Tohi Tohi Tapu Fika 51—Kolose
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Loma
Kakato Hono Tohí: 60–61 T.S. nai
ʻI HE mavahe mei ʻEfesoó, naʻe fononga fakahahake ha ongo tangata ʻo fou ʻi ʻĒsia Maina ʻi he veʻe Vaitafe Maeander (Menderes). ʻI he aʻu ki he kiʻi vaitafe ko Līkasi, ʻi he fonua ko Filisiá, naʻá na afe fakatongahahake ke muimui ʻi he vaitafé ʻo fou atu ʻi he teleʻa ne takatakaiʻi ʻe he moʻungá. Naʻe ʻi muʻa ʻiate kinaua ha mātanga fakaʻofoʻofa: ko e mohuku lau maʻuiʻui lanu mata mo e ngaahi fuʻu tākanga sipi. (Ko e koloa ngaohi mei he fulufuluʻi sipí ko ha maʻuʻanga paʻanga hū mai tefito ia ʻa e feituʻú.a) ʻI he hoko atu mei he teleʻá, ne fakalaka atu ai ʻa e ongo fonongá ʻi he kolo tuʻumālie ko Leotisiá, ʻi he toʻomataʻú, ʻa e senitā naʻe fakalele ai ʻe Loma ʻa e vahefonuá. Ki hona toʻohemá, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé, naʻe lava ke na sio ai ki Hailapoli, naʻe ʻiloa ʻi hono ngaahi temipalé mo e ngaahi vai velá. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ongo koló ni fakatouʻosi pea pehē foki ʻi he kiʻi kolo ko Kolosé, ʻoku kilomita nai ʻe 16 hono mamaʻó mei he teleʻá.
2 Ko Kolosé ko e feituʻu ia naʻe huʻu ki ai ʻa e ongo meʻa naʻe fonongá. Ko e ongo Kalisitiane kinaua fakatouʻosi. Ko e meʻa mālié, ko e taha ʻo kinaua, naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e feituʻú, he ko iá mei Kolose. Ko hono hingoá ko ʻOnesema, pea ko ha pōpula ia naʻá ne foki ki hono pulé, ʻa ia ko ha mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻi aí. Ko e kaungā fononga ʻo ʻOnesemá ko Tikiko, ko ha tangata tauʻatāina, pea ko e ongo talafekau kinaua mei he ʻapositolo ko Paulá, ko ʻena ʻave ha tohi meiate ia naʻe fai ki he “kaiga maonioni mo agatonu ia Kalaisi oku i Kolose.” Hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, naʻe ʻikai ʻaupito ʻaʻahi ʻa Paula ia ki Kolose. Ko e fakatahaʻangá, ʻa ia naʻe faʻu tefito ʻaki ʻa e faʻahinga ʻikai ko e Siú, ʻoku ngalingali naʻe fokotuʻu ia ʻe ʻEpafasi, ʻa ia naʻe ngāue mālohi ʻi honau lotolotongá pea naʻá ne ʻi he taimi ko ení mo Paula ʻi Loma.—Kol. 1:1, 2, 7, PM; 4:12.
3 Ko e ʻapositolo ko Paulá ʻa e tokotaha-tohi ʻo e tohí ni hangē ko ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻi hono ngaahi lea kamatá mo e fakaʻosí. (1:1; 4:18) Ko ʻene fakamulitukú ʻoku toe fakahaaʻi ai naʻá ne fai ia mei pilīsone. Ko e taimi eni ʻo ʻene ʻuluaki nofo pilīsone ʻi Lomá, he 59-61 T.S., ʻi heʻene fai ha ngaahi tohi fakalototoʻa, ko e tohi ki he kau Kolosé naʻe ʻave fakataha ia mo e tohi kia Filimoné. (Kol. 4:7-9; Filim. 10, 23) ʻOku hā naʻe tohi ia fakafuofua ki he taimi tatau mo e tohi ki he kau ʻEfesoó, ʻi he faitatau ʻa ʻena ngaahi fakakaukau mo e ngaahi kupuʻi lea lahi.
4 ʻOku ʻikai ha makatuʻunga ki ha veiveiua ʻi he alafalalaʻanga ʻa e tohi ki he kau Kolosé. Ko ʻene ʻi ai fakataha mo e ngaahi ʻipiseli kehe ʻa Paula ʻi he Chester Beatty Papyrus Fika 2 (P46) ʻo e 200 T.S. nai ʻoku fakahaaʻi ai naʻe tali ia ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ko e taha ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá. Ko ʻene moʻoní ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e muʻaki ngaahi fakamatala fakapapauʻiʻanga tatau ʻa ia ʻoku nau fakamoʻoni ki he alafalalaʻanga ʻo e ngaahi tohi kehe ʻa Paulá.
5 Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Paula ke ne tohi ki he kau Kolosé? Ko e meʻa ʻe taha, naʻe foki ʻa ʻOnesema ki Kolose. Naʻe toki fakataha ʻa ʻEpafasi mo Paula, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ko ʻene līpooti ʻo e ngaahi tuʻunga ʻi Kolosé naʻe ʻomai ai ha ʻuhinga lahi ange ke fai ai ʻa e tohí. (Kol. 1:7, 8; 4:12) Naʻe fakamanamanaʻi ʻe ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi aí. Ko e ngaahi lotu ʻo e ʻaho ko iá naʻe kamata ke movetevete, pea naʻe toutou fokotuʻu ʻa e ngaahi lotu foʻou ʻaki hono fio mo e ngaahi ouau ʻe niʻihi ʻo e ngaahi lotu motuʻá. Ne ʻi ai ʻa e ngaahi filōsofia fakahīteni ʻo kau ai ʻa e fuʻu anga-fefeká, fakahaʻele faʻahikehé, mo e tui taʻeʻuhinga ki he ʻaitolí, pea ko e ngaahi meʻá ni, fakataha mo e fakaʻehiʻehi ʻa e kau Siú mei he ngaahi meʻakai mo hono kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻahó, ʻoku pau pē naʻá ne tākiekina ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá. Pe ko e hā pē ʻa e palopalemá, ʻoku hā ai ne ʻi ai ʻa e ʻuhinga feʻunga kia ʻEpafasi ke ne fai ai ʻa e fononga lōloa ki Loma ke sio kia Paulá. Kae kehe, ko e ʻikai ke ʻi ha fakatuʻutāmaki leva ʻa e fakatahaʻangá fakakātoa ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he līpooti fakalototoʻa ʻa ʻEpafasi ʻo kau ki heʻenau ʻofá mo e tuʻumaʻú. ʻI he fanongo ki he līpōtí, naʻe taukapoʻi mālohi ʻe Paula ʻa e ʻilo totonú mo e lotu maʻá ʻaki ʻene fai ʻa e tohi ko eni ki he fakatahaʻanga Kolosé. Naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻo Kalaisi mei he ʻOtuá ʻi he fehangahangai mo e filōsofia fakahītení, lotu ki he kau ʻāngeló mo e ngaahi talatukufakaholo faka-Siú.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
12 ʻOku lava ke tau fakaʻuta atu ki he vave ʻa e sasala ʻa e ongoongo ʻo e aʻu atu ʻa e ongo tokoua mei Lomá ʻi he lotolotonga ʻo e fanga tokoua ʻi Kolosé. ʻI he vēkeveke fakatuʻotuʻa ki aí ne nau fakatahataha, ʻi he fale nai ʻo Filimoné, ke fanongo ai ki hono lau ʻo e tohi ʻa Paulá. (Filim. 2) Ko ha ngaahi moʻoni fakaivifoʻou moʻoni ia ne fakaeʻa fekauʻaki mo e tuʻunga tonu ʻo Kalaisí mo e fiemaʻu ʻo e ʻilo totonú! He māʻalaʻala moʻoni ko hono ʻai ʻa e ngaahi filōsofia ʻa e tangatá mo e ngaahi talatukufakaholo faka-Siú ki honau tuʻunga totonú, mo e melino pea mo hono hakeakiʻi ʻa e folofola ʻa Kalaisí! Ko ha fakaivimālohi eni ki he ʻatamaí mo e lotó ki he tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá—kau ʻovasia, ngaahi husepāniti, ngaahi uaifi, ngaahi tamai, fānau, kau pule mo e kau tamaioʻeiki. Ko e moʻoni ne ʻi ai ʻa e faleʻi lelei kia Filimone mo ʻOnesema ʻi heʻena toe foki ki he vahaʻangatae ʻo e pulé mo e tamaioʻeikí. Ko ha tataki lelei moʻoni ne ʻoange ki he kau ʻovasiá ʻi hono toe fakafoki ʻa e tākangá ki he tokāteline totonú! He fakafefekaʻi moʻoni ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá ʻa e houngaʻia ʻa e kau Kolosé ki honau monū ʻo e ngāue ʻaufuatō kia Sihová! Pea ko e akonaki fakatupu langa hake ki he kau Kolosé fekauʻaki mo e ʻatā mei he ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga fakapōpula ʻa e māmaní ʻoku kei hoko pē ko ha pōpoaki moʻui ki he fakatahaʻanga he ʻaho ní.—Kol. 1:9-11, 17, 18; 2:8; 3:15, 16, 18-25; 4:1.
13 Ko e faleʻi lelei ʻaupito ki he faifekau Kalisitiané ʻoku ʻomai ia ʻi he Kolose 4:6: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” Ko e ngaahi lea kelesiʻia ʻo e moʻoní ʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene fakamānako ki he faʻahinga loto-totonú pea ʻe hoko ʻo ʻaonga tuʻuloa ia kia kinautolu. ʻIkai ngata aí, ko e lotu mo leʻo ʻa e Kalisitiané, ʻi hono fakahaaʻi mei he loto houngaʻiá, ʻe ʻomai ai ʻa e tāpuaki lahi meia Sihova: “Fai mau be ae lotu, bea leo i ai mo fakafetai.” Pea ko e fiefia mo e fakaivifoʻou fakatupu langa hake moʻoni ia ʻoku maʻu ʻi he feohi faka-Kalisitiané! “Fefaiʻaki homou akonekina mo e valoki,” ko e lau ia ʻa Paulá, “mo mou hiva ʻi homou loto” kia Sihova. (4:2, PM; 3:16) Te mou ʻilo ai ʻa e ngaahi makakoloa kehe lahi ʻo e fakahinohino lelei mo ʻaonga ʻi hoʻomou lau fakalelei ʻa e tohi ki he kau Kolosé.
14 Fekauʻaki mo e tauhi ʻo e Laó, ʻoku pehē ʻi he tohí: “Ko e ngaahi meʻa ko ia ko ha ʻata pe ʻo ha ngaahi meʻa ka hoko, ka ko e sino ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tefito kia Kalaisi.” (2:17) Ko e tuʻunga moʻoni eni ʻo Kalaisi ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tohi Kolosé. ʻOku toutou lave ʻi he tohí ki he ʻamanaki lāngilangiʻia kuo tuku tauhi ʻi he langí ki he faʻahinga ʻoku taha mo Kalaisí. (1:5, 27; 3:4) Ko e faʻahinga ko iá ʻoku lava ke nau fakamālōʻia ʻi hono ʻosi fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻe he Tamaí mei he mafai ʻo e fakapoʻulí pea ʻave kinautolu “ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻOfaʻanga.” Ko ia kuo nau hoko ai ʻo anganofo ki he Tokotaha ʻa ia “ko e Imisi ia ʻo e ʻOtua ko e Taʻehamai, ko e ʻUluaki ia naʻe fakatupu, ko e Kimuʻa ʻi he meʻa kotoa pe kuo ngaohi: koeʻuhi naʻe tefito kiate ia ʻa e ngaohi ʻo e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa ʻi he langi mo e meʻa ʻi mamani, ʻa e meʻa hamai mo e meʻa taʻehamai, neongo ko ha faʻahinga maʻu taloni, pe ko ha faʻahinga houʻeiki, pe ko ha faʻahinga pule, pe ko ha faʻahinga maʻu tuʻunga.” Ko e Tokotaha ko ení ʻoku taau ʻaupito ke ne pule ʻi he māʻoniʻoni ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku ekinaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiane paní: “Pea kapau leva naʻe kaungafokotuʻu kimoutolu mo Kalaisi, pea mou ngaue ki he ngaahi meʻa ʻo ʻolunga, ʻa e potu ʻoku ʻi ai ʻa Kalaisi, heʻene ʻAfio mei he toʻomataʻu ʻo e ʻOtua.”—1:12-16; 3:1.
[Fakamatala ʻi lalo]
a The New Westminster Dictionary of the Bible, 1970, peesi 181.