ʻEpeleli
Falaite, ʻEpeleli 1
Ko e ngaahi meʻa . . . naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino.—Loma 15:4.
ʻOkú ke tofanga ʻi ha ʻahiʻahi faingataʻa? Mahalo kuo fakalotomamahiʻi koe ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá. (Sēm. 3:2) Pe mahalo ʻoku manukiʻi koe ʻe ho kaungāngāué pe kaungāakó koeʻuhi ko hoʻo tauhi kia Sihová. (1 Pita 4:3, 4) Pe ʻoku feinga nai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke taʻofi hoʻo maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pe ko hoʻo talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hoʻo tuí. (Māt. 10:35, 36) Kapau ʻoku mātuʻaki faingataʻa ha ʻahiʻahi, te ke ongoʻi foʻi nai. Ka ʻe lava ke ke tuipau neongo pe ko e hā ha pole ʻokú ke fehangahangai mo ia, ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e poto ke fekuki mo ia pea mo e mālohi ke kātekina ia. ʻI he Folofola ʻa Sihová, naʻá ne fakakau ai ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e founga ʻo e fekuki ʻa e faʻahinga taʻehaohaoá mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke lava ʻo tau ako meiate kinautolu. Ko e meʻa ia naʻe ueʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne hikí. ʻI hono lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ení ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakafiemālie mo e ʻamanaki. Kae kehe, ke tau maʻu ʻaongá, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ʻa e Tohi Tapú. Kuo pau ke tau fakaʻatā ʻa e Folofolá ke ne fakafuo ʻetau fakakaukaú mo aʻu ki hotau lotó. w21.03 14 ¶1-2
Tokonaki, ʻEpeleli 2
Vakai atu ki he ngaahi ngoué, ʻoku nau hina ki he utu-taʻú.—Sione 4:35.
ʻOkú ke vakai ki he kakai ʻokú ke malangaʻi ki aí ʻo hangē ko ha uite ʻoku teu ke utú? Kapau ko ia, ko e meʻa ʻe tolu ko ení ʻe fakamoʻoniʻi. ʻUluakí te ke malanga fakataha mo e ongoʻi fakavavevave lahi ange. Ko e taimi utu-taʻú ʻoku fakangatangata; ʻoku ʻikai fakamoleki noa ʻa e taimí. Uá, te ke fiefia ʻi he sio ki hono tali ʻe he kakaí ʻa e ongoongo leleí. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “[ʻOku] fiefia ʻa e kakaí ʻi he taimi utu-taʻú.” (ʻAi. 9:3) Pea ko e tolú, te ke vakai ki he tokotaha taki taha ʻe malava ke hoko ko ha ākonga, ko ia te ke feʻunuʻaki hoʻo founga malangá ke fakamānako kiate ia. Naʻe ʻikai ke tukunoaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Samēliá, ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe hono kau muimuí. ʻI hono kehé, naʻá ne vakai ʻe malava ke nau hoko ko e kau ākonga. ʻOku fiemaʻu foki ke tau vakai ki he kakai ʻi hotau feituʻu ngāué ʻe malava ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. Naʻe fokotuʻu mai ʻe Paula ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ke tau muimui ai. Naʻá ne ʻiloʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e tui ʻa e faʻahinga naʻá ne malanga ki aí, ʻiloʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau mahuʻingaʻia aí, pea naʻá ne vakai ʻe malava ke nau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū. w20.04 8-9 ¶3-4
Sāpate, ʻEpeleli 3
Ko e Faʻitoká mo e feituʻu ʻo e ʻauhá ʻoku tokaimaʻananga ia kia Sihova. Huanoa hake ai ʻa e loto ʻo e tangatá!—Pal. 15:11.
ʻI he ʻikai fakamāuʻi ʻa e tōʻonga ʻa ha tokotaha, fai ho lelei tahá ke mahinoʻi ʻa e anga ʻene ongoʻí. Ko e tokotaha pē ʻokú ne mahinoʻi moʻoni kitautolú ko Sihova. Ko ia kole kiate ia ke tokoniʻi koe ke sio ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻene sio kiate kinautolú pea ke mahinoʻi ʻa e founga ke fakahāhā ai ʻa e manavaʻofá kiate kinautolu. Heʻikai lava ke ke fili ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau tuha mo hoʻo manavaʻofa kaungāongoʻí. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema, ʻa ia ʻoku meimei tatau mo ia naʻe hokosia ʻe Siona, ʻIlaisiā, Hekaʻā mo Lote. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ko e fakatupunga pē ʻe kinautolu. Ko hono moʻoní, ko kitautolu kotoa kuo tau fai pehē ʻi ha taimi. ʻOku ʻuhinga lelei leva, ʻa e fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fakahāhā ʻa e kaungāongoʻi ki he niʻihi kehé. (1 Pita 3:8) ʻI heʻetau talangofua kia Sihová, ʻoku tau tokoni ai ki he fāʻūtaha ʻa hotau fāmili ʻi māmani lahí. Ko ia ʻi heʻetau fefakafeangaiʻakí, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke fanongo, mahinoʻi pea fakahāhā ʻa e manavaʻofá. w20.04 18-19 ¶15-17
Mōnite, ʻEpeleli 4
Naʻa mo Kalaisi naʻá ne faingataʻaʻia maʻamoutolu, ʻo ne tuku atu ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu ke mou muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.—1 Pita 2:21.
Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻi he talangofua kia Sihová. Ko ia ko e founga mahuʻinga ʻe taha ke tau talangofua ai kia Sihová ko e muimui ofi ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú. (Sione 8:29) Ke hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní, kuo pau ke tau tuipau ko Sihova ʻa e ʻOtua ʻo e moʻoní, ʻa ia ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne tala mai ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku moʻoni. Pea kuo pau foki ke tau tuipau ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí. Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tui kuo ʻosi fakanofo ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Sione naʻe “tokolahi ʻa e kau kākā,” ʻa ia ʻe lava ke nau takihalaʻi ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau mateuteu ke taukapoʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihova mo Sīsuú. (2 Sio. 7-11) Naʻe tohi ʻe Sione: “Ko hai ia ʻa e tokotaha ʻoku loí ka ko e tokotaha ko ē ʻokú ne fakafisingaʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí?” (1 Sio. 2:22) Ko e founga pē taha ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono kākāʻí ko hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ʻetau toki fai pē iá te tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova mo Sīsū. (Sione 17:3) Pea ko ʻetau toki tuipau ia ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní. w20.07 21 ¶4-5
Tūsite, ʻEpeleli 5
Fakapapauʻi ke ʻoua te mou ʻai ha tūkiaʻanga . . . ki ha tokoua.—Loma 14:13.
Ko ha founga ʻe taha ʻoku lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he hoko “ko ha tūkiaʻanga” ki hotau kaungā-lelé ko ʻetau ʻulutukua ki heʻenau ngaahi saiʻiá ʻo ka malava kae ʻikai tuʻukāivi ʻi heʻetau totonú. (Loma 14: 19-21; 1 Kol. 8:9, 13) ʻI he founga mahuʻinga ko ení, ʻoku ʻikai ke tau hangē ai ko ha tokotaha lele malafoní ʻa ia ʻokú ne feinga mālohi ke ne maʻu pē ʻe ia ʻa e palé. Ko e kau lele ko iá ʻoku nau fakakaukau pē ki he lelei ʻanautolú. Ko ia te nau feteketekeʻi nai ke nau muʻomuʻa. ʻI hono kehé, ʻoku ʻikai ke tau feʻauʻauhi. (Kal. 5:26; 6:4) Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke tau aʻu fakataha ki he tepí pea maʻu ʻa e pale ʻo e moʻuí. Ko ia ʻoku tau feinga ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi fakamānavaʻí ke “ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa [kitautolú], kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé. (Fil. 2:4) ʻI he lova ʻoku tau kau ki aí, kuo foaki anga-lelei mai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ha pale papau ki hono ʻosiki ʻa e lová—ko e moʻui taʻengata ʻi hēvani pe ʻi ha māmani palataisi. w20.04 28 ¶10; 29 ¶12
Pulelulu, ʻEpeleli 6
Ko e faʻahinga eni kuo nau hao mei he fuʻu mamahi lahí.—Fkh. 7:14.
Ko e laui miliona ʻo e kau tangata mo e kau fefine Kalisitiane kehe te nau hao atu ki he māmani foʻoú. Ko e kau hao moʻui ko ia ʻi he māmaní te nau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi hono ikunaʻi ʻo e maté—ko e toetuʻu ʻa e kakai ʻe laui piliona naʻa nau mate ʻi he kuohilí. Sioloto atu ki he taimi ʻe hoko ai ʻa e ikuna fakafiefia ko iá! (Ngā. 24:15) Pea ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau mateaki kakato kia Sihová te nau ikunaʻi naʻa mo e mate tukufakaholó. Te nau malava ʻo moʻui taʻengata. Ko e kau Kalisitiane kotoa ʻoku nau moʻui he taimi ní ʻoku totonu ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi lea fakalototoʻa naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kolinitoó fekauʻaki mo e toetuʻú. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke fakahaaʻi ʻoku tau tali ʻa e ekinaki ʻa Paula ke kau kakato ʻi he taimí ni “ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.” (1 Kol. 15:58) Kapau ʻoku tau kau mateaki mo longomoʻui ʻi he ngāue ko iá, te tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ki ha kahaʻu ʻoku fonu ʻi he fiefia. Ko e kahaʻu ko iá ʻe toe fakaofo ange ia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau ala sioloto atu ki ai. ʻE fakapapauʻi moʻoni heni ko ʻetau fakaongosiá ʻoku ʻikai ko e koto laufānō ia ʻi he vakai ʻa e ʻEikí. w20.12 13 ¶16-17
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 7
[Ko] ʻenau kau taú naʻa nau fakatahataha ke faitau mo e tokotaha ʻoku heka ʻi he hōsí pea mo ʻene kau taú.—Fkh. 19:19.
Kapau ʻoku tau vakai ki he kikite ʻi he ʻIsikeli 38:10-23; Taniela 2:43-45; 11:44–12:1; pea mo e Fakahā 16:13-16, 21 ʻoku nau fakamatala pē ki he taimi mo e meʻa tatau, ʻoku hā ngali ko e meʻa eni ʻoku tau fakakaukau atu ʻe hokó. ʻI ha taimi ʻi he hili ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e “ngaahi tuʻi ʻo e māmani kotoa kuo nofoʻí” te nau fakatahatahaʻi ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá. (Fkh. 16:13, 14) ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e kulupu ʻo e ngaahi puleʻanga ko ení ko “Koki ʻo e fonua ko Mēkokí.” (ʻIsi. 38:2) Ko e kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá te nau ʻohofi fakaʻosi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo e taimi ko ení, naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha fuʻu ʻuha-ʻaisi anga-kehe ʻoku tō hifo ki he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuha-ʻaisi fakaefakatātā ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi nai ha pōpoaki fakaefakamaau mālohi ʻoku ʻoatu ʻe he kakai ʻa Sihová te ne langaʻi ʻa Koki ʻo Mēkokí ke ne ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mo e taumuʻa ke fakaʻauha ʻosi kinautolu mei he māmaní.—Fkh. 16:21. w20.05 15 ¶13-14
Falaite, ʻEpeleli 8
Kapau ko kimoutolu ē ko e kau fulikivanú, ʻoku mou ʻilo ʻa e anga ʻo hono foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú, huanoa hake ai ʻa e Tamai ʻi hēvaní ʻa ʻene foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá!—Luke 11:13.
Ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ko ha meʻaʻofa ia ʻoku totonu ke tau koloaʻaki. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau houngaʻia ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe he laumālié ʻi hotau taimí. Ki muʻa ke ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au . . . ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e toko valu mo e konga miliona nai ʻo e kau lotu ʻa Sihová kuo fakatahatahaʻi mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní. Pehē foki, ʻoku tau fiefia ʻi ha palataisi fakalaumālie koeʻuhi ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke fakatupulekina ʻa e ʻofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū mo e mapuleʻi-kitá. Ko e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:22, 23) He meʻaʻofa mahuʻinga ē ko e laumālie māʻoniʻoní! w20.05 28 ¶10; 29 ¶13
Tokonaki, ʻEpeleli 9
Koeʻuhi naʻe fou mai ʻa e maté ʻi ha tangata, ko e toetuʻu ʻa e maté ʻoku toe fou mai ia ʻi ha tangata.—1 Kol. 15:21.
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi, ʻe lava ke tau fakahuʻunga ai ko e faʻahinga te nau talitali ʻa e niʻihi ʻe toetuʻú ʻe malava ke nau ʻiloʻi honau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e fakatātaá, makatuʻunga ʻi he ngaahi toetuʻu ʻi he kuohilí, ʻoku hā ngali ʻe toe fakatupu ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e fōtunga, lea mo e fakakaukau tatau mo ia naʻa nau maʻu ʻi he ki muʻa pē ke nau maté. Manatuʻi naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe pea mo e toetuʻú ki he fafangu ha taha mei he mohé. (Māt. 9:18, 24; Sione 11:11-13) ʻI he ʻā hake ʻa e kakaí mei he mohé, ʻoku nau maʻu ʻa e fōtunga mo e leʻo tatau, pea ʻoku nau kei manatuʻi pē ʻa e meʻa tatau. Fakakaukau kia Lāsalosi. Naʻá ne mate ʻi he ʻaho ʻe fā, pea kamata ke ʻauʻaunga hono sinó. Kae kehe, ʻi hono fokotuʻu hake ia ʻe Sīsuú, naʻe ʻiloʻi ia ʻe hono ongo tuofāfiné, pea ʻoku hā mahino naʻe manatuʻi kinaua ʻe Lāsalosi.—Sione 11:38-44; 12:1, 2. w20.08 14 ¶3; 16 ¶8
Sāpate, ʻEpeleli 10
Ko hotau fakamoʻuí ʻoku mei he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻafio ʻi he taloní, pea mei he Lamí.—Fkh. 7:10.
ʻI ha ʻuhinga, ko e kau paní mo e fanga sipi kehé ʻokú na tatau. ʻOku ʻikai ke ʻofa lahi ange ʻa Sihova ʻi he kulupu ʻe taha ʻi he taha. ʻOkú na fakatou mahuʻinga pē ki he ʻOtuá. He ko ē, naʻá ne totongi ʻa e mahuʻinga tatau, ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo ʻofeiná, ke fakatau mai ʻaki ʻa e kau paní mo e fanga sipi kehé. Ko e kehekehe pē ʻo e ongo kulupú ko ʻena ʻamanakí. Ko e ongo kulupú fakatouʻosi kuo pau ke na nofoʻaki mateaki ki he ʻOtuá mo Kalaisi. (Saame 31:23) Pea manatuʻi ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku tatau pē ʻa e ngāue hono mālohí ʻiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ki he tokotaha taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku fiemaʻú. Kuo ʻoange ʻe Sihova ki heʻene sevāniti fakatapui taki taha ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú. (Sel. 29:11) Ko e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu taki taha ha faingamālie lahi ke fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi ki he meʻa kuó na fai maʻa kitautolu ke malava ʻo tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e Fakamanatú ʻa e fakataha mahuʻinga taha ke maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní. w21.01 18 ¶16; 19 ¶19
Mōnite, ʻEpeleli 11
Hanganaki fai eni.—1 Kol. 11:25.
Ko e tokolahi taha ʻoku nau maʻu ʻa e Fakamanatú ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní. Ko e hā leva ʻoku nau maʻu ai iá? Hangē pē ko e ʻalu ʻa e kakaí ki ha mali hanau kaumeʻa. Ko ʻenau maʻu iá koeʻuhi ʻoku nau loto ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa mo e poupou ki he ongo meʻa malí. Ko ia ko e ʻuhinga tatau ʻoku maʻu ai ʻe he fanga sipi kehé ʻa e Fakamanatú, koeʻuhi ʻoku nau loto ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa mo e poupou kia Kalaisi mo e kau paní. Ko e toe ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he fanga sipi kehé ʻa e Fakamanatú, ke fakahaaʻi ʻenau houngaʻia ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú, ko ha feilaulau ʻokú ne ʻai ke malava kiate kinautolu ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Ko ha toe ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha ʻoku maʻu ai ʻe he fanga sipi kehé ʻa e Fakamanatú ko ʻenau talangofua ki he fekau ʻa Sīsuú. ʻI hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e houa kai makehe ko iá mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá, naʻá ne tala ange: “Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.” (1 Kol. 11:23-26) Ko ia ʻoku hokohoko atu ʻenau maʻu ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi he kei moʻui ʻi he māmaní ʻa e niʻihi ʻo e kau paní. w21.01 17-18 ¶13-14
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 9) Sione 12:12-19; Maʻake 11:1-11
Tūsite, ʻEpeleli 12
Ko e meʻa ʻeni naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hotau tuʻungá, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí fakafou ʻiate ia.—1 Sio. 4:9.
Ke hoko ʻo moʻoni ʻa e ʻofá, kuo pau ke poupouʻi ia ʻe ha ngāue. (Fakafehoanaki mo e Sēmisi 2:17, 26.) Ko e fakatātaá, ʻoku ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolu. (1 Sio. 4:19) Pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻene ʻofá fakafou ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. (Saame 25:10; Loma 8:38, 39) Kae kehe, ʻoku tau tuipau ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí ka koeʻuhí foki ko e meʻa ʻokú ne faí. Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova hono ʻAlo ʻofeiná ke faingataʻaʻia pea pekia koeʻuhi ko kitautolu. (Sione 3:16) ʻE ʻi ai nai ha toe veiveiua pe ʻoku ʻofa moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu? ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa kia Sihova mo Sīsuú ʻaki ʻetau talangofua kiate kinaua. (Sione 14:15; 1 Sio. 5:3) Pea naʻe fekauʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau feʻofaʻaki. (Sione 13:34, 35) Kuo pau ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ngata pē ʻi he lea kae pehē foki ʻi he meʻa ʻoku tau faí.—1 Sio. 3:18. w21.01 9 ¶6; 10 ¶8
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 10) Sione 12:20-50
Pulelulu, ʻEpeleli 13
Kuó u ui kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa.—Sione 15:15.
Ko e faʻahinga ʻoku pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e ʻi ai mo Sīsū ʻo taʻengata pea kaungāʻea mo ia ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní te nau ʻi ai mo Kalaisi—sio kiate ia, talanoa mo ia pea fakamoleki ʻa e taimi mo ia. (Sione 14:2, 3) Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní te nau maʻu foki ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa Sīsuú. Neongo heʻikai ke nau sio kia Sīsū, ko honau vahaʻangatae mo iá ʻe tupu ke toe mālohi ange ʻi heʻenau fiefia ʻi he moʻui naʻe talaʻofa ʻe Sihova mo Sīsū maʻanautolú. (ʻAi. 9:6, 7) ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke hoko ko hono kaumeʻá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei heʻene ʻofá mo e poupoú he taimí ni. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata. Pea ko e mahuʻinga tahá, ko ʻetau kaumeʻa mo Sīsuú ʻe taki atu ia ki he koloa lelei tahá—ko ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo e Tamai ʻa Sīsuú, ʻa Sihova. Ko ha monū moʻoni ē ke ui ko e kaumeʻa ʻo Sīsū! w20.04 25 ¶15-16
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 11) Luke 21:1-36
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 14
ʻE toetuʻu kotoa pē koeʻuhi ko Kalaisi.—1 Kol. 15:22.
Naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tohi ko ení ki he kau Kalisitiane pani ʻi Kolinitoó, ʻa ia ʻe fokotuʻu hake ki hēvani. Ko e kau Kalisitiane ko iá naʻe “fakatoputapuʻi ʻo fāʻūtaha mo Kalaisi Sīsuú, ʻa ia kuo ui ke hoko ko e kakai tapu.” Pea naʻe lave ʻa Paula ki he “faʻahinga . . . ko ia kuo nau mohe ʻi he maté ʻi he fāʻūtaha mo Kalaisí.” (1 Kol. 1:2; 15:18; 2 Kol. 5:17) ʻI ha tohi fakamānavaʻi ʻe taha, naʻe tohi ʻe Paula ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau “mate hangē ko [Sīsuú]” te nau “toetuʻu foki hangē ko iá, pea ʻi he ongo foungá ni ʻoku tau fāʻūtaha ai mo ia.” (Loma 6:3-5) Naʻe fokotuʻu hake ʻa Sīsū ko ha laumālie pea ʻalu hake ki hēvani. Ko ia ko e meʻa tofu pē ia ʻe hoko ki he kotoa ʻoku “fāʻūtaha mo Kalaisí,” ʻa ia, ko e kotoa ia ʻo e kau Kalisitiane kuo pani ʻe he laumālié. Naʻe tohi ʻe Paula ko Kalaisi naʻe fokotuʻu hake “ko e ʻuluaki fua ia ʻi he faʻahinga kuo mohe ʻi he maté.” (1 Kol. 15:20) Ko Sīsū ʻa e ʻuluaki tokotaha naʻe fokotuʻu mei he maté ko ha laumālie pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. w20.12 5-6 ¶15-16
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 12) Mātiu 26:1-5, 14-16; Luke 22:1-6
ʻAHO ʻO E FAKAMANATÚ
Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
Falaite, ʻEpeleli 15
Te tau ʻi he ʻEikí maʻu ai pē.—1 Tes. 4:17.
Ko e faʻahinga pani ʻi he ʻahó ni ʻoku nau ʻosiki honau ʻalunga moʻui he māmaní ʻoku fokotuʻu kinautolu ke moʻui ʻi hēvani ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku fakapapauʻi eni ʻi he lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻoku hiki ʻi he 1 Kolinitō 15:51, 52. Ko e ngaahi lea ko eni ʻa Paulá ʻoku lolotonga fakahoko he taimí ni! ʻI he toetuʻu ʻa e fanga tokoua ko eni ʻo Kalaisí, te nau maʻu ʻa e fiefia kakato. ʻOku tala mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngāue ʻe fai ʻi hēvani ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku nau liliu “ʻi ha foʻi kemo pē ʻa e matá.” ʻOku pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko e tokotaha ʻoku ikuna mo tauhi ʻeku ngaahi ngāué ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te u ʻoange kiate ia ʻa e mafai ki he ngaahi puleʻangá, pea te ne puleʻi ʻa e kakaí ʻaki ha tokotoko ukamea koeʻuhi ke laiki kinautolu ke nau momomomo hangē ha ngaahi siā ʻumeá, ʻo hangē tofu pē ko e mafai naʻá ku maʻu mei heʻeku Tamaí.”—Fkh. 2:26, 27. w20.12 12 ¶14-15
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 13) Mātiu 26:17-19; Maʻake 14:12-16; Luke 22:7-13 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 14) Sione 13:1-5; 14:1-3
Tokonaki, ʻEpeleli 16
Kuo ʻosi fokotuʻu hake ʻa Kalaisi mei he maté.—1 Kol. 15:20.
ʻI hono ui ʻa Sīsū “ko e ʻuluaki fua,” naʻe ʻuhinga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi kehe ki mui ai ʻe fokotuʻu hake mei he maté ke moʻui ʻi hēvani. Ko e kau ʻapositolo mo e niʻihi kehe ʻoku “fāʻūtaha mo Kalaisí” te nau hangē ko Sīsuú. (1 Kol. 15:18) ʻI he taimi kotofá, te nau hokosia ha toetuʻu meimei tatau mo Sīsuú. Ko e toetuʻu ki hēvani ʻa e faʻahinga ʻoku “fāʻūtaha mo Kalaisí” naʻe teʻeki ke kamata ia ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula ki he kau Kolinitoó. ʻI hono kehé, naʻe tuhu ʻa Paula ki ha taimi ʻi he kahaʻú: “Ko e tokotaha taki taha ʻi hono fakahokohoko totonu: Ko Kalaisi ʻa e ʻuluaki fuá, hili iá ko e faʻahinga ʻoku ʻo e Kalaisí ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi hení.” (1 Kol. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16) ʻI he ʻahó ni ʻoku tau moʻui ʻi he lolotonga ʻo e ‘ʻi heni’ ʻa Kalaisi naʻe tomuʻa talá. ʻIo, ko e kau ʻapositolo mo e niʻihi ʻo e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié naʻa nau maté naʻe pau ke nau tatali ki he ʻi heni ʻa Kalaisí ke maʻu honau pale fakahēvaní pea toetuʻu hangē ko Sīsuú ʻo “fāʻūtaha ai mo ia.”—Loma 6:5. w20.12 5 ¶12; 6 ¶16-17
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 14) Sione 19:1-42
Sāpate, ʻEpeleli 17
ʻOku tō ʻi he ʻauʻauha; ʻoku fokotuʻu hake ʻi he taʻefaʻaʻauha.—1 Kol. 15:42.
Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha tokotaha ʻoku toetuʻu mai mo ha sino fakalangi, ʻa ia, ko ha “sino fakalaumālie.” (1 Kol. 15:43, 44) ʻI he ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne maʻu ha sino fakakakano. Ka ʻi he taimi naʻá ne toetuʻu aí, naʻá ne “hoko ko ha laumālie foaki-moʻui” pea foki ki hēvani. Pehē foki, ko e kau Kalisitiane paní ʻe fokotuʻu hake kinautolu ki he moʻui laumālié. Naʻe fakamatala ʻa Paula: “Hangē pē ko ʻetau hokosi ʻa e ʻīmisi ʻo e tokotaha ne ngaohi mei he efú, te tau hokosi foki ʻa e ʻīmisi ʻo e tokotaha fakahēvaní.” (1 Kol. 15:45-49) Fakatokangaʻi naʻe ʻikai fokotuʻu mai ʻa Sīsū mo ha sino fakaetangata. Naʻe pehē ʻe Paula: “Heʻikai lava ke maʻu ʻe he kakanó mo e totó ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻi hēvaní. (1 Kol. 15:50) Ko e kau ʻapositoló mo e faʻahinga pani kehé heʻikai fokotuʻu kinautolu ki hēvani mo e ngaahi sino ʻauʻauha ʻo e kakano mo e toto. w20.12 10-11 ¶10-12
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 15) Mātiu 27:62-66 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 16) Sione 20:1
Mōnite, ʻEpeleli 18
ʻE mate, ko fē hoʻo ikuná? ʻE mate, ko fē hoʻo huhu koná?—1 Kol. 15:55.
Naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau tohi fekauʻaki mo e ʻamanaki fakahēvaní. Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni kuo tau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ka kuo teʻeki ai pē ke fakaeʻa mai pe te tau hoko ko e hā. ʻOku tau ʻiloʻi ko e taimi ʻe fakaeʻa mai ai ʻa e ʻOtuá te tau hoko ai ʻo hangē ko iá.” (1 Sio. 3:2) Ko ia ko e kau Kalisitiane paní ʻoku ʻikai te nau ʻilo pe ʻe fēfē ʻenau moʻuí ʻi he taimi ʻe fokotuʻu hake ai kinautolu ki hēvani mo ha sino fakalaumālie. Neongo ia, te nau sio kia Sihova ʻi heʻenau maʻu honau palé. ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha fakamatala fekauʻaki mo ia. Ko e kau paní te nau fakataha mo Kalaisi ʻi heʻene “fakakaʻanga ʻa e founga-pule kotoa pē mo e mafai pea mo e mālohi kotoa pē.” ʻOku kau ki ai ʻa e “maté, hotau fili fakaʻosí.” Fakaʻosí, ko Sīsū—fakataha mo hono kaungāpulé—te ne fakamoʻulaloaʻi ʻa ia tonu mo e meʻa kotoa pē kia Sihova. (1 Kol. 15:24-28) He taimi fakafiefia ē ko iá! w20.12 8 ¶2
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 16) Sione 20:2-18
Tūsite, ʻEpeleli 19
ʻOku ou maʻu ʻa e ʻamanaki . . . ʻe ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.—Ngā. 24:15.
Ko e kau Kalisitiane mateaki ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi hēvani mo Kalaisí ʻoku nau maʻu foki ʻa e ʻamanaki ki ha toetuʻu. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e ʻapositolo ko Paulá mo e niʻihi kehe ʻoku nau ʻalu ki hēvaní ʻoku nau kau ʻi ha “ʻuluaki toetuʻu mei he maté.” (Fil. 3:11) ʻIkai ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ʻi ai ha toetuʻu ʻe taha? ʻE fehoanaki ia mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Siope fekauʻaki mo hono kahaʻú. (Siope 14:15) “Ko e faʻahinga ʻoku ʻo e Kalaisí ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi hení” te nau ʻi hēvani mo Sīsū ʻi he taimi te ne fakakaʻanga ai ʻa e founga-pule kotoa pē mo e mafai pea mo e mālohi kotoa pē. Naʻa mo e “maté, hotau fili fakaʻosí,” ʻe toʻo ʻosi atu. Ko hono moʻoní, ko e mate tukufakaholó heʻikai te ne toe uesia ʻa e faʻahinga ʻe fokotuʻu hake ki hēvaní. (1 Kol. 15:23-26) Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui he māmaní ʻoku lava ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki mei he lea ʻa Paulá ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻOku hā mahino, heʻikai lava ha tokotaha taʻemāʻoniʻoni ʻo hū ki hēvani, ko ia ʻoku tuhu ʻa e ngaahi lea ko iá ki ha toetuʻu ʻi he kahaʻú ʻi he māmaní. w20.12 6-7 ¶18-19
Pulelulu, ʻEpeleli 20
Naʻá ne [Kalaisi] ʻofeina au peá ne tuku atu ia koeʻuhi ko aú.—Kal. 2:20.
Te tau fifili nai, ‘ʻE lava fēfē ke u ʻiloʻi fakapapau kuo ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate au?’ Ko hono moʻoní, ʻi hono ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá, ʻoku tau toe maʻu pē ai ʻa e talí. ʻI he hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú, naʻe pehē ʻi he Watchtower: “ʻOku tau ʻiloʻi [nai] ʻa ʻetau humu mo tō ʻi he taimi lahi ʻi ha ngaahi ʻulungaanga kovi ʻa ia kuo faiaka loloto ʻi heʻetau founga moʻui ki muʻá ka naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi. . . . ʻOua ʻe fakaʻosiʻaki ʻo pehē kuó ke fai ʻa e angahala ʻoku ʻikai toe ala fakamolemoleʻí. Ko e fakaʻuhinga tofu pē ia ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke ke maʻú. Ko hoʻo ongoʻi mātuʻaki mamahi mo loto-ʻita pē kiate koé ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻiate ia pē kuo teʻeki ai ke ke hē mamaʻo atu. ʻOua ʻe foʻi ʻi he hanga ki he ʻOtuá ʻi he anga-vaivai mo e fakamātoato, ʻi he kumi ki heʻene fakamolemolé, fakamaʻá pea mo ʻene tokoní.” Ki muʻa ke hoko ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha Kalisitiané, naʻá ne fai ʻa e ngaahi angahala mafatukituki. Naʻe manatuʻi ʻe Paula ʻa e meʻa naʻá ne faí. (1 Tīm. 1:12-15) Ka naʻá ne vakai ki he huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui kiate ia. Naʻe fakaʻehiʻehi ʻa Paula mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá pea tokangataha ai pē ki hono ʻoatu hono lelei tahá kia Sihova. w20.11 27 ¶14; 29 ¶17
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 21
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻoku masiva ʻi he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ʻOtuá, he ʻokú ne foaki nima-homo ki he faʻahinga kotoa ʻo ʻikai te ne ʻoatu mo e lau, pea ʻe foaki ia kiate ia.—Sēm. 1:5.
ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi fakatauelé ke ʻai kitautolu ke tau faihala. ʻE anga-fēfē ʻetau fakafeangaí? ʻOku faingofua ke tau kumi kalofanga. Ko e fakatātaá, te tau fakaʻuhinga nai: ‘Heʻikai ke tuʻusi au kapau te u fai eni, ko ia kuo pau pē ʻoku ʻikai ke mafatukituki ia.’ Ko e fakaʻuhinga peheé ʻoku hala ʻaupito. ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo ʻa e ngaahi fehuʻí ni: ‘ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e fakatauele ko ení ke ʻai ke māvahevahe hoku lotó? Kapau te u tō ʻi ha holi fehālaaki, te u ʻoatu ai ʻa e luma ki he huafa ʻo Sihová? ʻE ʻai au ʻe he tōʻonga ko ení ke u ʻunuʻunu ofi ange ki hoku ʻOtuá pe te u mamaʻo ange ai meiate ia?’ Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko iá. Lotu ki ha poto ke tali faitotonu ia, kae ʻoua ʻe kākaaʻi-kita. Ko e fai peheé ʻe hoko ko ha maluʻi moʻoni. ʻE tokoniʻi ai koe ke talitekeʻi mālohi ʻa e fakatauelé, hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene pehē: “ʻAlu ki mamaʻo, Sētane!” (Māt. 4:10) Manatuʻi, ko ha loto ʻoku māvahevahe ʻoku ʻikai hano ʻaonga. w20.06 12-13 ¶16-17
Falaite, ʻEpeleli 22
ʻOku ou tala . . . ki he tokotaha kotoa ʻi hena ʻi homou lotolotongá ke ʻoua ʻe fakakaukau kiate ia tonu ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki aí, ka ke fakakaukau ʻi ha founga ʻoku hā ai ʻa hono maʻu ʻa e fakakaukau leleí.—Loma 12:3.
ʻOku tau fakamoʻulaloa anga-fakatōkilalo ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻo lāuʻilo ko Sihova ʻokú ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. (ʻEf. 4:22-24) ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi haʻatautolú pea ke vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu. Ko hono olá, te tau maʻu ai ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea mo hotau kaungātuí. (Fil. 2:3) Neongo ia, kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tākiekina kitautolu ʻe he kakai pōlepole mo siokita ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. ʻOku ngalingali ko ha meʻa fakatuʻutāmaki eni naʻe hoko ki he niʻihi ʻi he ʻuluaki senituli T.S., he naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Lomá: “ʻOku ou tala . . . ki he tokotaha kotoa ʻi hena ʻi homou lotolotongá ke ʻoua ʻe fakakaukau kiate ia tonu ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki aí, ka ke fakakaukau ʻi ha founga ʻoku hā ai ʻa hono maʻu ʻa e fakakaukau leleí.” Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau fekauʻaki mo kitautolu tonu. Kae kehe, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau kiate kitautolu tonu pea tokoni ia ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau tōtuʻa fekauʻaki mo kitautolú. w20.07 2 ¶1-2
Tokonaki, ʻEpeleli 23
Naʻe ʻikai ke fakahohaʻasi ʻa e fonuá pea naʻe ʻikai ke fai ha tau mo ia.—2 Kal. 14:6.
ʻI he ʻaho ʻo Tuʻi ʻAsá, ko e taimi nongá naʻe faai atu pē ʻo ngata. Naʻe haʻu ha fuʻu kau tau mei ʻItiopea ko e toko taha miliona. Ko hono ʻeikitaú, ko Sala, naʻá ne falala pau ko ia mo ʻene kau taú te nau ikunaʻi ʻa Siuta. Neongo ia, naʻe ʻikai ke falala ʻa ʻAsa ki he tokolahí, ka ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Naʻe lotu ʻa ʻAsa: “Tokoniʻi kimautolu, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, he ʻoku mau falala atu kiate koe, pea ko ho huafá kuo mau haʻu ai ki he fuʻu kakaí ni.” (2 Kal. 14:11) Neongo naʻe meimei liunga ua ʻa e tokolahi ʻo e kau tau ʻItiopeá ʻi he kau sōtia ʻa ʻAsá, naʻá ne lāuʻilo ki he mālohi mo e malava ʻa Sihova ke ne tokoniʻi ʻEne kakaí. Naʻe ʻikai ke tuku ʻe Sihova ke siva ʻene ʻamanakí; naʻe ʻulungia fakamā ʻa e kau tau ʻItiopeá. (2 Kal. 14:8-13) Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e fakaikiiki ki he meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú maʻatautolú, ʻoku tau ʻilo ko ha taimi nonga pē ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻe fakataimi pē. Ko hono moʻoní, naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ʻene kau ākongá “ʻe fehiʻanekinaʻi [kinautolu] ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa.”—Māt. 24:9. w20.09 17-18 ¶14-16
Sāpate, ʻEpeleli 24
ʻOku ou fiefia . . . ʻi hoku ngaahi taʻetokaʻí.—2 Kol. 12:10.
ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe saiʻia ke taʻetokaʻi. Neongo ia, kapau ʻoku taʻetokaʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí pea tau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau leaʻakí, ʻe lava ke tau hoko ai ʻo loto-siʻi. (Pal. 24:10) ʻOku totonu ke fēfē leva ʻetau vakai ki hono taʻetokaʻi kitautolu ʻe he kau fakafepakí? ʻI he hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻe lava ke tau ‘fiefia ʻi he ngaahi taʻetokaʻí.’ Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ngaahi taʻetokaʻí mo e fakafepakí ko e fakaʻilonga ia ko e kau ākonga moʻoni kitautolu ʻa Sīsū. (1 Pita 4:14) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻe fakatangaʻi. (Sione 15:18-20) Naʻe hoko moʻoni ia ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI he taimi ko iá, ko e faʻahinga naʻe tākiekina ʻe he anga fakafonua faka-Kalisí naʻa nau vakai ki he kau Kalisitiané naʻe ʻikai ke nau poto pea vaivai. Pea ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Siú, naʻe vakai ki he kau Kalisitiané naʻa nau “taʻeako mo lāuvale,” hangē ko e ʻapositolo ko Pita mo Sioné. (Ngā. 4:13) Naʻe hā ngali naʻe vaivai ʻa e kau Kalisitiané; naʻe ʻikai ke ʻi ai hanau mafai fakapolitikale pe mālohi fakakautau, pea naʻe liʻekina kinautolu ʻi he sōsaietí. Naʻe fakaʻatā ʻe he faʻahinga he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e vakai ʻikai lelei honau kau fakafepakí ke ne taʻofi kinautolu? ʻIkai. w20.07 14-15 ¶3-4
Mōnite, ʻEpeleli 25
Tuku ke hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí, koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku mei he ʻOtuá, pea ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻofá kuo fanauʻi ia mei he ʻOtuá pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.—1 Sio. 4:7.
Ko e ʻapositolo ko Sioné naʻá ne mātuʻaki tokanga anga-ʻofa ki he lelei fakalaumālie hono fanga tokouá, pea naʻe hā mahino ʻene ongoʻí ʻi he faleʻi naʻá ne fai ʻi heʻene tohi fakamānavaʻi ʻe tolú. He fakalototoʻa ē ke ʻiloʻi ko e kau tangata mo e kau fefine, hangē ko iá, kuo pani ke nau kaungāpule mo Kalaisi! (1 Sio. 2:27) ʻOfa ke tau tokanga fakamātoato ki he faleʻi ko ia naʻá ne ʻomaí. Tau fakapapauʻi ke ʻaʻeva ʻi he moʻoní, ʻo talangofua kia Sihova ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻetau moʻuí. Ako ʻene Folofolá, pea falala ki ai. Langa hake ha tui mālohi kia Sīsū. Talitekeʻi ʻa e ngaahi filōsofia fakaetangatá mo e akonaki ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Talitekeʻi ʻa e tenge ke moʻui lōua mo faiangahalá. Moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga ʻa Sihová. Pea tau tokoni ki hotau fanga tokouá ke nau hanganaki mālohi ʻaki hono fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakalotomamahiʻi kitautolú pea tokoni ki he niʻihi kehé. Pea neongo ʻetau fekuki mo e ngaahi faingataʻá, te tau hanganaki ʻaʻeva ʻi he moʻoní. w20.07 24-25 ¶15-17
Tūsite, ʻEpeleli 26
Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kupu taki taha ʻo e sinó ʻo fakatatau pē ki hono finangaló.—1 Kol. 12:18.
Kuo foaki anga-ʻofa ʻe Sihova ha ngafa ki heʻene sevāniti faitōnunga taki taha ʻi heʻene fakatahaʻangá. Neongo ʻoku kehekehe hotau ngaahi ngafá, ʻoku tau mahuʻinga kotoa pea ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokotaha kotoa. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá heʻikai lava ha taha ʻo kitautolu ʻo pehē ki ha sevāniti ʻa Sihova “ʻOku ʻikai te u fiemaʻu ʻe au koe.” (1 Kol. 12:21) Kapau ʻoku fiemaʻu ke melino ʻa e fakatahaʻangá, kuo pau ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e tokotaha taki taha pea ngāue fakataha. (ʻEf. 4:16) ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fāʻūtaha aí, ʻoku lakalakaimonū ʻa e fakatahaʻangá pea langa hake ʻi he ʻofa. Ko e kau mātuʻa kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku fakanofo kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. Neongo ia, ko e tokotaha taki taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa mo e malava kehekehe. (1 Kol. 12:17) Ko e niʻihi naʻe toki fakanofo nai pea ʻoku ʻikai ke nau loko taukei. ʻOku fakangatangata nai ʻa e niʻihi ʻe he taʻumotuʻá mo e mahamahakí. Neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ki ha mātuʻa ke ne vakai ki ha taha hono kaungāmātuʻá peá ne pehē “ʻOku ʻikai te u fiemaʻu ʻe au koe.” ʻI hono kehé, ʻoku totonu ki he mātuʻa taki taha ke ne muimui ki he faleʻi ʻa Paula ʻoku hiki ʻi he Loma 12:10. w20.08 26 ¶1-2; 27 ¶4
Pulelulu, ʻEpeleli 27
ʻOku feliuliuaki ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ení.—1 Kol. 7:31.
ʻOku tataki kitautolu ʻe Sihova ʻi he hala ki he moʻuí fakafou ʻi heʻene kautaha ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tau muimui loto-lelei ki he fakahinohino makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakatokāteliné pe fakaeʻulungāngá. Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ʻi hono fai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ha liliu ʻoku kaunga ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻetau moʻuí, hangē ko hono fakatau atu ʻa e Fale Fakatahaʻanga ʻoku tau maʻu fakataha aí? Te tau tauhi maʻu ʻetau fiefiá kapau ʻoku tau manatuʻi ko ʻetau ngāué kia Sihova pea ko ia ʻokú ne tataki ʻene kautahá. (Kol. 3:23, 24) Naʻe fokotuʻu mai ʻe Tuʻi Tēvita ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fai ha tokoni fakapaʻanga ki he langa ʻo e temipalé. Naʻá ne pehē: “Ko hai au pea ko hai hoku kakaí ke mau ʻi ha tuʻunga ai ke fai ʻa e ngaahi foaki loto-tauʻatāina hangē ko ení? He ko e meʻa kotoa pē ʻoku meiate koe ia, pea kuo mau foaki atu pē kiate koe ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei ho nima pē ʻoʻoú.” (1 Kal. 29:14) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha tokoni fakapaʻanga, ʻoku tau foaki foki ai kia Sihova ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei hono nima pē ʻoʻoná. Neongo ia, ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi he taimi, ivi mo e koloa ʻoku tau foaki ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻokú ne loto ke fakahokó.—2 Kol. 9:7. w20.11 22-23 ¶14-16
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 28
Ko e tokotaha ʻoku sio ki he ngaahi ʻaó ʻe ʻikai te ne utu ha meʻa.—Tml. 11:4.
ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke tau fua ʻetau lavameʻá ʻo fakatatau ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku tau ʻomai ki he kautaha ʻa e ʻOtuá. (Luke 8:11-15) Kapau te tau kītaki ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea akoʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻoku tau lavameʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tau talangofua kiate ia mo hono ʻAló. (Mk. 13:10; Ngā. 5:28, 29) ʻOku tau maʻu ha toe ʻuhinga ke malanga ai he taimí ni: Ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku tuʻunuku vave mai! Ko e taimi ʻoku toe ke kau ai ki he ngāue fakahaofi moʻui ko ení ʻoku toe siʻi ʻaupito. ʻOua ʻe tautoloi pe ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ke tatali ke lelei ʻa e meʻa kotoa kae toki kau ʻi he ngāue mahuʻinga ko ení. Ngāue he taimí ni ke fakaivimālohiʻi hoʻo fakaueʻilotó, fakalolotoʻi hoʻo ʻilo ki he Tohi Tapú, langa hake hoʻo loto-toʻá, pea fakatupulekina ʻa e akonakiʻi-kitá. Kau fakataha mo e kau toutai tangata ʻe toko valu miliona tupu, pea te ke hokosia ai ʻa e fiefia meia Sihová. (Nehe. 8:10; Luke 5:10) Fakapapauʻi ke kau kakato ki he ngāue ko ení pea hanganaki fai ia kae ʻoua ke ʻosi. w20.09 7 ¶18-20
Falaite, ʻEpeleli 29
Maluʻi ʻa e meʻa kuo tuku atu kiate koé.—1 Tīm. 6:20.
ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā kitautolu ke fakahohaʻasi ʻe he holi ki he ngaahi meʻa fakamatelie lahi ange. Ko e “mālohi kākā ʻo e koloá” ʻe lava ke ne kāsia ʻetau ʻofa kia Sihová, ko ʻetau houngaʻia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻetau holi ke vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. (Māt. 13:22) Kapau ʻoku tau loto ke maluʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuku mai ʻe Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue vave ʻi heʻetau sio ki ha fakatuʻutāmaki. ʻE lava ke tau ʻahiʻahi ki muʻa ʻa e meʻa ke tau fai kapau ʻe ʻasi fakafokifā hake ha ʻata taʻetaau, fakatātā fakamālohi pe ko ha fakamatala ha tokotaha tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní lolotonga ʻetau ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí pe lolotonga haʻatau sio ha faiva pe polokalama ʻi he televīsoné. Kapau te tau teuteu ki he meʻa nai ʻe hokó, ʻe lava ke tau ngāue vave ai ke fakaʻehiʻehi mei he maumau fakalaumālié pea nofoʻaki maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová. (Saame 101:3; 1 Tīm. 4:12) Kuo pau ke tau maluʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú—ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi Tapú mo e monū ʻo hono akoʻi ia ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa, moʻui mohu ʻuhinga, pea mo e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova. w20.09 30 ¶16-19
Tokonaki, ʻEpeleli 30
Te ke sio ki hoʻo Faiako Maʻongoʻongá ʻaki ho matá tonu.—ʻAi. 30:20.
Kuó ke ʻosi papitaiso? Kapau ko ia, kuó ke talaki fakahāhā hoʻo tui kia Sihová pea mo hoʻo loto-lelei ke ngāue fakataha mo ʻene kautahá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tataki ʻe Sihova ʻene kautahá ʻi ha founga ʻoku tapua mai ai hono ʻulungāngá, taumuʻá mo ʻene ngaahi tuʻungá. Fakatokangaʻi ʻa e ʻulungaanga ʻe tolu ʻo Sihova ʻoku tapua mai ʻi heʻene kautahá. ʻUluakí, “ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá.” (Ngā. 10:34) Ko e ʻofá naʻá ne ueʻi ʻa Sihova ke ne foaki mai ʻa hono ʻAló ko ha “huhuʻi . . . maʻá e faʻahinga kotoa pē.” (1 Tīm. 2:6; Sione 3:16) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kakaí ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he faʻahinga kotoa te nau fie fanongó, ʻo tokoniʻi ai ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke maʻu ʻaonga mei he huhuʻí. Uá, ko Sihova ko ha ʻOtua ʻo e maau mo e melino. (1 Kol. 14:33, 40) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ko ʻene kau lotú ʻoku nau tauhi kiate ia ko ha kulupu fokotuʻutuʻu maau mo melino. Tolú, ko Sihova ʻa e “Faiako Maʻongoʻongá.” (ʻAi. 30:21) Ko e ʻuhinga ia ʻoku tokangataha ai ʻene kautahá ki hono akoʻi ʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻi he fakatahaʻangá mo e ngāue fakamalangá. w20.10 20 ¶1-3