Tohi Tohi Tapu Fika 56—Taitusi
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Masitōnia (?)
Kakato Hono Tohí: 61–64 T.S. nai
“TU KO AU Paula ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua, kaeʻumaʻā ko e aposetolo ʻa Sisu Kalaisi . . . kia Taitusi, ko hoku foha moʻoni ʻi he lotu ʻoku ta taha ai.” (Tai. 1:1, 4) Ko e kamata ia ʻo e tohi ʻa Paula ki hono kaungāngāue mo e kaungāfeohi fuoloa ko Taitusí, ʻa ia naʻá ne tuku ʻi he motu ko Kēlití ke ne fokotuʻutuʻu lelei ange ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ne ʻi ai ha fuʻu ngāue lahi ʻa Taitusi ke fai. Ko e motú ni, ʻa ia ne lau ʻo pehē ko e nofoʻanga fuoloa ia ʻo e “tamai ʻa e ngaahi ʻotuá mo e tangatá,” ko e tupuʻanga ia ʻo e lea ʻoku taka, “ko ha tokotaha Kēliti pē ki ha Kēliti,” ko hono ʻuhingá “ke ikunaʻi ha tokotaha kākā.”a Ko e ʻikai lea moʻoni ʻa hono kakaí naʻe ʻi he tuʻunga fakaefakatātā, ʻo aʻu ai ki he lave ʻa Paula ki he lea ʻa ʻenau palōfitá tonu: “Ko e anga ai pe ʻo e kau Keliti ke loi: ko e fanga manu fekai kinautolu; ko e koto kete pe fakapikopiko.” (1:12) Ko e kau Kēliti ʻi he taimi ʻo Paulá kuo toe fakamatalaʻi peheni kinautolu: “Ko e anga ʻo e kakaí naʻe feliliuaki, mālualoi, mo faʻa kē; naʻa nau tō ki he mānumanu, anga-mousaʻa, loi, mo e konā, ʻo ʻikai ʻi ha tuʻunga anga-maheni; pea ko e kau Siu ne nau nofo ʻi honau lotolotongá ʻoku hā ne nau mahulu atu kinautolu ʻi he kakai ʻo e feituʻú ʻi he ʻulungāanga taʻetāú.”b Ko ha ʻātakai pehē tofu pē naʻe kamata hake ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kēlití; pea ko ia naʻe fiemaʻu tautefito ki he kau tuí ke nau ‘jiaki ae aga taefaka-Otuá moe gaahi holi fakamamá, ka nau moui aga fakabotoboto, mo maonioni, mo aga [līʻoa] faka-Otua,’ hangē ko ia naʻe ekinaki ʻe Paulá.—2:12, PM.
2 Ko e tohi tonu ʻa Taitusí ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamatala siʻisiʻi ʻaupito fekauʻaki mo e feohi ʻa Paula mo Taitusí. Kae kehe, ʻoku lava ke maʻu ʻa e fakamatala lahi mei he ngaahi fakamatala kia Taitusi ʻi he ngaahi tohi kehe ʻa Paulá. Ko Taitusí, ʻa ia ko ha Kalisi ia, naʻá ne faʻa ʻalu fakataha mo Paula pea ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne ʻalu ai mo ia ki Selusalema. (Kal. 2:1-5) ʻOku lave ʻa Paula kiate ia ko e “kaumeʻa ia oʻoku, kaeʻumaʻā ko e kaungāngaue.” Ko Taitusi naʻe fekauʻi ʻe Paula ki Kolinitō hili ʻene fai mei ʻEfesō ʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó. Lolotonga ʻene ʻi Kolinitoó, naʻe fakafekauʻaki ai ʻa Taitusi mo e tātānaki naʻe fai maʻá e fanga tokoua ʻi Selusalemá, pea ko ia naʻá ne foki ai ʻi he fakahinohino ʻa Paulá ke fakakakato ʻa e tātānakí. Ko e fononga ʻo foki ki Kolinitō mei heʻene feʻiloaki mo Paula ʻi Masitōniá naʻe ngāueʻaki ai ʻa Taitusi ke ne ʻave ʻa e tohi hono ua ʻa Paula ki he kau Kolinitoó.—2 Kol. 8:16-24; 2:13; 7:5-7.
3 Hili hono tukuange ia mei hono ʻuluaki tuku pilīsone ʻi Lomá, naʻe toe feohi ai ʻa Paula mo Tīmote pea mo Taitusi lolotonga ʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOku hā naʻe kau heni ʻa e ngāue ʻi Kēliti, Kalisi mo Masitōniá. Fakaʻosí, ʻoku lau fekauʻaki mo e ʻalu ʻa Paula ki Naikopoli, ʻi he tokelau-hihifo ʻo Kalisí, ʻa ia naʻe hā ngalingali ne puke ia ai ʻo ʻave ki Loma ki hono tuku pilīsone mo e tautea mate fakaʻosí. Ko e lolotonga ʻa e ʻaʻahi ki Kēlití naʻe tuku ai ʻe Paula ʻa Taitusi ke ne “fakatonutonu ʻo e ngaahi meʻa naʻe toe, ʻo fakanofo faifekau ʻi he kolo hokohoko,” ʻo fehoanaki mo e ngaahi fakahinohino naʻá ne ʻoange kia Taitusí. ʻOku hā ko e tohi ʻa Paulá naʻe tohi ia ʻi he taimi nounou mei heʻene tuku ʻa Taitusi ʻi Kēlití, ngalingali mei Masitōnia. (Tai. 1:5; 3:12; 1 Tim. 1:3; 2 Tim. 4:13, 20) ʻOku hā ngali naʻá ne fakahoko ha taumuʻa meimei tatau mo ia ʻi he ʻUluaki Timoté, ʻa ia ko hono fakalototoʻaʻi ʻa e kaungāngāue ʻo Paulá pea ke ʻoange ʻa e poupou papau ki hono ngaahi fatongiá.
4 Kuo pau naʻe fai ʻe Paula ʻene tohí ʻi ha taimi ʻi he vahaʻa ʻo hono ʻuluaki tuku pilīsoné mo hono tuku pilīsone hono ua ʻi Lomá, pe ʻi he 61 ki he 64 T.S. nai. Ko e lahi ʻo e fakamoʻoni ki he alafalalaʻanga ʻo e tohi kia Taitusí ʻoku tatau ia mo e ongo tohi ʻi he vahaʻa taimi tatau kia Tīmoté, ʻa ia ko e tohi Fakatohitapu ʻe tolú ni ʻoku faʻa ui ia ko e “ngaahi tohi fakafaifekau” ʻa Paula. Ko e sīpinga ʻo hono hikí ʻoku meimei tatau. ʻOku fakatou hiki lea ʻa ʻIleniasi mo ʻOliseni mei he tohi Taitusí, pea ʻoku toe fakamoʻoni ʻa e kau mataotao tokolahi kehe ʻi he kuonga muʻá ki he kau moʻoni ʻa e tohí ʻi he Tohi Tapú. ʻOku maʻu ia ʻi he ongo Maniusikilipi Sinaitic mo e Alexandrine. ʻI he Laipeli John Rylands ʻoku ʻi ai ha kongokonga pepailo, P32, ʻa ia ko ha tohi fakapeesi ia ʻo e senituli nai hono tolu T.S. ʻoku ʻi ai ʻa e Taitusi 1:11-15 mo e 2:3-8.c ʻOku ʻikai toe fehuʻia ko e tohí ko ha konga alafalalaʻanga ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
8 Ko e kau Kalisitiane Kēlití naʻa nau moʻui ʻi ha ʻātakai ʻo e loi, kākā mo e mānumanu. ʻOku totonu ke nau ʻalu ai pē he taʻau ʻa e tokolahí? Pe ʻoku totonu ke nau fou ʻi he ngaahi sitepu pau ke fakamavaheʻi fakaʻaufuli kinautolu ke nau ngāue ko ha kakai kuo fakamāʻoniʻoniʻi kia Sihova ko e ʻOtuá? ʻI hono ʻai ke ʻiloa fakafou ʻia Taitusi ko e kau Kēlití ʻoku totonu ke nau “tokanga ke nofo ki he ngaahi ngaue lelei,” naʻe pehē ʻe Paula: “Ko e ngaahi meʻa pehe ʻoku lelei mo ʻaonga ki he kakai.” ʻOku “lelei mo ʻaonga” foki ia he ʻahó ni, ʻi ha māmani kuo ngoto ʻi he vanu ʻo e taʻemoʻoní mo e ngaahi tōʻonga taʻefaitotonú, ʻa ia ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau ‘ako ʻi he fai ʻo e ngaahi ngāue leleí,’ ʻo fua lahi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. (3:8, 14) Ko e fakahalaiaʻi kotoa ʻe Paula ʻa e ʻulungāanga taʻetaau mo e fulikivanu naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kēlití ʻoku tuʻu ia ko ha fakatokanga kia kitautolu he taimí ni ʻi he hanga ʻe he ‘aloofa ae Otuá, o akonekina akitautolu, ke jiaki ae aga taefaka-Otuá moe gaahi holi fakamamá, ka tau moui aga fakabotoboto, mo maonioni, mo aga faka-Otua, i he mamaní.’ Ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu foki ke nau “nofo teu ki he ngaue lelei kotoa pe,” ʻi hono fakahāhā ʻa e talangofua ki he ngaahi puleʻangá, ʻo tauhi maʻu ha konisēnisi lelei.—2:11, 12, PM; 3:1.
9 Ko e Taitusi 1:5-9 ʻoku tānaki mai ia ki he 1 Timote 3:2-7 ʻi hono fakahāhā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he laumālie māʻoniʻoní mei he kau ʻovasiá. ʻOku fakatoka ʻe he meʻá ni ʻa e fakamamafa ki he hanga ʻe he ʻovasiá ʻo “buke ke mau ae lea mooni” pea mo ʻene hoko ko ha faiako ʻi he fakatahaʻangá. He fiemaʻu ē ko e meʻá ni ʻi hono tataki ʻa e tokotaha kotoa ki he tuʻunga matuʻotuʻá! Ko hono moʻoní, ko e fiemaʻu ko eni ʻo e akonaki totonú ʻoku fakamamafaʻi tuʻo lahi ia ʻi he tohi kia Taitusí. ʻOku ekinaki ʻa Paula kia Taitusi ke ne ‘lea aki ae gaahi mea ʻoku tāu moe akonaki haohaoá.’ Ko e finemātuʻá ke nau hoko ko e “kau akonaki oe mea lelei,” pea ko e kau tamaioʻeikí ke nau ‘fakaogolelei ae akonaki oe Otua, ko ho nau Fakamouí, i he mea kotoabe.’ (Tai. 1:9, PM; 2:1, 3, 10, PM) ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu kia Taitusi ko ha ʻovasia ke ne tuʻumaʻu mo taʻemanavahē ʻi heʻene akonakí, ʻoku pehē ʻe Paula: “Ko e ngaahi meʻa ni ke ke leaʻaki mo enginaki mo valokiʻaki, ʻo fai fakapule ai pe.” Pea ʻi he tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻoku talangataʻá ʻokú ne pehē: “Ke ke valoki majila akinautolu, ke nau haohaoa [pe moʻui lelei] i he tui.” Ko ia ko e tohi ʻa Paula kia Taitusí ʻoku tautefito ʻene “ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.”—Tai. 2:15; 1:13, PM; 2 Tim. 3:16.
10 Ko e tohi kia Taitusí ʻoku ueʻi ai ʻetau houngaʻia ki he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá pea fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke tau tafoki mei he anga-fakaʻotuamate ʻa e māmaní lolotonga ʻetau “tali ki he ʻamanaki mohu monuʻia, ʻio ko e fakaha mai ʻo e langilangiʻia ʻo Sisu Kalaisi, ko e ʻOtua Lahi pea ko hotau Fakamoʻui.” ʻI he fai peheé, ko e faʻahinga ko ia kuo fakahaaʻi ʻoku nau māʻoniʻoni fakafou ʻia Kalaisi Sīsuú ʻe lava ke nau hoko ai “ko e ngaahi ʻea ki he moʻui taʻengata” ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Tai. 2:13; 3:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong, toe pulusi ʻi he 1981, Vol. II, peesi 564; The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1958, Vol. III, peesi 306.
b Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong, toe pulusi ʻi he 1981, Vol. X, peesi 442.
c The Text of the New Testament, ʻa Kurt mo Barbara Aland, naʻe liliu ʻe E. F. Rhodes, 1987, peesi 98.