Sanuali
Tokonaki, Sanuali 1
Talu mei hoʻo kei valevalé mo hoʻo ʻilo ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai koe ke ke poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui fakafou ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú.—2 Tīm. 3:15.
Naʻe makatuʻunga ʻa e tui ʻa Tīmoté ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻá ne tohoakiʻi ia ke ofi ange kia Sihová. Ko koe foki kuo pau ke ke fai ha fakaʻuhinga papau ʻi he meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo Sihova ʻi hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú. Ke kamatá, ʻoku fiemaʻu ke ke fakamoʻoniʻi kiate koe ha moʻoni tefito ʻe tolu. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke ke tuipau ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa pē. (ʻEki. 3:14, 15; Hep. 3:4; Fkh. 4:11) Uá, kuo pau ke ke fakamoʻoniʻi kiate koe ko e Tohi Tapú ʻa e pōpoaki fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (2 Tīm. 3:16, 17) Pea ko e tolú, ʻoku fiemaʻu ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kakai fokotuʻutuʻu maau ʻa Sihova ʻoku nau lotu kiate ia ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-ʻulu ʻo Kalaisí pea ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia. (ʻAi. 43:10-12; Sione 14:6; Ngā. 15:14) ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi he Tohi Tapú. ʻOku totonu ko hoʻo taumuʻá ke ngāueʻaki hoʻo “mafai fakaefakaʻuhingá” ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ʻokú ke maʻu ʻa e moʻoní.—Loma 12:1. w20.07 10 ¶8-9
Sāpate, Sanuali 2
Naʻe ʻoange ki he fanga heʻé ʻa e mafai ke nau fakamamahiʻi kinautolu ʻi he māhina ʻe nima kae ʻoua te nau tāmateʻi kinautolu.—Fkh. 9:5.
ʻOku fakamatala ʻa e kikite ko ení ki ha fuʻu pupunga heʻe ʻoku nau fofonga hangē ha tangatá pea ʻoku ʻi honau ʻulú ha meʻa ʻoku “hā matamata ko ha kalauni koula.” (Fkh. 9:7) ʻOku nau fakamamahiʻi ʻa e “kakai [fili ʻo e ʻOtuá] . . . ko ia ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e sila ʻa e ʻOtuá ʻi honau laʻé” ʻi ha māhina ʻe nima, ko e lōloa ia ʻo e moʻui ʻa ha heʻe. (Fkh. 9:4) Ko hono moʻoní ko ha fakamatala feʻungamālie eni mo e kau sevāniti pani ʻa Sihová. ʻOku nau talaki loto-toʻa ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, ko hono olá, ʻoku ʻai ai hono kau poupoú ke nau mātuʻaki tailiili. ʻA ia ʻoku tau pehē ko e fanga heʻe naʻe fakamatalaʻi ʻi he Sioeli 2:7-9 ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e fanga heʻe ʻi he tohi Fakahaá? ʻIo. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku anga-maheni pē hono ngāueʻaki ha fakaʻilonga ke fakatātaaʻi ʻaki ha meʻa kehekehe ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻi he Fakahā 5:5, naʻe ui ai ʻa Sīsū “ko e Laione ʻo e matakali ʻo Siutá,” ka ʻi he 1 Pita 5:8, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e Tēvoló ko e “laione ngungulú.” w20.04 3 ¶8; 5 ¶10
Mōnite, Sanuali 3
Ko e fofonga ʻo Sihová ʻoku ʻi he potu kotoa pē, ʻo ne siofi fakatouʻosi ʻa e koví mo e leleí.—Pal. 15:3.
Ko Hekaʻā, ʻa e kaunanga ʻa Sēlaí, naʻá ne fai taʻefakapotopoto hili ʻene hoko ko e uaifi ʻo ʻEpalamé. ʻI he feitama ʻa Hekaʻaá naʻe kamata ke ne taʻetokaʻi ʻa Sēlai, naʻe ʻikai haʻane fānau. ʻI he fakautuutu ke kovi ange ʻa e tuʻungá naʻe tuli ʻe Sēlai ʻa Hekaʻā. (Sēn. 16:4-6) Mei heʻetau vakai taʻehaohaoá, ʻoku hā ngali ko ha fefine kovi ʻa Hekaʻā ʻo tuha pē mo hono tulí. Ka naʻe kehe ʻa e vakai ia ʻa Sihova kia Hekaʻaá. Naʻá ne fekauʻi atu ʻene ʻāngelo kiate ia. ʻI hono ʻiloʻi ia ʻe he ʻāngeló, naʻá ne tokoniʻi ia ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú pea tāpuakiʻi ia. Naʻe ongoʻi ʻe Hekaʻā naʻe ʻafioʻi mo mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa naʻe hoko kiate iá. Naʻe ueʻi ia ke ne ui ʻa Sihova ‘ko ha ʻOtua ʻo e mamata, ʻa e tokotaha ʻokú ne mamata kiate aú.’ (Sēn. 16:7-13) Ko e hā naʻe vakai ki ai ʻa Sihova ʻia Hekaʻaá? Naʻá ne ʻiloʻi kakato hono puipuituʻá mo e meʻa kotoa naʻá ne fouá. Neongo naʻe ʻikai ke fakatonuhiaʻi ʻe Sihova hono taʻetokaʻi ʻe Hekaʻā ʻa Sēlaí, ʻoku tau ʻiloʻi naʻá ne fakakaukau ki he puipuituʻa ʻo Hekaʻaá pea mahinoʻi hono tuʻungá. w20.04 16 ¶8-9
Tūsite, Sanuali 4
Kuó u ʻosiki ʻa e lová.—2 Tīm. 4:7.
Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau kau ki ha lova. (Hep. 12:1) Pea ko kitautolu kotoa, kei siʻi pe taʻumotuʻa, mālohi pe helaʻia, kuo pau ke tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻo kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e pale ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová. (Māt. 24:13) Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e tauʻatāina ke lea koeʻuhí naʻá ne lavameʻa ʻi hono “ʻosiki ʻa e lová.” (2 Tīm. 4:7, 8) Ka ko e hā koā ʻa e lova naʻe lave ki ai ʻa Paulá? Naʻe faʻa ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e ngaahi sipoti naʻe fai ʻi Kalisi ʻi he kuonga muʻá ke akoʻiʻaki ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga. (1 Kol. 9:25-27; 2 Tīm. 2:5) Naʻe tuʻo lahi ʻene ngāueʻaki ʻa e lele ʻi ha lova ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e ʻalunga moʻui ʻa e Kalisitiané. (1 Kol. 9:24; Kal. 2:2; Fil. 2:16) ʻOku kau ha tokotaha ki he “lova” ko ení ʻi he taimi ʻokú ne fakatapui ai ʻene moʻuí kia Sihova pea papitaisó. (1 Pita 3:21) ʻOkú ne aʻu ki he tepí ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e pale ʻo e moʻui taʻengatá.—Māt. 25:31-34, 46; 2 Tīm. 4:8. w20.04 26 ¶1-3
Pulelulu, Sanuali 5
Mou ʻai ʻa e teunga tau kakato mei he ʻOtuá.—ʻEf. 6:13.
“ʻOku faitōnunga ʻa e ʻEikí, pea te ne fakaivimālohiʻi kimoutolu pea maluʻi kimoutolu mei he tokotaha fulikivanú.” (2 Tes. 3:3) ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe Sihová? Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ha teunga tau ʻe lava ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ʻoho ʻa Sētané. (ʻEf. 6:13-17) Ko e teunga tau fakalaumālie ko ení ʻoku mālohi mo ola lelei! Ka te ne maluʻi kitautolu kapau pē te tau tui ʻa e konga taki taha ʻo e teunga taú—pea tui maʻu pē. Ko e fakatātaá, ko e leta ko e moʻoní ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e hā kuo pau ai ke tau tui ʻa e leta ko ení? Koeʻuhi ko Sētane “ko e tamai ia ʻa e loí.” (Sione 8:44) Kuo laui afeʻi taʻu ʻene ngāueʻaki ʻa e loí pea kuó ne takihalaʻi “ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí”! (Fkh. 12:9) Ka ʻoku maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú mei hono kākāʻí. ʻOku anga-fēfē ʻetau tui ʻa e leta fakaefakatātā ko ení? ʻOku tau fai ia ʻaki hono ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová, lotu kiate ia “ʻi he laumālie mo e moʻoni,” pea faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.—Sione 4:24; ʻEf. 4:25; Hep. 13:18. w21.03 26-27 ¶3-5
Tuʻapulelulu, Sanuali 6
Te ne hū atu foki ki he Fonua Fakaʻofoʻofá.—Tan. 11:41.
Ko e hā naʻá ne ʻai ke makehe ʻa e fonua ko iá ko e feituʻu ia naʻe fakahoko ai ʻa e lotu moʻoní. Talu mei he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ko e “fonua” ko iá naʻe ʻikai ke toe ʻuhinga ia ki ha feituʻu pau ʻi he māmaní; he ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau mafola atu ʻi he feituʻu kotoa he māmaní. ʻI hono kehé, ko e “Fonua Fakaʻofoʻofá” ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻuhinga ia ki he founga moʻui ʻa e kakai ʻa Sihová ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko ʻenau lotu kia Sihová fakafou ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá. Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e tuʻi ʻo e tokelaú kuó ne toutou hū ki he “Fonua Fakaʻofoʻofá.” Ko e fakatātaá, ʻi he hoko ʻa Siamane Nasi ko e tuʻi ʻo e tokelaú, tautefito ʻi he lolotonga ʻa e tau hono ua ʻa māmaní, naʻe hū ʻa e tuʻi ko iá “ki he Fonua Fakaʻofoʻofá” ʻaki hono fakatangaʻi mo tāmateʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻi he hoko ʻa e Sovieti ʻIunioní ko e tuʻi ʻo e tokelaú, naʻe hū ʻa e tuʻí “ki he Fonua Fakaʻofoʻofá” ʻaki hono fakatangaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá pea ʻave fakamālohi kinautolu. w20.05 13 ¶7-8
Falaite, Sanuali 7
Ko e kaumeʻa ofi mo Sihová ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku manavahē kiate iá, pea ʻokú ne fakaʻilo ʻa ʻene fuakavá kiate kinautolu.—Saame 25:14.
Fakakaukau angé ki he kau tangata ki muʻa ʻi he kau Kalisitiané ʻa ia naʻa nau kaumeʻa mo e ʻOtuá. Ko ʻĒpalahame ko ha tangata naʻá ne fakahāhā ʻa e tui tuʻu-ki-muʻa. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,000 hili ʻa e mate ʻa ʻĒpalahamé, naʻe ui ia ʻe Sihova “ko hoku kaumeʻá.” (ʻAi. 41:8) Ko ia naʻa mo e maté heʻikai lava ke ne fakamavaheʻi ʻa Sihova mei hono ngaahi kaumeʻa ofí. ʻOku moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻi he manatu ʻa Sihová. (Luke 20:37, 38) Ko e fakatātā ʻe taha ko Siope. ʻI he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻāngelo ʻi hēvaní, naʻe lea ʻa Sihova mo e tuipau fekauʻaki mo Siope. Naʻe ui ʻe Sihova “ko ha tangata faitotonu mo anga-tonu ia, pea manavahē ki he ʻOtuá mo fakamamaʻo mei he meʻa ʻoku koví.” (Siope 1:6-8) Pea naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo Taniela, ʻa ia naʻá ne tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi ha fonua pangani ʻi he taʻu nai ʻe 80? Naʻe tuʻo tolu hono fakapapauʻi ange ʻe ha ʻāngelo ki he tangata taʻumotuʻá naʻá ne “mahuʻinga ʻaupito” ki he ʻOtuá. (Tan. 9:23; 10:11, 19) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku holi ʻa Sihova ke aʻu ki he ʻaho te ne fokotuʻu mai ai hono ngaahi kaumeʻa ʻofeina kuo nau maté.—Siope 14:15. w20.05 26-27 ¶3-4
Tokonaki, Sanuali 8
Akoʻi mai kiate au ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní.—Saame 119:68.
Ko ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻokú ne ako nai ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, pea aʻu ʻo mālieʻia ai. Ka ʻe talangofua ʻa e tokotaha akó kia Sihova ʻo makatuʻunga ʻi heʻene ʻofa kiate ia ko ha Tokotaha? Manatuʻi, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIvi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke ne ʻofa moʻoni ki he Tokotaha Foaki-Laó; pea naʻe pehē pē foki mo ʻĀtama. (Sēn. 3:1-6) Ko ia kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono akoʻi pē ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi fiemaʻu mo e tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi fiemaʻu mo e tuʻunga ʻa Sihová ʻoku fakamānako mo fakaʻofoʻofa. (Saame 119:97, 111, 112) Ka heʻikai nai ke vakai pehē ʻetau kau akó kae ʻoua kuo nau mahinoʻi naʻe faʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi lao ko iá makatuʻunga ʻi he ʻofa. Ko ia te tau ʻeke nai ki heʻetau kau akó: “ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ke fai ení pe ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ení? Ko e hā ʻokú ne akoʻi mai fekauʻaki mo Sihová?” Kapau te tau tokoniʻi ʻetau kau akó ke fakakaukau kia Sihova pea fakatupulekina ʻa e ʻofa moʻoni ki hono huafa lāngilangiʻiá, ʻoku ngalingali te tau aʻu ai ki honau lotó. Ko ʻetau kau akó heʻikai ngata pē ʻenau ʻofa ʻi he laó kae pehē foki ki he Tokotaha Foaki-Laó. Te nau tupulekina ʻi he tuí pea ʻe tokoniʻi kinautolu ke kātekina ha ʻahiʻahi kakaha ʻe hoko.—1 Kol. 3:12-15. w20.06 10 ¶10-11
Sāpate, Sanuali 9
Vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea.—Sēm. 1:19.
ʻOku fiemaʻu ke tau kātaki koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ki ha taha ke toe moʻui lelei fakalaumālie. ʻOku pehē ʻe he faʻahinga ʻikai longomoʻui tokolahi naʻa nau toki foki mai ʻi he hili ha toutou ʻaʻahi atu ʻa e kau mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha tuofefine ko Nancy, mei ʻĒsia Tonga-Hahake, ʻokú ne tohi: “Ko ha kaumeʻa ofi ʻi he fakatahaʻangá naʻá ne tokoniʻi lahi au. Naʻá ne ʻofa ʻiate au ʻo hangē ia ko haku tokoua lahí. Naʻá ne fakamanatu mai ʻa e ngaahi taimi lelei naʻá ma maʻu ʻi he kuohilí. Naʻá ne fanongo anga-kātaki mai ʻi heʻeku fakahaaʻi ʻeku ngaahi ongoʻí, pea naʻe ʻikai ke ne toumoua ke ʻomai ha faleʻi. Naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa moʻoni, ʻo mateuteu ke tokoni ʻi ha faʻahinga taimi pē.” Ko e kaungāongoʻí ʻoku hangē ia ha faitoʻo ʻaonga; ʻe lava ke ne fakanonga ʻa e ongoʻi loto-mamahí. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻikai longomoʻuí kuo nau fāinga ʻi he laui taʻu mo e ongoʻi ʻita ki ha taha ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ongoʻi ko ení ʻo taʻofi ʻenau holi ke foki mai kia Sihová. ʻOku fakakaukau nai ʻa e niʻihi kuo fai ange ha fakafeangai taʻetotonu kiate kinautolu. Te nau fiemaʻu nai ha taha te ne fanongo kiate kinautolu pea mahinoʻi ʻenau ngaahi ongoʻí. w20.06 26 ¶10-11
Mōnite, Sanuali 10
Kuo mou ikunaʻi ʻa e tokotaha fulikivanú.—1 Sio. 2:14.
ʻI he taimi taki taha ʻokú ke talitekeʻi ai ʻa e ʻahiʻahí, ʻe faingofua ange ai ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Manatuʻi foki ko e vakai mioʻi ʻa e māmani ko ení ki he fehokotaki fakasinó ko e tupu meia Sētane. Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke fakafisi ai ke fakangalokú, te ke “ikunaʻi ʻa e tokotaha fulikivanú.” ʻOku tau lāuʻilo ko Sihova ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke tala mai pe ko e hā ʻa e tōʻonga angahalaʻia. Pea ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke ʻoua te tau faiangahala. Ka ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku tau vete ʻetau faihalá kia Sihova ʻi he lotu. (1 Sio. 1:9) Pea kapau ʻoku tau fai ha angahala mamafa, ʻoku tau kumi tokoni ki he kau mātuʻá ʻa ia kuo fakanofo ʻe Sihova ke nau tokangaʻi kitautolú. (Sēm. 5:14-16) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi halaia koeʻuhi ko e fehālaaki ʻi he kuohilí. He ko e hā? Koeʻuhi naʻe tokonaki mai ʻe heʻetau Tamai ʻofá ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló ke lava ʻo fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá. ʻI he pehē ʻe Sihova te ne fakamolemoleʻi ʻa e kau faiangahala fakatomalá, kuo pau ke ne fakahoko ia. Ko ia ʻoku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi kitautolu mei he tauhi kia Sihova mo ha konisēnisi maʻa.—1 Sio. 2:1, 2, 12; 3:19, 20. w20.07 22-23 ¶9-10
Tūsite, Sanuali 11
Ko koe ʻa e matavai ʻo e moʻuí.—Saame 36:9.
Naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe toko taha pē ai ʻa Sihova. Ka naʻe ʻikai ke ne taʻelata. Naʻá ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē. Neongo ia, naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke fiefia ʻa e niʻihi kehé ʻi he moʻuí. ʻI hono ueʻi ʻa Sihova ʻe he ʻofá, naʻá ne kamata ʻa e fakatupú. (1 Sio. 4:19) ʻUluakí, naʻe fakatupu ʻe Sihova hano kaungāngāue. Pea naʻe fakafou leva ʻi hono ʻAló, “ʻa hono fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē,” kau ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻatamaiʻia ʻe laui miliona. (Kol. 1:16) Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi he faingamālie ke ngāue mo ʻene Tamaí. (Pal. 8:30) Pea naʻe toe maʻu ʻe he ngaahi foha fakaeʻāngelo ʻo e ʻOtuá ha ʻuhinga ke fiefia. Naʻa nau ʻi ai tonu ʻi he taimi naʻe fakatupu ai ʻe Sihova mo ʻene Tufunga Pōtoʻí, ʻa Sīsū, ʻa e langí mo e māmaní. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau ʻāngeló? Naʻa nau “kamata kaila fakahīkihiki” ʻi hono faʻu ʻa e māmaní, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe hokohoko atu ʻenau fakahīkihikiʻi ʻa e ngāue fakaefakatupu taki taha ʻa Sihová, kau ai ʻene fakatupu fakaʻosi makehé, ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Siope 38:7; Pal. 8:31, fkm. ʻi lalo) Ko e meʻa fakatupu taki taha ko ení naʻe fakaeʻa ai ʻa e ʻofa mo e poto ʻa Sihová.—Saame 104:24; Loma 1:20. w20.08 14 ¶1-2
Pulelulu, Sanuali 12
ʻE fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa koeʻuhi ko hoku hingoá.—Māt. 24:9.
Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá pea ke ʻofaʻi kitautolu. Ko ia ʻi he taimi ʻoku fehiʻanekinaʻi ai kitautolu ʻe ha taha, te tau ongoʻi loto-mamahi pe aʻu nai ʻo tau ilifia. ʻOku tohi ʻe ha tokoua: “ʻI hono tā au ʻe he kau sōtiá, leakoviʻi au, pea fakamanamanaʻi koeʻuhi ko ʻeku kau ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku ongoʻi tailiili mo fakamāʻia.” Ko e tāufehiʻa peheé ʻoku fakamamahi ka ʻoku ʻikai ke tau ofo ai. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe fehiʻanekinaʻi kitautolu. Ko e hā ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ʻi he kau muimui ʻo Sīsuú? Koeʻuhí hangē ko Sīsū “ʻoku ʻikai ko ha konga [kitautolu] ʻo e māmaní.” (Sione 15:17-19) Ko hono olá, lolotonga ʻetau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi puleʻanga fakaetangatá, heʻikai ke tau kau ʻi he meʻa fakapolitikalé, salute ki ha fuka pe hiva ʻi ha fasi fakafonua. ʻOku tau foaki kia Sihova ʻetau anga-līʻoa maʻataʻataá. ʻOku tau pouaki ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá—ko ha totonu ʻoku mātuʻaki poleʻi ʻe Sētane mo hono “hakó.” (Sēn. 3:1-5, 15) ʻOku tau malangaʻi ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻoku vavé ni ke laiki ʻe he Puleʻanga ko iá ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku fakafepaki ki aí. (Tan. 2:44; Fkh. 19:19-21) Ko e pōpoaki ko iá ko e ongoongo lelei ia ki he anga-vaivaí ka ko e ongoongo kovi ia ki he kau fulikivanú. w21.03 20 ¶1-2
Tuʻapulelulu, Sanuali 13
ʻOku tau ʻilo ʻoku tau tupu mei he ʻOtuá.—1 Sio. 5:19.
ʻOku ʻoange ʻe Sihova ki he fanga tuofāfine Kalisitiané ha ngafa fakangeingeia ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he poto, tui, faivelenga, loto-toʻa, nima-homo mo e ngaahi ngāue lelei. (Luke 8:2, 3; Ngā. 16:14, 15; Loma 16:3, 6; Fil. 4:3; Hep. 11:11, 31, 35) Ko ha toe tāpuaki foki kiate kitautolu ke maʻu ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa tokolahi. ʻOku nau fekuki nai mo e mahamahakí ʻi he fakaʻaʻau ke nau motuʻa angé. Neongo iá, ko e faʻahinga taʻumotuʻa ko ení ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e kotoa honau iví ke fakalototoʻaʻi mo akoʻi ʻa e niʻihi kehé! Pea ʻoku tau maʻu ʻaonga mei heʻenau taukeí. ʻOku nau mātuʻaki fakaʻofoʻofa kia Sihova pehē foki kiate kitautolu. (Pal. 16:31) Fakakaukau foki ki heʻetau fānaú. ʻOku nau fehangahangai mo e ngaahi pole lahi ʻi heʻenau tupu hake ʻi he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló mo ʻene ngaahi filōsofia fulikivanú. Neongo ia, ʻoku fakalototoʻa kiate kitautolu kotoa ke sio ki heʻetau fānaú ʻoku nau tali ʻi he fakatahá, kau ʻi he ngāue fakafaifekaú pea taukapoʻi loto-toʻa ʻenau tuí. ʻIo, ko kimoutolu fānau ʻoku ʻi ai homou ngafa mahuʻinga ʻi he fakatahaʻanga ʻa Sihová!—Saame 8:2. w20.08 21-22 ¶9-11
Falaite, Sanuali 14
ʻOku ou fekauʻi atu kimoutolu ko e fanga sipi ki he lotolotonga ʻo e fanga ulofi.—Māt. 10:16.
ʻI he taimi ʻoku tau kamata malanga ai pea ʻiloʻi kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, te tau fehangahangai nai mo ha “matangi” ʻo e fakafepaki mei he fāmilí, manuki mei he ngaahi mahení, pea talitekeʻi ʻetau pōpoakí. ʻE lava fēfē ke ke langa hake hoʻo loto-toʻá? ʻUluakí, tuipau ʻoku hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū ʻa e ngāue ko ení mei hēvani. (Sione 16:33; Fkh. 14:14-16) Hokó, fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he talaʻofa ʻa Sihova te ne tokangaʻi koe. (Māt. 6:32-34) Ko e mālohi ange hoʻo tuí, ko e lahi ange ia hoʻo loto-toʻá. Naʻá ke fakahaaʻi ʻa e tui lahi ʻi hoʻo tala ange ki ho ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí kuó ke kamata ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea maʻu ʻenau ngaahi fakatahá! ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke fai ʻa e ngaahi liliu mahuʻinga ʻi hoʻo tōʻongá mo e founga moʻuí koeʻuhi ke fehoanaki mo e tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Naʻe fiemaʻu foki ki ai ʻa e tui mo e loto-toʻa. ʻI hoʻo hokohoko atu ke langa hake ʻa e loto-toʻá, ʻe lava ke ke tuipau “ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻe ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai.”—Sios. 1:7-9. w20.09 5 ¶11-12
Tokonaki, Sanuali 15
Naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālōlō.—2 Kal. 14:6.
Ko Tuʻi ʻAsa ko ha tangata faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻa ia naʻá ne fai fakapotopoto ʻaki ʻene falala kakato kia Sihova. Naʻá ne tauhi kia Sihova ʻi he taimi faingataʻá pehē foki ki he taimi nongá. Mei he kamatá, “naʻe līʻoa kakato ʻa e loto ʻo ʻAsá kia Sihova.” (1 Tuʻi 15:14, fkm. ʻi lalo) Ko e founga ʻe taha naʻe fakahāhā ai ʻe ʻAsa ʻene līʻoá ko ʻene fakamaʻa ʻa e lotu loí mei Siuta. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú “naʻá ne toʻo ʻa e ngaahi ʻōlita mulí mo e ngaahi potu māʻolungá, peá ne haveki ʻa e ngaahi pou maka toputapú, pea tā hifo ʻa e ngaahi pou ʻakau toputapú.” (2 Kal. 14:3, 5) Naʻá ne toʻo foki ʻa Maaka, ko ʻene kui fefiné, mei hono tuʻunga ko e kuini fehuhu ʻo e puleʻangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne pouaki ʻa e lotu ʻaitolí. (1 Tuʻi 15:11-13) Naʻe fai ʻe ʻAsa ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono toʻo atu pē ʻa e lotu loí. Naʻá ne pouaki ʻa e lotu moʻoní, ʻo tokoniʻi ʻa e puleʻanga Siutá ke nau toe foki kia Sihova. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻAsa mo e kau ʻIsilelí ʻaki ha taimi nonga. ʻI ha taʻu ʻe hongofulu lolotonga ʻa e pule ʻa ʻAsá, “naʻe ʻikai ke fakahohaʻasi ʻa e fonuá.”—2 Kal. 14:1, 4, 6. w20.09 14 ¶2-3
Sāpate, Sanuali 16
ʻE Tīmote, maluʻi ʻa e meʻa kuo tuku atu kiate koé.—1 Tīm. 6:20.
ʻOku tau faʻa tuku ʻetau ngaahi meʻa mahuʻingá ke tokangaʻi ʻe he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, te tau fakahū nai ʻetau paʻangá ʻi ha pangikē. ʻI heʻetau fai pehē, ʻoku tau ʻamanekina ʻe malu ai ʻetau paʻangá pea ʻikai ke mole pe kaihaʻasi. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote naʻá ne maʻu ha meʻa mahuʻinga—ko e ʻilo totonu fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe toe tuku kia Tīmote ʻa e monū ke “malangaʻi ʻa e folofolá” pea “fai ʻa e ngāue ʻa ha ʻevangeliō.” (2 Tīm. 4:2, 5) Naʻe ekinaki ʻe Paula kia Tīmote ke maluʻi ʻa e meʻa naʻe tuku kiate iá. Hangē ko Tīmoté, kuo tuku mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga. Kuo anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo foaki mai ha ʻilo totonu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ení koeʻuhi ʻoku nau akoʻi mai ʻa e founga ke maʻu ai ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoni ʻi he moʻuí. ʻI heʻetau tali ʻa e ngaahi moʻoni ko iá pea moʻuiʻaki iá, ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he pōpula ki he ngaahi akonaki loí mo e tōʻonga taʻetāú.—1 Kol. 6:9-11. w20.09 26 ¶1-3
Mōnite, Sanuali 17
Ko hoʻomou ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻemau ngāue ki ha lelei maʻamoutolú.—1 Tes. 1:5.
ʻOku fiemaʻu ki ha tokotaha ako ke ne sio ki hoʻo faivelengá pea fanongo ki hoʻo tuipau ki he ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. Pea ʻoku ngalingali te ne fiefia ange ʻi he meʻa ʻokú ne akó. Tala ange ʻa e anga hono tokoniʻi fakafoʻituitui koe ʻe he moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻo ka feʻungamālie. Pea te ne ʻiloʻi leva ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e tataki ʻaonga ʻe lava ke ne maʻu ʻaonga foki mei ai. Lolotonga ʻa e ako Tohi Tapú, tala ange ki hoʻo tokotaha akó ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga moʻoni ʻa e faʻahinga naʻa nau fekuki mo e ngaahi pole tatau mo ia ʻokú ne maʻú pea naʻa nau ikuʻi ia. ʻE lava ke ke ʻalu ki he akó mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻe maʻu ʻaonga nai mei ai ʻa e tokotaha akó. Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke vakai ki he fakapotopoto ko ia hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻene moʻuí. Kapau ʻoku ʻosi mali ʻa e tokotaha akó, ʻoku ako mo hono malí? Kapau ʻoku ʻikai, fakaafeʻi hono hoá ke kau ʻi he akó. Fakalototoʻaʻi hoʻo tokotaha akó ke vahevahe atu ʻa e meʻa ʻokú ne akó ki hono fāmilí mo e kaungāmeʻá.—Sione 1:40-45. w20.10 16 ¶7-9
Tūsite, Sanuali 18
Kuo pau ke ke faʻa akonakiʻaki ia ki ho ngaahi fohá.—Teu. 6:7.
Naʻe tokoniʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻa Sīsū ke ne tupu hake ʻo maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá; naʻá na muimui ki he fakahinohino ʻa Sihova ki he ngaahi mātuʻá. (Teu. 6:6, 7) Naʻe maʻu ʻe Siosifa mo Mele ha ʻofa loloto kia Sihova pea naʻá na fakamuʻomuʻa hono fakalototoʻaʻi ʻena fānaú ke fakatupulekina ʻa e ʻofa tatau. Naʻe tauhi maʻu ʻe Siosifa mo Mele ha taimi-tēpile fakalaumālie tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga ko ha fāmili. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻa nau maʻu ʻa e fakataha fakauike ʻi ha sinakoke ʻi Nāsaleti, pehē foki ki he Pāsova fakataʻu ʻi Selusalemá. (Luke 2:41; 4:16) Naʻá na ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi fononga fakafāmili ko ia ki Selusalemá ke akoʻi ʻa Sīsū mo e toenga ʻena fānaú fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e kakai ʻa Sihová, pea ʻoku ngalingali naʻa nau fou atu ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lave ki ai ʻa e Folofolá. ʻI he toe tokolahi ange ʻa e fānau ʻa Siosifa mo Melé, kuo pau pē naʻe faingataʻa ke na tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie tuʻumaʻu. Ka naʻe tāpuakiʻi kinaua ʻi heʻena fai peheé! Koeʻuhi ko ʻena fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová, naʻe tokangaʻi lelei fakalaumālie hona fāmilí. w20.10 28 ¶8-9
Pulelulu, Sanuali 19
Naʻe teuteu ʻe ʻĒsela ʻa hono lotó ke kumi ki he Lao ʻa Sihová . . . pea ke akoʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní.—ʻĒsela 7:10.
Kapau ʻoku fakaafeʻi koe ke kau ki ha ako Tohi Tapu, ʻe lelei kapau te ke teuteu ʻa e fakamatala ʻe fai ki ai ʻa e lāuleá. Ko Dorin, ko ha tāimuʻa makehe, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou houngaʻia ʻi he taimi ʻoku teuteu ai hoku hoá ki he akó. ʻE lava leva ke ne kau mohu ʻuhinga ki ai.” ʻIkai ko ia pē, ʻoku ngalingali ʻe fakatokangaʻi ʻe he tokotaha akó hoʻomo teuteu leleí, pea ʻe hoko eni ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate ia. Neongo kapau ʻoku ʻikai malava ke ke teuteu fakaʻāuliliki ʻa e fakamatalá, ko e koloa pē ke ke vaheʻi ha taimi ke kumi ʻa e ngaahi poini tefitó. Ko e lotú ko ha konga mahuʻinga ia ʻi ha ako Tohi Tapu, ko ia fakakaukau tokamuʻa ki he meʻa ke leaʻaki kapau ʻe kole atu ke ke fai ha lotu. Pea ʻoku ngalingali ʻe mohu ʻuhinga ange hoʻo lotú. (Saame 141:2) Ko Hanae, ʻoku nofo ʻi Siapani, ʻokú ne manatuʻi ʻa e lotu naʻe fai ʻe ha tuofefine naʻe ʻalu ange mo ʻene faiako Tohi Tapú. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi ʻa e mālohi ʻene kaumeʻa mo Sihová, pea naʻá ku loto ke hangē ko iá. Naʻá ku toe ongoʻi naʻe ʻofaʻi au ʻi heʻene fakakau hoku hingoá ʻi heʻene lotú.” w21.03 9-10 ¶7-8
Tuʻapulelulu, Sanuali 20
Loto-toʻa! . . . Kuo pau ke ke toe faifakamoʻoni pehē pē foki ʻi Loma.—Ngā. 23:11.
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he ʻapositolo ko Paulá te ne aʻu ki Loma. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo e kau Siu ʻi Selusalemá naʻa nau palani ke lapasi ʻa Paula ʻo tāmateʻi. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he ʻeikitau Loma ko Kalautiasi Lisiasí ʻa e palani ko iá, naʻá ne fakahaofi ʻa Paula. Naʻe fekauʻi leva ʻe Kalautiasi ke ʻave ʻa Paula—ʻo maluʻi ia ʻe he kau sōtia tokolahi—ki Sesalia. ʻI aí, naʻe fekauʻi ʻe Kōvana Filike ke “leʻohi malu [ʻa Paula] ʻi he palasi ʻo Hēlotá.” Naʻe hao ai ʻa Paula mei he kau teuaki fakapō ko iá. (Ngā. 23:12-35) Ka naʻe fetongi ʻa Filike ko e kōvaná ʻe Fesito, ʻa ia naʻá ne loto “ke ne maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e kau Siú.” Naʻá ne ʻeke kia Paula: “ʻOkú ke loto ke ke ʻalu hake ki Selusalema pea fakamāuʻi koe ʻi ai ʻi hoku ʻaó ʻi he ngaahi meʻá ni?” Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mahalo ʻe tāmateʻi ia ʻi Selusalema. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou tangi au kia Sisa!” Naʻe tala ange ʻe Fesito kia Paula: “Ko Sisa kuó ke tangi ki aí; ko Sisa te ke ʻalu ki aí.” Faai atu pē, naʻe aʻu ʻa Paula ki Loma—ʻo mamaʻo mei he kau Siu naʻa nau feinga ke tāmateʻi iá.—Ngā. 25:6-12. w20.11 13 ¶4; 14 ¶8-10
Falaite, Sanuali 21
ʻOku fakahalaiaʻi ʻe hotau lotó kitautolu.—1 Sio. 3: 20.
ʻOku tau faʻa ongoʻi halaia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku ongoʻi halaia ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e ngaahi meʻa naʻa nau fai ki muʻa ke nau ako ʻa e moʻoní. Ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi halaia koeʻuhi ko e ngaahi fehālaaki naʻa nau fai ʻi he hili ʻenau papitaisó. (Loma 3:23) Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ka “ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi.” (Sēm. 3:2; Loma 7:21-23) Neongo ia ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he ongoʻi halaiá, ka ʻoku ʻi ai pē hono lelei. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ongoʻi halaiá ʻoku lava ke ne ueʻi kitautolu ke fakatonutonu hotau ʻalungá pea fakapapauʻi ke ʻoua ʻe toe fai ʻa e fehālaaki tatau. (Hep. 12:12, 13) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku malava ke tau ongoʻi halaia tōtuʻa—ʻa ia, ko e ongoʻi halaia hokohoko naʻa mo e hili ʻetau fakatomala pea fakahaaʻi mai ʻe Sihova kuó ne fakamolemoleʻi kitautolu. Ko e faʻahinga halaia ko iá ʻe lava ke fakatupu maumau. (Saame 31:10; 38:3, 4) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau maluʻi kitautolu mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá. He ko ē, fakakaukau atu ki he fiefia ʻa Sētane kapau te tau foʻi—neongo kuo ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu!—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 2:5-7, 11. w20.11 27 ¶12-13
Tokonaki, Sanuali 22
Ko e moʻoni ko e koto kulanoa ʻa ʻeku tauhi ke maʻa ʻa hoku lotó mo e fanofano ʻa hoku nimá ʻi he taʻehalaiá.—Saame 73:13.
Naʻe kamata ke meheka ʻa e tokotaha-tohi-saame Līvaí ki he fulikivanú mo e pōlepolé, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ʻenau tōʻonga koví, ka koeʻuhí ko ʻenau lakalakaimonuú. (Saame 73:2-9, 11-14) Naʻe hā ngali ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa—ʻa e koloá, moʻui fiemālie pea ʻikai ha loto-moʻua. Naʻe fiemaʻu ki he Līvaí ke ne sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová. ʻI he fai peheé, naʻá ne toe nonga, pea naʻá ne fiefia. Naʻá ne pehē: “Tuku kehe [ʻa Sihova] ʻoku ʻikai te u holi ki ha meʻa ʻe taha ʻi he māmaní.” (Saame 73:25) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoua ʻaupito naʻa tau meheka ki he kakai fulikivanu ʻoku nau hā ngali lakalakaimonuú. Ko ʻenau fiefiá ʻoku fakataimi pē. (Tml. 8:12, 13) Ko e meheka kiate kinautolú ʻoku iku ia ki he loto-siʻi pehē ki he maumau fakalaumālie. Ko ia kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke meheka ki he hā ngali lavameʻa ʻa e fulikivanú, fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Līvaí. Talangofua ki he faleʻi anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá pea feohi mo e niʻihi ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI hoʻo ʻai ʻa Sihova ko ho fiefiaʻangá, te ke maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní. Pea te ke nofo ai pē ʻi he hala “ki he moʻui moʻoní.”—1 Tīm. 6:19. w20.12 19 ¶14-16
Sāpate, Sanuali 23
Ko e palopalemá ko e ʻikai ke tau ʻilo ʻa e meʻa ko ia ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo iá ʻo hangē ko ia ʻoku fiemaʻú, ka ko e laumālié tonu ʻokú ne tautapa maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku tau toʻe ai ʻo ʻikai ʻaki ha leá.—Loma 8:26.
ʻI he taimi ʻokú ke lī atu ai hoʻo loto-moʻuá kia Sihova ʻi he lotú, fakapapauʻi ke fakakau ai ha ngaahi lea fakamālō. ʻOku lelei kiate kitautolu ke fakalau hotau ngaahi tāpuakí naʻa mo ʻetau ʻi he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá. Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku ʻikai ke ke malava ʻo maʻu ʻa e ngaahi lea totonu ke fakahaaʻi ai hoʻo ngaahi ongoʻi mafasiá, manatuʻi ʻoku tali ʻe Sihova naʻa mo e lea faingofua ‘Kātaki tokoni mai!’ (2 Kal. 18:31) Falala ki he poto ʻo Sihová, ʻo ʻikai ki hoʻoú. ʻI he senituli hono valu T.S., ko e kakai Siutá naʻa nau ilifia ki he kau ʻAsīliá. ʻI he feinga vavale ke fakaʻehiʻehi mei he ʻioke ʻa e kau ʻAsīliá naʻa nau hanga ki he kau ʻIsipite panganí. (ʻAi. 30:1, 2) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kiate kinautolu ko ʻenau ʻalunga talangataʻá ʻe iku atu ki he fakatamaki. (ʻAi. 30:7, 12, 13) Fakafou ʻia ʻAisea, naʻe tala ange ʻe Sihova ki he kakaí ʻa e founga ke nau maʻu ai ʻa e malu moʻoní. Naʻá ne pehē: “Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá” kia Sihova.—ʻAi. 30:15e. w21.01 3-4 ¶8-9
Mōnite, Sanuali 24
Naʻá ku fanongo ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia naʻe silaʻí, ko e toko 144,000.—Fkh. 7:4.
Ko e pale ki he faitōnunga ʻa e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí, ko ʻenau hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki fakataha mo ia ʻi hēvani. (Fkh. 20:6) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku faʻuʻaki ʻa e fāmili fakahēvani ʻo e ʻOtuá te nau vēkeveke ke sio ki hono maʻu ʻe he kau pani ʻe toko 144,000 honau pale fakahēvaní. Hili ʻa e fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Sioné fekauʻaki mo e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ko eni ʻe toko 144,000, ʻokú ne vakai ki ha meʻa fakafiefia ko ha “fuʻu kakai lahi” ʻoku nau hao atu ʻi ʻĀmaketone. ʻI he ʻikai hangē ko e kulupu ʻuluakí, ko e kulupu hono ua ko ení ʻoku nau toe tokolahi ʻaupito ange pea ʻikai lava hano lau. (Fkh. 7:9, 10) ʻOku nau “tui ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa,” ʻo fakahaaʻi ai kuo nau tauhi kinautolu ke “taʻehaʻila” mei he māmani ʻo Sētané pea kuo nau nofoʻaki mateaki ki he ʻOtuá mo Kalaisi. (Sēm. 1:27) ʻOku nau kalanga kuo nau hao koeʻuhi ko e meʻa kuo fai ʻe Sihova mo Sīsū, ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku nau toʻo foki ʻa e ngaahi vaʻa paame, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku nau tali fiefia ʻa Sīsū, ko e Tuʻi fakanofo ʻa Sihová.—Fakafehoanaki mo e Sione 12:12, 13. w21.01 15-16 ¶6-7
Tūsite, Sanuali 25
Ko hoʻo anga-fakatōkilaló ʻokú ne ʻai au ke u hoko ko e lahi.—2 Sām. 22:36.
ʻE lava ke hoko ha tangata ko ha ʻuluʻi fāmili lelei ʻaki ʻene faʻifaʻitaki ki he founga hono ngāueʻaki ʻe Sihova mo Sīsū hona tuʻunga-ʻulú. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ʻulungaanga ʻo e anga-fakatōkilaló. Ko Sihova ʻa e Tokotaha poto tahá; neongo ia, ʻokú ne fanongo ki he fakakaukau ʻene kau sevānití. (Sēn. 18:23, 24, 32) ʻOku haohaoa ʻa Sihova, ka ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ʻa e haohaoá meiate kitautolu. ʻI hono kehé, ʻokú ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku tauhi kiate iá ke nau lavameʻa. (Saame 113:6, 7) Ko hono moʻoní, naʻa mo e Tohi Tapú ʻoku fakamatalaʻi ai ko Sihová ko ha ‘tokoni.’ (Saame 27:9; Hep. 13:6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻe lava ke ne fakahoko ʻa e ngāue lahi naʻe ʻoange ke ne faí koeʻuhí pē ko e anga-fakatōkilalo ʻa Sihová. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Neongo ko ia ko e ʻEiki mo e Pule ʻo ʻene kau ākongá, naʻá ne fufulu honau vaʻé. Naʻe pehē tonu ʻe Sīsū: “Kuó u fokotuʻu ʻa e sīpinga kiate kimoutolu, ke hangē tofu pē ko ia naʻá ku fai kiate kimoutolú, ʻoku totonu ke mou fai pehē foki.” (Sione 13:12-17) Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e mafai lahi, naʻe ʻikai ke ne ʻamanekina ke tauhi fakasevāniti ki ai. ʻI hono kehé, naʻá ne ngāue fakasevāniti ki he niʻihi kehé.—Māt. 20:28. w21.02 3-4 ¶8-10
Pulelulu, Sanuali 26
Ko e lāngilangi ʻo e kau talavoú ʻa honau mālohí.—Pal. 20:29.
Fanga tokoua kei siʻi ʻoku lahi ʻa e meʻa ke mou foakí. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou mālohi pea kei iviiviʻia. Ko e koloa mahuʻinga kimoutolu ki hoʻomou fakatahaʻangá. ʻOku mou fakatuʻotuʻa atu nai ki he taimi ʻe fakanofo ai kimoutolu ko ha sevāniti fakafaifekau. Neongo ia, te mou ongoʻi nai ʻoku vakai atu ʻa e niʻihi kehé kiate kimoutolu ʻoku mou kei siʻi pe taʻetaukei ke tuku atu kiate kimoutolu ha ngāue mahuʻinga. Pea neongo ʻoku mou kei siʻi nai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke mou fai he taimí ni ke maʻu ai ʻa e falala mo e fakaʻapaʻapa ʻa e faʻahinga ʻi hoʻomou fakatahaʻangá. Kau talavou, ʻoku mou maʻu ha pōtoʻi ʻe ʻaonga ki he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá? Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku pehē. Ko e fakatātaá, te ke fakatokangaʻi nai ko e faʻahinga taʻumotuʻá te nau houngaʻia ʻi hono fakahaaʻi ange ʻa e founga ke nau ngāueleleiʻaki ʻenau tepiletí mo ʻenau meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehé ki he ako fakafoʻituituí mo e fakatahá. Ko hoʻo ʻilo ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue ko iá ʻe ʻaonga lahi ia ki he faʻahinga taʻumotuʻa ko iá. ʻAi hoʻomou Tamai fakahēvaní ke ne laukauʻaki kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí. w21.03 2 ¶1, 3; 7 ¶18
Tuʻapulelulu, Sanuali 27
Ko e tokotaha taki taha te ne fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.—Kal. 6:5.
Neongo kapau naʻe ako lelei ange ʻa e uaifí ʻi hono husepānití, ko hono fatongia ia ke takimuʻa ʻi he lotu fakafāmilí mo e ngaahi ngāue fakateokalati kehé. (ʻEf. 6:4) Kuo pau ki ha fefine ke anganofo ki hono husepānití, ka ko e fatongia totonu ia ʻoʻona ke tauhi ʻene moʻui lelei fakalaumālié. Ko ia kuo pau ke ne vaheʻi ha taimi ki heʻene ako fakafoʻituituí mo e fakalaulaulotó. ʻE tokoni ia ke ne tauhi maʻu ʻene ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kia Sihová pea fiefia ʻi he anganofo ki hono husepānití. Ko e ngaahi uaifi ʻoku nau nofoʻaki anganofo ki honau husepānití koeʻuhi ko ʻenau ʻofa kia Sihová, te nau fiefia mo fiemālie ange ʻi he faʻahinga ʻoku nau talitekeʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he tuʻunga-ʻulú. ʻOku nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau talavoú mo e kau finemuí. Pea ʻoku nau tokoni ki he langa hake ha ʻātakai māfana ʻo ʻikai ʻi he fāmilí pē ka ʻi he fakatahaʻangá foki. (Tai. 2:3-5) ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻoku tauhi mateaki kia Sihová ko e kakai fefine.—Saame 68:11. w21.02 13 ¶21-23
Falaite, Sanuali 28
ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.—Sēm. 4:8.
Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e loto-toʻá mo e kātakí. ʻI ha taimi, naʻá ne ongoʻi vaivai. Ka naʻe malava ke ne kātaki koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova ke ne ʻoange kiate ia ʻa e ivi naʻá ne fiemaʻú. (2 Kol. 12:8-10; Fil. 4:13) ʻE lava ke tau maʻu ʻa e faʻahinga ivi ko iá mo e loto-toʻá kapau te tau lāuʻilo anga-fakatōkilalo ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová. (Sēm. 4:10) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fekuki mo iá ʻoku ʻikai ko ha tautea meia Sihova. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻI he tofanga ʻi he ʻahiʻahí, tuku ke ʻoua naʻa pehē ʻe ha taha: ‘Kuo ʻahiʻahiʻi au ʻe he ʻOtuá.’ He ʻoku ʻikai malava ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví, pea ʻoku ʻikai te ne ʻahiʻahiʻi ʻaki ia ha taha.” (Sēm. 1:13) ʻI heʻetau falala pau ki he moʻoniʻi meʻa ko iá, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá. Ko Sihová “ʻoku ʻikai haʻane liliu pe fetongitongi.” (Sēm. 1:17) Naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí, pea te ne tokoniʻi foki kitautolu tāutaha ʻi he ʻahó ni. Kole tōtōivi kia Sihova ke ne foaki atu ʻa e poto, tui mo e loto-toʻa. Te ne tali hoʻo ngaahi lotú. w21.02 31 ¶19-21
Tokonaki, Sanuali 29
Hangē ko hono fakamāsila ʻe he ukameá ʻa e ukameá, ʻoku pehē hono fakamāsila ʻe ha tangata ʻa hono kaungāmeʻá.—Pal. 27:17.
ʻE lava ke ke fakalototoʻaʻi ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻaki hono fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituituí ʻiate ia. (Fil. 2:4) ʻE lava ke ke fakaongoongoleleiʻi ia ki ha liliu kuó ne fai pea ʻeke ange pe ʻoku fēfē ʻene ako Tohi Tapú, ko hono fāmilí mo ʻene ngāué, kae fakaʻehiʻehi mei hono fakamaaʻi iá. ʻE hoko nai ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki ko ení ke mo vāofi ange. ʻI hoʻo fakakaumeʻa ki he tokotaha akó, ʻokú ke tokoni ai ke ne fakalakalaka ʻo papitaiso. ʻI he hokohoko atu ʻa e tokotaha akó ke fakalakalaka pea fai ʻa e ngaahi liliú, tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ʻokú ne kau ʻi he fakatahaʻangá. ʻE lava ke ke fai eni ʻaki ʻa e hoko ʻo anga-talitali kakai. (Hep. 13:2) ʻI he taau pē ʻa e tokotaha ako Tohi Tapú ke hoko ko ha tokotaha malangá, ʻe lava foki ke ke fakaafeʻi ia ke mo ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko Diego, ko ha tokotaha malanga mei Pelēsila, ʻokú ne pehē: “Naʻe fakaafeʻi au ʻe he fanga tokoua tokolahi ke mau ō ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e founga lelei taha eni ke maheni ai mo kinautolú. ʻI heʻeku fai pehē, naʻá ku ako ai ʻa e meʻa lahi pea naʻá ku ongoʻi ofi ange ai kia Sihova mo Sīsū.” w21.03 12 ¶15-16
Sāpate, Sanuali 30
ʻOua ʻe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi ki ha taha.—Loma 12:17.
Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau ʻofa ki honau ngaahi filí. (Māt. 5:44, 45) ʻOku faingofua ke fai pehē? ʻIkai ʻaupito! Ka ʻoku malava ia ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Ko e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku kau ai ʻa e ʻofa, pehē foki ki he kātaki, anga-lelei, anga-malū mo e mapuleʻi-kita. (Kal. 5:22, 23) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ení ke tau kātekina ʻa e tāufehiʻá. Ko e kau fakafepaki tokolahi kuo liliu honau lotó koeʻuhi ko hano fakahāhā ʻe ha husepāniti tui, uaifi, kiʻi tama pe ko ha kaungāʻapi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua ko iá. Ko e kau fakafepaki tokolahi kuo aʻu ʻo nau hoko ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofeina. Ko ia kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ke ʻofa ki he faʻahinga ʻoku nau fehiʻa ʻiate koe koeʻuhi pē ko hoʻo tauhi kia Sihová, lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13) Pea falala pau kakato ko e founga ʻa e ʻOtuá ko e lelei tahá maʻu pē ia. (Pal. 3:5-7) Ko e tāufehiʻá ʻe lava ke mālohi mo fakalotomamahi, ka ko e ʻofá ʻoku mātuʻaki mālohi ange ia. ʻOkú ne ikunaʻi ʻa e lotó. Pea ʻoku ʻai ai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. Ka neongo kapau ʻoku hokohoko atu hono fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻe he kau fakafepakí, ʻe lava ke tau kei fiefia pē. w21.03 23 ¶13; 24 ¶15, 17
Mōnite, Sanuali 31
Kuo ʻalu hake ha puleʻanga ki hoku fonuá, ʻoku mālohi mo taʻefaʻalaua.—Sioeli 1:6.
Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Sioelí ha ʻohofi fakakautau. (Sioeli 2:1, 8, 11) Naʻe pehē ʻe Sihova te ne ngāueʻaki ʻene “fuʻu kau tau” (ʻa e kau sōtia Pāpilone) ke tauteaʻi ʻa e kau ʻIsileli talangataʻá. (Sioeli 2:25) ʻOku totonu hono ui ʻa e kau tau ko ení ko e “faʻahinga ʻi he tokelaú” koeʻuhi ko e kau Pāpiloné te nau ʻohofi ʻa ʻIsileli mei he tokelaú. (Sioeli 2:20) Ko e kau tau ko iá ʻoku fakahoa ki ha pupunga heʻe kuo fokotuʻutuʻu maau. ʻOku pehē ʻe Sioeli: “ʻOku ʻalu atu ʻa e [sōtia] taki taha ʻi hono ʻalunga. . . . ʻOku nau fakavave ki he loto koló . . . ʻOku nau kaka ki he ngaahi falé, ʻoku nau hū atu ʻi he matapā-teké ʻo hangē ko ha kaihaʻá.” (Sioeli 2:8, 9) ʻE lava ke ke sioloto atu ki ai? Ko e kau sōtiá ʻoku nau ʻi he feituʻu kotoa. ʻOku ʻikai toe lava ha toitoi. Heʻikai ke toe hao ha taha mei he heletā ʻa e kau Pāpiloné! Hangē ko e fanga heʻé, ko e kau Pāpiloné (pe kau Kalitiá) naʻa nau ʻohofi ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “[Ko e] tuʻi ʻo e kau Kalitiá . . . naʻe ʻikai te ne ongoʻi manavaʻofa ki ha talavou pe finemui, motuʻa pe vaivai.”—2 Kal. 36:17. w20.04 5 ¶11-12