LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-1 p. 28-29
  • Tohi Tohi Tapu Fika 50​—Filipai

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 50​—Filipai
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 16
bsi08-1 p. 28-29

Tohi Tohi Tapu Fika 50​—Filipai

Tokotaha-Tohí: Paula

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Loma

Kakato Hono Tohí: 60–61 T.S. nai

ʻI HE taimi naʻe maʻu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ui ʻi ha vīsone ke ne ʻave ki Masitōnia ʻa e ongoongo leleí, ko ia mo hono ngaahi kaumeʻá, ʻa Luke, Sailosi, mo e talavou ko Tīmoté, naʻa nau vave ke talangofua. Mei Taloasi ʻi ʻĒsia Maina, naʻa nau folau ai ʻi ha vaka ki Neapoli pea hoko atu ai pē ki Filipai, ko e kilomita nai ʻe 15 ki loto fonua ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo ha moʻunga. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Luke ʻa e koló “koe kolo lahi i he botu koia o Masitonia.” (Ng. 16:​12, PM) Naʻe ui ia ko Filipai ko e tauhingoa ki he tuʻi Masitōnia ko Filipe II (tamai ʻa ʻAlekisānita ko e Lahi), ʻa ia naʻá ne ikunaʻi ʻa e koló ʻi he 356 K.M. Ki mui ai naʻe faʻao ia ʻe he kau Lomá. Ko e feituʻu faiʻanga tau lalahi ia ʻi he 42 K.M. ʻa ia naʻe tokoni ke ʻai ke mālohi ʻa e tuʻunga ʻo ʻOkitaviení, ʻa ia naʻá ne hoko ki mui ko Sisa ʻAkosito. ʻI he fakamanatu ʻo e ikuná, naʻá ne ʻai ai ʻa Filipai ko ha kolonia Loma.

2 Ko e tōʻonga ia ʻa Paula ʻi heʻene tūʻuta ki ha kolo foʻou ke ʻuluaki malanga ki he kau Siú. Kae kehe, ʻi heʻene fuofua aʻu ki Filipai ʻi he 50 T.S. nai, naʻá ne ʻilo ai naʻe tokosiʻi ʻa e faʻahingá ni pea ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ʻi ai ha sinakoke, he naʻa nau faʻa fakataha ki he lotú ʻi ha veʻe vaitafe ʻi he tuʻa koló. Naʻe vave ʻa e hoko ʻo fua ʻa e malanga ʻa Paulá, ko e taha ʻo e muʻaki kau uluí ko Litia, ko ha fefine pisinisi ului Siu, ʻa ia naʻá ne tui loto-vēkeveke ki he moʻoni fekauʻaki mo Kalaisí peá ne vilitaki ke nofo ʻa e kau fonongá ʻi hono falé. “Pea ne puketuʻu kimautolu,” ko e tohi ia ʻa Luké. Kae kehe, naʻe vave ʻa e fetaulaki mo e fakafepakí, pea naʻe haha ʻa Paula mo Sailosi ʻaki ʻa e ʻakau pea tuku pilīsone leva. Lolotonga ʻena ʻi pilīsoné, naʻe hoko ha mofuike, pea ko e selá mo hono fāmilí, ʻi heʻenau fanongo kia Paula mo Sailosí, naʻa nau hoko ai ko e kau tui. ʻI he ʻaho hokó naʻe tukuange ai ʻa Paula mo Sailosi mei he pilīsoné, pea naʻá na ʻaʻahi ki he fanga tokoua ʻi he ʻapi ʻo Litiá ʻo fakalototoʻaʻi kinautolu ki muʻa ke na mavahe mei he koló. Naʻe ʻalu ʻa Paula fakataha mo ʻene manatu lahi ki he ngaahi mamahi ne hoko takatakai ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga foʻou ʻi Filipaí.—Ng. 16:​9-40.

3 ʻI ha ngaahi taʻu siʻi ki mui ai, lolotonga ʻa ʻene fononga fakamisinale hono tolú, naʻe toe malava ai ʻa Paula ke ʻaʻahi ki he fakatahaʻanga Filipaí. Pea ʻi he taʻu nai ʻe hongofulu mei hono ʻuluaki fokotuʻu ʻa e fakatahaʻangá, ko ha fakahāhā maongo ʻo e ʻofa ʻa e fanga tokoua ʻi Filipaí naʻe ueʻi ai ʻa Paula ke ne fai kia kinautolu ʻa e tohi fakamānavaʻi ʻa ia kuo fakatolonga ʻi he Tohi Tapu Māʻoniʻoní ʻi he hingoa ʻo e fakatahaʻanga ʻofeina ko iá.

4 ʻI he pehē ko ia naʻe fai ʻe Paula ʻa e tohí, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻuluaki vēsí, ʻoku talilahia ia ʻe he kau fakamatala Tohi Tapú, pea ʻi he ʻuhinga lelei. Ko Polikapi (69?-155? T.S.) ʻi heʻene tohi tonu ki he kau Filipaí ʻokú ne pehē ai ne tohi ange ʻa Paula kia kinautolu. Ko e tohí ʻoku fakahaaʻi ʻe he muʻaki kau fakamatala Tohi Tapu hangē ko ʻIkinatiasi, ʻIleniasi, Tetuliane mo Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, ko e tohi meia Paula. ʻOku hā ia ʻi he Kongokonga faka-Mulatoli ʻo e senituli hono uá T.S. pea ʻi he kotoa ʻo e muʻaki ngaahi tohi fakamoʻoniʻanga kehé, pea ʻoku hā fakataha ia mo e tohi ʻe valu kehe ʻa Paula ʻi he Chester Beatty Papyrus Fika 2 (P46), ʻoku ʻi ai e tui naʻe mei he 200 T.S. nai.

5 Ko e feituʻu mo e ʻaho ʻo hono fai ʻo e tohí ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ia ʻaki ʻa e ʻuhinga papau. ʻI he taimi ʻo hono tohí, ko Paulá ko ha pōpula ia naʻe tauhi fakalao ʻe ha sōtia ʻa e ʻemipola Lomá, pea naʻe hoko ʻo fakatefito ʻiate ia ha ngāue faka-Kalisitiane lahi. Naʻá ne fakaʻosi ʻene tohí ʻaki ʻa e ngaahi pōpoaki ʻofa mei he faʻahinga faitōnunga ʻi he fale ʻo Sisá. Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení ʻoku fakatahaʻi ia ʻo hā ai ko Loma ʻa e feituʻu ʻa ia naʻe ʻave mei ai ʻa e tohí.​—Fili. 1:​7, 13, 14; 4:22; Ng. 28:​30, 31.

6 Ka naʻe fai ʻa e tohí ʻanefē? ʻOku hā ngali naʻe ʻosi ʻi Loma ʻa Paula ʻo lōloa feʻunga ke mafola ai ʻa e ongoongo mo e ʻuhinga ʻo hono tuku pilīsone ko ha Kalisitiané ʻo aʻu atu ai ki he Kaʻate Leʻó pea ki he tokolahi kehe. ʻIkai ko ia pē, ne ʻi ai ʻa e taimi ʻo lava ke haʻu ai ʻa ʻEpafalotaito mei Filipai (kilomita ʻe 1,000 nai hono mamaʻó) mo ha meʻaʻofa kia Paula, ke toe aʻu ai ki Filipai ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e puke ʻa ʻEpafalotaito ʻi Lomá, pea ke haʻu ai mei Filipai ki Loma ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e mamahi ʻi he meʻá ni. (Fili. 2:​25-30; 4:18) Koeʻuhi ko e ʻuluaki tuku pilīsone ʻo Paula ʻi Lomá naʻe hoko ia ʻi he 59-61 T.S. nai, ʻoku pau pē naʻá ne fai ʻa e tohí ni ʻi he 60 pe 61 T.S. nai, ko ha taʻu ʻe taha pe lahi ange hili ʻene fuofua aʻu ki Lomá.

7 Ko e langa mamahi naʻe hoko ʻi hono maʻu ʻo e fānau ko eni ʻi Filipai fakafou ʻi he folofola ʻo e moʻoní, ko e ʻofa mo e foaki nima-homo ʻe he kau Filipaí ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu ʻa ia naʻe ʻalu mo Paula ʻi he lahi ʻo ʻene ngaahi fonongá mo e faingataʻá, pea mo e tāpuakiʻi makehe ʻe Sihova ʻa e muʻaki ngaahi ngāue fakamisinale ʻi Masitōniá ʻoku fakatahaʻi kotoa ia ke fakahokoʻaki ha haʻi mālohi ʻo e feʻofaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Paula mo e fanga tokoua Filipaí. Ko ʻenau meʻaʻofa ʻi he anga-lelei he taimi ko ení, hoko atu ai ʻenau loto-moʻua ʻi he fieʻilo fekauʻaki mo ʻEpafalotaito, mo e laka ki muʻa ʻa e ongoongo leleí ʻi Lomá, naʻe ueʻi ai ʻa Paula ke ne fai kia kinautolu ha tohi fakalotomāfana mo ʻofa ʻo e fakalototoʻa fakatupu langa hake.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

12 He ʻaonga moʻoni ē ko e tohi Filipaí kia kitautolu! ʻOku tau holi moʻoni ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová pea mo e faʻahinga fakaongoongolelei tatau mei heʻetau kau ʻovasia Kalisitiané ʻa ia naʻe maʻu ʻe he fakatahaʻanga ʻi Filipaí meia Paulá. ʻE lava ke ʻatautolu ia kapau ʻoku tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kau Filipaí pea mo e akonaki ʻofa ʻa Paulá. ʻI he hangē ko e kau Filipaí, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e nima-homo, tokanga ke tokoniʻi hotau fanga tokouá ʻi he taimi ʻo ʻenau faingataʻaʻiá pea kau ʻi hono taukapoʻi mo fokotuʻu fakalao ʻa e ongoongo leleí. (1:​3-7) ʻOku totonu ke tau hokohoko “tuu mau i he loto be taha, o uouaga taha be, o feiga fakataha i he tui ki he ogoogolelei,” ʻo ulo atu ko e “ngaahi maamaʻanga” ʻi he lotolotonga ʻo ha toʻutangata anga-pikopiko mo anga-kehe. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni pea hokohoko atu ʻa e lāulea ki he ngaahi meʻa ke tokanga fakamātoato ki aí, ʻe lava ke tau hoko ai ko ha fiefiaʻanga ki hotau fanga tokouá ʻi he founga tatau naʻe hoko ai ʻa e kau Filipaí ko ha kalauni ʻo e fiefia ki he ʻapositolo ko Paulá.—1:​27, PM; 2:15; 4:​1, 8.

13 “Mou kau ʻi he faʻifaʻitaki kiate au,” ko e lea ia ʻa Paulá. ʻO faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he founga fē? Ko e founga ʻe taha ke hoko ʻo fiemālie ʻi he tuʻunga kotoa pē. Pe naʻe lahi pe siʻi ʻa e meʻa ne maʻu ʻe Paulá, naʻá ne ako ke feʻunuʻaki tonu ia taʻehalāunga ki he ngaahi tuʻungá, koeʻuhi ke hokohoko faivelenga atu ai mo fiefia ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke hoko foki ʻa e tokotaha kotoa ʻo hangē ko Paulá ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa māfana ki he fanga tokoua faitōnungá. He fiefia fakalotomāfana moʻoni naʻá ne leaʻaki fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Tīmote mo ʻEpafalotaitó! Pea ko e ongoʻi ofi moʻoni ē ko ia ki he fanga tokoua Filipaí, ʻa ia naʻá ne lea “ʻoku ou ʻofa mo holi ki ai, ko siʻoku fiefiaʻanga mo kalauni”!—3:17; 4:​1, 11, 12; 2:​19-30.

14 ʻI he toe founga fē ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai kia Paulá? ʻAki ʻa e “mafao atu ki he fakailoga”! Ko e faʻahinga kotoa kuo fokotuʻu maʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ‘ngaahi meʻa ʻoku tāú’ ʻoku nau mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻi he fokotuʻutuʻu fakaofo ʻa Sihova ʻi hēvani mo māmaní, ʻa ia ‘ʻilonga ha ʻelelo, ʻe fakamoʻoni ko e ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi—moʻo fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí.’ Ko e akonaki lelei ʻi he tohi Filipaí ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi he fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke ne tuli ki he taumuʻa ko iá. Kae kehe, ko e tohi ki he kau Filipaí, ʻoku fai tefito ia ki he faʻahinga ʻa ia ‘ko hoʻonautolú kolo ʻoku tuʻu ʻi langi’ pea ʻoku nau vēkeveke tatali ke ‘alāanga [pe tatau mo e] sino langilangiʻia [ʻo Kalaisí].’ ʻI hono ‘fakangalongaloʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuku ki muí, kae kakapa atu ki he ngaahi meʻa mei muʻá,’ ʻofa ke faʻifaʻitaki ʻa e faʻahingá ni kotoa ki he ʻapositolo ko Paulá ʻi he ‘tuli atu pe ki he ngataʻangá, ke maʻu ʻa e pale ʻo e ui mei ʻolungá,’ ʻa honau tofiʻa lāngilangiʻia ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní!—4:8; 2:​10, 11; 3:​13, 14, 20, 21.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share