15:1) Ko e talanoa fakatātā ko eni fekauʻaki mo e “vaine moʻonia” ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fāʻūtaha fakaofo ʻoku hoko ʻo ʻikai ʻi he vahaʻa pē ʻo hono kau muimui moʻoní pea mo iá kae pehē foki mo e Tamaí. ʻI heʻenau fua lahí, te nau fakalāngilangiʻi ai ʻa e Tamaí. “Hangē ko e ʻofaʻi au ʻe he Tamai, kuo pehē ʻeku ʻofaʻi kimoutolu: mou nofo maʻu ʻi he ʻofa ko ia aʻaku,” ko e akonaki ia ʻa Sīsuú.—15:9.

33 Pea he tōtōivi moʻoni ko ʻene lotu kia Sihova ke lava ʻo hoko ʻa e faʻahinga ʻofeiná ni kotoa, pea pehē ‘foki kiate kinautolu ʻe tui pikitai kiate ia ko e meʻa ʻi he ʻenau malangá,’ ʻo taha mo ʻene Tamaí pea mo ia tonu, ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he folofola ʻo e moʻoní! Ko e moʻoni, ko e taumuʻa fakakātoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú ʻoku fakahaaʻi mālie ia ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻo ʻene lotu ki heʻene Tamaí: “Kuo u fakaʻilo kiate kinautolu ho huafa, ʻio, pea te u fakaʻilo pē: koeʻuhi ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻofa kuo ke ʻofa ʻaki kiate au, pea ke u ʻiate kinautolu foki mo au.”​—17:​20, 26.

34 Neongo naʻe tuku ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ʻi he māmaní, naʻe ʻikai te ne tuku kinautolu ʻo ʻikai ha tokoni, “ko e Laumālie ʻo e Moʻoni.” ʻIkai ngata aí, naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻa e akonaki taimi tonu ki honau vahaʻangatae mo e māmaní, ʻo fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e founga ke ikuna ai ʻi he tuʻunga “ko e fanau ʻa e maama.” (14:​16, 17; 3:​19-21; 12:36) “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku akonaki, ko ʻeku kau ako moʻoni kimoutolu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “pea ʻe faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.” ʻI hono kehé, naʻá ne pehē ki he ngaahi foha ʻo e fakapoʻulí: “Ko e tamai kuo mou tupu mei ai ko e Tevolo, pea ko e ngaahi manako ʻo hoʻomou tamai ʻoku mou loto ke fai. . . . naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni, koeʻuhiā ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia.” Tau fakapapauʻi leva ke tuʻumaʻu ʻi he moʻoní, ʻio, ke “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni [ʻetau] lotu ki he Tamai,” pea ke maʻu ʻa e mālohi mei he ngaahi lea ʻa Sīsū: “Loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.”​—8:​31, 32, 44; 4:23; 16:33.

35 Ko e meʻá ni kotoa ʻoku ʻi ai foki ʻene felāveʻi mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū ʻi hono fakamāuʻí: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni: ka ne ʻo e maama ko eni ʻa hoku puleʻanga, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻofisa ke taʻofi hoku tukuange ki haʻa Siu: ka ko eni, ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.” Pea ʻi he tali ki he fehuʻi ʻa Pailató, naʻá ne pehē: “Ko ia pe ʻoku ke meʻā: ko e tuʻi au. Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai au, pea ko e meʻa ko ia kuo u haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakahāʻi ʻa e moʻoni. Ko ia kotoa pe ʻoku ʻo e moʻoni ʻoku ne tokanga ki hoku leʻo.” (18:​36, 37) ʻOku fiefia moʻoni ʻa kinautolu ʻoku fanongo pea ʻoku nau “fanauʻi foʻou” ke “hu ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtua” fakataha mo e Tuʻí. He fiefia ē ka ko e “fanga sipi kehe” ʻoku nau fanongo ki he leʻo ʻo e Tuʻi-Tauhi-Sipi ko ení pea nau maʻu ʻa e moʻuí. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke houngaʻia ai ʻi he tokonaki mai ʻa e Kōsipeli ʻa Sioné, he naʻe tohí “koeʻuhi ke mou tui ko Sisū ko e Misaia ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua: pea ʻi hoʻomou tui ke mou maʻu moʻui ʻi hono huafa.”​—3:​3, 5; 10:16; 20:31.

[Fakamatala ʻi lalo]

a The Ecclesiastical History, ʻIusepiasi, V, VIII, 4.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 323.

c Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 57-8.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share