Tohi Tohi Tapu Fika 45—Loma
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Kolinitō
Kakato Hono Tohí: 56 T.S. nai
ʻI HE tohi Ngāué naʻa tau vakai ai kia Paula, ʻa ia ko ha tokotaha fakatanga anga-fakamālohi ki muʻa ʻo e kau Kalisitiane Siú, ʻi heʻene hoko ko e ʻapositolo faivelenga ʻa Kalaisi ki he ngaahi puleʻanga ʻikai ko e Siú. ʻI he tohi Lomá ʻoku tau kamata ai ʻi he tohi ʻe 14 ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e sevāniti faitōnunga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ʻa ē naʻe Fālesi ki muʻá ke ne tohí. ʻI he taimi naʻá ne tohi ai ʻa e tohi Lomá, ne ʻosi fakakakato ʻe Paula ʻa e ongo fononga fakamalanga lōloa ʻe ua pea ne ʻosi kamata ia he fononga hono tolú. Naʻá ne tohi ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻi kehe ʻe nima: Ko e ʻUluaki mo e Ua Tesalonaiká, Kaletia mo e ʻUluaki mo e Ua Kolinito. Neongo ia, ʻoku hā ngali feʻungamālie ʻa e muʻomuʻa ʻi heʻetau ngaahi Tohi Tapu ʻi onopōní ʻa e tohi Lomá ʻi he ngaahi tohi kehé, koeʻuhi he ʻoku lāulea lōloa ai ki he tuʻunga tatau foʻou ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e faʻahinga ʻikai ko e Siú, ʻa e ongo faʻahinga kakai naʻe malanga ki ai ʻa Paulá. ʻOku fakamatala ai ki ha taimi mahuʻinga ʻi he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo hono kakaí pea fakahaaʻi ai ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū fakamānavaʻí ne ʻosi tomuʻa tala fuoloa ai ko e ongoongo leleí ʻe toe fanongonongo foki ia ki he faʻahinga ʻikai ko e Siú.
2 Ko Paula, ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa Teasio ko e sekelitalí, ʻokú ne fakatahatahaʻi mai ʻa e ʻotu ʻuhinga mo ha ngaahi hiki lea lahi fakaʻulia mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki he taha ʻo e ngaahi tohi mālohi taha ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻI he lea mālie ʻoku taau ke fakatokangaʻi, ʻokú ne lāulea ai ki he ngaahi palopalema naʻe malanga hake ʻi he taimi naʻe fakatou faʻuʻaki ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e kau Siu mo e Kalisí fakatouʻosi. Naʻe muʻomuʻa ʻa e kau Siú koeʻuhi ko ʻenau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé? Naʻe ʻi ai ha totonu ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, ʻi hono ngāueʻaki ʻenau tauʻatāina mei he Lao ʻa Mōsesé, ke fakatūkiaʻi ʻa e fanga tokoua Siu vaivai ange ʻa ia ne nau kei pipiki ki he ngaahi anga fakafonua motuʻá? ʻI he tohí ni naʻe fakahaaʻi mālohi ai ʻe Paula ko e kau Siú mo e faʻahinga ʻikai ko e Siú ʻoku nau tatau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ko e tangatá ʻoku fakahaaʻi ʻoku nau māʻoniʻoni, ʻo ʻikai fakafou he Lao ʻa Mōsesé, kae fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi pea ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi tatau, ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakahāhā ʻa e moʻulaloa totonu ki he ngaahi mafai kehekehe ʻoku nau ʻi honau malumalú.
3 Naʻe anga-fēfē e kamata ʻa e fakatahaʻanga Lomá? Ne ʻi ai ha kolo faka-Siu tokolahi ʻi Loma talu mei he taimi ʻo hono puke ʻe Pomupei ʻa Selusalema ʻi he 63 K.M. ʻI he Ngāue 2:10 ʻoku fakahaaʻi pau ai ko e niʻihi ʻo e kau Siu ko iá naʻa nau ʻi Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S., ʻa ia ne nau fanongo ai ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí. Ko e kau ʻāunofo ne nau uluí naʻa nau nofo ʻi Selusalema ke ako mei he kau ʻapositoló, pea ki mui ai ko e faʻahinga mei Lomá ʻoku ʻikai ha veiveiua ne nau foki ki ai, ko e niʻihi ngalingali ʻi he taimi naʻe mapuna hake ai ʻa e fakatanga ʻi Selusalemá. (Ng. 2:41-47; 8:1, 4) ʻIkai ngata aí, ko e kakai ʻo e ʻaho ko iá ko e kakai fefonongaʻaki lahi, pea ʻoku lava ke fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e maheni fekoekoeʻi ʻa Paula mo e fuʻu kau mēmipa tokolahi ʻo e fakatahaʻanga Lomá, ʻa ia ko e niʻihi naʻa nau fanongo nai ʻi he ongoongo leleí ʻi Kalisi pe ʻi ʻĒsia ko e tupu mei he malanga ʻa Paulá.
4 Ko e ʻuluaki fakamatala alafalalaʻanga fekauʻaki mo e fakatahaʻangá ni ʻoku maʻu ia ʻi he tohi ʻa Paulá. ʻOku hā mahino mei heni ko e fakatahaʻangá naʻe faʻuʻaki ia fakatouʻosi ʻa e kau Kalisitiane Siu mo e faʻahinga ʻikai ko e Siu pea ko ʻenau faivelengá naʻe taau ke fakahīkihikiʻi. ʻOkú ne tala ange kia kinautolu: “Oku ogoogoa hoo mou tui i mamani kotoabe,” pea “ko e meʻa ki hoʻomou talangofua, kuo pavake hono ongoongo ki he kakai kotoa pe.” (Loma 1:8, PM; Loma 16:19) Ko Siutoniasi, ʻi heʻene tohi ʻi he senituli hono uá, ʻoku fakamatala ai ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Kālotí (41-54 T.S.), naʻe kapusi ai ʻa e kau Siú mei Loma. Kae kehe, ne nau foki ki ai ki mui, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻi Loma ʻa ʻAkuila mo Pīsilá. Ko e ongo Siu kinaua naʻá na fetaulaki mo Paula ʻi Kolinitō peá na mavahe mei Loma ʻi he taimi ʻo e tuʻutuʻuni ʻa Kālotí, ka ne na foki ki Loma ʻi he taimi ne tohi ai ʻa Paula ki he fakatahaʻanga ʻi aí.—Ng. 18:2; Loma 16:3.
5 Ko e alafalalaʻanga ʻa e tohí ʻoku fakahaaʻi papau ia. Ko e tohi ia, hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻi he talateú, meia “Paula, ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, naʻe ui ke aposetolo, . . . kiate [kinautolu] kotoa pe ʻi Loma ʻa ia ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtua, kuo fakaului ki he faʻahinga tapu.” (Loma 1:1, 7) Ko e fakamatala fakamoʻoni ki ai mei tuʻá ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e fakamatala motuʻa taha ʻoku maʻu ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ʻOku ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e ngaahi kupuʻi lea meimei tatau lahi ʻi heʻene ʻuluaki tohí, ne tohi ngalingali ʻi he taʻu ʻe ono ki he valu ki mui ai, ʻo fakakaukau ai ʻa e kau mataotao tokolahi kuo pau pē naʻá ne ʻosi sio ʻi ha tatau ʻo e tohi Lomá. Naʻe fai e vakai mahino ki he tohi Lomá ko ha konga ia ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá pea naʻe lave pehē ki ai ʻa Kelemeni ʻo Lomá, Polikapi ʻo Sīmaná, mo ʻIkinatiasi ʻo ʻAniteoké, ko e faʻahingá ni kotoa ne nau moʻui ʻi he konga ki mui ʻo e ʻuluaki senitulí mo e konga ki muʻa ʻo e senituli hono uá T.S.
6 Ko e tohi Lomá ʻoku maʻu ia fakataha mo e tohi kehe ʻe valu ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá, ʻi ha tohi fakapeesi naʻe ui ko e Chester Beatty Papyrus Fika 2 (P46). ʻI he fekauʻaki mo e muʻaki tohi fakapeesi ko ení, naʻe tohi ʻe Sir Frederic Kenyon: “ʻI hení leva, ʻoku tau maʻu ha maniusikilipi meimei kakato ʻo e ngaahi ʻIpiseli ʻa Paulá, ʻoku ngalingali ne hiki ʻi he kamataʻanga nai ʻo e senituli hono tolú.”a Ko e Chester Beatty Greek Biblical papyri ʻoku motuʻa ange ia ʻi he Maniusikilipi Sinaitic ʻiloá mo e Maniusikilipi Vatican Fika 1209, fakatouʻosi ʻo e senituli hono faá T.S. ʻOku ʻi he ongo maniusikilipí ni ʻa e tohi Lomá.
7 Ne tohi ʻanefē pea ʻi fē ʻa e tohi Lomá? ʻOku ʻikai ha taʻefelotoi ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakamatala Tohi Tapú ko e tohí ni naʻe fai ia ʻi Kalisi, ngalingali ʻi Kolinitō, ʻi he ʻaʻahi ki ai ʻa Paula ʻi ha ngaahi māhina ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene fononga fakamisinale hono tolú. Ko e fakamoʻoni ʻi lotó ʻoku fakahaaʻi ai ko Kolinitō. Naʻe fai ʻe Paula ʻa e tohí mei he ʻapi ʻo Keió, ʻa ia ko ha mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻi aí, pea ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi ʻa Fīpē mei he fakatahaʻanga ofi mai ʻo Senikeleá, ʻa e kolo taulanga ʻo Kolinitoó. Ngalingali ko Fīpē naʻá ne ʻave ʻa e tohí ni ki Lomá. (Loma 16:1, 23; 1 Kol. 1:14) ʻI he Loma 15:23 naʻe tohi ai ʻe Paula: “ʻOku ʻikai kei toe haku feituʻu ʻi he ngaahi potu ko eni,” pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻi he veesi hokó ʻokú ne fakataumuʻa ke fakaaʻu ʻa ʻene ngāue fakamisinalé ki he hihifó, ki Sipeini. Naʻe lava lelei ke ne tohi ai ʻi he tuʻunga ko ení ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene fononga hono tolú, ʻi he kamataʻanga ʻo e 56 T.S.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
20 Ko e tohi Lomá ʻoku ʻomai ai ha makatuʻunga totonu ki he tui ki he ʻOtuá, ʻi he pehē ai ko e “ngaahi meʻa oʻona ʻoku taʻehāmai, ka talu e ngaohi ʻo mamani mo e ha ia, ʻi hono ʻutangiʻi mei he ngaahi meʻa kuo ne ngaohi, ʻio, ʻa hono māfimafi mo hono ʻotua.” Kae mahulu hake ʻi he meʻá ni, ʻoku hoko atu ai ʻo hakeakiʻi ʻa hono tuʻunga māʻoniʻoní pea ʻai ke ʻiloʻi ʻa ʻene fuʻu mēsí mo e ʻofa maʻataʻataá. ʻOku ʻomai eni ʻi he tuʻunga fakaʻofoʻofa ki heʻetau tokangá fakafou ʻi he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e fuʻu ʻōlive, ʻa ia ʻoku tooʻi ki ai ʻa e ngaahi vaʻa kovi ʻi he taimi ʻoku ʻauhani ai ʻa e ngaahi vaʻa totonú. ʻI he fakakaukauloto ki he tuʻu mālohi mo e anga-lelei ko eni ʻa e ʻOtuá, ʻoku kalanga ʻa Paula: “ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua! hono ʻikai taʻemahakulea ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo taʻemafakatotoloa hono ngaahi founga!”—1:20; 11:33.
21 ʻI he fekauʻaki mo ení ʻoku fakamatala ai ʻa e tohi Lomá ki he fakahoko lahi ange ʻa e fakalilolilo toputapu ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku ʻikai kei ʻi ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e Siú mo e Senitailé, ka ʻoku lava ke kaungā maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e puleʻanga kotoa pē ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihova fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. “Oku ikai i he Otua ha filifilimanako.” “Koe Jiu ia, aia oku behe i loto; bea koe kamu oku oe loto ia, i he laumalie, kae ikai i he tohi.” “ʻOku ʻikai ha fai kehekehe ki he Siu mo e Kalisi: he ʻoku taha ai pe ʻa e ʻEiki ʻo e kakai kotoa pe, pea mohu meʻa maʻa e kakai kotoa pe ʻoku tautapa kiate ia.” Ki he faʻahinga kotoa ko ení ko e tuí, ʻo ʻikai ko e ngaahi ngāué ʻoku lau ai ʻoku nau māʻoniʻoní.—2:11, 29, PM; 10:12; 3:28.
22 Ko e akonaki ʻaonga ʻoku ʻi he tohi ko eni ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá ʻoku ʻaonga tatau pē ki he kau Kalisitiane he ʻaho ní, ʻa ia kuo pau ke nau fetaulaki mo e ngaahi palopalema meimei tatau ʻi ha māmani anga-kehe. ʻOku ekinaki ki he kau Kalisitiané ke “nofo melino pe mo e kakai kotoa pe,” ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e tangata kotoa pē kuo pau ke ‘anganofo ki he ngaahi pule ʻoku maʻolungá,’ he ko e faʻahingá ni ʻoku nau fakahoko ha fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá pea ko e faʻahinga ke manavahēʻia, ʻo ʻikai ki he kau tauhi laó, ka ki he faʻahinga ʻoku faikoví. Ko e kau Kalisitiané ʻoku fiemaʻu ke nau anganofo ʻo tauhi lao ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko e manavahē ki he tauteá ka koeʻuhi ko e konisēnisi faka-Kalisitiané, ʻo totongi ai ʻenau ngaahi tukuhaú, fai ki he faʻahinga ko iá ʻa e meʻa ʻoku totonú, fakahoko honau ngaahi fatongiá, ʻo ʻikai moʻuaʻaki ki ha taha ha meʻa, “ngata pe ʻi he moʻua ke ʻofa ki ai.” Ko e ʻofá ʻokú ne ʻosiki ʻa e Laó.—12:17-21; 13:1-10.
23 ʻOku fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e meʻa fekauʻaki mo e faifakamoʻoni fakahāhaá. Lolotonga ko e lotó ʻokú te ngāueʻi ai ʻa e tui ki he māʻoniʻoní, ko e ngutú ia ʻoku faifakamoʻoni fakahāhā ʻo maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. “ʻIlonga ʻa ia ʻe tautapa ki he huafa ʻo e ʻEiki ʻe fakamoʻui.” Ka koeʻuhi ke hoko ení, ʻoku fiemaʻu ki he kau malangá ke nau ʻalu ʻo ‘ongoongo atu ha ngaahi meʻa lelei.’ ʻE ʻatautolu ʻa e fiefiá kapau ʻoku tau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau malanga ko eni ʻa ia ʻoku ongo atu honau leʻó “ki he ngataʻanga ʻo mamani”! (10:13, 15, 18) Pea ʻi he teuteu ki he ngāue fakamalangá ni, ʻofa ke tau feinga ke hoko ʻo maheni mo e Tohi Tapu fakamānavaʻí ʻo hangē ko Paulá, he ʻi he kupu ʻe taha ko ení (10:11-21) ʻokú ne toutou hiki lea ai mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. (Ai. 28:16; Sioeli 2:32; Ai. 52:7; 53:1; Sāme 19:4; Teu. 32:21; Ai. 65:1, 2) ʻOku lava moʻoni ke ne pehē: “ʻIlonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.”—Loma 15:4.
24 ʻOku ʻomai ʻa e faleʻi ʻaonga fisifisimuʻa ki he ngaahi vā ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané. Pe ko e hā pē honau puipuituʻa fakafonua, fakamatakali, pe fakasōsiale ki muʻá, kuo pau ke fakapapauʻi ʻe he tokotaha kotoa ke fai ʻa e ngāue toputapu ki he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he “meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (11:17-22; 12:1, 2) He fakaʻuhinga ʻaonga moʻoni ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he kotoa ʻo e akonaki ʻa Paula ʻi he Loma 12:3-16! Ko e ekinaki lelei moʻoni ʻaupito eni ki hono langa hake ʻa e faivelenga, anga-fakatōkilalo mo e ʻofa māfana ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he ngaahi vahe fakaʻosí, ʻoku ʻomai ai ʻe Paula ʻa e ekinaki mālohi ke tokanga mo fakaʻehiʻehi mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau fakatupunga ʻa e fakafaʻafaʻahí, ka ʻokú ne toe lau ki he fiefia mo e fakaivifoʻou ʻoku fefaiʻaki ʻi he ngaahi feohi maʻa ʻi he fakatahaʻangá.—16:17-19; 15:7, 32.
25 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, kuo pau ke tau hokohoko atu ʻa e tokanga ki hotau vahaʻangatae fakaekitautolú. “He ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻoku ʻikai ko ha kai mo ha inu, ka ko e maʻoniʻoni mo e melino mo e fiefia, ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni.” (14:17) Ko e māʻoniʻoni, melino, mo e fiefiá ko e konga tefito ia ʻo e faʻahinga ʻoku “kaungā-ea mo Kalaisi,” ʻa ia te nau hoko ʻo “kaungā-hakeakiʻi” foki mo ia ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. Toe fakatokangaʻi foki ʻa e anga hono fakahaaʻi ʻe he tohi Lomá ha toe sitepu ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ki he Puleʻangá naʻe fai ʻi ʻĪtení, ʻi he pehē ai: “Ko e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakamelino, ʻe vave ʻene laiki ʻa Setane ʻi homou lalo vaʻe.” (Loma 8:17; 16:20; Sen. 3:15) ʻI he tui ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ení, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻi he fonu he fiefia mo e melino pea ke lahi ʻetau ʻamanakí. ʻOfa ko ʻetau fakapapaú ia ke hoko ʻo ikuna fakataha mo e Hako ʻo e Puleʻangá, he ʻoku tau tuipau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi langi ʻi ʻolunga pe ʻi māmani ʻi laló ni “pe ko ha meʻa ʻe taha ʻi Natula, ʻe ʻikai te ne lava ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.”—Loma 8:39; 15:13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Our Bible and the Ancient Manuscripts, 1958, peesi 188.