LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-2 p. 22-24
  • Tohi Tohi Tapu Fika 62​—1 Sione

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 62​—1 Sione
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
bsi08-2 p. 22-24

Tohi Tohi Tapu Fika 62​—1 Sione

Tokotaha-Tohí: ʻApositolo ko Sioné

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻEfesō pe ofi ki ai

Kakato Hono Tohí: 98 T.S. nai

KO Sione ʻa e ʻapositolo ʻofeina ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne ʻofa lahi ki he māʻoniʻoní. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne maʻu ha mahino lahi ki he fakakaukau ʻa Sīsuú. ʻOku ʻikai ai ke tau ʻohovale ʻi hono kāpui ʻe he kaveinga ʻo e ʻofá ʻa ʻene ʻū tohí. Kae kehe, naʻe ʻikai ko ha tokotaha ongoʻi fakaʻofaʻia pē ia, he naʻe lave ʻa Sīsū kiate ia ko e taha ʻo e “ongo foha ʻo Fatulisi [Poanesi].” (Mk. 3:17) Ko hono moʻoní, ko e taukapoʻi ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní naʻá ne fai ai ʻene tohi ʻe tolú, he ko e tafoki mei he moʻoní naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ne hoko ʻo hā mahino ia. Ko e tohi ʻe tolu ʻa Sioné naʻe taimi tonu moʻoni, he naʻe hoko ia ko ha tokoni ki hono fakaivimālohiʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi heʻenau faitau mo e ngaahi hūhū mai ʻa e “toko taha agakovi.”—2 Tes. 2:​3, 4; 1 Sione 2:​13, 14, PM; 5:​18, 19.

2 ʻI he fakafuofua mei he fakamatala ʻi lotó, ko e ngaahi tohí ni ʻoku ʻi ha vahaʻa taimi ki mui ʻaupito ange ia ʻi he ongo Kōsipeli ʻa Mātiu mo Maʻaké—ʻo ki mui foki ia ʻi he ngaahi tohi fakamisinale ʻa Pita mo Paulá. Kuo liliu ʻa e taimí. ʻOku ʻikai ha lave ai ki he lotu faka-Siú, ʻa e fakamanamana lahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo honau toki fokotuʻu foʻoú; pea ʻoku ʻikai ke ʻasi ai ha hiki lea hangatonu ʻe taha mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku talanoa ai ʻa Sione fekauʻaki mo e “kuoga fakamui” pea mo e ʻasi ʻa e “gaahi fili toko lahi o Kalaisi.” (1 Sione 2:​18, PM) ʻOkú ne lave ki heʻene kau lautohí ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “siʻeku fanau” pea kiate ia tonu “koe motua.” (1 Sione 2:​1, 12, 13, 18, 28; 3:​7, 18; 4:4; 5:21; 2 Sione 1, PM; 3 Sione 1) ʻOku fakahuʻunga he meʻa kotoa ko ení ha taimi ki mui ki heʻene tohi ʻe tolú. Pehē foki, ʻi he 1 Sione 1:​3, 4 ʻoku hā ngali fakahaaʻi ai ko e Kōsipeli ʻa Sioné naʻe tohi ia ʻi he taimi tatau nai. ʻOku ʻi ai ʻa e tui lahi ko e tohi ʻe tolu ʻa Sioné naʻe kakato ia ʻi he 98 T.S. nai, ʻi he taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene maté, pea naʻe tohi ia ofi ki ʻEfesō.

3 Ko e tohi moʻoni ko ia ʻa e ʻUluaki Sioné ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻoku fakahaaʻi ia ʻi heʻene meimei tatau ʻaupito mo e Kōsipeli hono faá, ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua ko ia naʻá ne tohí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne talateuʻaki ʻa e tohí ʻene fakamatalaʻi ia ko ha fakamoʻoni sio tonu ki he “Folofola ʻo e moʻui . . . , ʻa e Moʻui ko ia ʻoku taʻengata, ʻa é ne feangai mo e Tamai, pea ne fakaeʻa kiate kimautolu,” ko e kupuʻi lea ʻoku meimei tatau ʻaupito mo e ngaahi lea ʻa ia ʻoku kamataʻaki ʻi he Kōsipeli ʻa Sioné. Ko ʻene alafalalaʻangá ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e Kongokonga Faka-Mulatolí pea mo e muʻaki kau hiki-tohi hangē ko ʻIleniasi, Polikapi, mo Papaiasi, ko e faʻahinga kotoa ʻi he senituli hono ua T.S.a Fakatatau ki he lau ʻa ʻIusepiasí (260-340 T.S. nai), ko e alafalalaʻanga ʻo e ʻUluaki Sioné naʻe ʻikai ʻaupito ke fehuʻia.b Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke fakatokangaʻi ko e ngaahi liliu motuʻa angé kuo nau tānaki ki he vahe 5 ʻi he veesi 7 mo e kamataʻanga ʻo e veesi 8 ʻa e ngaahi foʻi lea ko ení: “Oku ai ae toko tolu i he lagi oku fakamooni, koe Tamai, moe Folofola, bea moe Laumalie Maonioni: bea oku taha be ae toko tolu ni. Bea oku ai ae tolu i mamani oku fakamooni.” (Paaki Motuʻa) Ka ko e konga tohí ni ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha taha pē ʻo e muʻaki ngaahi maniusikilipi faka-Kalisí pea ʻoku hā mahino kuo tānaki mai ia ke fakafefekaʻi ʻaki ʻa e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi liliu fakaeonopōní, fakatouʻosi ʻi he Katoliká mo e Palotisaní, ʻoku ʻikai fakakau ʻa e ngaahi foʻi leá ni ʻi he konga tefito ʻo e tohí.​—1 Sione 1:​1, 2.c

4 ʻOku tohi ʻa Sioné ke maluʻi ʻa e “Kaiga” pe faʻahinga ʻofeiná, ʻa ʻene “fānau jii,” mei he ngaahi akonaki hala ʻa e “gaahi fili toko lahi o Kalaisi” ʻa ia kuo nau ʻalu atu mei honau lotolotongá pea ʻoku nau feinga ke tohoakiʻi mamaʻo kinautolu mei he moʻoní. (2:​7, 18, PM) Ko e ngaahi fili tafoki ko eni mei he moʻoní ʻo Kalaisí naʻe tākiekina nai kinautolu ʻe he filōsofia faka-Kalisí, ʻo kau ai ʻa e muʻaki tui fakanositiká, ʻa ia naʻe taukaveʻi ʻe hono kau muimuí ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo makehe fakamisiteli mei he ʻOtuá.d ʻI he tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e tafoki mei he moʻoní, ʻoku feangainga lahi ai ʻa Sione mo e kaveinga ʻe tolu: angahala, ʻofa mo e fili ʻo Kalaisí. Ko ʻene ngaahi fakamatala ki he angahalá, pea ʻi he poupouʻi ʻo e feilaulau ʻa Sīsū ki he ngaahi angahalá, ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi fili ko eni ʻo Kalaisí naʻa nau taukaveʻi ʻoku nau māʻoniʻoni ʻo ʻikai haʻanau angahala pea naʻe ʻikai ke fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Ko ʻenau “ʻilo” fakatefito ʻia kinautolú kuo ʻai ai ke nau siokita mo taʻeʻofa, ko ha tuʻunga ʻa ia ʻoku fakaeʻa ʻe Sione ʻi heʻene fakamamafaʻi hokohoko ʻa e ʻofa faka-Kalisitiane moʻoní. ʻIkai ngata aí, ʻoku hangehangē ʻoku faitau ʻa Sione mo ʻenau tokāteline halá ʻi heʻene fakamatalaʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, naʻá ne moʻui ki muʻa ke ne hoko ko e tangatá, pea naʻá ne haʻu ʻi he kakano ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke ne ʻomai ʻa e fakamoʻuí ki he faʻahinga ʻoku tuí. (1:​7-10; 2:​1, 2; 4:​16-21; 2:22; 1:​1, 2; 4:​2, 3, 14, 15) ʻOku fakaʻilongaʻi mahino ʻe Sione ʻa e kau faiako loi ko ení ko e ‘gaahi fili o Kalaisi,’ pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻoku lava ke ʻiloʻi ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá mo e fānau ʻa e Tēvoló.​—2:​18, 22; 4:3.

5 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fai ʻa e tohí ki ha fakatahaʻanga tefito, ʻoku hā mahino naʻe fakataumuʻa ia ki he feohiʻanga Kalisitiané kotoa. Ko e ʻikai ha talamonū ʻi he kamataʻangá mo ha pōpoaki ʻofa ʻi he ngataʻangá ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻa e meʻá ni. ʻOku aʻu ʻo fakamatalaʻi ʻe he niʻihi ʻa e tohí ni ko ha fakamatala kae ʻikai ko ha faitohi. Ko hono ngāueʻaki ʻa e “kimoutolu” ʻi he kotoa ʻo e tohí (hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻaki ʻa e mataʻitohi lahi ʻi he New World Translation) ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fakahanga ʻe he tokotaha-tohí ʻa ʻene ngaahi leá ki ha kulupu kae ʻikai ki ha tokotaha.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

11 Hangē pē ko ia ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e senituli ʻuluaki ʻo Hotau Kuongá, ʻoku pehē ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e “gaahi fili toko lahi o Kalaisi” ʻa ia kuo pau ke fai ha fakatokanga ki he kau Kalisitiane moʻoní ʻo fekauʻaki mo ia. Ko e kau Kalisitiane moʻoni ko ení kuo pau ke nau piki maʻu ki he ‘fekau naʻe tala kiate kinautolu mei he kamataʻangá, Ke nau Feʻofaʻaki,’ pea nofo maʻu ʻi he ʻOtuá mo e akonaki moʻoní, ʻo fai māʻoniʻoni fakataha mo e lea tauʻatāina. (2:18; 3:11; 2:​27-29) ʻOku toe mahuʻinga lahi foki ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo e “holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui,” ko e tuli ko ia ki he meʻa fakamatelié, ʻa e ngaahi kovi fakamāmani kuó ne lōmekina ʻa e kau Kalisitiane lau pē tokolahi. Ko e kau Kalisitiane moʻoní te nau siʻaki ʻa e māmaní mo ʻene holí, ʻi he ʻiloʻi “ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” ʻI he kuonga ko eni ʻo e holi fakamāmaní, fakavahavahaʻa lotú, mo e tāufehiʻá, he ʻaonga moʻoni ē ke ako ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he Tohi Tapu fakamānavaʻí pea ke fai ʻa e finangalo ko iá!—2:​15-17.

12 Ko e ʻaonga pē maʻatautolu ʻa hono fakamahinoʻi ʻe he ʻUluaki Sioné ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e maama ʻoku haʻu mei he Tamaí pea mo e fakapoʻuli fakaʻauha moʻoni mei he tokotaha koví, ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi akonaki foaki-moʻui ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi loi kākā ʻa e fili ʻo Kalaisí, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻofa ʻa ia ʻoku hūhū ʻi he fakatahaʻanga kotoa ʻa e faʻahinga ʻoku nofo maʻu ʻi he Tamaí fakataha mo e ʻAló pea mo e tāufehiʻa fakapō naʻe maʻu ʻe Keiní ʻa ia ʻoku ʻi he faʻahinga “naʻa nau ʻalu atu meiate kitautolu . . . koeʻuhiā ke eʻa ʻoku ʻikai ʻotautolu kotoa pe.” (2:19; 1:​5-7; 2:​8-11, 22-25; 3:​23, 24, 11, 12) ʻI hono maʻu ʻo e mahino ko ení, ʻoku totonu ko ʻetau holi tōtōiví ia ke “ikuna ʻa mamani.” Pea ʻe anga-fēfē nai ʻetau fai ení? ʻAki hono maʻu ʻa e tui mālohi pea ʻi hono maʻu ʻa e “ʻofa ki he ʻOtua,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko hono tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuní.—5:​3, 4.

13 Ko e “ʻofa ki he ʻOtua”—he fakaofo moʻoni ko e mālohi fakaueʻiloto ko ení ʻi hono fakamamafaʻi ʻi he kotoa ʻo e tohí! ʻI he vahe 2 ʻoku tau maʻu ai ʻa e faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻofa ʻa e māmaní mo e ʻofa ʻa e Tamaí. Ki mui ai ʻoku ʻomai ki heʻetau tokangá ko e “ʻOtua ko e ʻOfa.” (4:​8, 16) Pea ko ha ʻofa ʻaonga moʻoni eni! ʻOku makatuʻunga ʻa ʻene fakamatala fisifisimuʻá ʻi hono fekauʻi mai ʻe he Tamaí ʻa “hono ʻAlo moʻo Fakamoʻui ʻo mamani.” (4:14) ʻOku totonu ke ueʻi ʻe he meʻá ni ʻi hotau lotó ha ʻofa loto-houngaʻia mo taʻemanavahē, ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositoló: “ʻOku tau ʻofa ʻe kitautolu, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa ʻe he ʻEne ʻAfio kiate kitautolu.” (4:19) Ko ʻetau ʻofá ʻoku totonu ke faʻahinga tatau mo e ʻofa ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló—ko ha ʻofa ʻaonga mo feilaulauʻi-kita. Hangē ko e foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí maʻatautolú, ʻoku pehē ʻa e “totonu ke tau liʻaki ʻetau moʻui koeʻuhi ko e kainga” pe fanga tokouá, ʻio, ke fakaʻatā ʻetau manavaʻofa ongongofuá koeʻuhi ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá, ʻo ʻikai ʻi he lea pē, ka tau fai ʻi he “ngaue mo fai ʻi moʻoni.” (3:​16-18) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mātuʻaki mahino ʻi he tohi ʻa Sioné, ko e ʻofa ko ení, fakataha mo e ʻilo totonu ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi ha feohi taʻealamotuhi mo e Tamaí pea mo e ʻAló. (2:​5, 6) ʻOku leaʻaki ʻe Sione ki he ngaahi ʻea ʻi he Puleʻangá ʻa ia ʻoku nau ʻi he haʻi faitāpuekina ko eni ʻo e ʻofá: “Pea ʻoku tau tuʻu ʻi he Toko Taha Moʻonia, heʻetau tuʻu ʻi hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi. Ko eni ia ʻa e ʻOtua Moʻonia, pea ko e moʻui taʻengata.”—5:20.

[Fakamatala ʻi lalo]

a The International Standard Bible Encyclopedia, Vol. 2, 1982, ʻetitaʻi ʻe G. W. Bromiley, peesi 1095-6.

b The Ecclesiastical History, III, XXIV, 17.

c Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 1019.

d New Bible Dictionary, pulusinga hono ua, 1986, ʻetitaʻi ʻe J. D. Douglas, peesi 426, 604.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share