LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-1 p. 22-23
  • Tohi Tohi Tapu Fika 47​—2 Kolinito

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 47​—2 Kolinito
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
bsi08-1 p. 22-23

Tohi Tohi Tapu Fika 47​—2 Kolinito

Tokotaha-Tohí: Paula

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Masitōnia

Kakato Hono Tohí: 55 T.S. nai

ʻI HE taimi ko ení hangehangē ko e konga ki mui eni ʻo e taimi māfaná pe konga ki muʻa ʻo e taimi fakatōlau ʻo e 55 T.S. Naʻe kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Kolinitoó naʻá ne fakatupunga ʻa e hohaʻa ki he ʻapositolo ko Paulá. Kuo teʻeki mahili atu ha ngaahi māhina lahi mei heʻene tohi ʻa ʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó. Talu mei he taimi ko ení mo hono fekauʻi ʻo Taitusi ki Kolinitō ke tokoni ki he tānaki naʻe fakahoko ai ʻo e faʻahinga māʻoniʻoni ʻi Siuteá pea pehē foki ke vakaiʻi ʻa e fakafeangai ʻa e kau Kolinitoó ki he ʻuluaki tohí. (2 Kol. 8:​1-6; 2:13) Ne fēfē ʻenau vakai ki aí? Ko ha fakafiemālie ē ne hoko kia Paula heʻene ʻiloʻi naʻe ueʻi ai kinautolu ʻo nau ongoʻi tautea pea fakatomala! Naʻe foki ʻa Taitusi kia Paula ki Masitōnia mo e līpooti fakafiefia ko ení, pea ʻi he taimi ko iá naʻe fonu ai ʻa e loto ʻo e ʻapositoló ʻi he ʻofa lahi ki hono kaungātui Kolinitō ʻofeiná.​—7:​5-7; 6:11.

2 Ko ia naʻe toe tohi ʻa Paula ki he kau Kolinitoó. Ko e tohi fakalotomāfana mo fefeka hono ua ko ení ne fai ia mei Masitōnia pea ʻoku hangehangē ko Taitusi naʻá ne ʻavé. (9:​2, 4; 8:​16-18, 22-24) Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne fai ki ai ʻa e hohaʻá ʻo ueʻi ai ʻa Paula ke ne fai ʻa e tohí, ko e ʻi ai ko ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kolinitoó ʻa e “haʻa aposetolo makehe atu,” ʻa ia naʻá ne toe fakamatalaʻi ko e “kau aposetolo loi, ko e kau ngaue fakahekeheke.” (11:​5, 13, 14) Ko e lelei fakalaumālie ʻa e fakatahaʻanga kei foʻoú naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea naʻe ʻohofi ai ʻa e mafai ʻo Paula ko ha ʻapositoló. Ko ia ko ʻene tohi hono ua ki Kolinitoó naʻe fakalato ai ha fiemaʻu lahi.

3 ʻE lava ke fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe Paula: “Kuo ʻosi ʻeni ʻeku teu ke ʻalu atu ko hono tuʻo tolu.” (2 Kol. 12:14; 13:1) Naʻá ne palani ke ʻaʻahi ko hono tuʻo uá ia kia kinautolu ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻene ʻuluaki tohí, ka neongo naʻá ne ʻosi mateuteu, ne ʻikai fakahoko ʻa e “taimi [ko eni] hono ua ki he fiefiá.” (1 Kol. 16:5; 2 Kol. 1:​15, NW) Ko hono moʻoní leva, naʻe ʻi ai tuʻo taha pē ʻa Paula ki muʻa, ʻo feʻunga mo e māhina ʻe 18 ʻi he 50-52 T.S., ʻi he taimi ne fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Kolinitoó. (Ng. 18:​1-18) Kae kehe, naʻe lava ʻo toki fakahoko ʻe Paula ki mui ʻa ʻene fakaʻamu ke ʻaʻahi ki Kolinitoó. Lolotonga ʻa ʻene ʻi Kalisi ʻi he māhina ʻe tolu, ʻi he 56 T.S. nai, naʻá ne fakamoleki ai ha kiʻi konga ʻo e taimi ko iá ʻi Kolinitō, pea naʻá ne fai mei ai ʻa ʻene tohi ki he kau Lomá.​—Loma 16:​1, 23; 1 Kol. 1:14.

4 Kuo lau fakataha maʻu pē ʻa e Ua Kolinitoó mo e ʻUluaki Kolinitoó pea mo e ngaahi ʻipiseli kehe ʻa Paulá ko ha konga falalaʻanga ia ʻo e tohi fakamoʻoniʻanga Tohi Tapú. ʻOku tau toe malava ai ke vakai ki loto ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó pea maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Paula naʻe fai ke ekinaki ai kia kinautolu pea pehē foki kia kitautolu.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

18 He fakaueʻiloto mo fakalototoʻa moʻoni ko e houngaʻia ʻa Paula ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Ua Kolinitoó! Tau vakai angé ki ai ʻo hangē ko ʻene vakaí. Ko e faifekau Kalisitiane kuo taau feʻunga he vakai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e tokotaha fefakatauʻaki ʻo e Folofolá ka ʻokú ne ngāue ʻi he loto-moʻoni. Ko e meʻa ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi iá, ʻoku ʻikai ko ha tohi kuo hiki, ka ko e fua ʻokú ne ʻomai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kae kehe, lolotonga ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku lāngilangiʻia moʻoni, ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga eni ia ke ne hoko ai ʻo fakafuofuolahi. Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ʻa e koloa ko eni ʻo e ngāué ʻi he ngaahi hina kelekele vaivai, ke lava ai ʻo hā mahino ko e mālohí ʻoku mei he ʻOtuá. Ko ia ʻoku fiemaʻu ai heni ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi hono tali ʻa e monū lāngilangiʻia ʻo e hoko ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá, pea ko ha ʻofa maʻataʻatā ē mei he ʻOtuá ke ngāue ‘ko e kau fakafofonga ʻo Kalaisi’! He feʻungamālie leva ē ko e ekinaki ʻa Paula ke “ʻoua ʻe tali ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá pea liʻaki ʻa hono taumuʻá”!​—2:​14-17; 3:​1-5; 4:7; 5:​18-20; 6:1, NW.

19 Naʻe tokonaki moʻoni mai ʻe Paula ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki he kau faifekau Kalisitiané ke nau faʻifaʻitaki ki ai. Ko e meʻa ʻe taha, naʻá ne fakamahuʻingaʻi mo ako ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū fakamānavaʻí, ʻo toutou hiki lea mei ai, lave ki ai, pea ngāueʻaki. (2 Kol. 6:​2, 16-18; 7:1; 8:15; 9:9; 13:1; Ai. 49:8; Liv. 26:12; Ai. 52:11; Isi. 20:41; 2 Sam. 7:14; Ho. 1:10) ʻIkai ngata aí, ʻi he tuʻunga ko ha ʻovasiá, naʻá ne fakahāhā ʻa e tokanga lahi ki he tākangá, ʻi heʻene pehē: “Ko au ʻoku ou matuʻaki loto ke mahomo atu ʻeku meʻa, ʻio, ke ʻosi atu mo au foki koeʻuhi ko homou laumalie.” Naʻá ne foaki kakato atu ia koeʻuhi ko e fanga tokouá, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mahino ʻi he fakamatala kuo lēkōtí. (2 Kol. 12:15; 6:​3-10) Naʻá ne taʻehelaʻia ʻi heʻene ngāué heʻene faiako, ekinaki mo fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻanga Kolinitoó. Naʻá ne fakatokanga mahino ke ʻoua ʻe feohi mo e fakapoʻulí, ʻi heʻene tala ki he kau Kolinitoó: “Oua naa mou kau fakataha moe kakai taetui.” Koeʻuhi ko ʻene tokanga ʻofa kia kinautolú, ne ʻikai te ne loto ke sio ʻoku kākaaʻi honau ʻatamaí, “hange ne kākāʻi ʻa Ivi ʻe he Ngata ʻaki ʻene olo,” pea ko ia naʻá ne ekinaki loto-moʻoni kia kinautolu: “ʻE, mou sivi muʻa kimoutolu, pe ʻoku mou lotu moʻoni; ʻeke fakamoʻoni meiate kimoutolu.” Naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau nima-homo faka-Kalisitiane, ʻo fakahaaʻi kia kinautolu “ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki,” pea ko ia tonu naʻá ne fakahaaʻi ʻa e fakamālō loto-houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻí. Ko e moʻoni ko hono fanga tokoua ʻi Kolinitoó naʻe tohi tongi kinautolu ʻi he ʻofa ʻi he tohiʻanga kakano ʻo e loto ʻo Paulá, pea ko ʻene ngāue taʻetuku maʻanautolú ʻa e meʻa kotoa ʻoku totonu ke ne fakaʻilongaʻi ha ʻovasia faivelenga mo tokanga. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa moʻoni ia kia kitautolu he ʻaho ní!​—6:​14, PM; 11:3; 13:5; 9:​7, 15; 3:2.

20 Ko e ʻapositolo ko Paulá ʻokú ne fakahanga hotau ʻatamaí ki he tafaʻaki totonú ʻi hono fakahaaʻi “koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe” ʻa e matavai moʻoni ʻo e mālohí ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. Ko ia ai, ʻokú ne ‘fakafiemalieʻi akitautolu i he e tau mamahi kotoabe’ koeʻuhi ke tau lava ai ʻo kātaki ka tau hao moʻui ki heʻene māmani foʻoú. ʻOku toe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e ʻamanaki lāngilangiʻia fekauʻaki mo ha “fale langa ʻe he ʻOtua, ko e nofoʻanga naʻe ʻikai ngaohi nima, ko e meʻa taʻengata,” peá ne pehē: “Ko ia foki, kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha taha, ko e matuʻaki fakatupu foʻou ia: kuo mole ʻa e ngaahi meʻa ʻo onoʻaho, ʻuē! kuo nau hoko ʻo foʻou.” Ko e Ua Kolinitoó ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e ngaahi lea fakaofo ʻo e fakapapauʻiʻanga ki he faʻahinga hangē ko Paulá, ʻa ia te nau maʻu ʻa e Puleʻanga fakahēvaní.​—1:​3, 4, PM; 5:​1, 17.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share