Tohi Tohi Tapu Fika 55—2 Timote
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Loma
Kakato Hono Tohí: 65 T.S. nai
NAʻE toe hoko ʻa Paula ko ha pōpula ʻi Loma. Kae kehe, ko e ngaahi tuʻunga ʻo e tuku pilīsone ko eni hono uá naʻe mafatukituki ange ia ʻi he ʻuluaki taimí. ʻOku fakafuofua naʻe ʻi he 65 T.S. ia. Naʻe hoko ha fuʻu vela lahi ʻi Loma ʻi Siulai 64 T.S., ʻo fakatupunga ai ʻa e maumau lahi ʻi he vahefonua ʻe 10 ʻo e vahefonua ʻe 14 ʻo e koló. Fakatatau ki he faihisitōlia Loma ko Tasitusí, naʻe ʻikai malava ʻe ʻEmipola Nelo ke “toʻo ʻa e tui ʻikai lelei ko ia ko e velá ko e tupu ia mei ha tuʻutuʻuni. Ko ia ai, ke toʻo ʻosi ʻa e līpōtí, naʻe fakapapauʻi ʻe Nelo ʻa e halaiá ʻo hilifaki ʻa e ngaahi fakamamahi lahi tahá ki ha kalasi naʻe fehiʻanekinaʻi ʻi he ʻikai tali kinautolú, naʻe ui ʻe he kakaí ko e kau Kalisitiané. . . . Naʻe fakahalaiaʻi ha fuʻu tokolahi, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e hia ʻi hono tutu ʻo e koló, ka ko e tāufehiʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe tānaki atu ki heʻenau maté ʻa e manuki kehekehe. ʻI hono fakavalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi kiliʻi manú, ne halu kinautolu ʻe he fanga kulií ʻo nau ʻauha, pe naʻe tutuki kinautolu ki he ngaahi kolosi, pea naʻe tuku atu kinautolu ki he afí ʻo tutu, ke hoko ko ha maamaʻanga ʻi he taimi poʻulí, ʻi he mahili atu ʻa e taimi ʻahó. Naʻe tuku atu ʻe Nelo ʻa ʻene ngaahi ngoueʻangá ke fai ai eni . . . Naʻe malanga hake ai ha ongoʻi manavaʻofa; he naʻe ʻikai hā ngali ko ha lelei ia maʻá e kakaí, ka ke fakatōliʻa ʻa e anga-fakamamahi ʻa ha tangata pē taha, ʻo fakaʻauha ai kinautolu.”a
2 ʻOku ngalingali ko e taimi nai ʻo e fuʻu fakatanga fakamālohi ko ení naʻe toe hoko ai ʻa Paula tonu ko ha pōpula ʻi Loma. ʻI he taimi ko ení naʻe sēiniʻi ai ia. Naʻe ʻikai te ne ʻamanekina ʻe tukuange ia ka naʻá ne tatali pē ki he fakamaau mo e tautea fakaʻosí. Naʻe tokosiʻi ʻa e kau ʻaʻahi kiate iá. Ko e moʻoni, ki ha taha pē ke ne fakahaaʻi fakahāhā ia ko ha Kalisitiane naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻi hono puke ia pea mo e mate ʻi hono fakamamahiʻi. Ko ia naʻe lava ai ke tohi ʻa Paula ʻi he loto-houngaʻia ʻo fekauʻaki mo ʻene tokotaha ʻaʻahi mei ʻEfesoó: “ʻOfa ke meesi ange ʻa e ʻEiki ki he famili ʻo Onesifolo: he naʻe tuʻo lahi ʻene tokoniʻi au, pea naʻe ʻikai te ne mā ʻi hoku kīʻi. Ka ʻi heʻene ʻi Loma, naʻa ne fai velenga hoku kumi ʻo ne maʻu au.” (2 Tim. 1:16, 17) ʻI he tohi ʻi he malumalu ʻo e ʻata ʻo maté, naʻe fakakalasi tonu ia ʻe Paula “ko e aposetolo ʻa Kalaisi Sisu ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, koeʻuhiā ko e palomesi ʻo e moʻui ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.” (1:1) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻe tatali mai kiate ia ha moʻui fakataha mo Kalaisi. Naʻá ne malanga ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi kolo lalahi ne ʻiloa he māmaní, mei Selusalema ki Loma, pea aʻu nai hono mamaʻó ki Sipeini. (Loma 15:24, 28) Kuó ne lavaʻi faitōnunga ʻa e fakapuepué.—2 Tim. 4:6-8.
3 Ko e tohí ʻoku ngalingali ne fai ia ʻi he 65 T.S. nai, ki muʻa pē ʻi he mate fakamaʻata ʻa Paulá. ʻOku ngalingali ne kei ʻi ʻEfesō ʻa Tīmote, he naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe Paula ke ne nofo ai. (1 Tim. 1:3) ʻI he taimi ko ení, naʻe ekinaki tuʻo ua ai ʻa Paula kia Tīmote ke ne haʻu vave kiate ia, pea naʻá ne kole ke ne haʻu mo ia ʻa Maʻake, pea pehē ki he pulupulu mo e ngaahi takainga tohi naʻe tuku ʻe Paula ʻi Taloasí. (2 Tim. 4:9, 11, 13, 21) ʻI he tohi he taimi mātuʻaki faingataʻá, naʻe ʻi he tohí ni ʻa e fakalototoʻa mālohi kia Tīmote, pea kuo hokohoko atu ʻene ʻomai ʻa e fakalototoʻa ʻaonga ki he kau Kalisitiane moʻoní ʻi he taʻumotuʻa kotoa pē talu mei ai.
4 Ko e tohi Ua Timoté ʻoku alafalalaʻanga mo kau ʻi he Tohi Tapú ʻi he ngaahi ʻuhinga ne ʻosi lāulea ki ai ʻi he ʻUluaki Timoté. Naʻe ʻiloʻi mo ngāueʻaki ia ʻe he muʻaki kau hiki-tohí mo e kau faifakamatalá, ʻo kau ai ʻa Polikapi ʻi he senituli hono ua T.S.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
10 “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga.” ʻAonga ki he hā? ʻOku tala mai ʻe Paula kia kitautolu ʻi heʻene tohi hono ua kia Tīmoté: “Ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.” (3:16, 17) Ko ia ai ko e ʻaonga ʻo e “akonaki” ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi he tohí ni. Ko e kau ʻofa kotoa he ʻahó ni ki he māʻoniʻoní te nau loto ke tokanga ki he akonaki fakapotopoto ʻi he tohí ʻi he feinga ke hoko ko e kau faiako ʻo e Folofolá pea ʻi hono fai ʻenau lelei tahá ke hoko ko e kau tangata ngāue fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻi hono “tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoni.” Hangē ko ia ʻi ʻEfesō ʻi he taimi ʻo Tīmoté, ʻoku pehē pē ʻi he kuonga ko eni ʻi onopōní, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he “faʻa ʻeke meʻa, ʻa ia ko e koto launoa pea ʻikai ha poto ʻi ai,” ʻa ia “ʻoku nau ako ai pe, ka talaʻehai ʻoku nau lava ke aʻusia ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e moʻoni,” pea ʻoku nau siʻaki ʻa e “akonaki totonu” pe leleí ʻi heʻenau leleiʻia ʻi he kau faiako ʻoku nau fakaveli honau telingá ʻo fakatatau ki heʻenau fiemaʻu siokitá. (2:15, 23; 3:7; 4:3, 4, PM) Ke fakaʻehiʻehi mei he tākiekina ʻuli fakaemāmani ko ení, ʻoku fiemaʻu ke “hanganaki piki ki he sīpinga ʻo e ngaahi lea fakatupu moʻui” ʻi he tui mo e ʻofa. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu fakavavevave ki he faʻahinga tokolahi ange ke nau hoko ʻo “mafai ke akoʻaki ki ha kakai kehe” fakatouʻosi ʻi loto mo tuʻa ʻi he fakatahaʻangá, hangē ko Tīmoté, ʻa e “tangata fakaʻotua.” He fiefia moʻoni ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fua ʻa e fatongia ko ení, ʻi heʻenau hoko ʻo ‘mafai ke akoʻaki ʻi he angamalū,’ pea ʻoku nau malangaʻi ʻa e folofolá “ʻi he angakātaki ʻaupito, pea ʻaki ʻa e faʻahinga ako [pe pōtoʻi fakafaiako] kehekehe”!—1:13, NW; 2:2, 24, 25; 4:2.
11 Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá, ne ʻiloʻi ʻe Tīmote ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní mei heʻene “valevale” koeʻuhi ko e fakahinohino anga-ʻofa ʻa Loisi mo ʻIunisí. Ko e mei heʻene “valevale” ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻa e taimi ke kamata ai ʻa e fakahinohino Fakatohitapu ki he fānaú he ʻaho ní. Kae fēfē kapau ʻe tamatemate ʻa e muʻaki faivelengá ʻi he ngaahi taʻu ki muí? Ko e faleʻi ʻa Paulá ke toe tafunaki ia ʻi he laumālie “malohi, moe ofa, moe loto fakabotoboto,” ʻo tauhi maʻu ʻa e tui taʻemālualoi. ʻI he “kuonga fakamui,” naʻá ne pehē ai ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi faingataʻa, fakataha mo e ngaahi palopalema ʻo e faihia mo e ngaahi akonaki hala. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki fiemaʻu tautefito ai ki he fānaú, mo e niʻihi kehé kotoa ke nau ‘leo be i he mea kotoabe, bea fai ke kakato ʻenau gaue fakafaifekaú.’—3:15; 1:5-7, PM; 3:1-5; 4:5, PM.
12 ʻOku tuha ʻa e palé mo e feinga mālohi. (2:3-7) ʻI he fekauʻaki mo ení, ʻoku fakahanga ʻe Paula ʻa e tokangá ki he Hako ʻo e Puleʻangá, heʻene pehē: “Manatu kia Jisu Kalaisi koe hako o Tevita, nae fokotuu hake ia mei he mate, o fakatatau mo eku ogoogolelei.” Ko e ʻamanaki ʻa Paulá ke ne fāʻūtaha ai pē mo e Hako ko iá. ʻIkai ko ia pē ʻokú ne lave ki hono tautea ne tuʻunuku maí ʻi he ngaahi lea ʻo e ikuna: “Hili ʻeni kuo tuku tauhi maʻaku ʻa e pale ʻo e maʻoniʻoni, ʻa ia ʻe toki ʻomi kiate au ʻi he ʻaho ko é ʻe he ʻEiki ko e Fakamāu totonu; ʻo ʻikai kiate au pe, ka kiate kinautolu kotoa pe foki kuo ʻofa ki haʻane hamai.” (2:8, PM; 4:8) He fiefia ē ko e faʻahinga kotoa ʻa ia ʻe lava ke nau sio atu ki he ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue faitōnungá pea nau leaʻaki ʻa e meʻa tatau! Kae kehe, ʻoku fiemaʻu heni ʻa e ngāue he taimí ni ʻi he anga-tonu, fakataha mo e ʻofa ki he fakahā mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea fakahāhā ʻa e loto-maʻu tatau ne ʻia Paulá ʻi heʻene tohi: “ʻIo ʻe hamusi au ʻe he ʻEiki mei he ngaue kovi kotoa pe, pea te ne fakamoʻui au, ʻo aʻu ki heʻene fakahu au ki hono puleʻanga fakalangi—ke ʻo ʻEne ʻAfio ʻa e kololia ʻo lauikuonga pea taʻengata. Emeni.”—4:18.
[Fakamatala ʻi lalo]
a The Complete Works of Tacitus, 1942, ʻetitaʻi ʻe Moses Hadas, peesi 380-1.