LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-2 p. 24-25
  • Tohi Tohi Tapu Fika 63​—2 Sione

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 63​—2 Sione
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
bsi08-2 p. 24-25

Tohi Tohi Tapu Fika 63​—2 Sione

Tokotaha-Tohí: ʻApositolo ko Sioné

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻEfesō, pe ofi ki ai

Kakato Hono Tohí: 98 T.S. nai

KO E tohi hono ua ʻa Sioné ʻoku nounou—ʻoku lava ke pehē naʻe tohi ia ʻi ha lauʻi pepailo pē ʻe taha—ka ʻoku mohu ʻuhinga. ʻOku fai ia ‘ki siʻi fefine fili mo ene fanau.’ Koeʻuhi ko e “Kyria” (faka-Kalisi ki he “fefine”) naʻe hoko ko ha hingoa totonu ia ʻi he taimi ko iá, ʻoku tui ʻa e kau mataotao Tohi Tapú ko ha tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e hingoa ko iá naʻe fai ki ai ʻa e tohí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he niʻihi naʻe tohi ʻa Sioné ki ha fakatahaʻanga Kalisitiane, ʻo lave ki ai ko e “fefine fili.” Naʻe fai nai eni koeʻuhi ke fakapuputuʻuʻi ʻaki ʻa e kau fakatangá. ʻI he tuʻunga ko iá, ko e ngaahi talamonū ʻa e ‘fanau ʻa e fefine ko ho tokouá’ naʻe lave ki ai ʻi he veesi fakaʻosí ko e lea ia ʻa e kau mēmipa ʻo ha toe fakatahaʻanga ʻe taha. Ko ia ko e tohi hono uá naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke fakalūkufua hono taumuʻá ʻo hangē ko e ʻuluaki tohí, he ʻoku hā mahino naʻe fai ia ki ha tokotaha pe ki ha fakatahaʻanga tefito ʻe taha.—V. 1.

2 ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke veiveiua ai ko Sione naʻá ne fai ʻa e tohí ni. ʻOku ui ʻe he tokotaha-tohí ʻa ia tonu ko e “motua.” ʻOku feʻungamālie moʻoni eni mo Sione ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko hono taʻumotuʻá kae pehē foki koeʻuhi ʻi heʻene hoko ko e taha ʻo e “ngaahi pou” (Kal. 2:9) pea ko e ʻapositolo fakamuimui taha ia naʻe moʻuí, naʻá ne hoko moʻoni ai ko ha “motua” ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻá ne ʻiloa, pea heʻikai toe fiemaʻu ha fakamoʻoni ke fakapapauʻi ai ia ʻe heʻene kau lautohí. Ko hono tuʻunga hiki-tohí ʻoku toe fakahaaʻi ia ʻi he meimei tatau ʻa e sīpinga tohí mo e ʻuluaki tohí pea mo e Kōsipeli ʻa Sioné. ʻI he hangē ko e ʻuluaki tohí, ko e tohi hono uá ʻoku hā ne hiki ia ʻi ʻEfesō pe ofi ki ai, ʻi he 98 T.S. nai. ʻI he fekauʻaki mo e Ua mo e Tolu Sioné, ʻoku fakamatala ʻa e Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong: “Mei heʻena meimei tatau fakalūkufuá, ʻoku lava nai ai ke tau fakamahamahalo ko e ongo ʻipiselí naʻe hiki ia ʻo ʻikai fuoloa mei he ʻUluaki ʻIpiseli mei ʻEfesoó. ʻOku fakatou ngāueʻaki kinaua ki he ngaahi tuʻunga tāutaha ʻo e ʻulungāangá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia naʻe fakatoka ʻi honau tuʻunga kakató ʻi he ʻUluaki ʻIpiselí.”a ʻI hono poupouʻi ʻene alafalalaʻangá, ko e tohí ʻoku hiki lea mei ai ʻa ʻIleniasi ʻo e senituli hono uá, pea naʻe tali ia ʻe Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, ʻi he vahaʻa taimi tatau.b Pehē foki, ko e ngaahi tohi ʻa Sioné ʻoku fakahokohoko ia ʻi he Kongokonga Faka-Mulatolí.

3 Hangē ko ia ko e ʻUluaki Sioné, ko e ʻuhinga ʻo e tohí ni ko e ʻohofi ko ia ʻe he kau faiako loí ʻa e tui faka-Kalisitiané. ʻOku loto ʻa Sione ke fakatokanga ki heʻene kau lautohí fekauʻaki mo e faʻahinga ko iá koeʻuhi ke nau lava ʻo ʻiloʻi kinautolu pea mavahe meia kinautolu, lolotonga ia ʻa e hokohoko atu ʻo ʻenau ʻaʻeva ʻi he moʻoní, ʻi he feʻofaʻaki.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

5 ʻOku hā ʻi he ʻaho ʻo Sioné, hangē ko ia ʻi onopōní, ne ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe ʻikai te nau fiemālie ke nofo maʻu ʻi he ngaahi akonaki mahino mo faingofua ʻa Kalaisí. Naʻa nau loto ke maʻu ʻa e meʻa lahi ange, ko e meʻa te ne langaʻi ʻenau fakamahuʻingaʻi kinautolú, ko e meʻa ʻa ia te ne hakeakiʻi kinautolu pea fakakalasi ai kinautolu mo e kau filōsefa ʻo e māmaní, pea naʻa nau loto-lelei ke ʻuliʻi mo fakamavahevaheʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané koeʻuhi ke maʻu ai ʻenau ngaahi taumuʻa siokitá. Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sione ʻa e feongoongoi ʻa e fakatahaʻangá ʻa ia ʻoku tupu ʻi he ʻofa pea ʻi he akonaki totonu ʻoku fāitaha mo e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku totonu ke tau nofo maʻu ʻi he fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá he ʻaho ní, naʻa mo e fakafisi ke feohi pe lea talamonū ki he faʻahinga ʻoku nau tafoki mei he moʻoní ki ha akonaki ʻe taha ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa naʻe maʻu fakafou ʻi he Tohi Tapu fakamānavaʻí. ʻI he hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he tuʻunga kakato ʻo e fiefia ʻoku maʻu ʻi he feohiʻanga faka-Kalisitiane moʻoní, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ‘iate kitautolu ae aloofa, moe ofa mataataatā be, moe melino, mei he Otua koe Tamai, bea mei he Eiki ko Jisu Kalaisí, koe Alo oe Tamaí, i he mooni moe ofa.’ (V. 3, PM) Ko e moʻoni ko e tohi hono ua ʻa Sioné ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e faitāpuekina ʻo e fāʻūtaha faka-Kalisitiane peheé.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Toe pulusi ʻi he 1981, Vol. IV, peesi 955.

b New Bible Dictionary, pulusinga hono uá, 1986, ʻetitaʻi ʻe J. D. Douglas, peesi 605.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share