Tohi Tohi Tapu Fika 44—Ngāue
Tokotaha-Tohí: Luke
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Loma
Kakato Hono Tohí: 61 T.S. nai
Vahaʻa Taimi: 33–61 T.S. nai
ʻI HE tohi hono 42 ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí, ʻoku ʻomai ai ʻe Luke ha fakamatala ʻoku kāpui ai ʻa e moʻui, ngāue mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū mo hono kau muimuí ʻo aʻu ki he taimi ʻo e hāʻele hake ʻa Sīsuú. Ko e lēkooti fakahisitōlia ʻo e tohi hono 44 ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ko e Ngāue ʻa e Kau ʻApositoló, ʻoku hoko atu ai ʻa e hisitōlia ʻo e muʻaki lotu faka-Kalisitiané ʻaki hono fakamatalaʻi ʻa hono fokotuʻu ʻo e fakatahaʻangá tupu mei he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻOku toe fakamatala ai ki he fakalahi atu ʻo e faifakamoʻoní, ʻuluakí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú pea hoko atu ai ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa. Ko e konga lahi ange ʻo e fakamatala ʻi he ʻuluaki vahe ʻe 12 ʻoku kāpui ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa Pitá, pea ko e toenga vahe ʻe 16, ko e ngaahi ngāue ia ʻa Paulá. Naʻe feohi fekoekoeʻi ʻa Luke mo Paula, ʻo ne ʻalu fakataha mo ia ʻi heʻene ngaahi fononga lahi.
2 Ko e tohí ʻoku fai ia kia Tiofilusi. Koeʻuhi ʻoku lave ki ai ko e tokotaha “lelei,” ʻoku malava ke pehē naʻá ne maʻu ha tuʻunga fakapuleʻanga, pe ko hano fakahaaʻi pē nai ia ʻo ha tuʻunga māʻolunga. (Luke 1:3, PM) ʻOku ʻomai ʻi he fakamatalá ha lēkooti fakahisitōlia totonu fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo ʻene tupú. ʻOku kamata ia ʻaki ʻa e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá hili ʻa ʻene toetuʻú pea toki lēkooti leva ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e vahaʻa taimi 33 ki he 61 T.S. nai, ʻo kāpui ai fakafuofua ki he taʻu fakakātoa ʻe 28.
3 Mei he kuonga muʻá ko e tokotaha-tohi ʻo e Kōsipeli ʻa Luké ʻoku ʻi ai ʻa e tui ko ia naʻá ne tohi ʻa e tohi Ngāué. Ko e ongo tohí fakatouʻosi naʻe fai ia kia Tiofilusi. ʻI he toe leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakaʻosi ʻo ʻene Kōsipelí ʻi he ngaahi veesi kamata ʻo e tohi Ngāué, ʻoku fakatahaʻi ai ʻe Luke ʻa e ongo fakamatalá ko e tohi ʻa e faʻu-tohi tatau. ʻOku hā naʻe fakakakato ʻe Luke ʻa e tohi Ngāué ʻi he 61 T.S. nai, ngalingali ʻi he ofi ke ʻosi ʻo haʻane nofo taʻu ua ʻi Loma lolotonga ʻene feohi mo e ʻapositolo ko Paulá. Koeʻuhi ʻoku lēkooti ai ʻa e ngaahi meʻá ʻo aʻu mai ki he taʻu ko iá, heʻikai lava ke kakato hono hikí ki muʻa ange, pea ko ʻene tuku ʻo taʻefakapapauʻi ʻa e tangi ʻa Paula kia Sisá ʻoku fakahaaʻi ai naʻe kakato ia ʻi he taʻu ko iá.
4 Mei he kuonga muʻá, ne tali ai ʻa e tohi Ngāué ʻe he kau mataotao Tohi Tapú ʻoku kau ia ʻi he Tohi Tapú. Ko e ngaahi konga ʻo e tohí ʻoku maʻu ia ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi maniusikilipi pepailo motuʻa taha ʻoku kei maʻu ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, tautefito ki he Michigan Fika 1571 (P38) ʻo e senituli hono tolu pe fā T.S. mo e Chester Beatty Fika 1 (P45) ʻo e senituli hono tolú. Ko e ongo maniusikilipí ni ʻokú na fakatou fakahaaʻi ko e tohi Ngāué naʻe tufaki takai fakataha ia mo e ngaahi tohi kehe ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí pea ko ia ai ko e konga ia ʻo e katiloka ʻi ha taimi ki muʻa. Ko e tohi ʻa Luke ʻi he tohi Ngāué ʻoku tapua mai ai ʻa e tonu matematē fakaofo tatau mo ia kuo tau ʻosi fakatokangaʻi ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa ʻene Kōsipelí. Ko Sir William M. Ramsay ʻokú ne fakakalasi ʻa e tokotaha-tohi ʻo e tohi Ngāué ʻi he “haʻohaʻonga ʻo e kau faihisitōlia kalasi ʻuluakí,” pea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni ʻaki ʻene pehē: “Ko e tafaʻaki fika ʻuluaki mo mahuʻinga ʻo e faihisitōlia ʻiloá, ko e moʻoní. Ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí kuo pau ke alafalalaʻanga.”a
5 ʻI hono fakatātaaʻi ʻa e līpooti totonu ʻa ia ʻoku maeʻeeʻa lelei ʻi he ongo tohi ʻa Luké, ʻoku tau toʻo mai ai ʻa e lea ʻa Edwin Smith, ko e komanitā ʻo ha laulā manuao Pilitānia ʻi he Metiteleniané lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, ʻi heʻene tohi ʻi he makasini ko e Rudder, ʻi Maʻasi 1947: “Ko e ngaahi vaka he kuonga muʻá naʻe ʻikai fakaʻuli ia ʻo hangē ko e ngaahi vaka ko ia ʻi onopōní ʻaki ha lauʻi fohe pē taha naʻe fakamaʻu ki he fuʻu pou he taumulí, ka naʻe fakaʻuli ʻaki ʻa e ongo fuʻu fohe ʻaʻalo, ko e taha ʻi he tafaʻaki taki taha ʻo e taumulí; ko ia ʻoku lave ai ki ai ʻa Sā. Luke ʻi he fika palulalí. [Ng. 27:40] . . . Kuo mau sio ʻi heʻemau sivisiviʻí ko e fakamatala kotoa pē fekauʻaki mo e ngaahi ngaʻunu ʻa e vaká ni, mei he taimi naʻá ne mavahe ai mei Fair Havens ʻo aʻu ki heʻene tūʻuta he matātahi ʻi Mēlitá, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sā. Luké kuo fakapapauʻi mātuʻaki papau mo fakafiemālie ia ʻe he fakamoʻoni tauʻatāina mei tuʻa; pea ko ʻene ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e taimi naʻe ʻi tahi ai pē ʻa e vaká ʻoku ʻi ai ʻene felāveʻi mo e mamaʻo naʻá ne folauá; pea ko e fakaʻosí ko ʻene fakamatala fekauʻaki mo e feituʻu naʻe tūʻuta ki aí ʻoku fehoanakimālie ia mo e feituʻu ko iá. Ko e meʻa kotoa ko iá ʻoku hā mei ai naʻe fai moʻoni ʻe Luke ʻa e folau ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻí, pea ʻikai ngata aí ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻa ia tonu ko ha tangata ʻa ia ko ʻene ngaahi fakafuofuá mo e fakamatalá ʻoku lava ke vakai ki ai ʻoku alafalalaʻanga mo pau ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá.”b
6 Ko e ngaahi meʻa naʻe ʻilo ʻi he keli fakatotoló ʻoku toe fakapapauʻi ai ʻa e tonu ʻa e fakamatala ʻa Luké. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi keli ʻi ʻEfesoó kuo maʻu hake ai ʻa e temipale ʻo ʻĀtemisí pea pehē ki he falefaiva motuʻa ʻa ia naʻe fakamaveuveu ai ʻa e kau ʻEfesoó ki he ʻapositolo ko Paulá. (Ng. 19:27-41) Kuo maʻu ʻa e ngaahi tā tongitongi ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e tonu ʻo hono ngāueʻaki ʻe Luke ʻa e hingoa fakalakanga ko e “pulekolo” ʻi hono ngāueʻaki ki he kau ʻōfisa ʻi Tesalonaiká. (17:6, 8) ʻOku fakahaaʻi ʻi ha ongo tā tongitongi ʻi Mēlita naʻe toe tonu ʻa Luke ʻi heʻene lave kia Popilio ko e “pule” ʻo Mēlitá.—28:7.c
7 ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi lea kehekehe naʻe fai ʻe Pita, Sitīveni, Koliniusi, Tetulo, Paula, mo e niʻihi kehé, hangē ko ia naʻe lēkooti ʻe Luké, ʻoku kehekehe kotoa honau fakaleá mo honau faʻú. Naʻa mo e ngaahi lea ʻa Paulá, ʻi hono fai ʻi he ʻao ʻo e kau fanongo kehekehe, naʻe liliu ʻa hono fakaleá ke feʻunga mo e tuʻunga ko iá. ʻOku fakahaaʻi heni naʻe hiki ʻe Luke ʻa e meʻa pē naʻá ne fanongo tonu ki ai pe ko e meʻa naʻe fakamatala kiate ia ʻe ha kau sio tonu kehe. Ko Luké naʻe ʻikai ko ha tokotaha-tohi taʻemoʻoni ia.
8 ʻOku siʻi ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku ʻilo fekauʻaki mo e moʻui fakafoʻituitui ʻa Luké. Ko Luké tonu naʻe ʻikai ko ha ʻapositolo ia ka naʻá ne feohi mo e faʻahinga ko iá. (Luke 1:1-4) ʻI he tuʻunga ʻe tolu, ʻoku lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he hingoa ʻo Luké. (Kol. 4:10, 14; 2 Tim. 4:11; Filim. 24) Naʻe hokohoko feohi ia mo Paula ʻi ha ngaahi taʻu, ʻa ia naʻá ne ui ia “ko siʻi faitoʻo.” ʻOku ʻi ai ha feʻunuʻaki holo ʻi he fakamatalá ʻi he “nau” mo e “mau,” ʻo fakahaaʻi ai naʻe ʻia Paula ʻa Luke ʻi Taloasi lolotonga ʻa e fononga fakamisinale hono ua ʻa Paulá, ʻa ia naʻá ne nofo ai pē nai ʻi Filipai ʻo aʻu ki he toe foki ki ai ʻa Paula ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, pea naʻá ne toe fakataha ai mo Paula ʻo ne ʻalu mo ia ʻi heʻene fononga ki Loma ki he hopó.—Ng. 16:8, 10; 17:1; 20:4-6; 28:16.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
32 Ko e tohi Ngāué ʻoku tānaki mai ai ʻa e fakamoʻoni ki he fakamatala Kōsipelí ʻi hono fakapapauʻi ʻa e alafalalaʻanga mo e fakamānavaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻI he fakaofiofi mai ʻa e Penitekosí, naʻe lave ai ʻa Pita ki hono fakahoko ʻo e kikite ʻe ua ʻa ia “ne sinaki folofolaʻaki ʻe he Laumālie Maʻoniʻoni ʻi he fofonga ʻo Tevita, ʻo kau kia Siutasi.” (Ng. 1:16, 20; Sāme 69:25; 109:8) Naʻe toe tala ʻe Pita ki he fuʻu kakai ne ofo ʻi he Penitekosí ne nau sio tonu moʻoni ʻi he fakahoko ʻo e kikité: “Ko eni ia naʻe folofolaʻaki ʻi he palōfita ko Sioeli.”—Ng. 2:16-21; Sioeli 2:28-32; toe fakahoa ki he Ng. 2:25-28, 34, 35 mo e Sāme 16:8-11 pea mo e Sāme 110:1.
33 Ke fakatuipauʻi ha toe fuʻu kakai ʻi he tuʻa temipalé, naʻe toe lave ʻa Pita ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻo ʻuluaki lave kia Mōsese peá ne toki pehē: “Pea ko e kau palofita kotoa pe, fai meia Samiuela mo kinautolu naʻe hoko, ʻilonga a kinautolu naʻe lea naʻa nau fakamatala foki ki he ngaahi ʻaho ni.” Ki mui ai, ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí, naʻe lave ai Pita ki he Sāme 118:22 ʻi hono fakahaaʻi ko Kalaisí, ʻa e maka naʻa nau fakataleʻí, kuo hoko ia ko e “maka lahi ʻo e tuliki.” (Ng. 3:22-24; 4:11) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Filipe ki he ʻiunoke ʻItiopeá ʻa e anga hono fakahoko ʻo e kikite ʻi he Aisea 53:7, 8, pea ʻi hono fakamāmaʻi iá, naʻe kole anga-fakatōkilalo ai ʻa e tokotahá ni ke papitaiso. (Ng. 8:28-35) ʻI he founga tatau, heʻene lea kia Koliniusi fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe fakamoʻoni ai ʻa Pita: “ʻOku fakamatala ʻa e kau palōfita kotoa pē ki he toko taha ko ia.” (10:43) ʻI he taimi ne fai ai e fakakikihi fekauʻaki mo e kamú, naʻe poupouʻi ʻe Sēmisi ʻa ʻene filí ʻaki ʻene pehē: “Oku tatau mo ia ae lea ae kau balofita; o hage koia kuo tohi.” (15:15-18, PM) Naʻe falala ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he tuʻunga mafai tatau. (26:22; 28:23, 25-27) Ko hono tali lelei ʻe he kau ākongá mo ʻenau kau fanongó ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ko e konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakapapauʻi ai ʻa hono tali naʻe fakamānavaʻi ʻa e ngaahi tohi ko iá.
34 ʻOku ʻaonga lahi ʻa e tohi Ngāué ʻi hono fakahaaʻi ʻa e anga hono fokotuʻu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané mo e anga ʻene tupu ʻi he malumalu ʻo e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he kotoa ʻo e fakamatala fakaueʻiloto ko ení, ʻoku tau sio ai ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi he tupú, ko e loto-toʻa mo e fiefia ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, ko ʻenau tuʻu taʻefakavaivai ʻi he fehangahangai mo e fakatangá, mo ʻenau loto-lelei ke ngāue, hangē ko ia ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paula ʻi heʻene tali ʻa e ui ke kau ki he ngāue ʻi he fonua mulí pea ke ne ʻalu ki Masitōniá. (4:13, 31; 15:3; 5:28, 29; 8:4; 13:2-4; 16:9, 10) Ko e fakatahaʻanga Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai toe kehe, he ʻoku haʻi fakataha ia ʻi he ʻofa, fāʻūtaha mo e mahuʻingaʻia tatau ʻi heʻene talaki ʻa e “ngaahi meʻa lalahi ʻa e ʻOtua” ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní.—2:11, 17, 45; 4:34, 35; 11:27-30; 12:25.
35 Ko e tohi Ngāué ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga tofu pē ʻoku totonu ke fakahokoʻaki ʻa e ngāue faka-Kalisitiane ko hono fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko Paula tonu ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia, ʻi heʻene pehē: “Naʻe ʻikai te u taetae ha meʻa, kau fakahā pe mo akoʻaki kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea ʻi he fale taki taha.” Naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē: “ʻOu talatalatonu [pe faifakamoʻoni fakaʻāuliliki].” Ko e kaveinga ko eni ʻo e ‘faifakamoʻoni fakaʻāulilikí’ ʻokú ne ueʻi ʻetau tokangá ʻi he kotoa ʻo e tohí, pea ʻoku fakaeʻa fakaueʻiloto ia ʻi he ngaahi palakalafi fakaʻosí, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e līʻoa ʻaufuatō ʻa Paula ki heʻene malangá mo e faiakó, naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi haʻisia ʻi he pilīsoné, ʻi he ngaahi leá ni: “Pea ne fakamatala mo talatonu [pe fakamoʻoni fakaʻāuliliki] kiate kinautolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, ʻo ne ʻahiʻahi fakatuiʻi ki he ngaahi meʻa ʻoku kau kia Sisū, ʻo tefito ʻene lea ki he Lao ʻa Mosese mo e Tohi Palōfita fakatouʻosi; ʻo ne fai mei he hengihengi ki he poʻuli.” ʻOfa ke tau fāitaha ai pē ʻi heʻetau ngāue ʻo e Puleʻangá!—20:20, 21; 28:23; 2:40; 5:42; 26:22.
36 Ko e malanga ʻa Paula ki he kau ʻovasia mei ʻEfesoó ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki ʻaonga lahi ai ki he kau ʻovasia he ʻaho ní. Koeʻuhi ko e faʻahingá ni kuo fakanofo ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke nau ‘lamasi kinautolu, mo e fanga sipí kotoa,’ ʻo tauhi kinautolu ʻi he fakaalaala mo leʻohi kinautolu mei he fanga ulofi anga-fakamamahi ʻoku nau feinga ke keina kinautolú. ʻOku ʻikai ko ha fatongia maʻamaʻa eni! ʻOku fiemaʻu ʻa e kau ʻovasiá ke nau hanganaki ʻāʻā mo felangahakeʻaki ʻi he folofola ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻenau ngāue ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí, kuo pau ke nau “fakamanatu foki ki he folofola ʻa e ʻEiki ko Sīsū, ʻa siʻene meʻa mai, ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.”—20:17-35.
37 Ko e ngaahi malanga kehe ʻa Paulá ʻoku toe longomoʻui ia ʻi he fakamatala mahino fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Ko e fakatātaá, ko e fakaʻuhinga māʻolunga ko ia ʻo ʻene malanga ki he kau Sitoiko mo e kau ʻEpikuliō ʻi ʻAleopeikó. ʻOkú ne ʻuluaki lave ki he tā tongitongi ʻi he ʻōlitá, “Moʻo ha ʻOtua Teʻeki ʻIloa,” pea ngāueʻaki eni ko ʻene ʻuhinga ia ki hono fakamatalaʻi ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá, ko e ʻEiki ʻo hēvani mo māmani, ʻa ia naʻá ne ngaohi mei he tangata pē taha ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē, “talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.” ʻOkú ne lave leva ki he ngaahi lea ʻa ʻenau kau faʻu-māú, “He ko Hono hako foki ʻa kitautolu,” ʻi hono fakahāhā ʻa e ngali vale ke pehē naʻa nau tupu mai mei he ngaahi ʻaitoli taʻemoʻui ngaohi mei he koula, siliva pe maká. Ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi pōtoʻi ai ʻe Paula ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtua moʻuí. Ko ʻene ngaahi lea fakaʻosí pē ʻokú ne langaʻi hake ai ʻa e ʻīsiu ʻo e toetuʻú, pea naʻa mo e ngaahi lea ko iá ʻoku ʻikai te ne lave ai ki he hingoa ʻo Kalaisí. Naʻá ne ʻai ʻo mahino ʻa ʻene poini fekauʻaki mo e tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo e ʻOtua moʻoni pē tahá, pea ko hono olá naʻe hoko ai ʻo tui ʻa e niʻihi.—17:22-34.
38 Ko e tohi Ngāué ʻoku fakaʻaiʻai mai ai ʻa hono ako hokohoko mo tōtōivi ʻa e “folofola.” ʻI he ʻuluaki malanga ʻa Paula ʻi Pēleá, ko e kau Siu ʻi aí, koeʻuhi “naʻa nau tali loto lelei ʻaupito ʻa e folofola, ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia,” naʻe fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻo pehē naʻa nau “anga fakaʻeiʻeiki.” (17:11) ʻI he ʻahó ni, hangē pē ko e taimi ko iá, ko e kumi loto-lelei ʻaupito ko eni ki he Tohi Tapú ʻi he feohi mo e fakatahaʻanga ʻoku fonu ʻi he laumālie ʻo Sihová ʻe iku ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e tuipau mo e tui mālohi. Ko e ako peheé te te hoko ai ʻo mahinoʻi māʻalaʻala ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Ko ha fakamatala lelei ki he niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku lēkooti ia ʻi he Ngāue 15:29. ʻI he lēkooti ko ení, ko e kulupu pule ʻo e kau ʻapositolo mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá naʻa nau fakahaaʻi lolotonga ko e kamú naʻe ʻikai ko ha fiemaʻu ia ki ʻIsileli fakalaumālie, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tapui pau ʻo e tauhi ʻaitolí, totó mo e feʻauakí.
39 Ko e muʻaki kau ākonga ko iá naʻa nau ako moʻoni ʻa e Tohi Tapu fakamānavaʻí pea lava ke nau lave hangatonu ki ai pea ngāueʻaki ʻo fakatatau ki he fiemaʻú. Naʻe fakaivia kinautolu fakafou ʻe he ʻilo totonu pea mo e laumālie ʻo e ʻOtuá ke nau fehangahangai ai mo e ngaahi fakatanga kakaha. Naʻe fokotuʻu ʻe Pita mo Sione ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he kau Kalisitiane faitōnunga kotoa pē ʻi heʻena fakahaaʻi loto-toʻa ki he kau pule fakafepakí: “Mou meʻa lelei pe ki ai, pe ko e fē ʻoku totonu ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa ʻema talangofua kiate kimoutolu, pe ki he ʻEne ʻAfio. He ʻe ʻikai te ma faʻa tuku ʻema lea ki he ngaahi meʻa naʻa ma sio ki ai mo fanongoa.” Pea ʻi hono toe ʻomai kinaua ki he ʻao ʻo e Sanetalimí, ʻa ia naʻe “matuʻaki fekau” ai ke ʻoua ʻe toe hoko atu ʻena faiakoʻaki e huafa ʻo Sīsuú, naʻá na lea taʻetoeufi: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” Ko e fakamoʻoni taʻemanavahē ko ení naʻe iku ai ki ha faifakamoʻoni lelei ki he kau pulé, pea naʻe tataki ai ʻa e faiako Lao ongoongoa ko Kāmelielí ke ne fai ʻene fakamatala ʻiloa ki he tafaʻaki ʻo e tauʻatāina ʻa e lotú, ʻa ia naʻe iku ai ʻo tukuange ʻa e kau ʻapositoló.—4:19, 20; 5:28, 29, 34, 35, 38, 39.
40 Ko e taumuʻa lāngilangiʻia ʻa Sihova fekauʻaki mo hono Puleʻangá, ʻa ia ʻoku lele hangē ha afo koula ʻi he kotoa ʻo e Tohi Tapú, ʻoku mātuʻaki eʻa ia ʻi he tohi Ngāué. ʻI he kamatá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa Sīsū lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 ki muʻa ʻi heʻene hāʻele haké ʻokú ne “lea ki he ngaahi meʻa naʻe kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” Ko e tali ia ki he fehuʻi ʻa e kau ākongá fekauʻaki mo e toe fakafoki ʻo e Puleʻangá ʻa ia naʻe tala ange ai ʻe Sīsū kuo pau ke nau ʻuluaki hoko ko ʻene kau fakamoʻoni ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní. (1:3, 6, 8) Naʻe malangaʻi ʻa e Puleʻangá ʻe he kau ākongá ʻo kamata ʻi Selusalema, ʻaki ʻa e loto-toʻa ʻo ʻikai momou. Ko e ngaahi fakatangá naʻe hoko ai hono tolomakaʻi ʻo Sitīveni pea movete ai ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá ki he ngaahi feituʻu ngāue foʻou. (7:59, 60) ʻOku lēkooti ʻo pehē naʻe talaki ʻe Filipe ʻa e ongoongo lelei ʻo e “Puleʻanga ʻo e ʻOtua” ʻo lavameʻa ʻaupito ʻi Samēlia pea ko Paula mo hono ngaahi kaungāngāué naʻa nau fanongonongo ʻa e “Puleʻanga” ʻi ʻĒsia, Kolinitō, ʻEfesō pea mo Loma. Ko e muʻaki kau Kalisitiane kotoa ko ení naʻa nau fokotuʻu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻo e falala tuʻumaʻu kia Sihova mo hono laumālie fakaivimālohí. (8:5, 12; 14:5-7, 21, 22; 18:1, 4; 19:1, 8; 20:25; 28:30, 31) ʻI he vakai ki heʻenau faivelenga mo e loto-toʻa taʻealaikunaʻí mo hono fakatokangaʻi ʻa hono tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻenau ngaahi feingá, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e taumuʻa fisifisimuʻa ke faitōnunga ʻi he ‘[faifakamoʻoni fakaʻāuliliki] fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’—28:23.
[Fakamatala ʻi lalo]
a St. Paul the Traveller, 1895, peesi 4.
b Hiki ʻi he Awake! ʻo Siulai 22, 1947, peesi 22-3; toe sio foki ki he Awake! ʻo ʻEpeleli 8, 1971, peesi 27-8.
c Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 153-4, 734-5; Vol. 2, peesi 748.