Tohi Tohi Tapu Fika 48—Kaletia
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Kolinitō pe ʻAniteoke Sīlia
Kakato Hono Tohí: 50–52 T.S. nai
KO E ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kalētia ne tohi ki ai ʻa Paula ʻi he Kaletia 1:2 ʻoku ngalingali naʻe kau ki ai ʻa ʻAniteoke Pisitia, ʻAikoniume, Līsita mo Teape—ko e ngaahi feituʻu ʻi he ngaahi vahe kehekehe ka ʻoku nau kau kotoa ʻi he vahefonua Loma ko ení. Ko e Ngāue vahe 13 mo e 14 ʻoku fakamatala ai fekauʻaki mo e ʻuluaki fononga fakamisinale ʻa Paula mo Panepasa ʻi he feituʻu ko ení, ʻa ia naʻe iku ai ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakatahaʻanga Kalētiá. Ko e ngaahi fakatahaʻangá ni ne faʻuʻaki ia ha tuifio ʻo e kau Siu mo e faʻahinga ʻikai ko e Siu, ʻo ʻikai ha veiveiua ne kau ai ʻa e kau Kēletí, pe Kolú. Naʻe hoko eni taimi nounou hili e ʻaʻahi ʻa Paula ki Selusalema ʻi he 46 T.S. nai.—Ng. 12:25.
2 ʻI he taʻu 49 T.S., naʻe kamata ai ʻa Paula mo Sailosi ʻi he fononga fakamisinale hono ua ʻa Paula ki he feituʻu Kalētiá, ʻa ia ko hono olá naʻe “ajili ai ae tuu mau ae gaahi jiaji i he tui, bea nae fakatokolahi akinautolu i he aho kotoabe.” (Ng. 16:5, PM; Ng. 15:40, 41; 16:1, 2) Kae kehe, ne fakavave mai ʻa e kau faiako loi, ko e kau lotu faka-Siu, naʻa nau fakalotoʻi ʻa e faʻahinga ʻi he ngaahi fakatahaʻanga Kalētiá ke nau tui ko e kamú mo e tauhi ʻo e Lao ʻa Mōsesé ko e ongo konga tefito ia ʻo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní. Lolotonga ení naʻe fononga ʻa Paula ʻo fakalaka atu ʻi Misia ki Masitōnia mo Kalisi, ʻo iku ai ʻo ne aʻu ki Kolinitō, ʻa ia naʻá ne fakamoleki ai ʻa e māhina laka hake he 18 mo e fanga tokouá. Pea ʻi he 52 T.S., naʻá ne mavahe ai ʻo fou atu ʻi ʻEfesō ki ʻAniteoke Sīlia, ʻa hono ʻapí, ʻo ne aʻu ki ai ʻi he taʻu tatau.—Ng. 16:8, 11, 12; 17:15; 18:1, 11, 18-22.
3 Naʻe fai ʻe Paula ʻi fē pea ʻanefē ʻa e tohi ki he kau Kalētiá? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne tohi ia ʻi he aʻu atu pē kiate ia ʻa e līpooti fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kau lotu faka-Siú. ʻOku pau ne hoko ʻeni ʻi Kolinitō, ʻEfesō, pe ʻi ʻAniteoke Sīlia. ʻOku ngalingali naʻe hoko ia lolotonga ʻa ʻene nofo māhina ʻe 18 ʻi Kolinitō, he 50-52 T.S., ʻi he maʻu ʻa e taimi ki he līpōtí ke aʻu ai kiate ia mei Kalētiá. ʻOku ngalingali ʻoku ʻikai ko ʻEfesō ia, he naʻá ne nofo taimi nounou pē ai ʻi heʻene fononga ʻo fokí. Kae kehe, naʻe “fuofuoloa” ʻene ʻi hono ʻapí ʻi ʻAniteoke Sīlia, ngalingali ʻi he taimi māfana ʻo e 52 T.S., pea koeʻuhi ne ʻosi fai ʻa e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e kolo ko ení mo ʻĒsia Maina, ʻoku malava ke pehē naʻá ne maʻu ʻa e līpooti fekauʻaki mo e kau lotu faka-Siú peá ne fai ai ʻene tohi ki he kau Kalētiá mei ʻAniteoke Sīlia ʻi he taimi ko ení.—Ng. 18:23.
4 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohí ʻa Paula ‘ko ha aposetolo, ka naʻe ʻikai tupu hono lakangá mei ha tuʻunga tangata, ʻumaʻā hano ʻomi ʻe ha tangata, ka naʻe ʻomi ʻe Sisu Kalaisi, pea mo e ʻOtua ko e Tamai.’ ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni lahi fekauʻaki mo e moʻui mo e tuʻunga ʻapositolo ʻo Paulá, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻi hono tuʻunga ko ha ʻapositoló, naʻá ne ngāue feongoongoi mo e kau ʻapositolo ʻi Selusalemá pea naʻe aʻu ʻo ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ʻi hono fakatonutonu ha toe ʻapositolo ʻe taha, ʻa ia ko Pita.—Kal. 1:1, 13-24; 2:1-14.
5 Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e alafalalaʻanga mo e kau moʻoni ʻa e tohi Kaletiá ʻi he Tohi Tapú? ʻOku lave ki ai ʻi hono hingoá ʻi he ngaahi tohi ʻa ʻIleniasi, Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, Tetuliane mo ʻOliseni. ʻIkai ngata aí, ʻoku kau ia ʻi he ngaahi maniusikilipi Tohi Tapu mahuʻinga ko ení: Sinaitic, Alexandrine, Vatican Fika 1209, Codex Ephraemi Syri rescriptus, Codex Claromontanus, mo e Chester Beatty Papyrus Fika 2 (P46). ʻIkai ngata aí, ʻoku fehoanaki kakato ia mo e ngaahi tohi Tohi Tapu kehe faka-Kalisí pea pehē ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻa ia ʻoku toutou lave ki ai.
6 ʻI he tohi mālohi mo fefeka ʻa Paula “ki he ngaahi siasi ʻo Kaletia,” ʻokú ne fakamoʻoniʻi ai (1) ko ha ʻapositolo moʻoni ia (ko ha moʻoniʻi meʻa naʻe feinga ʻa e kau lotu faka-Siú ke fakataʻeʻaongaʻi) mo e (2) ko e fakatonuhia ko iá ʻoku tupu ia ʻi he tui kia Kalaisi Sīsū, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Laó, pea ko ia ai ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻa e kamú ia ki he kau Kalisitiané. Neongo ko e tōʻonga ia ʻa Paulá ko hono ʻai ha sekelitali ke ne hiki ʻene ngaahi ʻipiselí, naʻá ne tohi ʻe ia tonu ʻa e tohi Kaletiá ʻi he ‘mataʻitohi lalahi ʻaki hono nima oʻoná.’ (6:11) Ko e kakano ʻo e tohí naʻe mahuʻinga lahi tahá, fakatouʻosi kia Paula pea ki he kau Kalētiá. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he tohí ʻa e houngaʻia ki he tauʻatāina ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní fakafou ʻia Sīsū Kalaisí.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
14 Ko e tohi ki he kau Kalētiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa Paula ko e tokotaha fakatanga anga-kakaha ʻa ia naʻe hoko ko e ʻapositolo tokanga ki he ngaahi puleʻangá, heʻene mateuteu maʻu pē ke ne fāinga maʻá e ngaahi meʻa ʻa hono fanga tokouá. (1:13-16, 23; 5:7-12) Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻoku totonu ki ha ʻovasia ke ne fakavave ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá, ʻo lōmia ʻa e ngaahi fakaʻuhinga halá ʻaki ʻa e fakaʻuhinga totonu pea mo e Tohi Tapú.—1:6-9; 3:1-6.
15 Ko e tohí naʻe ʻaonga ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kalētiá ʻi hono fokotuʻu mahino ʻenau tauʻatāina ʻia Kalaisí pea fakataʻeʻaongaʻi ʻa e kau mioʻi ʻo e ongoongo leleí. Naʻe fakamahinoʻi ai ko e tuí ʻoku fakatonuhiaʻi ai ha taha pea ko e kamú ʻoku ʻikai kei fiemaʻu ia koeʻuhi ke te maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. (2:16; 3:8; 5:6) ʻI hono tuku ki tafaʻaki ʻa e ngaahi fakafaikehekehe fakakakano peheé, naʻe hoko ia ke fakafāʻūtahaʻi ai ʻa e Siú mo e Senitailé ʻi he fakatahaʻanga ʻe taha. Ko e tauʻatāina mei he Laó naʻe ʻikai koeʻuhí ke hoko ia ko ha fakaʻaiʻai ki he ngaahi holi ʻa e kakanó, he naʻe kei tuʻu pē ʻa e tefitoʻi moʻoni: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” ʻOku hokohoko atu ʻene hoko ko ha fakaʻilonga ia ki he kau Kalisitiane he ʻaho ní.—5:14.
16 Ko e tohi ʻa Paulá naʻe tokoniʻi ai ʻa e kau Kalētiá ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e tokāteliné, ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ke toʻo mei ai ʻa e ngaahi talanoa fakatātā mālohi. Ne ʻomai ai ʻa e fakaʻuhinga fakamānavaʻi ʻo e Aisea 54:1-6, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e fefine ʻa Sihová ko e “Selusalema mei ʻolunga.” Naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e “fai fakatātā” ʻo Hekaʻā mo Sela, ʻo fakahaaʻi ko e ngaahi ʻea ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa kinautolu ko ia ne fakatauʻatāinaʻi ʻe Kalaisí ʻo ʻikai ko e faʻahinga ko ia ne kei haʻisia ki he Laó. (Kal. 4:21-26; Sen. 16:1-4, 15; 21:1-3, 8-13) Naʻe fakamatalaʻi mahino ai ko e fuakava Laó naʻe ʻikai fakaʻikaiʻi ai ʻa e fuakava ʻia ʻĒpalahamé ka naʻe tānaki mai ia ki ai. Ne toe fakahaaʻi ai ko e vahaʻa taimi ʻi hono fai ʻa e ongo fuakavá ko e taʻu ʻe 430, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ia ʻi he fakahokohoko taimi Fakatohitapú. (Kal. 3:17, 18, 23, 24) Ko e lēkooti ʻo e ngaahi meʻá ni kuo fakatolonga mai ia ki hono langa hake he ʻahó ni ʻa e tui faka-Kalisitiané.
17 Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻoku fakahaaʻi taʻetoefehālaaki ʻi he tohi Kaletiá ʻa e Hako ʻo e Puleʻangá, ʻa ia ne ʻamanaki mai ki ai ʻa e kotoa ʻo e kau palōfitá. “Ko eni, naʻe fai ʻa e ngaahi talaʻofa maʻa Epalahame mo hono hako . . . ʻa ia ko Kalaisi.” Ko e faʻahinga ʻoku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú ʻoku fakahaaʻi ʻoku ohi kinautolu ki he hako ko ení. “Kapau ko e konga ʻo Kalaisi ʻakimoutolu, pea ta ko e hako ʻo Epalahame ʻa kimoutolu, ko e ngaahi ʻea ʻo fakatatau ki he Talaʻofa.” (3:16, 29) Ko e ekinaki lelei ʻoku ʻomai ʻi he tohi Kaletiá ʻoku totonu ke tokanga ki ai ʻa e ngaahi ʻea ko eni ʻo e Puleʻangá mo e faʻahinga ʻoku ngāue fakataha mo kinautolú: ‘Mou tuʻu maʻu ʻi he tauʻataina naʻe fakatauʻataina kimoutolu ki ai ʻe Kalaisí!’ “ʻOua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.” ‘Ngaue ʻaonga kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotú.’—5:1; 6:9, 10.
18 Fakaʻosí, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatokanga mālohi ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e kakanó “heʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Ko ia ai, tuku ke tau tafoki fakaʻaufuli kotoa mei he ʻuli mo e fekeʻikeʻi ʻi he māmaní pea tuku kakato hotau lotó ki hono fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālié, ʻa ia ko e “ʻofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū mo e mapuleʻi-kita.”—5:19-23, NW.