Fepueli
Tūsite, Fepueli 1
ʻAki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.—Fil. 2:3.
Hoko ʻo mahinoʻi lelei ange ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Talanoa mo kinautolu ki muʻa he fakatahá mo e tukú, ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻo ka malava, fakaafeʻi kinautolu ke mou kai fakataha. ʻI hoʻo fai iá, te ke ʻiloʻi nai ai ko ha tuofefine ʻoku hā ngali anga-taʻefakakaumeʻa ko hono moʻoní ʻokú ne mā, ko ha tokoua ʻokú ke fakakaukau ʻokú ne tuli ki he meʻa fakamatelié ʻokú ne anga-talitali kakai, pe ko ha fāmili ʻoku nau faʻa tōmui mai ki he fakatahá ʻoku nau kātekina ha fakatanga. (Siope 6:29) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ko e “kau kaunoa ʻi he ngaahi meʻa ʻa e kakai kehé.” (1 Tīm. 5:13) Kae kehe, ʻoku lelei ke tau ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mo e ngaahi tuʻunga kuó ne fakafuo honau angaʻitangatá. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e puipuituʻa ʻo ha kaungā-Kalisitiane ʻokú ne fakaʻitaʻi koe, ʻoku ngalingali te ke ongoʻi kaungāongoʻi ange ki he tokotaha ko iá. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ho fanga tokouá. Ka, ʻi he taimi ʻokú ke muimui ai ʻi he akonaki ʻa e Tohi Tapú ke mātuʻaki fakaava atu ho lotó, ʻokú ke faʻifaʻitaki ai kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne ʻofa ʻi he “faʻahinga kakai kotoa pē.”—1 Tīm. 2:3, 4; 2 Kol. 6:11-13. w20.04 16-17 ¶10-12
Pulelulu, Fepueli 2
ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni, ke tuku atu ʻe ha taha ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá.—Sione 15:13.
ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne fakamanatu ki heʻene kau ākongá ke nau feʻofaʻaki. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻofa feilaulauʻi-kita ko iá te ne tokoniʻi kinautolu ke nofoʻaki fāʻūtaha pea kātekina ʻa e tāufehiʻa ʻa e māmaní. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká. Mei he taimi naʻe fokotuʻu aí, naʻe fakafepakiʻi ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Neongo ia, naʻa nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga-tonú mo e ʻofá. (1 Tes. 1:3, 6, 7) Naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ʻe Paula ke hokohoko atu ʻenau fakahāhā ʻa e ʻofá “ke toe kakato ange.” (1 Tes. 4:9, 10) Ko e ʻofá te ne ueʻi kinautolu ke nau fakanonga ʻa e loto-mafasiá pea poupou ki he kau vaivaí. (1 Tes. 5:14) Naʻa nau muimui ki he fakahinohino ʻa Paulá, koeʻuhi ʻi heʻene tohi hono uá, naʻe hiki ʻi ha taʻu nai ʻe taha ki mui ai, naʻe lava ke pehē ʻe Paula kiate kinautolu: “ʻOku fakautuutu ʻa e feʻofaʻaki ʻa e tokotaha taki taha ʻo kimoutolu.” (2 Tes. 1:3-5) Ko ʻenau ʻofá naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau kātekina ʻa e faingataʻá mo e fakatangá. w21.03 22 ¶11
Tuʻapulelulu, Fepueli 3
Tuku ke tau lele fakataha mo e kātaki ʻi he lova ko ia kuo fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú.—Hep. 12:1.
Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e pale ʻo e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau muimui ki he ʻalunga pe founga moʻui faka-Kalisitiané. (Ngā. 20:24; 1 Pita 2:21) Kae kehe, ko Sētane mo e faʻahinga ʻoku muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻoku nau loto ke tau fai ha fili kehe; ʻoku nau loto ke tau “hokohoko atu ʻi he lele fakataha mo kinautolu.” (1 Pita 4:4) ʻOku nau manukiʻi ʻa e ʻalunga moʻui ʻoku tau muimui aí pea taukaveʻi ko e hala ʻoku nau ʻi aí ʻoku lelei ange, ʻoku taki atu ia ki he tauʻatāiná. Ka ʻoku loi ʻa e meʻa ʻoku nau taukaveʻí. (2 Pita 2:19) He mahuʻinga ē ke tau fili ʻa e hala totonu ke muimui aí! ʻOku loto ʻa Sētane ke taʻofi kitautolu kotoa mei he lele ʻi he hala ʻefiʻefi “ʻoku taki atu ki he moʻuí” pea afe ki he hala ʻoku ʻatā ʻa ia ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he māmaní ʻoku nau ʻi ai. Ko e hala ko iá ʻoku manakoa pea faingofua ange ʻa e fononga aí. Ka “ʻoku taki atu ki he ʻauhá.” (Māt. 7:13, 14) Ke nofo maʻu ʻi he hala totonú pea ʻikai fakaleluʻí, kuo pau ke tau falala kia Sihova pea fanongo kiate ia. w20.04 26 ¶1; 27 ¶5, 7
Falaite, Fepueli 4
ʻOku ou enginaki atu ko e ngaahi hū tōtōaki, ngaahi lotu, ngaahi hūfekina . . . ke fai ia . . . koeʻuhi ke tau hoko atu ai ʻi ha moʻui nonga mo fiemālie fakataha mo e anga-līʻoa fakaʻotua kakato.—1 Tīm. 2:1, 2.
ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, ko Lūsia mo ʻene faʻahí kuo nau toe hū “ki he Fonua Fakaʻofoʻofá.” (Tan. 11:41) Anga-fēfē? ʻI he 2017, ko e tuʻi lolotonga ko eni ʻo e tokelaú naʻá ne tapui ʻa e ngāue ʻa e kakai ʻa Sihová pea tuku pilīsone ʻa e niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻá ne toe taʻofi mo ʻetau ʻū tohí, kau ai ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú. ʻIkai ko ia pē, naʻá ne puke hotau ʻōfisi vaʻa ʻi Lūsiá pehē foki mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e Holo ʻAsemipilií. Hili ʻa e ngaahi ngāue ko ení, ʻi he 2018 naʻe fakapapauʻi ʻe he Kulupu Pulé ko Lūsia mo ʻene faʻahí ʻa e tuʻi ʻo e tokelaú. Kae kehe, naʻa mo hono fakatangaʻi kakaha ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻoku nau fakafisi ke kau ki ha fakafepaki pe liliu ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá. ʻI hono kehé, ʻoku nau muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú ke lotu maʻá e “faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolungá,” tautefito ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki he tauʻatāina ke lotú. w20.05 14 ¶9
Tokonaki, Fepueli 5
Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí.—1 Tīm. 4:16.
Ngaahi mātuʻa, kapau ʻoku fiemaʻu ke tuipau hoʻo fānaú ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá pea tuipau ko e meʻa ʻoku nau ako mei he Tohi Tapú ʻoku moʻoni. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, kuo pau ke ke fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻaki hoʻo hoko ko e tokotaha ako fakamātoato ʻo e Tohi Tapú. Kuo pau ke ke vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó. Te ke malava leva ai ke akoʻi hoʻo fānaú ke fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku fiemaʻu ke ke akoʻi hoʻo fānaú ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau fakaeako Tohi Tapú, ʻo hangē pē ko hoʻo akoʻi ʻa hoʻo kau ako Tohi Tapú. ʻI he fai peheé, te ke tokoniʻi ai hoʻo fānaú ke houngaʻia ʻia Sihova mo e founga ʻokú ne ngāueʻaki ke tokonaki mai ai ʻa e meʻakai fakalaumālié—“ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45-47) ʻOku ʻikai ke feʻunga pē hono akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e ngaahi moʻoni tefito Fakatohitapú. Tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina ʻa e tui mālohi ʻaki hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e “ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá” ʻo fakatatau ki honau taʻumotuʻá mo e malavá.—1 Kol. 2:10. w20.07 11 ¶10, 12-13
Sāpate, Fepueli 6
ʻOku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi ha tokotaha kākā, ka ʻokú Ne kaumeʻa ofi mo e faitotonú.—Pal. 3:32.
ʻOku toko fiha ʻa e kakai taʻehaohaoa he ʻahó ni ʻoku nau kaumeʻa vāofi mo Sihová? ʻOku toko laui miliona. Ko e kaumeʻa ko ení ʻoku malava pē koeʻuhi ko ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Makatuʻunga aí, ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke tau fakatapui kiate ia pea hoko ʻo papitaiso. ʻI heʻetau fou ʻi he ngaahi sitepu mahuʻinga ko ení, ʻoku tau kau fakataha ai mo e kau Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaiso ʻe laui miliona ʻoku nau fiefia ʻi he “kaumeʻa ofi” mo e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi he ʻunivēsí! ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki ʻa e kaumeʻa mo e ʻOtuá? Hangē ko ʻĒpalahame mo Siopé, ʻa ia naʻá na nofoʻaki faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi he taʻu ʻe teau tupu, kuo pau ke tau nofoʻaki faitōnunga neongo pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihova ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení. Hangē ko Tanielá, kuo pau ke tau fakamahuʻingaʻi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻo laka ange ia ʻi heʻetau moʻuí. (Tan. 6:7, 10, 16, 22) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te tau fehangahangai mo ia pea tauhi maʻu ʻetau kaumeʻa vāofi mo iá.—Fil. 4:13. w20.05 27 ¶5-6
Mōnite, Fepueli 7
Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó.—Saame 86:11.
Naʻe sio ʻa Tuʻi Tēvita ki he uaifi ʻo ha tangata kehe ʻoku kaukau. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻa Sihová: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke fakaʻamua ʻa e uaifi ʻo ha taha kehe.” (ʻEki. 20:17) Ka ʻoku hā mahino naʻá ne hanganaki sio ki ai. Naʻe kamata ke mavaeua hono lotó ʻi heʻene holi ki he fefiné, ʻa Pati-sepa, pea mo ʻene holi ke tauhi kia Sihová. Neongo naʻe fuoloa ʻa e ʻofa mo e manavahē ʻa Tēvita kia Sihová, naʻá ne tō ʻi heʻene holi siokitá. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻaupito. Naʻá ne ʻoatu ʻa e luma ki he huafa ʻo Sihová. Naʻe fakatupunga foki ai ʻe Tēvita ha maumau lahi ki he kakai tonuhiá, kau ai hono fāmilí tonu. (2 Sām. 11:1-5, 14-17; 12:7-12) Naʻe akonakiʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita, peá ne toe maʻu ʻene hōifuá. (2 Sām. 12:13; Saame 51:2-4, 17) Naʻe manatuʻi ʻe Tēvita ʻa e faingataʻa mo e mamahi naʻe hoko ʻi heʻene fakaʻatā hono lotó ke māvahevahé. Ko ʻene lea ʻoku hiki ʻi he Saame 86:11 ʻe lava ke toe fakalea ko e: “Foaki mai kiate au ha loto kakato.” Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita ke ʻai hono lotó ke kakato? ʻIo, he naʻe lave ʻa e Folofola ʻa Sihová kia Tēvita ki mui ai ko ha tangata naʻe “kakato hono lotó kia Sihova ko hono ʻOtuá.”—1 Tuʻi 11:4; 15:3. w20.06 11 ¶12-13
Tūsite, Fepueli 8
Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e ʻofá . . . ʻo hangē ha afó ke fusi mai ʻaki kinautolu kiate au.—Hōs. 11:4.
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻo hangē ha afo pe ko ha maea. ʻI he founga fē ʻoku hangē ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ko ha maeá? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Sioloto atu ʻokú ke melemo ʻi ha tahi hou pea ʻoku lī atu ʻe ha tokotaha ha sāketi fakahaofi moʻui. Kuo pau pē te ke houngaʻia ʻi he tokoní koeʻuhí ʻe tokoni nai ia ke ke kei tētē pē. Ka heʻikai ke feʻunga pē hoʻo maʻu ʻa e sāketi fakahaofi moʻuí. ʻOku momoko ʻa e tahí, pea heʻikai ke ke hao kae ʻoua kuó ke aʻu ki ha vaka fakahaofi moʻui. ʻOkú ke fiemaʻu ha taha ke ne lī atu ha maea pea fusi mai koe ki he vaka fakahaofi moʻuí. Naʻe lea ʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní he ʻokú ne anga-ʻofa “ke fusi mai” ʻa e kau ʻIsileli naʻa nau ʻalu heé. ʻOku pehē pē ʻa e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e faʻahinga kuo ʻikai ke nau toe tauhi kiate iá pea ʻoku nau melemo ʻi he ngaahi palopalemá mo e loto-moʻuá. ʻOkú ne loto ke nau ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu, pea ʻokú ne loto ke fusi mai kinautolu kiate ia. Pea ʻe lava ke ngāueʻaki koe ʻe Sihova ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa ko ení kiate kinautolu. ʻOku mahuʻinga ke fakapapauʻi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu pea ʻoku tau ʻofa foki ʻiate kinautolu. w20.06 27 ¶12-13
Pulelulu, Fepueli 9
Fiefia ē ka ko e tangata ko ia ʻokú ne hanganaki kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí.—Sēm. 1:12.
ʻI he taimi naʻe fakapoongi ai ʻa e ākonga ko Sitīvení, naʻe tokolahi ʻa e kau Kalisitiane naʻa nau hola mei Selusalema pea “movete atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻo Siutea mo Samēliá,” pea faai atu pē ʻo nau aʻu ki Saipalo mo ʻAniteoke. (Ngā. 7:58–8:1; 11:19) ʻOku tau sioloto atu pē ki he faingataʻa naʻe kātekina ʻe he kau ākongá. Neongo ia, naʻa nau malangaʻi vēkeveke ʻa e ongoongo leleí ʻi ha fetuʻu pē naʻa nau ʻalu ki ai, pea fokotuʻu mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻEmipaea Lomá kotoa. (1 Pita 1:1) Ka naʻe lahi ʻa e ngaahi taimi faingataʻa naʻe toka mei muʻa ki he muʻaki kau Kalisitiané. Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu 50 T.S. nai, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEmipola Loma ko Kalautiasí ki he kau Siú kotoa ke nau mavahe mei Loma. Ko ia ko e kau Kalisitiane Siú naʻe fakamālohiʻi ke nau liʻaki honau ngaahi ʻapí pea hiki ki ha feituʻu kehe. (Ngā. 18:1-3) ʻI he 61 T.S. nai, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko hono kaungā-Kalisitiané naʻe lumaʻi fakahāhā kinautolu, tuku pilīsone, pea faʻao fakamālohi. (Hep. 10:32-34) Pea hangē pē ko e kakai kehé, naʻe pau ki he kau Kalisitiané ke nau kātekina ʻa e masivá mo e mahamahakí.—Loma 15:26; Fil. 2:25-27. w21.02 26-27 ¶2-4
Tuʻapulelulu, Fepueli 10
Kuo ʻalu hifo ʻa e Tēvoló kiate kimoua, ʻokú ne ʻita lahi, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí.—Fkh. 12:12.
ʻOku ʻikai ʻaupito ke lava ʻe Sētane pe ko e faʻahinga ʻokú ne tākiekiná ʻo fai ha meʻa ʻe ueʻia ai ha Kalisitiane kuó ne fakaivimālohiʻi ʻene tuí. (2 Sio. 8, 9) Kuo pau ke tau ʻamanekina ʻe fehiʻa ʻa e māmaní ʻiate kitautolu. (1 Sio. 3:13) Naʻe fakamanatu mai ʻe Sione “ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.” (1 Sio. 5:19) ʻI he ofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku ʻita lahi ange ʻa Sētane. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngaahi ʻoho taʻefakahangatonú, hangē ko e ʻulungaanga taʻetāú pe ko e ngaahi loi ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. ʻOkú ne toe ngāueʻaki foki mo e ngaahi ʻoho fakahangatonu. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku toe siʻi pē hono taimi ke feinga ai ke taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá pe fakavaivaiʻi ʻetau tuí. Ko ia ʻoku ʻikai ke fai ha ofo ʻi hono fakangatangata pe tapui ʻetau ngāué ʻi he ngaahi fonua lahi. Neongo ia, ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ngaahi fonua ko iá ʻoku nau kātekina ia. ʻOku nau fakamoʻoniʻi tatau ai pē pe ko e hā ʻoku fai mai ʻe he tokotaha fulikivanú, ʻe lava ke tau ikuna! w20.07 24 ¶12-13
Falaite, Fepueli 11
Ko e meʻaʻofa ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ko e moʻui taʻengata ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.—Loma 6:23.
Ko e taumuʻa ʻa Sihova ki he fāmili fakaetangatá ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani fakaʻofoʻofa naʻá ne fakatupú. Ka ʻi he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki heʻena Tamai ʻofá, naʻe tofuhia ai ʻa e māmaní kotoa ʻi he angahalá mo e maté. (Loma 5:12) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sihová? Naʻá ne fakahaaʻi mai leva ʻa e founga te ne fakahaofi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēn. 3:15) Naʻe fakataumuʻa ʻe Sihova ke tokonaki mai ha huhuʻi ʻe malava ai ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví mei he angahalá mo e maté. Naʻe lava leva ke ne fakaʻatā ʻa e tokotaha taki taha ke ne fili ke tauhi kiate Ia pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16; 1 Kol. 15:21, 22) ʻI he taimi ʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa e laui miliona taʻefaʻalaua fakafou ʻi hono ʻAló, ʻoku tau fakahuʻunga nai heʻikai ke nau toetuʻu kotoa mai ʻi he taimi tatau. He ko e hā? Koeʻuhi ko e fuʻu tokolahi ʻo e māmaní ʻoku ngalingali ʻe fakatupu māveuveu. Pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke fai ʻe Sihova ha meʻa ʻi ha founga taʻemaau mo māveuveu. ʻOkú ne ʻiloʻi ke tuʻuloa ʻa e melinó, kuo pau ke fokotuʻutuʻu maau.—1 Kol. 14:33. w20.08 14 ¶3; 15 ¶5
Tokonaki, Fepueli 12
Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí.—1 Tīm. 4:16.
ʻOku totonu ke ne mahinoʻi ko e taumuʻa ʻo e ako Tohi Tapú ke tokoniʻi ia ke kamata tauhi kia Sihova ko e taha ʻEne Kau Fakamoʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu ke fou ai ha tokotaha ako Tohi Tapu loto-moʻoni ke aʻusia ʻa e taumuʻa ki he papitaisó! ʻUluakí, ko e tokotaha akó ʻokú ne hoko ʻo ʻiloʻi pea ʻofa kia Sihova pea tui kiate Ia. (Sione 3:16; 17:3) ʻOku fakatupulekina leva ʻe he tokotaha akó ha vahaʻangatae mo Sihova pea kamata ke feohi mo e fakatahaʻangá. (Hep. 10:24, 25; Sēm. 4:8) Faai atu pē, ʻoku talitekeʻi ʻe he tokotaha akó ʻa e ngaahi tōʻonga koví pea fakatomalaʻi ʻene ngaahi angahalá. (Ngā. 3:19) ʻI he taimi tatau, ʻoku ueʻi ia ʻe heʻene tuí ke vahevahe atu ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. (2 Kol. 4:13) ʻOkú ne fakatapui leva ia kia Sihova pea fakaʻilongaʻi ʻene fakatapuí ʻaki ʻene papitaiso. (1 Pita 3:21; 4:2) Pea he ʻaho fakafiefia ē ko ia ki he tokotaha kotoa! ʻI he fou ʻa e tokotaha akó ʻi he sitepu taki taha ke aʻusia ʻene taumuʻá, hokohoko atu hono fakaongoongoleleiʻi mo fakalototoʻaʻi loto-moʻoni ia ke laka ki muʻa ai pē ʻi he ʻalunga totonú. w20.10 17-18 ¶12-13
Sāpate, Fepueli 13
Kapau ʻe pehē ʻe he vaʻé, “Koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha nima au, ʻoku ʻikai ko ha konga au ia ʻo e sinó,” ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e sinó?—1 Kol. 12:15.
Kapau ʻokú ke fakahoa koe ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, heʻikai nai ke ke sio ai ki ho ʻaongá tonu. ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau maʻu nai ʻa e meʻaʻofa ko e kau faiako, kau fokotuʻutuʻu maau pe kau tauhi-sipi pōtoʻi. Mahalo ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa tatau mo kinautolú. ʻOku fakahaaʻi heni ʻokú ke anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā. (Fil. 2:3) Kae tokanga. Kapau ʻokú ke fakahoa maʻu pē koe ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha ngaahi talēniti makehe, te ke loto-siʻi ai. Te ke ongoʻi nai ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻi ai hao ngafa ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe foaki ʻe Sihova ki he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālie māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻa e ngaahi meʻaʻofa tatau. (1 Kol. 12:4-11) Neongo ia, ko e Kalisitiane taki taha naʻe ʻaonga. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālie māʻoniʻoní. Ka ʻoku kei ngāueʻaki pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení. ʻOku ʻikai nai ke tau maʻu ʻa e ngaahi talēniti tatau, ka ko kitautolu kotoa ʻoku tau ʻaonga kia Sihova. w20.08 23 ¶13-15
Mōnite, Fepueli 14
ʻOku kau mo au ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u ilifia.—Saame 118:6.
ʻI hoʻo lotu ki ha loto-toʻa mo e loto-lahi, ʻe tali ʻe Sihova hoʻo lotú pea heʻikai ʻaupito ke ne liʻaki koe. (Ngā. 4:29, 31) ʻOkú ne ʻi ai maʻu pē ke poupou kiate koe. Fakakaukau ki heʻene tokoniʻi koe ke ikuʻi ʻa e ngaahi polé pea ʻoatu ʻa e mālohi ke liliu hoʻo founga moʻuí. Ko e moʻoni ko e Tokotaha naʻá ne taki atu hono kakaí ʻi he Tahi Kulokulá te ne tokoniʻi koe ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi. (ʻEki. 14:13) Tauhi maʻu ʻa e tuipau tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻE lava foki ke tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kau malanga foʻoú ke nau loto-toʻa. Fakatokangaʻi ʻa e hokosia ha tuofefine ko Tomoyo. ʻI heʻene kamata malanga fale ki he falé, ko e ʻuluaki tokotaha-ʻapi naʻe fetaulaki mo iá naʻe kaila mai: “ʻOku ʻikai ke u fie talanoa mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!” peá ne haʻaki mai ʻa e matapaá. Naʻe tala ange loto-toʻa ʻe Tomoyo ki hono hoa ngāué: “Naʻá ke fanongo ki ai? Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke u toe fakamatala, pea naʻá ne ʻiloʻi ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ou fiefia lahi!” ʻI he taimí ni ʻoku hoko ʻa Tomoyo ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. w20.09 6 ¶13-14
Tūsite, Fepueli 15
Naʻe fai ʻe ʻAsa ʻa e meʻa naʻe lelei mo totonu ʻi he vakai ʻa Sihova ko hono ʻOtuá.—2 Kal. 14:2.
Naʻe tala ange ʻe ʻAsa ki he kakaí ko Sihova naʻá ne “foaki mai kiate [kinautolu] ha mālōlō mei [honau] ngaahi fili takatakaí kotoa.” (2 Kal. 14:6, 7) Naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ʻAsa ko e vahaʻa taimi nonga ko ení ko ha taimi ke mālōlō ai. ʻI hono kehé, naʻá ne kamata ke langa ʻa e ngaahi kolo, ʻā, ngaahi taua mo e matapā. Naʻá ne tala ange ki he kakai Siutá: “Ko e fonuá ʻoku kei ʻiate kitautolu ia.” Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa ʻAsá? Naʻá ne ʻuhingá ko e kakaí ʻe lava ke nau feʻaluʻaki tauʻatāina mo fai ʻa e langa ʻi he fonua naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ʻo ʻikai ha fakafepaki mei honau filí. Naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi nonga ko ení. Naʻe toe ngāueʻaki ʻe ʻAsa ʻa e taimi nongá ke teuʻi ʻene kau taú. (2 Kal. 14:8) ʻOku ʻuhinga ení naʻe ʻikai ke ne falala kia Sihova? ʻIkai. ʻI hono kehé, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa ko hono fatongia ia ko e tuʻí ke teuʻi ʻa e kakaí ki he ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa ʻoku ngalingali heʻikai ke nonga ai pē ʻa Siuta, pea naʻe hoko moʻoni eni. w20.09 15 ¶4-5
Pulelulu, Fepueli 16
Mou fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.—1 Kol. 4:6.
ʻI ha ʻuhinga lelei, ʻe faʻu nai ʻe ha mātuʻa ʻa e ngaahi lao ʻokú ne fakakaukau ʻe maluʻi ai ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kehekehe mahuʻinga ʻi he ngafa ʻo ha mātuʻa mo e ngafa ʻo ha ʻuluʻi fāmili. Ko e fakatātaá, kuo vaheʻi ʻe Sihova ki he kau mātuʻá ke nau ngāue ko e kau fakamaau, pea kuó ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e fatongia ke kapusi ʻa e kau faiangahala taʻefakatomalá mei he fakatahaʻangá. (1 Kol. 5:11-13) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo ʻoange ʻe Sihova ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ha mafai ʻa ia kuo ʻikai ke ne ʻoange ki he kau mātuʻá. Ko e fakatātaá, kuó ne ʻoange ʻa e mafai ki ha ʻuluʻi fāmili ke ne faʻu ha lao maʻa hono fāmilí pea fakapapauʻi ʻoku nau talangofua ki ai. (Loma 7:2) Hangē ko ení, ko ha ʻuluʻi fāmili ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fili pe ko e fihá ʻoku totonu ke foki ai ki ʻapi ʻene fānaú ʻi he poʻulí. ʻOkú ne toe maʻu foki ʻa e mafai ke akonakiʻi ʻene fānaú kapau ʻoku nau talangataʻa ki he lao ko iá. (ʻEf. 6:1) Ko e moʻoni, ko ha ʻuluʻi fāmili anga-ʻofa ʻokú ne talanoa mo hono uaifí ki muʻa ke ne faʻu ʻa e ngaahi lao maʻa hono fāmilí; he ko ē ko kinauá ʻokú na “kakano pē taha.”—Māt. 19:6. w21.02 16-18 ¶10-13
Tuʻapulelulu, Fepueli 17
[Ko e potó] ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi maka feó; ʻoku ʻikai lava ke fakahoa ki ai ha meʻa pē ʻokú ke holi ki ai.—Pal. 3:15.
Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ia ʻe Sihova ki he faʻahinga anga-fakatōkilalo pē ʻa ia ʻoku nau “hehema totonu.” (Ngā. 13:48) Ko e faʻahinga tāutaha ko iá ʻoku nau tali ʻa e founga ʻokú ne ngāueʻaki ke tufaki ai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi he ʻahó ni. (Māt. 11:25; 24:45) Heʻikai lava ke tau ako ʻa e ngaahi moʻoni ko ení ʻiate kitautolu pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe ofi hono mahuʻingá ki ai. (Pal. 3:13) Kuo toe tuku mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e monū ke akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo iá mo ʻene ngaahi taumuʻá. (Māt. 24:14) Ko e pōpoaki ʻoku tau talakí ʻoku taʻehanotatau hono mahuʻingá koeʻuhi ʻoku tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová pea ʻoange ʻa e faingamālie ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (1 Tīm. 4:16) Tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi ʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau poupouʻi ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku lolotonga fakahoko he taimi ní. (1 Tīm. 2:3, 4) He monū ē ko ia ke hoko ko e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá!—1 Kol. 3:9. w20.09 26-27 ¶4-5
Falaite, Fepueli 18
Naʻa mau maʻu ai ha fanga tokoua pea nau kōlenga mai ke mau nofo mo kinautolu.—Ngā. 28:14.
Lolotonga ʻene folau ki Lomá, naʻe maʻu maʻu pē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tokoni naʻe tokonaki ʻe Sihova fakafou ʻi hono kaungātuí. Ko e fakatātaá, naʻe fili ʻa e ongo kaungāmeʻa faitōnunga ʻo Paula, ko ʻAlisitako mo Luke, ke nau folau fakataha ki Loma. Naʻá na loto-lelei ke ʻalu mo Paula ʻo tuku ai ʻena moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki neongo naʻe ʻikai ke na maʻu ha fakapapau fakahangatonu meia Sīsū te nau aʻu ki Loma. Naʻá na toki ʻilo pē te nau haó ʻi he lolotonga ʻa e tō ʻa e fuʻu matangí. ʻI heʻena aʻu ki he kolo taulanga ʻo Saitoní, naʻe fakaʻatā ʻe Suliasi ʻa Paula “ke ne ʻalu ki hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokangaʻi ia.” (Ngā. 27:1-3) Pea ki mui ai, ʻi he kolo ko Piuteolaí, naʻe maʻu ai ʻe Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá “ha fanga tokoua pea nau kōlenga . . . ke [nau] nofo mo kinautolu ʻi ha ʻaho ʻe fitu.” ʻI hono tokangaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ʻa e fiemaʻu ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻai ʻe Paula ke fiefia lahi ʻa e faʻahinga naʻa nau talitali iá ʻaki ʻene vahevahe ʻene hokosia fakatupu langa haké.—Fakafehoanaki mo e Ngāue 15:2, 3. w20.11 15-16 ¶15-17
Tokonaki, Fepueli 19
Ko e anga-līʻoa fakaʻotuá . . . ʻokú ne maʻu ʻa e talaʻofa ki he moʻui he taimi ní pea mo e moʻui ka hoko maí.—1 Tīm. 4:8.
Ngaahi mātuʻa, fakafou ʻi hoʻomou leá mo e ngāué akoʻi ki hoʻomou fānaú ʻoku mou ʻofa loloto kia Sihova. Hoko ʻo ʻiloʻi ko e meʻaʻofa lahi taha ʻe lava ke ke foaki kiate kinautolú ko hono tokoniʻi ke nau ʻofa kia Sihova. Pea ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ke ke akoʻi kiate kinautolú ko e founga ke tauhi maʻu ai ha taimi-tēpile ako fakalaumālie tuʻumaʻu, lotu, maʻu ʻa e fakatahá pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 6:6) Ko e moʻoni, kuo pau ke ke ʻoange ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa fakamatelie ʻoku nau fiemaʻú. (1 Tīm. 5:8) Kae manatuʻi ko e vahaʻangatae vāofi hoʻo fānaú mo Sihová, ʻo ʻikai ko ʻenau koloa fakamatelié, te ne tokoniʻi kinautolu ke hao atu ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení pea hū atu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (ʻIsi. 7:19) He fakalotomāfana ē ke sio ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fili fakalaumālie maʻa honau fāmilí! Ko e fānau ʻoku ʻohake ʻi he ngaahi fāmili peheé ʻoku hokohoko atu ʻenau maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga lelei kuo nau akó pea ʻoku ʻikai haʻanau fakaʻiseʻisa!—Pal. 10:22. w20.10 28-29 ¶10-11
Sāpate, Fepueli 20
ʻE ʻikai teitei hoko ʻa e meʻá ni kiate koe.—Māt. 16:22.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe leaʻaki pe fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne toki fakaʻiseʻisa ai. Ko e fakatātaá, ʻi he tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló te ne faingataʻaʻia pea pekiá, naʻe valokiʻi ia ʻe Pita, ʻo ne leaʻaki ʻa e lea ʻoku hā ʻi ʻolungá. (Māt. 16:21-23) Naʻe fakatonutonu leva ʻe Sīsū ʻa Pita. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ha fuʻu kakai ke puke ʻa Sīsū, naʻe loto-ʻoho ʻa Pita, ʻo ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. (Sione 18:10, 11) Naʻe toe fakatonutonuʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻapositoló. ʻIkai ko ia pē, naʻe pōlepole ʻa Pita ʻo ne pehē neongo ʻe tūkia kotoa ʻa e kau ʻapositoló ʻi he fekauʻaki mo e Kalaisí, heʻikai ʻaupito te ne teitei pehē! (Māt. 26:33) Ka ko e falala tōtuʻa ko iá naʻe iku atu ia ki he manavahē tangata, pea naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻa hono ʻEikí ʻo tuʻo tolu. ʻI he mātuʻaki loto-siʻi, naʻe hū leva ʻa Pita “ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi.” (Māt. 26:69-75) Kuo pau pē naʻá ne fifili pe ʻe faifai ange ʻo fakamolemoleʻi ia ʻe Sīsū. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Pita ʻa e loto-siʻí ke ne lōmekina ia. Hili ʻene humú, naʻá ne toe tuʻu hake, pea ʻoku tau ʻiloʻi ki mui ai naʻá ne toe kau fakataha mo e kau ʻapositolo kehé.—Sione 21:1-3; Ngā. 1:15, 16. w20.12 20 ¶17-18
Mōnite, Fepueli 21
Ko kimoutolu ngaahi husepāniti, . . . hokohoko atu ʻa hoʻomou nofo mo kinautolú ʻo fakatatau ki he ʻilo. ʻOange kiate kinautolu ʻa e ngeia ʻo hangē ko e fai ki ha ipu vaivai ange, ʻa ia ko e fefiné.—1 Pita 3:7.
ʻOku lava ke fakahāhā ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he ngaahi founga lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ʻa e haohaoá mei hono uaifí mo e fānaú. ʻOkú ne fanongo pea fakakaukau ki he ongoʻi ʻa e ngaahi mēmipa hono fāmilí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke nau loto-tatau ai mo iá. ʻIkai ko ia pē, ko ha husepāniti anga-fakatōkilalo ʻokú ne loto-lelei ke fai ʻa e ngāue fakaʻapí, neongo kapau ʻoku vakai ki ai honau feituʻú ko e ngāue pē ia ʻa e kakai fefine. ʻE hoko ia ko ha pole. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ko Rachel, “Ko e feituʻu ʻoku ou haʻu mei aí, kapau ʻe tokoni ha husepāniti ki hono uaifí ke fufulu ʻa e ʻū peletí pe fakamaʻa ʻa e ʻapí, ʻe fehuʻia ʻe hono kaungāʻapí mo e kāingá pe ko ha ‘tangata moʻoni ia.’ Te nau fakakaukau ʻoku ʻikai lava ke ne puleʻi hono uaifí.” Kapau ʻoku anga-maheni ʻa e vakai ko iá ʻi ho feituʻú, manatuʻi naʻe fufulu ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻene kau ākongá, neongo naʻe vakai ki ai ko ha ngāue ia ʻa ha tamaioʻeiki. Ko ha ʻuluʻi fāmili lelei ʻokú ne tokanga fekauʻaki mo e ongoʻi lelei ʻa hono uaifí mo e fānaú, kae ʻikai ko ʻene ʻai ʻa ia tonu ke hā lelei. w21.02 2 ¶3; 4 ¶11
Tūsite, Fepueli 22
Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: ʻOku ou fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi muí pea ʻoku ou kakapa atu ki he ngaahi meʻa ʻi muʻá, ʻoku ou tutui atu ki he taumuʻa.—Fil. 3:13, 14.
Ko e ngaahi manatu melié ko ha tāpuaki meia Sihova; kae tatau ai pē pe naʻe lelei fēfē ʻetau moʻui ʻi he kuohilí, ko hotau kahaʻu ʻi he māmani foʻoú ʻe lelei ange ia. ʻE fakalotomamahiʻi nai kitautolu ʻe he niʻihi, ka ʻi heʻetau fili ke fakamolemoleʻí, ʻoku lava ai ke tau ngaʻunu ki muʻa. Ko e halaia tōtuʻá ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he tauhi fiefia kia Sihová. Kae hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku fiemaʻu ke tau tui kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. (1 Tīm. 1:12-15) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. Pea ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, heʻikai ke tau toe fakaʻiseʻisa fekauʻaki mo e kuohilí. ʻI he fekauʻaki mo e taimi ko iá, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻE ʻikai toe manatua ʻa e ngaahi meʻa muʻá.” (ʻAi. 65:17) Fakakaukau atu: Ko e niʻihi ʻo kitautolu kuo tau ngāue kia Sihova ʻo aʻu ki heʻetau taʻumotuʻá, ka ʻi he māmani foʻoú, te tau foki ʻo talavou. (Siope 33:25) Ko ia ai, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi he kuohilí. ʻI hono kehé, tau sio ki he kahaʻú pea tokangataha ki he meʻa ʻoku hanga mei muʻá! w20.11 24 ¶4; 29 ¶18-19
Pulelulu, Fepueli 23
Naʻá ku mamata . . . [ki ha] fuʻu kakai lahi . . . Pea ʻoku nau toutou kalanga leʻo-lahi, ʻo pehē: “Ko hotau fakamoʻuí ʻoku mei he ʻOtuá . . . pea mei he Lamí.”—Fkh. 7:9, 10.
Ko e hā ʻoku toka mei muʻá? Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fakahaofi kitautolu ʻe Sihova ʻi ha founga fakaofo ʻe ua. ʻUluakí, te ne fakahaofi ʻene kau sevāniti mateakí lolotonga ʻa e taimi te ne ʻai ai ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní ke fakaʻauha ʻa Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí. (Fkh. 17:16-18; 18:2, 4) Te ne fakahaofi leva ʻene kakaí ʻi heʻene fakaʻauha ʻosi ʻa e toenga ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻo e māmani ʻo Sētané ʻi ʻĀmaketone. (Fkh. 16:14, 16) ʻI heʻetau nofo ofi ai pē kia Sihová, heʻikai lava ke fai mai ʻe Sētane ha maumau tuʻuloa. Ko hono moʻoní, ko ia ʻa e toko taha ʻe fakaʻauha tuʻuloá. (Loma 16:20) Ko ia tui ʻa e teunga tau kakató—pea ʻoua ʻe toe vete! ʻOua ʻe feinga ke faitau toko taha. Poupouʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pea muimui ʻi he tataki ʻa Sihová. Kapau te ke fai pehē, ʻe lava ke ke falala pau ʻe fakaivimālohiʻi mo maluʻi koe ʻe hoʻo Tamai fakahēvani anga-ʻofá.—ʻAi. 41:10. w21.03 30 ¶16-17
Tuʻapulelulu, Fepueli 24
Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.—ʻAi. 30:15.
ʻE anga-fēfē nai ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau falala kia Sihova? ʻAki hono ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻoku ʻomai ʻe Sihová. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hanganaki nonga pea falala kia Sihová. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tokoni ki he kau sevāniti ʻa Sihová ke hanganaki nonga ʻi he fehangahangai mo e fakafepaki kakahá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa e fakamaauʻanga lahi Siú ki he kau ʻapositoló ke taʻofi ʻenau malangá, naʻe ʻikai ke nau ilifia. ʻI hono kehé naʻa nau talaki loto-toʻa: “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.” (Ngā. 5:29) Naʻa mo e hili hono hahá, naʻe ʻikai ke hohaʻa ʻa e kau ʻapositoló. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻa nau ʻilo naʻa nau kau mo Sihova. Naʻá ne hōifua kiate kinautolu. Ko ia, naʻa nau hokohoko atu hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 5:40-42) Pehē foki, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e ākonga ko Sitīvení mo e maté, naʻá ne hanganaki nonga ʻaupito ʻo hoko ai hono fofongá ʻo “hangē ko e fofonga ʻo ha ʻāngeló.” (Ngā. 6:12-15) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne fakapapauʻi naʻe hōifua mai ʻa Sihova kiate ia. w21.01 4 ¶10-11
Falaite, Fepueli 25
Kuo nau fō honau ngaahi kofu tōtōlofá ʻo fakahinehina kinautolu ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí.—Fkh. 7:14.
ʻOku ʻuhinga ení ʻoku nau maʻu ha konisēnisi maʻa mo ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihová. (ʻAi. 1:18) Ko e kau Kalisitiane ʻosi fakatapui mo ʻosi papitaiso kinautolu, ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui mālohi ki he feilaulau ʻa Sīsuú pea maʻu ha vahaʻangatae mo Sihova. (Sione 3:36; 1 Pita 3:21) Ko ia ʻoku nau taau ai ke ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá ʻo fai kiate ia “ʻa e ngāue toputapu ʻi he ʻaho mo e pō” ʻi hono temipale fakalaumālie ʻi he māmaní. (Fkh. 7:15) Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku nau fakahoko faivelenga ʻa e konga lahi taha ʻo e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá, ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi haʻanautolú. (Māt. 6:33; 24:14; 28:19, 20) Ko e fuʻu kakai lahi te nau hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí ʻoku nau fakapapauʻi ʻe hokohoko atu hono tokangaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, he “ko e Tokotaha ʻoku ʻafio ʻi he taloní te ne falō atu hono tēnití kiate kinautolu.” Ko e talaʻofa kuo talu e fakaʻamu ʻa e fanga sipi kehé ke fakahokó ʻe hoko moʻoni: “[Ko e ʻOtuá] te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá.”—Fkh. 21:3, 4. w21.01 16 ¶9-10
Tokonaki, Fepueli 26
Te u huaʻi hifo ha konga hoku laumālié ki he faʻahinga kakano kotoa pē, pea ko homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné te nau kikite.—Ngā. 2:17.
ʻOku tau fiefia ʻi he hoko ko ha konga ʻo e fāmili ʻo Sihová, pea ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tuʻunga-ʻulu kuo fokotuʻu ʻe Sihová. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e kakai fefiné ʻo pehē foki ki he kakai tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe foaki ʻe Sihova ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kakai fefine pehē foki ki he kakai tangata, pea fakaivia kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi ngāue fakaemana hangē ko e lea ʻi he ngaahi lea kehekehe. (Ngā. 2:1-4, 15-18) Kuo pani ʻa e kakai fefine mo e kakai tangata ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke pule fakataha mo Kalaisi. (Kal. 3:26-29) ʻOku maʻu ʻe he kakai fefiné mo e kakai tangatá ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní. (Fkh. 7:9, 10, 13-15) Pea ʻoku vaheʻi ki he kakai tangatá mo e kakai fefiné ke malanga mo faiakoʻaki ʻa e ongoongo leleí. (Māt. 28:19, 20) Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatala ʻa e tohi Ngāué ki ha ngāue ʻa ha tuofefine ko Pīsila fakataha mo hono husepānití ʻa ʻAkuila, ʻi heʻena tokoni ke fakamatalaʻi ʻa e moʻoní ke toe totonu ange ki he tangata ako lelei ko ʻApolosi.—Ngā. 18:24-26. w21.02 14 ¶1; 15 ¶4
Sāpate, Fepueli 27
Tokanga kiate kimoutolu pea ki he kotoa ʻo e tākangá . . . Tauhi ʻa e fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá.—Ngā. 20:28.
Kau mātuʻa, ʻoku mou maʻu ʻa e fatongia mafatukituki ke tokoniʻi ʻa e kau malangá ke ola lelei ʻenau ngāue fakafaifekaú, kau ai ʻenau ako Tohi Tapú. Kapau ʻoku mā ha tokotaha ke ne fakahoko ha ako Tohi Tapu ʻi hoʻo ʻi aí, tala ange ke ke fakahoko ʻa e akó. ʻE lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa lahi ke fakaʻaiʻai mo fakalototoʻaʻi ʻa e kau faiakó ke nau kītaki. (1 Tes. 5:11) Neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau fakahoko ha ako Tohi Tapu, ʻe lava ke tau kei tokoni pē ki ha tokotaha ke tupulaki fakalaumālie. ʻE lava ke tau poupou ki ha faiako lolotonga ha ako ʻaki ʻetau fai ha fakamatala ʻosi teuteu lelei kae ʻikai ke lahilahi fakamatala. ʻE lava ke tau fakakaumeʻa ki he kau akó ʻi heʻenau haʻu ki he Fale Fakatahaʻangá, pea ʻe lava ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu. Pea ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e kau akó ʻaki hono vaheʻi ha taimi kiate kinautolu pea akoʻi mo fakaongoongoleleiʻi ʻa e kau faiakó. Ko hono moʻoní, ko e hā ha fiefia ʻe toe lahi ange ʻi heʻetau ʻiloʻi naʻa tau fai naʻa mo ha kiʻi tokoni ki ha tokotaha ke ʻofa pea tauhi ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova? w21.03 13 ¶18-19
Mōnite, Fepueli 28
Ko e kaumeʻa ofi mo Sihová ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku manavahē kiate iá.—Saame 25:14.
Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Tēvita ko ha tokotaha fua fatongia mo falalaʻanga ia. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene kei talavoú, naʻá ne ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻene tamaí. Naʻe hoko ia ko ha ngāue fakatuʻutāmaki. Ki mui ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe Tēvita kia Tuʻi Saula: “Naʻe hoko ʻa hoʻo sevānití ko ha tauhi-sipi ʻo e tākanga ʻa ʻene tamaí, pea naʻe haʻu ha laione, pehē foki ki ha pea, ʻo na ʻave taki taha ha sipi mei he tākangá. Naʻá ku muimui ai ʻo taaʻi ia pea fakahaofi ʻa e sipí mei hono ngutú.” (1 Sām. 17:34, 35) Naʻe ongoʻi ʻe Tēvita ko hono fatongia ia ke tokangaʻi ʻa e fanga sipí. Ko e fanga tokoua kei siʻí ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Tēvita ʻi he ngāue mālohi ke fakakakato ha vāhenga-ngāue pē kuo ʻoange kiate kinautolu. Naʻe fakatupulekina ʻe he kiʻi talavou ko Tēvitá ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova. Ko e vahaʻangatae ko iá naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he loto-toʻa ʻa Tēvitá pe ko ʻene pōtoʻi tā haʻapé. Naʻe ʻikai ngata pē hoko ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Tēvita ka naʻá ne toe hoko ko hono Kaumeʻa—ko hono Kaumeʻa ofi. Fanga tokoua kei siʻi, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke mou faí ko hoʻomou fakaivimālohiʻi hoʻomou vahaʻangatae mo hoʻomou Tamai fakahēvaní. w21.03 3 ¶4-5