LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es18 p. 55-67
  • Mē

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mē
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Tūsite, Mē 1
  • Pulelulu, Mē 2
  • Tuʻapulelulu, Mē 3
  • Falaite, Mē 4
  • Tokonaki, Mē 5
  • Sāpate, Mē 6
  • Mōnite, Mē 7
  • Tūsite, Mē 8
  • Pulelulu, Mē 9
  • Tuʻapulelulu, Mē 10
  • Falaite, Mē 11
  • Tokonaki, Mē 12
  • Sāpate, Mē 13
  • Mōnite, Mē 14
  • Tūsite, Mē 15
  • Pulelulu, Mē 16
  • Tuʻapulelulu, Mē 17
  • Falaite, Mē 18
  • Tokonaki, Mē 19
  • Sāpate, Mē 20
  • Mōnite, Mē 21
  • Tūsite, Mē 22
  • Pulelulu, Mē 23
  • Tuʻapulelulu, Mē 24
  • Falaite, Mē 25
  • Tokonaki, Mē 26
  • Sāpate, Mē 27
  • Mōnite, Mē 28
  • Tūsite, Mē 29
  • Pulelulu, Mē 30
  • Tuʻapulelulu, Mē 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2018
es18 p. 55-67

Mē

Tūsite, Mē 1

Naʻe fakavaivaiʻi ʻa haʻa Amoni.​—Fkm. 11:33.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēfita naʻá ne fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke fakatauʻatāinaʻi ʻa ʻIsileli mei he kau ʻĀmoní. Naʻá ne palōmesi kia Sihova kapau te ne ikuna, te ne ʻoatu ha “feilaulau tutu” kiate Ia, ʻa e fuofua tokotaha ʻe haʻu mei hono falé ʻi he taimi ʻe foki atu ai mei he taú. (Fkm 11:30, 31, PM) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni? ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi hono feilaulauʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ia ʻoku tau ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Sēfitá ke ne fai ha feilaulau pehē. (Teu. 18:9,10) ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko ha feilaulau tutu ko ha meʻaʻofa makehe naʻe foaki kakato atu ʻe ha taha kia Sihova. Ko ia naʻe ʻuhinga ʻa Sēfitá ko e tokotaha te ne ʻoatu kia Sihová te ne ngāue ʻi he tāpanekalé ʻi he toenga ʻene moʻuí. Naʻe fanongo ʻa Sihova kia Sēfita pea naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi kakato ʻa e taú. (Fkm. 11:32) ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa Sēfita mei he taú naʻe ʻikai talitali ʻe ha taha ka ko hono ʻofefine ʻofaʻangá ʻa ʻene tama pē ʻe tahá! Pea ko e ʻahiʻahí leva ia. Te ne tauhi nai ki heʻene leá? w16.04 1:11-13

Pulelulu, Mē 2

Ko ia naʻe matala ai ʻa e meʻa naʻe lau.​—Nehe. 8:8.

ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakatahaʻangá kuo nau ako ki muí ni ʻa e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova ʻi he Ako Tohi Tapu ʻa e Fakatahaʻangá. Naʻe fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻe lāulea ai ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová mo e taimi naʻá ke fanongo ai ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e fanga tokouá fekauʻaki mo iá? Ko e moʻoni, naʻe ʻai heni koe ke toe lahi ange ai hoʻo ʻofa kia Sihová. ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tau toe ako lahi ange ai ʻa e Tohi Tapú ʻaki ʻa e tokanga lelei ki he ngaahi malangá mo e ngaahi fakahāhaá pea fanongo tokanga ki hono lau ʻo e Tohi Tapú. Ko e ngaahi fakatahá ʻoku akoʻi ai kitautolu ke ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú. (1 Tes. 4:9, 10) Ko e fakatātaá, kuó ke maʻu ha Ako Taua Leʻo ʻa ia naʻá ne ʻai koe ke ke loto ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová, ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi lotú, pe ke fakamolemoleʻi ha tokoua pe tuofefine? Ko e fakataha kuo tau maʻu ʻi he lolotonga ʻo e uiké ʻe lava ke akoʻi ai kitautolu ki he founga ke malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí mo e founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ʻa e moʻoní mei he Tohi Tapú.—Māt. 28:19, 20. w16.04 3:4, 5

Tuʻapulelulu, Mē 3

Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino.​—Loma 15:4.

Kuo faifai ange peá ke fakakaukau fekauʻaki mo ha fefaikehekeheʻaki fakafoʻituitui ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú? ʻI he ʻuluaki ngaahi vahe ʻo e tohi ʻa Sēnesí, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo hono tāmateʻi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí (Sēn. 4:3-8); tāmateʻi ʻe Lēmeki ha kiʻi talavou ʻi heʻene taaʻi iá (Sēn. 4:23); kē ʻa e kau tauhi-sipi ʻa ʻĒpalahamé mo e kau tauhi-sipi ʻa Loté (Sēn. 13:5-7); ongoʻi ʻe Hekaʻā naʻe lelei ange ia ʻia Sela, pea naʻe ʻita ʻa Sela ʻia ʻĒpalahame (Sēn. 16:3-6); fakafepakiʻi ʻe ʻIsimeʻeli ʻa e tokotaha kotoa pē, pea naʻe fakafepakiʻi ia ʻe he tokotaha kotoa pē. (Sēn. 16:12) Ko e hā naʻe lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi fefaikehekeheʻaki ko iá? Koeʻuhí ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai taʻehaohaoa ko ení ʻa ia naʻe ʻi ai moʻoni ʻenau ngaahi palopalema. ʻOku tau taʻehaohaoa foki mo kitautolu, pea ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi palopalema meimei tatau ʻi heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú pea fakaʻehiʻehi mei he faʻifaʻitaki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga koví. ʻE lava ke tokoniʻi heni kitautolu ke tau ako ki he founga ke tauhi ʻa e melinó mo e niʻihi kehé. w16.05 1:1, 2

Falaite, Mē 4

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, kuo pau ke tomuʻa malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí.​—Mk. 13:10.

Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻi he malangá? Naʻa nau ʻalu ki ha feituʻu pē ʻe lava ke nau maʻu ai ha kakai. Ko e fakatātaá, naʻa nau malanga ʻi he ngaahi halá pea ʻi he ngaahi māketí. Naʻa nau toe kumi foki ki he kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. (Māt. 10:11; Luke 8:1; Ngā. 5:42; 20:20) Ko e malanga mei he fale ki he falé ko ha founga fokotuʻutuʻu maau ia ke aʻu ai ki he kakai kotoa pē. Kae fēfē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Ko kinautolu pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau malangaʻi ko Sīsū kuo pule ko e Tuʻi talu mei he 1914. ʻOku nau talangofua kia Sīsū pea ʻai ʻa e ngāue fakamalangá ko e ngāue muʻomuʻa taha ia ʻi heʻenau moʻuí. Ko e tohi ko e Pillars of Faith—American Congregations and Their Partners naʻe pehē ai fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate kinautolu ʻenau taumuʻa tefitó ke malanga fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmani ko ení mo akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e fakamoʻuí. ʻOku hokohoko atu ʻa hono malangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e pōpoaki ko iá pea mo faʻifaʻitaki ki he ngaahi founga malanga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá. w16.05 2:10, 12

Tokonaki, Mē 5

Pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.​—Pal. 2:5.

ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e fili ʻoku fakahōifua kia Sihová, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia pea maʻu ʻene hōifuá mo e tāpuakí. (Sēm. 4:8) ʻE hoko leva ai ʻetau tui kia Sihová ʻo mālohi ange. Ko ia, tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú koeʻuhí ke tau lava ai ʻo mahinoʻi ʻa e anga ʻene fakakaukaú. Ko e moʻoni, ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa foʻou ke tau ako fekauʻaki mo Sihova. (Siope 26:14) Ka ʻo kapau te tau ngāue mālohi ke ako fekauʻaki mo ia ʻi he taimí ni, te tau hoko ai ʻo poto pea malava ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. (Pal. 2:1-5) Ko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi palani ʻa e tangatá ʻoku feliliuaki, ka ʻoku ʻikai ʻaupito liliu ʻa Sihova. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻe tuʻu ʻo taʻengata, ko e ngaahi fakakaukau ʻa hono finangalo ʻe laui toʻutangata.” (Saame 33:11) ʻOku hā mahino, ʻe lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili lelei tahá ʻi heʻetau ako ke fakakaukau ki he anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová pea fai leva ʻa e meʻa ʻokú ne hōifua aí. w16.05 3:17

Sāpate, Mē 6

ʻOku afioʻi e Jihova ae loto.​—1 Sām. 16:7, “PM.”

ʻOku tau falala ki he malava ʻe Sihova ke ne fili mo tohoaki mai ʻa e kakai loto-totonú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻi hotau feituʻu ngāué pe ʻi heʻetau fakatahaʻangá. (Sione 6:44) ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko hotau Tufunga-ʻUmeá, ʻe lava ke toe liliu ai ʻa e anga ʻetau fakakaukau ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (ʻAi. 64:8) ʻOku tau vakai kiate kinautolu tāutaha ko e faʻahinga ʻoku kei fakafuo ʻe Sihova. Ko e anga eni ʻo e vakai ʻa Sihova kiate kinautolú. ʻOkú ne vakai ki he meʻa moʻoni ʻi honau lotó pea ʻiloʻi ko ʻenau taʻehaohaoá ʻoku fakataimi pē. ʻOkú ne toe ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻe lava ke hoko ki ai ʻa e tokotaha taki taha. (Saame 130:3) ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova kapau ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau pau tatau ki hotau fanga tokouá. ʻE lava ke tau aʻu ʻo ngāue fakataha mo hotau Tufunga-ʻUmeá ke tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau fakalakalaka. (1 Tes. 5:14, 15) ʻOku totonu ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fakahoko iá.—ʻEf. 4:8, 11-13. w16.06 1:4-6

Mōnite, Mē 7

Tuku kiate ia ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.​—1 Kol. 10:12.

ʻI he taimi ʻoku tau malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí, kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo hangē ko e anga-fakatōkilaló pea mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Kal. 5:22, 23) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Kalaisí, ʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e kakaí ki heʻetau pōpoakí pea ʻe liliu nai ai ʻenau fakafeangai mai kiate kitautolú. Ko e fakatātaá, naʻe feinga ha ongo Fakamoʻoni ʻi ʻAositelēlia ke malanga ki ha fefine ʻi hono ʻapí, ka naʻá ne ʻita ʻaupito mo anga-kovi kiate kinaua. Neongo ia, naʻe fanongo anga-fakaʻapaʻapa pē ʻa e ongo Fakamoʻoní. Ki mui ai, naʻe fakaʻiseʻisa ʻa e fefiné ʻi heʻene tōʻongá peá ne tohi ki he ʻōfisi vaʻá. Naʻá ne kole fakamolemole koeʻuhi ko ʻene tōʻonga peheé. Naʻá ne pehē: “Ko e fuʻu vale ʻatā au ʻi heʻeku tōʻonga naʻe fai ki he ongo meʻa ʻokú na fakamafola ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, mo feinga ke tuli peheʻi kinauá.” Mei he hokosia ko ení, ʻoku lava ke tau sio mei ai ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ʻo e hoko ʻo anga-malū ʻi he taimi ʻoku tau malanga aí. ʻIo, ʻoku tokoniʻi ʻe heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku toe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaleleiʻi hotau angaʻitangatá. w16.06 2:12, 13

Tūsite, Mē 8

Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.​—Māt. 22:39.

ʻOku fanauʻi kitautolu mo e taʻehaohaoá. (Loma 5:12, 19) Ko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe leaʻaki pe fai nai ʻe ha niʻihi ha meʻa ʻi he fakatahaʻangá te tau loto-mamahi ai. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ení, ko e hā te tau faí? ʻE kei mālohi ai pē ʻetau ʻofa kia Sihová? Te tau kei mateaki kiate ia mo hono kakaí? Ko e fakatātaá, naʻe hoko ʻa ʻĪlai ko e taulaʻeiki lahi ʻi ʻIsileli, ka naʻe talangataʻa hono ongo fohá ki he ngaahi lao ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Koe fānau oe agakovi ae ogo foha o Ilai; nae ikai te na ilo a Jihova.” (1 Sām. 2:12, PM) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪlai naʻe kovi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe hono ongo fohá. Neongo ia, naʻe ʻikai feʻunga ʻene akonakiʻi kinauá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa ʻĪlai mo hono ongo fohá. Pea ki mui aí, naʻe ʻikai ke ne toe fakaʻatā ʻa e hako ʻo ʻĪlaí ke nau ngāue ko e kau taulaʻeiki lahi. (1 Sām. 3:10-14) Kapau naʻá ke moʻui ʻi he taimi ʻo ʻĪlaí pea ʻiloʻi naʻá ne tuku pē hono ongo fohá ke na fai ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú, naʻá ke mei tūkia ai? ʻE hoko ʻa e tuʻunga ko ení ke ne fakavaivaiʻi hoʻo tui kia Sihová, pea ʻe iku ʻo taʻofi ai hoʻo tauhi kiate iá? w16.06 4:5, 6

Pulelulu, Mē 9

ʻE tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e toe ngaahi meʻá ni kotoa.​—Māt. 6:33.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻa e talaʻofa ko iá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻomou Tamai fakahēvaní ʻoku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.” ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú naʻa mo e ki muʻa ke ke ʻiloʻi ʻokú ke fiemaʻu iá. (Fil. 4:19) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e vala te tau fiemaʻú. ʻOkú ne toe ʻafioʻi ʻa e meʻakai te ke fiemaʻú. Pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻokú ke fiemaʻu mo ho fāmilí ha feituʻu ke mou nofo ai. ʻE fakapapauʻi ʻe Sihova ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu moʻoní. ʻOku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻetau Tamaí pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. Pea ʻoku tau tuipau kapau ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻokú ne kole maí mo fakamuʻomuʻa hono Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí, te ne ʻomai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ʻo toe lahi ange. ʻOku tau toe ʻiloʻi ko hono maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihová te ne ʻai ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e fiefia moʻoní, pea ʻe tokoniʻi heni kitautolu ke tau fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻa e “meʻakai mo ha vala.”—1 Tīm. 6:6-8. w16.07 1:17, 18

Tuʻapulelulu, Mē 10

Ne tau hoko ʻo fakalelei mo e ʻOtuá fakafou ʻi he pekia ʻa hono ʻAló, lolotonga ko ia ʻetau hoko ko hono ngaahi filí.​—Loma. 5:10.

ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia mei he ʻaho naʻe fanauʻi ai kitautolú, ʻoku tau hoko ko e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Paula mo e anga ʻene fekauʻaki mo e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ki hono fanga tokoua paní: “Ko eni kuo lau kitautolu ʻoku tau māʻoniʻoni ko e ola ia ʻo e tuí, tuku ke tau maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá fakafou ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku toe fakafou foki ai hotau fakaaʻu, ko e meʻa ʻi he tuí, ki he ʻofa maʻataʻatā ko ʻeni ʻa ia ʻoku tau tuʻú ni aí.” (Loma 5:1, 2) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi heʻetau fiefia hono maʻu ha vahaʻangatae melino mo Sihova! Naʻe tohi ʻe he palōfita ko Tanielá fekauʻaki mo e taimi ʻo e ngataʻangá, ‘ko e kau fakapotopotó’ ʻa ia ko e kau paní te nau ʻomai ʻa e ‘toko lahi ki he māʻoniʻoní.’ (Tan. 12:3) ʻE anga-fēfē hono fai ia ʻe he kau paní? ʻOku nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo akoʻi ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová ki he laui miliona ʻo e ‘fanga sipi kehé.’ (Sione 10:16) ʻOku nau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko ení ke vakai ki ai ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku malava pē iá koeʻuhi ko e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová.—Loma 3:23, 24. w16.07 3:10, 11

Falaite, Mē 11

Pea nau hanga ʻo mali mo ha niʻihi, ʻa ia pe naʻa nau loto ki ai.​—Sēn. 6:2.

Naʻe taʻefakanatula eni, pea naʻe maʻu ʻe he kau ʻāngelo ko iá mo e kau fefiné ha ngaahi foha ko e kau saianiti fakamālohi naʻe ui ko e kau Nefilimi. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe “fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangata ʻi mamani.” (Sēn. 6:1-5) Naʻe pehē ʻe Sihova te ne ʻomai ha fuʻu lōmaki ki he māmaní ke fakaʻauha kotoa ʻaki ʻa e kakai fulikivanú. Ko Noa, “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní,” naʻá ne tala ki he kakai ko iá fekauʻaki mo e teu ke hoko mai ʻa e Lōmakí. (2 Pita 2:5) Ka naʻe ʻikai ke nau fanongo kia Noa koeʻuhí naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó, kau ai ʻa e malí. Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e taimi ʻo Noá ki hotau taimí. (Māt. 24:37-39) ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau fanongo ki heʻetau pōpoaki fekauʻaki mo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau malangaʻi ʻa e pōpoaki ko ení ki muʻa ke fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he taimi ʻo e Lōmakí? ʻOku totonu ke ʻoua te tau fakaʻatā ha meʻa hangē ko e malí mo e maʻu fānaú ke mahuʻinga ange ia kia kitautolu ʻo ngalo ai ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. w16.08 1:8, 9

Tokonaki, Mē 12

Ko e taimi ʻoku toé ʻoku tātāiʻi. Mei he taimí ni ʻo faai atu, tuku ki he faʻahinga ʻoku maʻu uaifí ke hangē kuo ʻikai te nau maʻu uaifí, . . . pea ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e māmaní ke hangē ko ha faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ngāueʻaki ke ʻosiki iá.​—1 Kol. 7:29-31.

Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he ngataʻanga ʻo e “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ʻoku tau hokosia ʻa e “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1-5) Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e vahaʻangatae mālohi mo Sihová ke maluʻi kitautolu. Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Paulá ʻoku totonu ke tukunoaʻi ʻe he ngaahi hoa malí honau ngaahi hoá. Ka koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamuʻomuʻa ʻetau lotu kia Sihová. (Māt. 6:33) ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ko ení, ʻoku tau sio ai ki he taʻelavameʻa ʻa e nofo mali tokolahi. ʻOku malava ke maʻu ha nofo mali fiefia mo lavameʻa? ʻIo, ʻo kapau te tau nofo ofi ai pē kia Sihova mo ʻene kakaí, ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, pea tali ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ení, ʻoku tau fakalāngilangiʻi ai ʻa e “meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá.”—Mk. 10:9. w16.08 2:17, 18

Sāpate, Mē 13

Tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá.​—1 Pita. 5:2.

ʻOku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke akoʻi ʻa e fanga tokoua tokolahi ange ke nau hoko ko e kau tauhi-sipi ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa Tīmote pea fakalototoʻaʻi ia ke ne akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Paula: “Hokohoko atu hono maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa ia ʻoku haʻu mei he fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú, pea ko e ngaahi meʻa ko ia naʻá ke fanongo ai meiate aú ʻa ia naʻe poupou ki ai ha kau fakamoʻoni tokolahi, tuku atu ʻa e ngaahi meʻá ni ki ha kau tangata faitōnunga, ʻa ia, ko e meʻa leva ʻe hokó, te nau hoko ai ʻo taau feʻunga ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé.” (2 Tīm. 2:1, 2) Naʻe ako ʻe Tīmote ha meʻa lahi meia Paula, ʻa ia ko ha mātuʻa ia mo e ʻapositolo, ʻo hangē ko e founga ke fakaleleiʻi ai ʻene malangá mo e founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakatahaʻangá. (2 Tīm. 3:10-12) Naʻe fakamoleki ʻe Paula ʻa e taimi lahi mo Tīmote koeʻuhí naʻá ne loto ke fakapapauʻi naʻe akoʻi lelei ʻa Tīmote. (Ngā. 16:1-5) ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá kia Paula ʻi heʻenau ʻalu fakataha mo e kau sevāniti fakafaifekau tāú ki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipí. ʻI he founga ko ení, ʻe ako ai ʻe he kau sevāniti fakafaifekaú mei he kau mātuʻá ʻa e founga ke akoʻi ai ʻa e niʻihi kehé, founga ke anga-kātaki mo anga-ʻofa aí, pea mo e founga ke nau falala ai kia Sihova ʻi hono tokangaʻi ʻene tākangá. w16.08 4:16, 17

Mōnite, Mē 14

ʻOua naa tuku ke vaivai ho nima.​—Sēf. 3:16, “PM.”

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakamatalaʻi nai ʻi he Tohi Tapú ha tokotaha ʻoku tuku ke vaivai hono nimá. ʻOku ʻuhinga ia ki ha taha ʻoku loto-siʻi pe ʻoku mole ʻene ʻamanakí. (2 Kal. 15:7; Hep. 12:12) ʻI he taimi ʻokú ke loto-mafasia ai pe helaʻia pe ongoʻi ʻoku vaivai ange ho vahaʻangatae mo Sihová, ʻokú ke foʻi nai. Ko e meʻa fakamamahí, koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he māmani fulikivanu ʻo Sētané, ʻoku tau hokosia ha tenge lahi fakaʻulia. Pea hangē ha taula ʻokú ne taʻofi ʻa e tēkina ʻa e vaká, ʻe lava ʻe he loto-moʻuá ke ne ʻai ke tau ongoʻi mafasia pe loto-siʻi. (Pal. 12:25) Ko e hā nai ʻokú ke ongoʻi loto-moʻua aí? Mahalo pē ʻokú ke loto-mamahi ʻi he mate ha taha ʻofeina pe ʻokú ke kātekina ha puke pe fakatanga lahi. Pe ʻokú ke fāinga nai ke tokangaʻi ho fāmilí ʻi ha tuʻunga mātuʻaki faingataʻa fakaʻekonōmika. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe lava ʻe he mafasia fakaeongó ke ʻai ke mole ho iví pea aʻu ʻo ʻai ke mole ai hoʻo fiefiá. Kae kehe, ʻe lava ke ke tuipau ʻoku mateuteu ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi koe.—ʻAi. 41:10, 13. w16.09 1:2, 4

Tūsite, Mē 15

Te u lele ʻi he hala ʻo hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.​—Saame 119:32.

Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku tau fāinga nai mo ha ngaahi holi fehālaaki. ʻOku fāinga ʻa e niʻihi ke maʻu ha fakakaukau pau ki he ngāue fakafaifekaú, pea fāinga ʻa e niʻihi koeʻuhí ko e mahamahakí pe ngaahi ongoʻi taʻelatá. ʻOku kei ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻa ke nau fakamolemoleʻi ha taha naʻá ne fakalotomamahiʻi kinautolu. Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau faitau mo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻetau tauhi ki he ʻOtuá, ʻa e tokotaha ʻokú ne fakapaleʻi ʻetau faitōnungá. Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, lotu kia Sihova ʻo kole hono laumālie māʻoniʻoní. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lotú mo e laumālie māʻoniʻoní ke ke maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea ʻe lava leva ke ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Fakapapauʻi ke moʻui ʻo fehoanaki mo hoʻo ngaahi lotú. Feinga ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha, pea ʻai ha taimi ki he ako fakafoʻituituí mo e lotu fakafāmilí.—Saame 119:32. w16.09 2:10, 11

Pulelulu, Mē 16

Ko e tuí . . . ko e fakahāhā hā mahino ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.​—Hep. 11:1.

ʻE pehē atu nai ʻe ha taha kiate koe, “ʻOku ou tui ki he ʻevalūsioó koeʻuhí naʻe pehē ʻe he kau saienisí ʻoku moʻoni. ʻE lava fēfē ke ke tui ki he ʻOtuá kuo teʻeki ai ke sio ki ai ha tahá?” ʻOku fakakaukau pehē ʻa e kakai tokolahi. Ko e moʻoni, kuo teʻeki ai ha taha ʻiate kitautolu ʻe sio ki he ʻOtuá pe siotonu ʻi hono fakatupu ʻo ha meʻa. (Sione 1:18) Kae fēfē ʻa e kakai ʻoku nau tui ki he ʻevalūsioó? ʻOku nau tui foki ki he meʻa ʻoku teʻeki ai ke nau sio ki ai. ʻOku teʻeki ai ke sio ha tokotaha saienisi pe ko ha tangata ki ha tupu māmālie hake ha meʻamoʻui ʻo liliu ki ha meʻa ʻe taha. Ko e fakatātaá, ʻoku teʻeki ai ha taha kuo siotonu ki he tupu māmālie hake ha manu ngaolo ʻo hoko ko ha mēmolo. (Siope 38:1, 4) Ko ia ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau vakai ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, fakakaukau fakalelei ki he ngaahi meʻa ko ení, pea fakakaukau pe ko e hā ʻoku nau fakamoʻoniʻí. Kuo vakai ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi meʻa ʻi natulá pea nau “ʻiloʻi” ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. Kuo “hā mahino mai” kiate kinautolu ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻokú ne mālohi, pea ʻokú ne maʻu mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lelei.—Loma 1:20. w16.09 4:4

Tuʻapulelulu, Mē 17

ʻOua ʻe ngalo ʻa e anga-lelei ki he kau solá.​—Hep. 13:2, fkm. ʻi lalo.

Naʻe tokangaʻi anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa e kau muli naʻe nofo ʻi ʻIsilelí, ʻo hangē ko ʻenau lava ke nau tufi ʻa e meʻakai naʻe fakatoe ʻe he kau utu-taʻú. (Liv. 19:9, 10) ʻI he ʻikai ke fekauʻi pē ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fakaʻapaʻapa ki he kau mulí, naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke nau manatuʻi ʻa e anga ʻo e hoko ko ha mulí. (ʻEki. 23:9) Naʻa mo e ki muʻa ke hoko ʻa e kau ʻIsilelí ko e kau pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa e kau ʻIsipité ʻiate kinautolu koeʻuhí naʻa nau kehe. (Sēn. 43:32; 46:34; ʻEki. 1:11-14) Naʻe moʻui faingataʻaʻia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he tuʻunga ko e kau muli. Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke nau manatuʻi ia pea nau anga-lelei ki he kau muli naʻe nofo ʻi honau lotolotongá. (Liv. 19:33, 34) Kuo ʻikai ke liliu ʻa Sihova. Ko ia ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ʻa e kau mulí ki heʻetau fakatahaʻangá, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻoku kei fakahāhā ʻe Sihova ʻa e anga-lelei ki he kakai peheé. (Teu. 10:17-19; Mal. 3:5, 6) Kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau ki he ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e kau mulí. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai nai ke nau mahinoʻi ʻa e lea foʻoú mo ʻikai fakafeangai lelei angé. Tau fai ha feinga ke tokoniʻi kinautolu pea anga-lelei kia kinautolu.—1 Pita 3:8. w16.10 1:3-5

Falaite, Mē 18

Hangē ko ia ko e mate ʻa e sinó ʻi he ʻikai ha laumālié, ʻoku pehē pē ʻa e mate ʻa e tuí ʻi he ʻikai ha ngaahi ngāué.​—Sēm. 2:26.

ʻI he tohi ʻa Sēmisí, ʻoku fakamatalaʻi ai ko e tui ʻa e Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai ko e tui pē; ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Fakahā mai kiate au ʻa hoʻo tui taʻekau ai ʻa e ngaahi ngāué, pea te u fakahā atu ʻeku tuí ʻaki ʻeku ngaahi ngāué.” (Sēm. 2:18) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻo pehē ke maʻu ʻa e tuí, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tuí pē. ʻOku tui ʻa e kau tēmenioó ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e tui kia Sihová. ʻI hono kehé, ʻoku nau fakafepakiʻi mālohi ia. (Sēm. 2:19, 20) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “ʻIkai ko ʻetau tamai ko ʻĒpalahamé naʻe lau ia ʻokú ne māʻoniʻoni ko e meʻa ʻi he ngaahi ngāué ʻi he hili ko ia ʻene ʻoatu ʻa ʻAisake ko hono fohá ʻi he ʻōlitá? ʻOkú ke sio ai ko ʻene tuí naʻe ngāue fakataha ia mo ʻene ngaahi ngāué pea ko ʻene tuí naʻe fakahaohaoaʻi ia ʻe heʻene ngaahi ngāué.” Naʻe fakamamafaʻi leva ʻe Sēmisi ko e tui ʻoku ʻikai ha ngaahi ngāué ʻoku taʻeʻaonga ʻi heʻene leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w16.10 4:8

Tokonaki, Mē 19

Kuo ne ʻai ʻa itaniti ki honau loto.​—Koh. 3:11.

Kuo ngāueʻaki ʻe he kau saienisí ʻa e ngaahi meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo e ʻunivēsí mo hotau māmaní ke ʻai ʻetau moʻuí ke lelei ange. Ka kuo ʻikai malava ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻingá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke lava ʻe he kau ʻasitalōnomá ʻo tala mai kiate kitautolu ʻa e founga tofu pē naʻe kamata ai ʻa e ʻunivēsí pe ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai ʻa e tangatá, fanga manú mo e ʻuluʻakaú ʻi he māmaní. Pea ʻoku ʻikai lava ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e holi mālohi ke moʻui taʻengatá. Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ʻikai ke maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení, he ʻoku tala ʻe he kau saienisí mo e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ha ʻOtua ia pea ʻoku nau pouaki ʻa e ʻevalūsioó. Ka ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e talí ʻi heʻene Tohí tonu, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku tau fakafalala ʻi he ngaahi lao pau mo falalaʻanga ʻo natulá ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Sihová. Ko e kau ngāue fakaʻuhilá, kau palamá, kau ʻenisiniá, kau pailaté mo e kau toketā faitafá—ʻoku fakafalala kotoa ʻenau ngāué ʻi he ngaahi lao ko ení. w16.11 2:4, 5

Sāpate, Mē 20

Fakafou [ʻi he ʻOtuá] ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai.​—Ngā. 17:28.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ke tau houngaʻia ai ʻia Sihová! ʻOku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni. Kuó ne toe ʻomai ʻene Tohí, ʻa e Tohi Tapú. Hangē ko e kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e meʻaʻofa ko ení koeʻuhí ko e pōpoaki meiate ia. (1 Tes. 2:13) Kuo tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova, pea kuó ne ʻunuʻunu ofi mai ai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) ʻOku tau houngaʻia ʻaupito ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamaí ke tau hoko ko e konga ʻo ʻene kautahá! ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻi heʻene pehē: “Fai fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku lelei ia: He ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.” (Saame 136:1) ʻI he veesi kotoa ʻo e saame ko iá, naʻe toutou leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e kupuʻi lea “ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa [pe mateakí].” ʻIo, kapau te tau mateaki kia Sihova mo muimui ʻi he fakahinohino ʻokú ne ʻomai fakafou ʻi heʻene kautahá, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá pea te ne mateaki kiate kitautolu ʻo taʻengata! w16.11 3:18, 19

Mōnite, Mē 21

Hangē tofu pē ko e fou mai ʻi he tangata pē taha ʻa e hū ʻa e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ʻi he angahalá, pea ko ia kuo mafola ai ʻa e maté ki he tangata kotoa pē koeʻuhi kuo nau angahala kotoa pē.​—Loma 5:12.

ʻOku lahi hono toutou ngāueʻaki ʻa e veesi ko iá ʻi he tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? mo e What Can the Bible Teach Us? ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e vahe 3, 5, mo e 6 mo ʻetau fānaú pea pehē ki he niʻihi kehé, ngalingali ʻoku tau faʻa lau ʻa e Loma 5:12. ʻOku tau ngāueʻaki nai ʻa e veesi ko ení ke tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ko ha palataisi ai ʻa e māmaní, ʻuhinga ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e huhuʻí mo e ʻuhinga ʻoku tau mate aí. Ka ʻoku lava ke toe tokoni kiate kitautolu kotoa ʻa e veesi ko ení ke tau houngaʻia loloto ange ʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku lava ke tokoni kiate kitautolu ke tau kei fakapapauʻi pē ke fakahōifuaʻi ia pea hanganaki fakatuʻamelie atu ki he ngaahi meʻa kuó ne talaʻofa maí. Ko e meʻa fakamamahí, ko kitautolu kotoa ko e kau angahala. ʻOku tau fai ʻa e fehālaaki ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka ʻoku mohu meesi ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau taʻehaohaoá pea ʻokú ne loto-lelei ke fakamolemoleʻi kitautolu. (Saame 103:13, 14) Naʻe tala mai ʻe Sīsū kuo pau ke tau kole ki he ʻOtuá ke ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. (Luke 11:2-4) ʻI he taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻe Sihova ʻetau angahala ʻi he kuohilí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hanganaki fakakaukau ki ai. w16.12 1:1-3

Tūsite, Mē 22

Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻo fehoanaki mo e kakanó ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e kakanó.​—Loma 8:5.

Naʻe fiemaʻu ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá ke nau sivisiviʻi kinautolu mo ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fokotuʻu ai ʻenau fakakaukaú. Ko e “ngaahi meʻa ʻo e kakanó”? ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu foki ke tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia taha aí. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau saiʻia taha ke talanoa ʻo fekauʻaki mo iá? Ko e hā ʻoku tau saiʻia taha hono faí? ʻOku fakatokangaʻi nai ʻe he niʻihi ʻoku nau fakakaukau maʻu pē ʻo fekauʻaki mo hono ʻahiʻahiʻi ʻa e kalasi kehekehe ʻo e uainé, teuteuʻi honau ʻapí, fakatau mai ʻa e vala foʻou, ʻinivesi ʻa e paʻangá pe palani ki ha ngaahi folau ʻeveʻeva. ʻOku ʻikai ke hala ʻa e ngaahi meʻa ko ení. ʻOku nau hoko nai ko e ngaahi meʻa anga-maheni pē ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, naʻa mo Sīsū naʻá ne tokonaki ʻa e uaine ki ha mali, pea naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ke ne inu ha “meʻi uaine” koeʻuhí ko ʻene mahamahakí. (1 Tīm. 5:23; Sione 2:3-11) Ka naʻe ʻikai ko e uainé ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí. Fēfē kitautolu? Ko e hā ʻoku muʻomuʻa taha ʻi heʻetau moʻuí? w16.12 2:5, 10, 11

Pulelulu, Mē 23

ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.​—Hep. 13:5.

Ko e talaʻofa ko eni ʻa Sihová ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau falala ki he lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:33. ʻI he taimi ʻe taha naʻe ʻeke ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū: “Kuo mau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē pea mau muimui ʻiate koe; ko e hā koā ʻa e meʻa te mau maʻu aí?” (Māt. 19:27) Naʻe ʻikai ke fakatonutonu ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi heʻene ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá. ʻI hono kehé, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe fakapaleʻi kinautolu ʻi he ngaahi feilaulau naʻa nau faí. Ko e kau ʻapositoló mo e faʻahinga faitōnunga kehé te nau pule fakataha mo Sīsū mei hēvani ʻi he kahaʻú. Ka naʻe toe pehē ʻe Sīsū naʻa mo e taimí ni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pale: “Ko ia kotoa pē kuó ne liʻaki ha ngaahi fale pe fanga tokoua pe fanga tuofāfine pe ha tamai pe ha faʻē pe ha fānau pe ha ngaahi konga kelekele koeʻuhi ko hoku hingoá te ne maʻu ʻo toe liuliunga lahi ange pea te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Māt. 19:29) Ko e kau muimui kotoa ʻo Sīsuú ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tamai, faʻē, fanga tokoua, fanga tuofāfine mo e fānau ʻi he fakatahaʻangá ʻi he ʻahó ni. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ange ia ʻi ha feilaulau pē kuo tau fai maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. w16.12 4:4, 5

Tuʻapulelulu, Mē 24

Ko e tuí ko e ʻamanekina ʻosi fakapapauʻi ia ʻo e meʻa kuo fai ʻa e ʻamanaki ki ai.​—Hep. 11:1.

Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ke tau ʻamanaki ki ai. Kuó ne talaʻofa te ne fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá pea ʻai ke fai hono finangaló ʻi hēvani mo māmani. (Māt. 6:9, 10) Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki aí. Kuo toe talaʻofa ʻe Sihova te ne fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá, ʻi hēvani pe ʻi māmani. He talaʻofa fakafiefia ē! (Sione 10:16; 2 Pita 3:13) Pea ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ke sio ki he hokohoko atu hono tataki mo poupouʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e tuí “ko e ʻamanekina ʻosi fakapapauʻi ia” ʻo e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí. ʻOku ʻuhinga ení ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tuí ʻoku nau fakapapauʻi moʻoni ko e ngaahi meʻa kuo talaʻofa mai ʻe Sihová ʻe hoko moʻoni. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻamanaki mo fakaʻamu ʻa e kakai tokolahi ki ha ngaahi meʻa, ka ʻoku ʻikai lava ke nau fakapapauʻi pe ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻamanekina nai ʻe ha tokotaha ke ne ikuna ʻa e lulú, ka ʻoku ʻikai lava ke ne fakapapauʻi moʻoni te ne ikuna ia. w16.10 3:1, 2

Falaite, Mē 25

Fakatatau ki he meʻaʻofa kuo maʻu ʻe he tokotaha taki taha, ngāueʻaki ia ke mou fetauhiʻaki ai.​—1 Pita 4:10.

Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu taki taha ʻa e meʻaʻofa, pōtoʻi, talēniti, pe malava kehekehe, pea ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fili ʻa e founga ke ngāueʻaki ai iá. Kapau ʻoku tau anga-vaivai, te tau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofá ʻi he founga ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová. (Loma 12:4-8) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki kinautolu ke fakalāngilangiʻi ia mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻe liliu nai ʻi he faai mai ʻa e taimí. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ngaahi liliu naʻe hokosia ʻe Sīsuú. ʻUluakí, naʻá ne toko taha mo ʻene Tamaí. (Pal. 8:22) Naʻá ne tokoni leva kia Sihova ki hono ngaohi ʻa e kau ʻāngeló, ʻunivēsí mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Kol. 1:16) Ki mui ai, naʻe fekauʻi mai ia ki he māmaní. Naʻe ʻaloʻi ia ko ha kiʻi pēpē fakaetangata pea naʻá ne tupu hake leva ʻo hoko ko ha tokotaha lahi. (Fil. 2:7) Hili ʻene pekiá, naʻe foki ʻa Sīsū ki hēvani, pea ʻi he 1914 naʻá ne hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Hep. 2:9) Pea ʻi he hili ʻene pule ko e Tuʻi ʻi he taʻu ʻe taha afé, ʻe fakafoki ʻe Sīsū ʻa e Puleʻangá kia Sihova koeʻuhí “ke hoko ʻa e ʻOtuá ʻo tāfataha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē.”—1 Kol. 15:28. w17.01 3:11, 12

Tokonaki, Mē 26

Mou fai hoʻomou fili he ʻaho ni pe ko hai te mou tauhi ki ai.​—Sios. 24:15.

ʻI hono fai ha fili fakafoʻituitui, naʻe tala ange ʻe ha fefine ʻe taha ki hano kaumeʻa: “ʻOua te ke ʻai ke u fakakaukaú; tala mai pē ʻa e meʻa ke u faí. ʻOku faingofua ange ia.” Naʻe loto ʻa e fefiné ke tala ange ʻa e meʻa ke ne faí kae ʻikai ke ne ngāueʻaki ʻene tauʻatāina ke filí, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga mei hono Tokotaha-Fakatupú. Kae fēfē koe? ʻOkú ke saiʻia ke fai hoʻo ngaahi filí, pe ʻokú ke loto ke fai atu ia ʻe he niʻihi kehé maʻau? ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he tauʻatāina ke filí? ʻOku kehekehe ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo e tauʻatāina ke filí. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ko e fili tauʻatāina koeʻuhí kuo ʻosi fai kotoa ʻe he ʻOtuá ia ʻa e fili ki heʻetau ngaahi ngāué. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku toki malava pē ʻa e tauʻatāina ke filí kapau te tau maʻu ʻa e tauʻatāina kakató. Kae kehe, ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú naʻe fakatupu kitautolu fakataha mo e malava pea mo e tauʻatāina ke fai fakapotopoto ʻetau ngaahi fili fakafoʻituituí. w17.01 2:1, 2

Sāpate, Mē 27

Ko hoku foha ko Solomone ko e tamasiʻi kei ngavaivai . . . Ko ia ʻe lelei ʻeku tokonaki ki ai.​—1 Kal. 22:5.

Naʻe mei ongoʻi nai ʻe Tēvita kuo teʻeki ai ke mateuteu ʻa Solomone ke tataki ʻa e ngāue mahuʻinga ko iá ʻa hono langa ha fale maʻá e ʻOtuá. Naʻe pau ke hoko ʻa e temipalé ʻo “hulu ʻaupito,” pea ko Solomoné “ko e tamasiʻi kei ngavaivai.” Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Solomone ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue makehe ko ení. Ko ia naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e kotoa ʻo ʻene malavá ke tokoniʻi ʻa Solomone ke ne mateuteu ki he ngāue kāfakafa ko ení. Pehē foki, ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai totonu ki he fanga tokoua taʻumotuʻá ke nau ongoʻi loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke nau ʻoange ha fatongia ki he kau tangata kei iiki angé. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ʻaho ní ko e ngāue ʻa Sihová. Ko hono akoʻi ʻa e kau tangata kei iiki angé ke nau fua ʻa e ngaahi fatongiá ʻe tokoni ia ke fakahoko ʻa e ngāue ko ení. w17.01 5:8, 9

Mōnite, Mē 28

Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu.​—Sēn. 3:15.

ʻI he hoko ko e Tuʻi ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe fakaʻauha ʻe Sīsū ʻa Sētane pea toʻo ʻa e ngaahi palopalema kotoa naʻá ne fakatupungá. Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Anga-fēfē? ʻI he hili pē ʻene papitaisó, naʻe kamata ke malangaʻi ʻe Sīsū “ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí. (Luke 4:43) Naʻá ne tala foki ki heʻene kau ākongá ke nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni ʻo aʻu “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:6-8) ʻI he ʻahó ni, fakafou ʻi he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo e huhuʻí pea hoko ko e faʻahinga ʻe pule mai ki ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fakahaaʻi ko e faʻahinga mateaki kitautolu ki he Puleʻangá ʻaki ʻetau tokoni ki he kau paní ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi māmani lahi.—Māt. 24:14; 25:40. w17.02 2:7, 8

Tūsite, Mē 29

Naʻá ne [Kalaisi] foaki ʻa e niʻihi ko e kau ʻapositolo.​—ʻEf. 4:11.

Neongo naʻe maʻu ʻe he kulupu pulé ʻa e mafai ʻi he fakatahaʻangá, naʻe mahinoʻi ʻe hono kau mēmipá ko Sīsū Kalaisi ʻa honau Takí. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko Kalaisi naʻá ne fakanofo “ʻa e niʻihi ko e kau ʻapositolo.” Naʻá ne toe pehē ko Kalaisi ʻa e “ʻulú,” pe Taki ʻo e fakatahaʻangá. (ʻEf. 4:15) Pea ʻi he ʻikai ui kinautolu ʻaki ha hingoa ʻo ha ʻapositoló, ‘ʻi ha tataki fakaʻotua naʻe ui ʻa e kau ākongá ko e kau Kalisitiane.’ (Ngā. 11:26) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻe mahuʻinga ke muimui ʻi he ngaahi akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú mei he kau ʻapositoló mo e kau tangata kehe naʻa nau takimuʻá. Naʻa mo ia, naʻe pehē ʻe Paula: “Ka ʻoku ou loto ke mou ʻilo ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pē ko e Kalaisí.” Ko e fakamatala ko ení naʻe fakakau ki ai ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e kulupu pulé. Pea naʻe hoko atu ʻa Paula: “Ko e ʻulu leva ʻo e Kalaisí ko e ʻOtuá.” (1 Kol. 11:2, 3) ʻOku hā mahino, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa hono ʻAló, ʻa Kalaisi Sīsū, ke ne tataki ʻa e fakatahaʻangá. w17.02 4:7

Pulelulu, Mē 30

Tuku ki he kau tangata taʻumotuʻa ange ʻoku nau fai ʻa e tataki leleí ke lau kinautolu ʻoku nau tuha mo e fakaʻapaʻapaʻiaʻi lahi ange.​—1 Tīm. 5:17.

Ko hono fakalāngilangiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku tokoni ia ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo siokitá pea tokoniʻi ai kitautolu ke tau hanganaki anga-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha tokanga makehé. ʻOku toe hoko ia ko ha maluʻi kia kitautolu koeʻuhí ʻoku tokoni ia ke ʻoua te tau hoko ʻo tūkia kapau ko e tokotaha ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻí ʻokú ne fai ha meʻa ke tau loto-mamahi ai. Ko e ʻaonga ʻe taha, ʻokú ne ʻai ai kitautolu ke tau fāʻūtaha mo e kautaha ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke fakalāngilangiʻi tōtuʻa ʻe he kautahá ha tangata, ʻo tatau ai pē pe ko ha tokotaha ʻoku tui pe taʻetui. Ko e ʻaonga mahuʻinga taha ʻoku tau maʻu mei hono fakalāngilangiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku tau fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fai ai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu mai ke tau faí pea te tau hanganaki faitōnunga ai kiate ia. ʻE lava leva ai ke fai ʻe Sihova ha tali kia Sētane, ʻa ia naʻá ne pehē heʻikai lava ha taha ke ne faitōnunga. (Pal. 27:11) Ko e kakai tokolahi taha ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau mahinoʻi ʻa e founga ke fakalāngilangiʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga totonú. ʻOku tau houngaʻia moʻoni ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e founga ke ʻoatu ai ʻa e fakalāngilangí ʻi he founga ʻa Sihová! w17.03 1:13, 20, 21

Tuʻapulelulu, Mē 31

Naʻá ne [Sihosafate] fai ʻa e meʻa naʻe totonu ʻi he vakai mai ʻa Sihová.​—2 Kal. 20:32.

Ko e foha ʻo ʻAsa ko Sihosafaté “naʻa ne fou ʻi he ʻalunga ʻo ʻene tamai ko Asa.” Anga-fēfē? Hangē ko ʻene tamaí, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihosafate ʻa e kakaí ke hokohoko atu ʻenau lotu kia Sihová. Naʻá ne fekau atu ʻa e kau tangata ki he kolo ʻo Siutá ke nau akoʻi ʻa e kakaí mei he “tohi Lao ʻa Sihova.” (2 Kal. 17:7-10) Naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ki he fetuʻu ʻi he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí, ki he kakai ʻi he moʻunga ʻIfalemí, ke “fakafoki kinautolu kia Sihova.” (2 Kal. 19:4) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke akoʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he māmaní fekauʻaki mo ia, pea ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tokoni ki he ngāue ko ení. Ko hoʻo taumuʻá ia ke ke kau ʻi he ngāue ko ení ʻi he māhina kotoa pē? Te ke saiʻia ke akoʻi ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke nau kamata mo kinautolu foki ke lotu kia Sihova? ʻOkú ke lotu ʻo fekauʻaki mo ia? Kapau ʻokú ke fai ha feinga, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kamata ha ako Tohi Tapu. Te ke loto-lelei ke ako mo ha taha neongo ko ha taimi ia ʻokú ke fiemaʻu ai ke ke mālōlō? Pea hangē ko e feinga ʻa Sihosafate ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau toe kamata tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau feinga ke tokoniʻi ha faʻahinga kuo ʻikai ke nau longomoʻui. w17.03 3:10, 11

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share