Tohi Tohi Tapu Fika 59—Semisi
Tokotaha-Tohí: Sēmisi
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema
Kakato Hono Tohí: Ki muʻa ʻi he 62 T.S.
“ʻOKU NE sesele.” Ko e fakakaukau ia ʻa e kāinga ʻo Sīsuú fekauʻaki mo iá. Lolotonga ʻa e taimi ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní, “naʻa mo hono ngaahi tokoua naʻe ʻikai te nau tui pikitai kiate ia,” pea ko Sēmisi, fakataha mo Siosefa, Saimone, mo Siutasi, naʻe ʻikai lau kinautolu ko e taha ʻo e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú. (Mk. 3:21; Sione 7:5; Mt. 13:55) Ko e ngaahi makatuʻunga fē ʻoku lava leva ai ke pehē ko Sēmisi ʻa e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsuú naʻá ne hiki ʻa e tohi Fakatohitapu ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa Semisí?
2 ʻOku fakahaaʻi ʻi he lēkōtí ko Sīsū ʻi heʻene toetuʻú naʻá ne hā kia Sēmisi, pea ko e meʻá ni ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe fakatuipauʻi taʻetoefehuʻia ai kiate ia ko Sīsū ʻa e Mīsaiá. (1 Kol. 15:7) ʻOku pehē ʻi he Ngāue 1:12-14 naʻa mo e ki muʻa ʻi he Penitekosí, naʻe fakatahataha ai ʻa Mele mo e fanga tokoua ʻo Sīsuú ke lotu mo e kau ʻapositoló ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. Ka ko e meʻa ní naʻe ʻikai ke fai ʻa e tohí ʻe ha taha ʻo e kau ʻapositoló naʻe ui ko Sēmisi? ʻIkai, he ʻi he kamatá ʻoku fakahaaʻi ai ia tonu ʻe he tokotaha-tohí, ʻoku ʻikai ko ha ʻapositolo, ka ko e ‘tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ko Sisu Kalaisí.’ ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi lea talateu ʻa Suté, ʻoku meimei tatau mo e ngaahi lea ko ia ʻa Sēmisí, ʻoku toe lave foki ai kia Sute (pe Siutasi) “ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, pea ko e tehina ʻo Semisi.” (Sem. 1:1; Siu. 1) Mei he meʻá ni ʻoku lava ke tau fakaʻosi papau ai ko Sēmisi mo Suté, ʻa e ongo tokoua faʻē-taha ʻo Sīsuú, naʻá na tohi ʻa e ongo tohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku uiʻaki hona hingoá.
3 Naʻe taau ʻaupito ʻa Sēmisi ke ne fai ha tohi ʻo e akonaki ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe tokaʻi lahi ia ko ha ʻovasia ʻi he fakatahaʻanga Selusalemá. ʻOku lave ʻa Paula kia “Semisi pe ko e tokoua ʻo e ʻEiki” ko e taha ia ʻo e “ngaahi pou” ʻi he fakatahaʻangá fakataha mo Kīfasi pea mo Sione. (Kal. 1:19; 2:9) Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻa Sēmisí ʻoku fakahaaʻi ia ʻi hono ʻave vave ʻe Pita ʻa e fekau kia “Semisi mo e kainga” pe fanga tokouá hili hono tukuange ia mei pilīsoné. Pea ʻikai ko Sēmisi naʻá ne ngāue ko e tangata-lea maʻá e “kau abosetolo moe mātua” ʻi he taimi naʻe fononga ai ʻa Paula mo Panepasa ki Selusalema ke kole ha tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e kamú? Ko e meʻa mālié, ko e tuʻutuʻuni ko ení mo e tohi ʻa Sēmisí naʻe fakatou kamataʻaki ia ʻa e talamonū, “ofa atu”!—ʻoku toe fakahaaʻi ai ko e tokotaha tatau ʻa hona tokotaha-tohí.—Ng. 12:17; 15:13, 22, 23, PM; Sem. 1:1.
4 Ko e faihisitōlia ko Siosifasí ʻokú ne tala mai ko e Taulaʻeiki Lahi ko ʻAnanasi (ʻAnanaia), ko ha Sātusi, naʻe tupu mei ai ʻa e mate ʻa Sēmisi ʻi hono tolomakaʻí. Naʻe hoko eni hili ʻa e mate ʻa e kōvana Loma ko Fesitó, ʻi he 62 T.S. nai, ki muʻa ke maʻu ʻa e lakangá ʻe hono fetongí ko ʻAlapinasi.a Ka naʻe hiki ʻe Sēmisi ʻa ʻene tohí ʻanefē? Naʻe fai ʻe Sēmisi ʻene tohí mei Selusalema ki he “matakali ʻe hongofulu ma ua ʻoku nofo movetevete,” ʻi hono ʻai mahinó, “ko e (faʻahinga) ʻi he nofoʻanga Siu ʻi tuʻa Pālesitainé.” (Sem. 1:1) Naʻe fiemaʻu nai ʻa e taimi ki he lotu faka-Kalisitiané ke mafola ʻi he hili hono huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he 33 T.S., pea naʻe fiemaʻu foki ʻa e taimi, ke hoko ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakahohaʻa naʻe lave ki ai ʻi he tohí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahaaʻi ʻi he tohí ko e kau Kalisitiané naʻe ʻikai te nau kei ʻi he tuʻunga ko e fanga kiʻi kulupu ka naʻe fokotuʻutuʻu maau kinautolu ki he ngaahi fakatahaʻanga fakataha mo e “kau matuʻa” matuʻotuʻa ʻa ia naʻe lava ke nau lotu maʻá e vaivaí mo poupouʻi kinautolu. Tānaki atu ki ai, ne mahili atu ʻa e taimi feʻunga ke hūhū mai ai ha tuʻunga ʻo e taʻehohaʻá mo e lotu fakaeouaú. (2:1-4; 4:1-3; 5:14; 1:26, 27) Ko ia ai, ʻoku ngalingali pē naʻe fai ʻe Sēmisi ʻene tohí ʻi ha taimi ki mui, ʻi he taimi nounou nai ki muʻa ʻi he 62 T.S., kapau ʻoku tonu ʻa e fakamatala ʻa Siosifasi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e mate ʻa Fesitó pea mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala naʻe fakahaaʻi ai ne mate ʻa Fesito ʻi he 62 T.S. nai.
5 Ki he alafalalaʻanga ʻa Semisí, ʻoku ʻi he maniusikilipi Vatican Fika 1209, ko e Sinaitic, pea mo e Alexandrine. ʻOku kau ia ʻi he ngaahi katiloka motuʻa ʻikai siʻi hifo he hongofulú ki muʻa ʻi he Kōsilio ʻo Carthage he 397 T.S. Naʻe lave lahi ki ai ʻa e muʻaki kau faʻu-tohi fakasiasí. Ko ha feongoongoi lahi ʻi loto mo e toenga ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí ʻoku mātuʻaki hā mahino ia ʻi he tohi ʻa Semisí.
6 Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sēmisi ʻa e tohi ko ení? Ko ha vakai lelei ki he tohí ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi tuʻunga ʻi loto ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he lotolotonga ʻo e fanga tokouá. Ko e ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané naʻe tuku hifo ia, ʻio, ne aʻu ʻo tukunoaʻi, ʻo hoko ai ʻa e niʻihi ko e kau tono fakalaumālie ʻi he fekauʻaki mo e kaumeʻa mo e māmaní. ʻI he vēkeveke ke palani ha ngaahi fepakipaki tokua, naʻe taukaveʻi ai ʻe he niʻihi ko e tohi ʻa Semisi ʻo fakaʻaiʻai ʻa e tui ʻaki ʻa e ngaahi ngāué ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻa Paula fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻe he tuí ʻo ʻikai ʻe he ngāué. Kae kehe, ko e potutohí ʻoku fakaeʻa ai ʻoku ʻuhinga ʻa Sēmisí ki he tui ʻoku poupouʻi ʻe he ngāue, ʻo ʻikai ko e lea pē, lolotonga ia ʻoku hā mahino ko e ʻuhinga ʻa Paula ia ki he ngaahi ngāue ʻa e Laó. Ko hono moʻoní, ʻoku fakalahi atu ʻa Sēmisi ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻa Paulá, ʻo ʻalu ai ki ha toe sitepu ʻe taha ʻaki hono fakahaaʻi ʻa e anga hono fakahāhā ʻo e tuí. Ko e akonaki ʻa Sēmisí ʻoku mātuʻaki ʻaonga ʻi heʻene kāpui ʻa e ngaahi palopalema fakaʻaho ʻa e Kalisitiané.
7 Ko e ngaahi talanoa fakatātā mei he moʻui fakaʻahó, ʻo kau ai ʻa e fanga manú, ngaahi vaka, kau ngoue, mo e mohukú, ʻokú ne poupouʻi lahi ʻa e ngaahi fakamatala ʻa Sēmisi ki he tuí, kātakí mo e kītakí. Ko e faʻifaʻitaki ko eni ki he ngaahi founga fakafaiako lavameʻa ʻa Sīsuú ʻokú ne ʻai ʻene akonakí ke mālohi ʻaupito. Ko e tohí ni ʻokú ne ʻai ke maongo ki ha taha ʻa e ʻiloʻilo lahi ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e faʻahinga tāutaha.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
15 Neongo ʻoku lave tuʻo ua pē ʻa Sēmisi ki he hingoa ʻo Sīsuú (1:1; 2:1), ʻokú ne ngāue ʻaonga lahi ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi hano fakahoa lelei ʻo e tohi ʻa Semisí mo e Malanga ʻi he Moʻungá. ʻI he taimi tatau, ko e huafa ʻo Sihová ʻoku ʻasi tuʻo 13 ai (New World Translation), pea ko ʻene ngaahi talaʻofá ʻoku fakamamafaʻi ia ko e ngaahi pale ki he kau Kalisitiane ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau tuí. (4:10; 5:11) ʻOku toutou lave ʻa Sēmisi ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki he ngaahi talanoa fakatātā mo e ngaahi kupuʻi lea feʻungamālie koeʻuhi ke faʻuʻaki ʻene akonaki ʻaongá. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa e matavaí ʻaki ʻene ngaahi lea: “fai ki he potu tohi ko ia,” “naʻe fakamoʻoni ʻa e folofola,” mo e ‘oku behe ae lea i he tohi tabú’; pea ʻokú ne hoko atu ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ko ení ki he moʻui faka-Kalisitiané. (2:8, 23; 4:5, PM) ʻI hono ʻai ke mahino ʻa e ngaahi poini ʻo e akonakí pea mo hono langa hake ʻa e tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku feongoongoi kakató, ʻoku fai ʻe Sēmisi ʻa e lave feʻungamālie ki he ngaahi ngāue ʻo e tui ʻa ʻĒpalahamé, ki he fakahāhā ʻe Lēhapi ʻa e tui ʻaki ʻa e ngāué, ki he kātaki faitōnunga ʻa Siopé pea ki he falala ʻa ʻIlaisiā ki he lotú.—Sem. 2:21-25; 5:11, 17, 18; Sen. 22:9-12; Sios. 2:1-21; Siope 1:20-22; 42:10; 1 Tuʻi. 17:1; 18:41-45.
16 ʻOku mahuʻinga taʻehanotatau ʻa e akonaki ʻa Sēmisi ke hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē, ke hanganaki fakamoʻoniʻi ʻa e tuí ʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoni, ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, ke hanganaki kole ki he ʻOtuá ki he potó, ke ʻunuʻunu maʻu pē ke ofi kiate ia ʻi he lotu, pea ke ngāueʻaki ʻa e lao fakatuʻí, “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Sem. 1:22; 2:24; 1:2, 5; 4:8; 5:13-18; 2:8) ʻOku mālohi ʻene ngaahi fakatokanga ki hono akoʻi ʻa e meʻa ʻoku halá, ngāuekoviʻaki ʻa e ʻeleló, fakakalakalasi fakavahavahaʻa ʻi he fakatahaʻangá, havala ki he mālie fakakakanó mo e falala ki he koloa ʻauhangofuá. (3:1, 8; 2:4; 4:3; 5:1, 5) ʻOku ʻai ʻe Sēmisi ke mātuʻaki mahino ko e kaumeʻa mo e māmaní ʻoku iku ia ki he tono fakalaumālie mo e fili pea mo e ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e founga lotu ʻa ia ʻoku maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá: “ʻa ʻete aʻahi ki he faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi, ʻa ʻete tauhi kita mei mamani ke taʻe hato ʻila.” (4:4; 1:27) Ko e akonakí ni kotoa, ʻoku mātuʻaki ʻaonga mo mahinongofua, ko e meʻa tofu pē ia ʻoku lava ke ʻamanekina mei he “pou” ko eni ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kal. 2:9) Ko ʻene pōpoaki anga-ʻofá ʻoku hokohoko atu ʻene hoko ko e fakahinohino ki he kau Kalisitiané ʻi hotau ngaahi taimi taʻemanonga ko ení, he ko e “poto ʻoku mei ʻolunga,” ʻokú ne fakatupu ʻa e “fua ko e maʻoniʻoni.”—3:17, 18.
17 Naʻe hohaʻa ʻa Sēmisi ke tokoniʻi ʻa hono fanga tokouá ke nau aʻusia ʻenau taumuʻa ko e moʻui ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ʻokú ne ekinaki kia kinautolu: “Ke mou kataki mo kimoutolu; poupou homou loto: he kuo ofi ʻa e hoko mai [pe ʻi ai] ʻa e ʻEiki.” ʻOku nau fiefia kapau ʻe hokohoko atu ʻenau kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí koeʻuhi he ko e hōifua mai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ko hono maʻu “ʻa e kalauni ʻo e moʻui, ʻa ia kuo ne talaʻofa [ʻe Sihova] kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia.” (5:8; 1:12) Ko ia ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e kalauni ʻo e moʻuí—ko e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani pe ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní—ʻoku fakamamafaʻi ko e ʻuhinga mālohi ia ki hono kātakiʻi ʻa e ngaahi ngāue faitōnungá. Ko e moʻoni ko e tohi fisifisimuʻa ko ení te ne fakalotolahiʻi ʻa e tokotaha kotoa ke kakapa atu ki he taumuʻa ko e moʻui taʻengata ʻi hēvani pe ʻi he māmani foʻou ʻa Sihova ʻoku puleʻi ʻe he Hako ʻo e Puleʻangá, ko hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.—2:5.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Jewish Antiquities, XX, 197-200 (ix, 1); Webster’s New Biographical Dictionary, 1983, peesi 350.