Maʻasi
Tūsite, Maʻasi 1
Fiefia ē ko kimoutolu ʻo ka fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he tangatá.—Luke 6:22.
ʻOku ʻikai ke tau fili ke fehiʻanekinaʻi kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau feinga ke tau hoko ko e kau māʻata. Ko ia ko e hā ʻoku lava ai ke tau fiefia ʻi hono fehiʻanekinaʻí? Fakakaukau ki ha ʻuhinga ʻe tolu. ʻUluakí, ʻi heʻetau kātakí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 4:13, 14) Uá, ʻoku siviʻi ai ʻetau tuí pea toe mālohi ange. (1 Pita 1:7) Pea ko e tolú, te tau maʻu ai ha pale mahuʻinga taʻehanotatau—ko e moʻui taʻengatá. (Loma 2:6, 7) ʻI he hili pē ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hokosia ʻe he kau ʻapositoló ʻa e fiefia naʻá ne lea fekauʻaki mo iá. Hili hono haha pea fekauʻi ke tuku ʻenau malangá, naʻa nau fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhi kuo lau kinautolu ʻoku taau ke ngaohikoviʻi koeʻuhi ko hono huafá [Sīsū].” (Ngā. 5:40-42) Naʻa nau ʻofa ʻi honau ʻEikí ʻo lahi ange ia ʻi heʻenau ilifia ʻi hono fehiʻanekinaʻi kinautolu ʻe honau ngaahi filí. Pea naʻa nau fakahāhā ʻenau ʻofá ʻaki hono talaki ʻa e ongoongo leleí “ʻo ʻikai tuku.” Ko e tokolahi hotau fanga tokouá he ʻahó ni ʻoku hokohoko atu ʻenau tauhi faitōnungá neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻOku nau ʻiloʻi heʻikai fakangaloʻi ʻe Sihova ʻenau ngāué pea mo ʻenau ʻofa ki hono huafá. w21.03 25 ¶18-19
Pulelulu, Maʻasi 2
Kuo aʻu ʻo ne ʻai ʻa ʻitāniti ki honau lotó.—Tml. 3:11.
Ko e kau Kalisitiane paní ʻoku ʻikai ke fanauʻi mai kinautolu mo e ʻamanaki fakahēvaní. Kuo pau ke ʻai ia ʻe he ʻOtuá ki honau lotó. ʻOku nau fakakaukau ki heʻenau ʻamanakí, lotu fekauʻaki mo ia, pea ʻoku nau vēkeveke ke maʻu honau pale ʻi hēvaní. ʻOku ʻikai lava ʻo aʻu ʻo nau fakaʻuta atu pe ʻe fēfē honau sino fakalaumālié. (Fil. 3:20, 21; 1 Sio. 3:2) Neongo ia, ʻoku nau fakaʻamu ke nau ʻi ai ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. Ko e fanga sipi kehé ʻoku nau koloaʻaki ha ʻamanaki ʻoku fakanatula pē hono maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ko e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní. ʻOku nau fakatuʻotuʻa atu ki he ʻaho te nau tokoni ai ki hono ʻai ʻa e māmaní kotoa ke hoko ko ha palataisi. ʻOku nau fakaʻamu ke aʻu ki he ʻaho ʻe lava ke nau langa ai honau fale, tō ʻenau ngoue pea ʻohake ʻenau fānaú ʻi he moʻui lelei haohaoa. (ʻAi. 65:21-23) ʻOku nau fakatuʻotuʻa atu ke ʻeva ki he ʻotu moʻungá, vaotaá mo e tahí pea ke ako ki he ngaahi meʻa hulu fau kuo fakatupu ʻe Sihová. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku nau fiefia ke ʻiloʻi ko honau vahaʻangatae mo Sihová ʻe tupu ke toe mālohi ange pea vāofi ange. w21.01 18-19 ¶17-18
Tuʻapulelulu, Maʻasi 3
Naʻá ne tutu ʻa e fale ʻo e ʻOtua moʻoní . . . pea fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mahuʻingá.—2 Kal. 36:19.
ʻI he ʻosi hono ʻohofi ʻe he kau Pāpiloné ʻa e fonuá, ko e meʻa pē naʻe leaʻaki ʻe he kakaí: “Ko ha feituʻu lala ia ʻoku ʻikai ʻi ai ha tangata mo ha manu, pea kuo tuku atu ia ki he kau Kalitiá.” (Sel. 32:43) Hili ha taʻu nai ʻe 200 mei he kikite ʻa Sioelí, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Selemaia ke ne tomuʻa tala ha toe meʻa fekauʻaki mo e ʻohofi ko ení. Naʻá ne pehē ʻe fai ha fekumi fakaʻāuliliki ki he kau ʻIsileli naʻa nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fulikivanu—ko ha kumi ke maʻu kinautolu. “‘Ko eni ʻoku ou fekau ke ʻomai ha kau tangata toutai tokolahi,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihová, ‘pea te nau toutaiʻi kinautolu. ʻI he hili iá, te u fekau ke ʻomai ha kau tulimanu tokolahi, pea te nau kumi kiate kinautolu ʻi he moʻunga kotoa pē mo e foʻi māʻolunga kotoa pē pea ʻi he ngaahi avaʻi maká. . . . Te u totongi kiate kinautolu ʻa honau moʻua kotoa ki heʻenau faihalá mo ʻenau angahalá.’” Naʻa mo e tahí pe ko e ngaahi vaotaá heʻikai lava ke nau fufū ʻa e kau ʻIsileli taʻefakatomalá mei hono ʻohofi ʻe he kau Pāpiloné.—Sel. 16:16, 18. w20.04 5 ¶12-13
Falaite, Maʻasi 4
[Naʻe] kei fakatuotuaí [ʻa Lote].—Sēn. 19:16.
ʻI ha taimi mātuʻaki mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa Loté, naʻá ne fakatuotuai ke talangofua ki he fakahinohino ʻa Sihová. Te tau fakamāuʻi nai ʻa Lote ʻo pehē naʻá ne taʻetokanga pe talangataʻa. Neongo ia, naʻe ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate ia. “Koeʻuhi ko e manavaʻofa ʻa Sihova kiate iá,” naʻe puke ʻe he ongo ʻāngeló ʻa e nima ʻo e fāmilí pea taki atu kinautolu ki tuʻa mei he koló. (Sēn. 19:15, 16) Naʻe ongoʻi manavaʻofa nai ʻa Sihova kia Lote ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi. Naʻe toumoua nai ʻa Lote ke mavahe mei hono ʻapí koeʻuhí naʻá ne manavahē ʻi he kakai ʻi tuʻa ʻi he koló. Naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki kehe. ʻOku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe Lote ʻa e ongo tuʻi naʻá na tō ʻi he ngaahi luo ʻo e meʻa hangē ha valitaá, ʻi ha teleʻa ofi mai. (Sēn. 14:8-12) ʻI he tuʻunga ko ha husepāniti mo e tamai, kuo pau pē naʻe hohaʻa ʻa Lote fekauʻaki mo hono fāmilí. Pehē foki, naʻe koloaʻia ʻa Lote, ko ia kuo pau pē naʻá ne maʻu ha fale lelei ʻi Sōtoma. (Sēn. 13:5, 6) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai hoko ʻa e ngaahi ʻuhinga ko ení ko ha kalofanga ki he ʻikai talangofua vave ʻa Lote kia Sihová. Kae kehe, naʻe sio fakalaka atu ʻa Sihova ʻi he fehālaaki ʻa Loté pea vakai kiate ia ko ha “tangata māʻoniʻoni.”—2 Pita 2:7, 8. w20.04 18 ¶13-14
Tokonaki, Maʻasi 5
Ko e kulupu ʻo hoʻo kau talavoú ʻoku nau hangē ko e hahau.—Saame 110:3.
Kau talavou, ʻe fiemaʻu nai ha taimi ki he faʻahinga ko ia naʻa nau ʻiloʻi koe ʻi hoʻo kei siʻí ke nau vakai kiate koe ko ha tokotaha lahi. Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku sio mai ʻa Sihova ʻo fakalaka atu ʻi ho fōtunga hā maí. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei koe pea mo e meʻa ʻoku malava ke ke faí. (1 Sām. 16:7) Fakaivimālohiʻi ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Naʻe fai eni ʻe Tēvita ʻaki ʻene vakai fakalelei ki he ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová. Naʻe fakakaukau ʻa Tēvita ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi ngāue ko iá fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú. (Saame 8:3, 4; 139:14; Loma 1:20) Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke ke faí ko hoʻo hanga kia Sihova ki ha mālohi. Ko e fakatātaá, ʻoku fakakataʻaki koe ʻe ho kaungāakó koeʻuhi ko e taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Kapau ko ia, lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e pole ko iá. Pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá mo ʻetau ʻū tohi mo e ngaahi vitiō makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi taki taha te ke sio ai ki hono tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke fekuki mo ha pole, ʻe tupulaki hoʻo tuipau kiate iá. ʻIkai ngata aí, ʻi he taimi ʻoku sio ai ʻa e niʻihi kehé ʻokú ke falala kia Sihová, te ke maʻu ai ʻenau falalá. w21.03 4 ¶7
Sāpate, Maʻasi 6
Ko e lotu ʻa e kau faitotonú ko ha meʻa fakafiefia ia [kia Sihova].—Pal. 15:8.
Ko e ngaahi kaumeʻa vāofí ʻoku nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí. ʻOku pehē mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová? ʻIo! ʻOku lea mai ʻa Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá, pea ʻoku fakaeʻa mai ai ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí. ʻOku tau fetuʻutaki mo ia ʻi he lotu, pea ʻoku tau vahevahe kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi loloto tahá. ʻI he tuʻunga ko ha Kaumeʻa anga-ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú ka ʻokú ne toe tali ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku vave ʻa e talí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki lotu fekauʻaki mo ha meʻa. Ka, ʻoku lava ke tau tuipau ko e talí ʻe haʻu ʻi he taimi totonu pea mo e founga lelei tahá. Ko e moʻoni, ʻe kehe nai ʻa e tali ʻa e ʻOtuá mei he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai toʻo ha ʻahiʻahi, ʻokú ne ʻomai nai ʻa e poto mo e mālohi “ke kātakiʻi ia.” (1 Kol. 10:13) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ko eni ʻo e lotú? Ko e founga ʻe taha ko e muimui ki he faleʻi fakaʻotua ke “lotu maʻu pē.”—1 Tes. 5:17. w20.05 27-28 ¶7-8
Mōnite, Maʻasi 7
Ko e tokotaha kuó ne kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe fakahaofi.—Māt. 24:13.
Ko e kau lele malafoní ʻoku nau tokangataha ki he hala ʻi muʻa ʻiate kinautolú koeʻuhi ke ʻoua te nau humu. Kapau te nau tō, ʻoku nau tuʻu hake ʻo hoko atu ʻa e lelé. ʻOku nau tokangataha tefito, ʻo ʻikai ki he meʻa naʻá ne ʻai ke nau humú, ka ki he tepí mo e pale ʻoku nau ʻamanaki ke ikuná. ʻI heʻetau lová, ʻoku tau humu nai ʻo tā-tuʻo-lahi, ʻo fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí pe faí. Pe ʻe fai nai ʻe hotau kaungā-lelé ʻa e ngaahi fehālaaki ʻo fakalotomamahi kiate kitautolu. Ko e meʻa pē ia ʻoku tau ʻamanekina ʻe hoko. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau taʻehaohaoa, pea ʻoku tau lele kotoa ʻi he hala ʻefiʻefi ki he moʻuí. Ko ia kuo pau ke tau fepaki mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻe niʻihi pea hoko ai “ha ʻuhinga ke lāunga.” (Kol. 3:13) Ka ʻi he ʻikai tokangataha ki he meʻa naʻá ne ʻai ke tau humú, tuku ke tau tokangataha ki he palé pea hoko atu ʻa e lelé. Kapau ʻoku tau ʻita mo loto-mamahi pea ʻikai loto ke tuʻu hake, heʻikai ke tau aʻu ki he tepí pea maʻu ʻa e palé. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ngalingali te tau fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻoku nau feinga ke lele ʻi he hala ʻefiʻefi ki he moʻuí. w20.04 26 ¶1; 28 ¶8-9
Tūsite, Maʻasi 8
Ko e puleʻangá ni . . . te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ení.—Tan. 2:44.
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko Tanielá ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangata hokohoko ʻa ia te nau kaunga ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻo ha fuʻu ʻīmisi mētale. Ko e puleʻanga fakamuimui ʻi he hokohoko ko iá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he lauʻivaʻe ʻo e ʻīmisí ʻoku fio ʻi he ukamea mo e ʻumea. Ko e lauʻivaʻé ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pilitānia-ʻAmeliká. Ko e kikite ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻe kei pule pē ia ʻi hono fakaʻauha ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá. ʻOku toe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha hokohoko ʻo e ngaahi mafai ʻi māmani te nau puleʻi ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻOku fakahoa ʻe Sione ʻa e ngaahi puleʻanga ko ení ki ha manu fekai ʻulu fitu. Ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekai ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pilitānia-ʻAmeliká. ʻOku mahuʻinga eni koeʻuhi ko e manu fekaí ʻoku ʻikai ke ʻasi ia ʻe toe tupu hano ʻulu ʻe taha. Ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekai ko ení ʻe kei pule pē ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa Kalaisi mo ʻene kongakau fakahēvaní ʻo fakaʻauha ia mo e toenga ʻo e manu fekaí.—Fkh. 13:1, 2; 17:13, 14. w20.05 14 ¶11-12
Pulelulu, Maʻasi 9
Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.—1 Sio. 4:8.
Ko e kupuʻi lea faingofua ko iá ʻoku fakamanatu mai ai ha moʻoni mātuʻaki mahuʻinga: Ko e ʻOtuá, ʻa e Matavai ʻo e moʻuí, ko e Matavai foki ia ʻo e ʻofá. ʻOku ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolu! Ko ʻene ʻofá ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi malu, fiefia mo fiemālie. Ki he kau Kalisitiané, ko hono fakahāhā ʻa e ʻofá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ke fili. Ko ha fekau ia. (Māt. 22:37-40) ʻI heʻetau ʻiloʻi lelei ʻa Sihová, ʻe faingofua ange ke tau talangofua ki he ʻuluaki fekaú. He ko ē, ko Sihová ʻoku haohaoa; ʻokú ne tokanga mo anga-fakaalaala ʻi heʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. Ka ʻe faingataʻa nai ke tau talangofua ki he fekau hono uá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné—ʻa hotau kaungāʻapi ofi tahá—ʻoku nau taʻehaohaoa. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku nau leaʻaki mo fai nai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku nau taʻeʻofa mo ʻikai ke nau tokanga mai. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova te tau fehangahangai mo e pole ko ení, ko ia naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e niʻihi ʻo e kau hiki Tohi Tapú ke hiki ʻa e faleʻi pau ki he ʻuhinga mo e founga ʻoku totonu ke tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí. Ko e taha ʻi he kau hiki-tohi ko iá ko e ʻapositolo ko Sioné.—1 Sio. 3:11, 12. w21.01 8 ¶1-2
Tuʻapulelulu, Maʻasi 10
ʻOua naʻa ikuʻi kitautolu ʻe Sētane.—2 Kol. 2:11.
Pe naʻa tau toki kamata tauhi kia Sihova pe kuo tau fai pehē ʻi he laui taʻu, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou talitekeʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētane ke ʻai ke māvahevahe hoku lotó?’ Ko e fakatātaá, kapau te ke sio ki ha ʻata ʻi he TV pe ko e ʻInitanetí ʻa ia ʻokú ne langaʻi ʻa e ngaahi holi taʻetāú, ʻe anga-fēfē haʻo fakafeangai? ʻE faingofua nai ke pehē ko e ʻatá pe faivá ʻoku ʻikai ko ha ʻata fakalielia ia. Ka ko ha meʻa nai ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke ʻai ho lotó ke māvahevahe? Ko e fakatātā ko iá ʻe lava ke hangē ko ha toki ʻoku ngāueʻaki ʻe ha tangata ke fahi ha kupuʻi ʻakau. ʻI he kamatá ʻokú ne fakatonutonu hifo ʻa e mata ʻo e tokí ki he kupuʻi ʻakaú ʻo ne taaʻi. Pea ʻi heʻene toutou taaʻi e kupuʻi ʻakaú ʻoku faai atu pē ʻo mafahi ʻa e kupuʻi ʻakaú. ʻE lava ke hangē ʻa e fakatātā taʻetaau ko ia ʻi he mītiá ko e mata ʻo e tokí? Ko e meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻi mo ʻikai fakatupu maumau nai ʻi he kamatá ʻe lava ke vave ʻene taki atu ha taha ke fai ha angahala ʻe māvahevahe ai hono lotó pea maumauʻi ai ʻene anga-tonú. Ko ia fakafisi ke fakaʻatā ha meʻa taʻetaau ke hū ki ho lotó! Tauhi ia ke fāʻūtaha ke manavahē ki he huafa ʻo Sihová! w20.06 11-12 ¶14-15
Falaite, Maʻasi 11
ʻOku totonu ke tau fuesia ʻa e ngaahi vaivai ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke mālohí.—Loma 15:1.
Ko e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻoku nau fiemaʻu ʻetau poupou hokohokó. Hangē ko e foha mole ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻoku nau kei lavea fakaeongo nai. (Luke 15:17-24) Pea ʻoku ngalingali ʻoku nau vaivai fakalaumālie koeʻuhi ko e meʻa naʻa nau hokosia ʻi he māmani ʻo Sētané. ʻOku fiemaʻu ke tau tokoniʻi kinautolu ke langa hake ʻenau tui kia Sihová. ʻI he talanoa fakatātā ʻo e sipi molé, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e anga hono hili ʻe he tauhi-sipí ʻa e sipí ʻi hono ongo umá pea fua ia ʻo fakafoki ki he tākangá. Kuo ʻosi fakamoleki ʻe he tauhi-sipí ʻa e taimi mo e ivi lahi ke kumi ki he sipi molé. Ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻe fiemaʻu ke ne fua ia ʻo fakafoki ki he tākangá koeʻuhi heʻikai maʻu ʻe he sipí ha mālohi ke foki ʻiate ia pē. (Luke 15:4, 5) ʻE fiemaʻu nai ke tau vaheʻi ʻa e taimi mo e ivi ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke nau ikuʻi honau ngaahi vaivaiʻangá. Ka ko e laumālie ʻo Sihová, ko ʻene Folofolá mo e ʻū tohi ʻoku ʻomai fakafou ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau tokoniʻi ai kinautolu ke toe mālohi fakalaumālie. Ko ia kapau ʻoku kole atu ke ke ako mo ha tokotaha ʻikai longomoʻui, lau ia ko ha monū. w20.06 28 ¶14-15
Tokonaki, Maʻasi 12
Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.—Sione 13:35.
Ko kitautolu taki taha ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá—ʻa e fakaʻilonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. Ka ʻoku tau fiemaʻu foki ʻa e “ʻilo totonu pea mo e mahino kakato.” (Fil. 1:9) He ka ʻikai, ʻe lava ke tākiekina kitautolu “ʻe he matangi kotoa pē ʻo e akonaki ʻoku fakafou ʻi he olopoto ʻa e tangatá,” ʻo kau ai ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. (ʻEf. 4:14) ʻI he taimi naʻe ʻikai ke toe muimui ai ʻa e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻi he ʻuluaki senituli T.S. ʻia Sīsuú, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻene tuipau mālohi naʻe maʻu ʻe Sīsū “ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.” (Sione 6:67, 68) Neongo naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe Pita ʻi he taimi ko iá ʻa e fakaikiiki kotoa ʻo e ngaahi lea ko iá, naʻá ne nofoʻaki mateaki koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Kalaisí. ʻE lava foki ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Kapau te ke fai pehē, ko hoʻo tuí te ne matuʻuaki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pea te ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau langa hake ha tui mālohi.—2 Sio. 1, 2. w20.07 8 ¶2; 13 ¶18
Sāpate, Maʻasi 13
Siʻi fānau, ʻoku totonu ke tau ʻofa ʻo ʻikai ʻi he lea pē, pe ʻaki ʻa e ʻeleló pē, ka ʻi he ngāue mo e moʻoni.—1 Sio. 3:18.
Ke tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nofo maʻu ʻi he moʻoní, kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa. (1 Sio. 3:10, 11, 16, 17) ʻOku fiemaʻu ke tau feʻofaʻaki ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku lelei ai ʻa e ngaahi meʻá kae pehē foki ki he taimi ʻoku hoko ai ha palopalema. Ko e fakatātaá, ʻokú ke ʻiloʻi ha taha kuo mole hano ʻofaʻanga ʻi he maté pea fiemaʻu ha fakafiemālie pe ko ha tokoni ʻaonga? Pe kuó ke fanongo fekauʻaki mo ha kaungātui kuo nau tofanga ʻi ha fakatamaki fakanatula pea fiemaʻu ke toe langa honau Fale Fakatahaʻangá pe ngaahi ʻapí? ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e lahi ʻo ʻetau ʻofa mo e manavaʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ʻi heʻetau leá pē, ka ko e mahuʻinga angé, ko e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku tau faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí. (1 Sio. 4:7, 8) Ko e founga mahuʻinga ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá ko e fefakamolemoleʻaki. Ko e fakatātaá, ʻe fakalotomamahiʻi nai kitautolu ʻe ha taha peá ne toki kole fakamolemole mai. ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofá ʻaki hono fakamolemoleʻi ia pea fakangaloʻi ʻene fehālaakí.—Kol. 3:13. w20.07 24 ¶14-15
Mōnite, Maʻasi 14
ʻE ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.—Ngā. 24:15.
ʻE maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻe toetuʻú ha fakahinohino fakatāutaha ʻo meimei tatau mo e founga ʻoku fai ai ʻa e ako Tohi Tapu he ʻaho ní? ʻE vaheʻi ʻa e faʻahinga foʻou ko ení ki ha ngaahi fakatahaʻanga pea teuʻi kinautolu ke nau akoʻi ʻa e faʻahinga ʻe toetuʻu mai ʻamui angé? ʻE fiemaʻu ke tau tatali kae ʻoua ke aʻu ki ai. Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Kalaisí, “ʻe fonu moʻoni ʻa e māmaní ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihová.” (ʻAi. 11:9) He taʻu ʻe afe femoʻuekina ē kae fakafiefia! Lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Kalaisí, ko e kotoa ʻo e fānau ʻa Sihova ʻi he māmaní ʻe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu ke fakahōifua kiate ia. Ko kinautolu kotoa te nau maʻu ʻa e kaungāongoʻi moʻoni ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻe toetuʻú ke tauʻi ʻa e ngaahi hehema angahalaʻiá pea moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (1 Pita 3:8) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e faʻahinga te nau toetuʻu maí ʻe tohoakiʻi kinautolu ki he kakai anga-fakatōkilalo ʻa Sihová, ʻa ia te nau toe “hanganaki ngāueʻi [honau] fakamoʻui.”—Fil. 2:12. w20.08 16 ¶6-7
Tūsite, Maʻasi 15
Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná . . . ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.—Kal. 6:4.
Kapau ʻoku tau muimui ʻi he faleʻi fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá pea sivisiviʻi ʻetau ngāué tonu, ʻe kamata nai ai ke tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa mo e malava makehe. Ko e fakatātaá, ko ha mātuʻa ʻoku ʻikai nai ke ne hoko ko ha faiako pōtoʻi ʻi he peletifōmú, ka ʻokú ne pōtoʻi nai ʻi he ngāue ngaohi ākongá. Pe ʻoku ʻikai nai ke ne fuʻu fokotuʻutuʻu maau ʻo hangē ko e kau mātuʻa kehe ʻi heʻene fakatahaʻangá, ka ʻokú ne ʻiloa nai ko ha tauhi-sipi anga-ʻofa ʻa ia ko e kau malangá ʻoku nau ongoʻi tauʻatāina ke fakaofiofi kiate ia ki ha faleʻi Fakatohitapu. Pe ʻoku ʻiloʻi nai ia ko ha tokotaha anga-talitali kakai. (Hep. 13:2, 16) ʻI heʻetau vakai māʻalaʻala ki hotau ngaahi mālohingá mo e meʻaʻofá, te tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga ke ongoʻi lelei fekauʻaki mo e meʻa ʻoku lava ke tau fai ʻi he fakatahaʻangá. Pea ʻoku ngalingali heʻikai ke tau meheka ai ki hotau fanga tokoua ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻoku kehe ia meiate kitautolú. Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngafa ʻi he fakatahaʻangá, ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau holi ke fakaleleiʻi ʻetau ngāué pea fakatupulekina ʻetau ngaahi malavá. w20.08 24 ¶16-18
Pulelulu, Maʻasi 16
Naʻá ku mamata . . . [ki ha] fuʻu kakai lahi, ʻa ia naʻe ʻikai lava ʻe ha tangata ke ne lau.—Fkh. 7:9.
Ko ha malanga fakatoʻoaloto naʻe fakakaveinga ko e “Fuʻu Kakai Tokolahí” naʻe fakahoko ia ʻe J. F. Rutherford ʻi ha fakataha-lahi ʻi Washington D.C., ʻAmelika ʻi he 1935. ʻI he malanga ʻa Tokoua Rutherford naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e faʻahinga ʻe faʻuʻaki ʻa e “fuʻu kakai tokolahí” (King James Version), pe “fuʻu kakai lahi,” ʻoku lave ki ai ʻa e Fakahā 7:9. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe fai ʻa e vakai ki he kulupu ko ení ko ha kalasi fakahēvani hono ua ʻa ia naʻe ʻikai ke nau fuʻu faitōnunga. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Tokoua Rutherford mei he Folofolá ko e fuʻu kakai lahí ʻoku ʻikai ke fili kinautolu ke moʻui ʻi hēvani, ka ko e fanga sipi kehe kinautolu ʻa Kalaisi ʻa ia te nau hao ʻi he “fuʻu mamahi lahí” pea moʻui taʻengata ʻi he māmaní. (Fkh. 7:14) Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “ʻOku ʻi ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he lotoʻā ko ení; kuo pau ke u taki mo e faʻahinga ko iá, pea te nau fanongo ki hoku leʻó, pea te nau hoko ko e tākanga pē ʻe taha pea ʻe taha pē ʻa e tauhi-sipí.” (Sione 10:16) Ko e faʻahinga ko eni hangē ha sipí ko e Kau Fakamoʻoni mateaki kinautolu ʻa Sihova ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmani Palataisi.—Māt. 25:31-33, 46. w21.01 14 ¶1-2
Tuʻapulelulu, Maʻasi 17
ʻE fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoá, ka ko e tokotaha kuó ne kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe fakahaofi.—Māt. 10:22.
ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e akonakiʻi-kitá kae lava ke tau kītaki pea fakakakato ʻetau ngāue fakamalangá. (Māt. 28:19, 20) ʻOku ʻikai ke tau maʻu tukufakaholo ʻa e akonakiʻi-kitá. ʻI hono kehé, ʻoku tau faʻa hehema ke fou ʻi he ʻalunga ʻoku faingofua tahá. ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kita ke hoko ai ʻo akonakiʻi-kita. Ko ia ai, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ke akoʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa nai ke tau fai. ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻa e tokoní fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. (Kal. 5:22, 23) Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne akonakiʻi-kita. Ka naʻá ne pehē naʻe pau ke ne “tuki pohu” hono sinó koeʻuhi ke ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. (1 Kol. 9:25-27) Naʻá ne ekinaki ki he niʻihi kehé ke nau akonakiʻi kinautolu pea ke fai ʻa e meʻa kotoa pē “ʻi ha tuʻunga taau mo maau.” (1 Kol. 14:40) Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e akonakiʻi-kitá ke tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e kau maʻu pē ki he ngāue fakamalangá.—Ngā. 2:46. w20.09 6-7 ¶15-17
Falaite, Maʻasi 18
ʻI he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, kuo pau ke tomuʻa malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí.—Mk. 13:10.
ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻe lava ke tau malanga ʻo ʻikai ha fakahohaʻa. ʻOkú ke nofo ʻi ha fonua ʻoku tauʻatāina ai ʻa e lotú? Kapau ko ia, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko ení?’ Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi fakafiefia ko ení, ʻoku takimuʻa ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻi he feingangāue fakamalanga mo e faiako lahi taha kuo faifai ange pea fai ʻi he māmaní. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kakai ʻa Sihová. ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi nongá? (2 Tīm. 4:2) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke sivisiviʻi ho tuʻungá ke sio pe te ke lava pe ko ha taha ʻi ho fāmilí ʻo fakalahi atu ʻa e ngāue fakamalangá, mahalo naʻa mo e hoko ko ha tāimuʻa? ʻOku ʻikai ko ha taimi eni ke tānaki ai ʻa e ngaahi koloa fakamatelié—ʻa e ngaahi meʻa heʻikai ke tau hao atu mo ia ʻi he fuʻu mamahi lahí. (Pal. 11:4; Māt. 6:31-33; 1 Sio. 2:15-17) Ko e kau malanga tokolahi kuo nau ako ha lea foʻou koeʻuhi ke nau ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó. ʻOku poupouʻi kinautolu ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻaki hono faʻu ʻa e fakamatala Fakatohitapu ʻoku laka hake ʻi he lea ʻe 1,000! w20.09 16 ¶9-11
Tokonaki, Maʻasi 19
Hokohoko atu . . . ʻa e faitau ʻi he tau leleí.—1 Tīm. 1:18.
Ko ha sōtia lelei ʻokú ne mateaki. Te ne faitau mālohi ke maluʻi ha taha ʻokú ne ʻofa ai pe ko ha meʻa ʻokú ne fakamahuʻingaʻi. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ke fakatupulekina ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá—ʻa ia, ko e pīkitai mateaki ki he ʻOtuá. (1 Tīm. 4:7) Ko e loloto ange ʻetau ʻofa mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau holi ke puke maʻu ʻa e moʻoní. (1 Tīm. 4:8-10; 6:6) Ko ha sōtia lelei kuo pau ke ne toe ngāue mālohi ke mateuteu maʻu pē ki he taú. Naʻe nofoʻaki mateuteu fakalaumālie ʻa Tīmote koeʻuhi naʻá ne muimui ʻi he faleʻi fakamānavaʻi ʻa Paula ke hola mei he ngaahi holi fehālaakí, ke tuli ki he ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá pea feohi mo e kaungātuí. (2 Tīm. 2:22) Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e akonakiʻi-kita. ʻOku fiemaʻu ʻa e akonakiʻi-kita kiate kitautolu ke ikunaʻi ai ʻa e faitau mo ʻetau ngaahi holi fakakakanó. (Loma 7:21-25) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e akonakiʻi-kita ke hokohoko atu hono huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá kae kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. (ʻEf. 4:22, 24) Pea ʻi he taimi ʻoku tau helaʻia ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻe fiemaʻu nai ke tau feinga lahi ke maʻu ʻa e fakatahá.—Hep. 10:24, 25. w20.09 28 ¶9-11
Sāpate, Maʻasi 20
Kuó u fakapapau ke talangofua ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní ʻi he taimi kotoa pē, ʻo aʻu ki he ikuʻangá.—Saame 119:112.
ʻOku fiemaʻu ke tau anga-kātaki ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ha tokotaha ako ke fakalakalaka ki he fakatapuí mo e papitaisó. Ka ʻe aʻu ki ha tuʻunga, ʻoku fiemaʻu ke tau vakaiʻi pe ʻokú ne maʻu ʻa e holi ke tauhi kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOkú ke sio ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku feinga ʻa e tokotaha akó ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sīsuú? Pe ko ʻene akó pē ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa mei he Tohi Tapú? Sivisiviʻi maʻu pē ʻa e fakalakalaka ʻa e tokotaha akó. Ko e fakatātaá, ʻokú ne fakahaaʻi ʻene ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo Sihová? ʻOkú ne lotu kia Sihova? (Saame 116:1, 2) ʻOkú ne saiʻia ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú? (Saame 119:97) ʻOkú ne maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá? (Saame 22:22) Kuó ne fai ha liliu ʻi heʻene founga moʻuí? Kuó ne vahevahe atu ʻa e meʻa ʻokú ne akó ki hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá? (Saame 9:1) Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻokú ne loto ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (Saame 40:8) Kapau ʻoku ʻikai ke fai ʻe he tokotaha akó ha fakalakalaka ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ení, feinga fakapotopoto ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhingá pea lāulea leva ki ai mo ia ʻi he anga-lelei kae hangatonu. w20.10 18 ¶14-15
Mōnite, Maʻasi 21
Ko e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú ʻokú ne kau mo au; naʻe ʻikai te ne siʻaki au ke u toko taha, koeʻuhi ʻoku ou fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá.—Sione 8:29.
Ko e Tamai fakahēvani ʻa Sīsuú ʻokú ne fai maʻu pē ʻa e ngaahi fili lelei, pea ko ʻene ongo mātuʻa ʻi he māmaní naʻá na fai foki ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. Neongo ia, ʻi he tupu hake ʻa Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana. (Kal. 6:5) Hangē pē ko kitautolú, naʻá ne maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí. Naʻá ne mei fili ke kumi pē ki he lelei pē ʻaʻaná. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. ʻI he ʻiloʻi ʻe Sīsū hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa Sihová, naʻá ne fili ke tali hono vāhenga-ngāué. (Sione 6:38) Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fehiʻanekinaʻi ia ʻe he tokolahi, pea kuo pau pē naʻe fakamamahi ʻene fakakaukau atu ki aí. Ka, naʻá ne fili ke talangofua kia Sihova. ʻI he papitaiso ʻa Sīsū ʻi he 29 T.S., ko ʻene taumuʻa tefito ʻi he moʻuí ko hono fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá. (Hep. 10:5-7) Naʻa mo e taimi naʻe mei pekia ai ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻe ʻikai ʻaupito haʻane veiveiua ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí.—Sione 19:30. w20.10 29 ¶12; 30 ¶15
Tūsite, Maʻasi 22
ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.—Hep. 13:5.
ʻOkú ke ʻiloʻi ha fanga tokoua pe fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e mahamahakí pe ko ha faingataʻa kehe? Pe mahalo ʻoku mole hanau ʻofaʻanga ʻi he maté. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ha taha ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻe lava ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha lea pe ngāue anga-lelei mo anga-ʻofa. Mahalo ko ʻetau leá mo e ngāué ko e fakalototoʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe hotau tokouá pe tuofefiné. (1 Pita 4:10) ʻOku tau ʻiloʻi ʻe lava ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa koeʻuhi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻomai ʻa e tokoni fakafou ʻia Sīsū mo e kau ʻāngeló. Pehē foki, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he kau maʻu mafaí, kapau ʻoku fehoanaki mo ʻene taumuʻá. Pea hangē pē kuo hokosia ʻe he tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke ueʻi ʻa e loto ʻene kau sevānití ke nau tokoni ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ko ia ai, hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?”—Hep. 13:6. w20.11 17 ¶19-20
Pulelulu, Maʻasi 23
Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.—ʻAi. 30:15.
Naʻe maʻu ʻe he kau ʻapositoló ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala naʻe kau ʻa Sihova mo kinautolu. Naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa e ngaahi mana. (Ngā. 5:12-16; 6:8) ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e ʻahó ni. Neongo ia, fakafou ʻi he Folofola ʻa Sihová, ʻokú ne fakapapauʻi anga-ʻofa mai ai ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai koeʻuhiā ko e māʻoniʻoní, ʻokú ne hōifua mai kiate kitautolu pea ko hono laumālie māʻoniʻoní ʻe ʻiate kitautolu. (1 Pita 3:14; 4:14) Ko ia ʻi he ʻikai ke nōfoʻi ʻi he founga te tau fakafeangai ai ki he fakatanga kakaha ʻi he kahaʻú, ʻoku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he taimí ni ke langa hake ʻetau tuipau ki he malava ʻa Sihova ke ne tokoniʻi mo fakahaofi kitautolú. Kuo pau ke tau falala ki he talaʻofa ʻa Sīsuú: “Te u ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi lea mo ha poto ʻa ia ko hono kotoa homou kau fakafepakí heʻikai te nau lava ke matatali pe fakakikihiʻi.” ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapauʻiʻanga: “ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.” (Luke 21:12-19) Pea ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻi he manatu ʻa Sihová ʻa e ngaahi fakaikiiki siʻi taha fekauʻaki mo ʻene kau sevāniti kuo nau mate faitōnunga kiate iá. Ko e ʻilo ko iá, ʻe lava ke ne fokotuʻu hake ai kinautolu. w21.01 4 ¶12
Tuʻapulelulu, Maʻasi 24
ʻOku ou maʻu ʻa e ʻamanaki ki he ʻOtuá . . . ʻe ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.—Ngā. 24:15.
Naʻe ʻikai ko e ʻapositolo ko Paulá ʻa e tokotaha ke ne fuofua lave fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Naʻe lave foki ki ai ʻa e pēteliake ko Siopé. Naʻá ne tuipau ʻe manatua ia ʻe he ʻOtuá pea toe fokotuʻu hake ia. (Siope 14:7-10, 12-15) “Ko e toetuʻu ʻa e kau maté” ko e konga ia ʻo e “ngaahi akonaki,” pe “tokāteline tefito” ʻa e kau Kalisitiané. (Hep. 6:1, 2) Ko e fakamatala ʻa Paula ki he toetuʻú ʻoku hiki ia ʻi he 1 Kolinitō vahe 15. Ko e meʻa naʻá ne tohí kuo pau pē naʻá ne langa hake ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Pea te ne langa hake kitautolu pea ʻai ke mālohi ʻa e ʻamanaki kuo fuoloa nai ʻetau maʻú. Ko e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko e kī ia ki heʻetau ʻamanaki ki hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté. Naʻe hoko ia ko e konga ʻo e “ongoongo lelei” naʻe talaki ʻe Paula ki he kau Kolinitoó. (1 Kol. 15:1, 2) Ko hono moʻoní, naʻá ne pehē kapau heʻikai tui ha Kalisitiane ki he toetuʻu ko iá, ko ʻene tuí ʻe taʻeʻaonga.—1 Kol. 15:17. w20.12 2¶2-4
Falaite, Maʻasi 25
Naʻe manatu ʻa Pita ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū . . . Pea naʻá ne hū leva ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi.—Māt. 26:75.
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke toe tuʻu haké? Ko e taha, naʻe lotu ʻa Sīsū ki muʻa ai ke ʻoua naʻa ʻosi ʻa e tui ʻa Pitá. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ko iá. Ki mui ai, naʻe hā ʻa Sīsū kia Pita, ʻoku ʻikai ha veiveiua ke fakalototoʻaʻi ia. (Luke 22:32; 24:33, 34; 1 Kol. 15:5) Hili ʻa e toutai ʻa e kau ʻapositoló ʻi he pō kakato ʻo ʻikai maʻu ha ika, naʻe hā ʻa Sīsū kiate kinautolu. ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū kia Pita ʻa e faingamālie ke ne fakapapauʻi ange ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū hono kaumeʻa ʻofeiná pea tuku kiate ia ha ngāue lahi ange. (Sione 21:15-17) Ko e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū kia Pitá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e meesi ʻa Sīsuú, pea ʻoku tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻene Tamaí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamāuʻi kitautolu ʻo hangē ʻoku ʻikai ha toe ʻamanakí. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku loto ʻa Sētane ke tau ongoʻi pehē. ʻI hono kehé, tau feinga mālohi ke maʻu ʻa e anga ʻo e vakai manavaʻofa ʻetau Tamai fakahēvaní, kiate kitautolu tonu pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau faiangahala maí.—Saame 103:13, 14. w20.12 20-21 ¶17-19
Tokonaki, Maʻasi 26
Te u kei loto-maʻu pē.—Saame 27:3.
ʻE lava ke tau ako mei he hokosia ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau hanganaki nonga pea falala kia Sihová. Ko hono ako ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ko iá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fehālaaki tatau mo ia naʻa nau faí. Ko e fakatātaá, ʻi he kamata pule ʻa Tuʻi ʻAsá naʻá ne hanga kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e palopalemá. Ka ki mui ai naʻe ʻikai ke ne hanga ki he ʻOtuá ki ha tokoni, ʻo saiʻia ange ke ne fakaleleiʻi pē ʻe ia ʻa e ngaahi meʻá. (2 Kal. 16:1-3, 12) Ko e fili ko ia ʻa ʻAsa ke kole ki he kau Sīliá ki ha tokoni ke tauʻi ʻa e kau ʻIsilelí naʻe hā ngali lelei ʻi he kamatá. Ka ko ʻene lavameʻá naʻe ʻikai ke fuoloa. Naʻe tala kiate ia ʻe Sihova fakafou ʻi ha palōfita: “Koeʻuhi ko hoʻo falala ki he tuʻi ʻo Sīliá pea ʻikai te ke falala kia Sihova ko ho ʻOtuá, kuo hao ʻa e kau tau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá mei ho nimá.” (2 Kal. 16:7) Kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau fuʻu falala pē kiate kitautolu ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻo ʻikai ai ke tau hanga kia Sihova ki ha tataki fakafou ʻi heʻene Folofolá. Naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha tuʻunga fakatuʻupakē, ʻoku totonu ke tau falala kia Sihova ʻi he nonga, pea te ne tokoniʻi kitautolu ke lavameʻa. w21.01 6 ¶13-15
Sāpate, Maʻasi 27
ʻE ʻikai te nau toe fiekaia.—Fkh. 7:16.
ʻI he taimí ni, ko e niʻihi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻoku nau fiekaia koeʻuhi ko e palopalema fakaʻekonōmiká pe ko e moveuveu fakapolitikalé mo e taú. Ko e niʻihi ʻoku tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻenau tuí. Kae kehe, ʻoku fiefia ʻa e fuʻu kakai lahí ke ʻiloʻi ʻi heʻenau hao atu ʻi hono fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, te nau maʻu maʻu pē ʻa e meʻakai hulu fau fakamatelie mo fakalaumālie. ʻI hono fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻa Sētané, ko e fuʻu kakai lahí te nau hao ʻi hono lilingi hifo ʻe Sihova ʻene houhaú ʻo hangē ha “meʻa fakatupu velahia” ki he ngaahi puleʻangá. ʻI he ngataʻanga ʻo e fuʻu mamahi lahí, ʻe taki atu ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga ʻe hao moʻui ʻi he māmaní ki he ‘vai ʻo e moʻui taʻengatá.’ (Fkh. 7:17) Fakakaukau atu ki ai: Ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki makehe. ʻI he kotoa ʻo e laui piliona kuo faifai ange pea nau moʻuí, heʻikai ʻaupito nai ke nau mate! (Sione 11:26) ʻOku maʻu ʻe he fanga sipi kehé ha ʻamanaki fakaofo ʻa ia ʻoku nau fakamālō ai kia Sihova mo Sīsū! w21.01 16-17 ¶11-12
Mōnite, Maʻasi 28
ʻOku faitōnunga ʻa e ʻEikí, pea te ne fakaivimālohiʻi kimoutolu pea maluʻi kimoutolu.—2 Tes. 3:3.
ʻI he pō fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū ko ha tangatá, naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi pole ʻe fehangahangai mo ʻene kau ākongá. ʻI hono ueʻi ʻa Sīsū ʻe heʻene ʻofa ki hono ngaahi kaumeʻá, naʻá ne kole ki heʻene Tamaí ke ne “tokangaʻi kinautolu koeʻuhi ko e tokotaha fulikivanú.” (Sione 17:14, 15) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū hili ʻene foki ki hēvaní, ko Sētane ko e Tēvoló ʻe hokohoko atu ʻene faitau mo ha taha pē ʻoku loto ke tauhi kia Sihova. ʻOku hā mahino, ko e kakai ʻa Sihová te nau fiemaʻu ʻa e maluʻi. ʻI he ʻahó ni ʻoku ʻikai mo ha toe taimi te tau fiemaʻu ai ʻa e maluʻi ʻa Sihová ka ko e taimí ni. Kuo lī hifo ʻa Sētane mei hēvani, “ʻokú ne ʻita lahi.” (Fkh. 12:12) Kuó ne fakalotoʻi ʻa e niʻihi ʻoku nau fakatangaʻi kitautolú ke nau fakakaukau ʻoku nau “fai ha ngāue toputapu ki he ʻOtuá.” (Sione 16:2) Ko e niʻihi, ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtuá, ʻoku nau fakatangaʻi kitautolu koeʻuhi ko e ʻikai ke tau fakaʻatā ke fakafuo kitautolu ʻe he māmaní. Neongo pe ko e hā ʻa e tuʻungá, ʻoku tau maʻu ʻa e falala pau. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e talí ʻoku ʻomai ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w21.03 26 ¶1, 3
Tūsite, Maʻasi 29
[ʻOku ʻikai ha meʻa te ne] fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.—Loma 8:39.
Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe Sihova ko e ueʻi ia ʻe he ʻofá. ʻOkú ne tokanga anga-ʻofa mai ki heʻetau ngaahi fiemaʻú kotoa. Naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e huhuʻí makatuʻunga ʻi he ʻofá. Pea ko Sīsū, ʻokú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻiate kitautolu he naʻá ne foaki ʻene moʻuí maʻa kitautolu. (Sione 3:16; 15:13) Heʻikai lava ʻe ha meʻa ke ne motuhi ʻa e ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate kinauá. (Sione 13:1; Loma 8:35) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e meʻa kotoa ʻoku fai ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻoku totonu ke ueʻi ia ʻe he ʻofá. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai iá? ʻOku pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá [pe fāmilí], ʻa ia kuó ne mamata ki aí, heʻikai lava ke ne ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻikai ke ne mamata ki aí.” (1 Sio. 4:11, 20) Ko e moʻoni, ko ha tangata ʻoku ʻofa ʻi hono fāmilí pea loto ke faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsuú te ne tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie, fakaeongo mo fakamatelie hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Te ne akoʻi mo akonakiʻi ʻene fānaú. Te ne hokohoko atu ke ako ke fai ʻa e ngaahi fili ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea maʻu ʻaonga mei ai hono fāmilí. w21.02 5 ¶12-13
Pulelulu, Maʻasi 30
Lī hoʻo kavengá kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe.—Saame 55:22.
Ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e anga hono uesia kitautolu ʻe heʻetau ngaahi hokosia ʻi he kuohilí mo ʻetau fakakaukau ʻikai leleí. Ka ʻokú ne toe ʻafioʻi ʻa e lelei ʻi hotau lotó—ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai nai ke tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu. (1 Sio. 3:19, 20) Ko ha taha ʻokú ne fāinga ke ikuʻi ha tōʻonga kovi kuo faiaka loloto te ne toe fai nai ʻa e fehālaaki tatau peá ne ongoʻi loto-mamahi ʻiate ia. Ko e moʻoni, ʻoku anga-maheni ke ongoʻi halaia ʻi heʻetau fai ha angahala. (2 Kol. 7:10) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ʻo fuʻu tōtuʻa pea fakahalaiaʻi kitautolu, ʻo fakakaukau: ‘ʻOku ou taʻelavameʻa fakaʻaufuli. ʻE lava fēfē ke fakamolemoleʻi au ʻe Sihova?’ Ko e fakakaukau ʻikai lelei ko iá ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he moʻoní pea ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tuku ʻetau tauhi kia Sihová. ʻI hono kehé, “fakamahino ʻa e ngaahi meʻá” kia Sihova ʻaki ʻa e fakaofiofi kiate ia ʻi he lotu pea kumi ki heʻene mēsí. (ʻAi. 1:18) ʻI heʻene vakai ki hoʻo fakatomala loto-moʻoní, te ne fakamolemoleʻi koe. ʻIkai ko ia pē, fakaofiofi ki he kau mātuʻá. Te nau tokoniʻi anga-kātaki koe ke ke toe sai fakalaumālie.—Sēm. 5:14, 15. w20.12 23 ¶5-6
Tuʻapulelulu, Maʻasi 31
[Fakafeangai] ki he kau fefine taʻumotuʻa angé ʻo hangē ko ha ngaahi faʻē, . . . ki he kau fefine taʻu iiki angé ʻo hangē ko haʻo fanga tuofāfiné.—1 Tīm. 5:2.
Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai fefiné. Naʻe ʻikai ke ne muimui ʻi he tōʻonga ʻa e kau Fālesí, ʻa ia naʻa nau siolalo ki he kakai fefiné pea aʻu ʻo ʻikai lea kiate kinautolu ʻi he feituʻu kakaí, pea ʻikai ʻaupito ke nau talanoa mo kinautolu ki he Folofolá. ʻI hono kehé, naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻa e kakai fefiné ʻi heʻene talanoa mo ʻene kau ākongá ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie lolotó. (Luke 10:38, 39, 42) Naʻe toe kau foki mo e kakai fefine ʻi heʻene ngaahi fononga fakamalangá. (Luke 8:1-3) Pea naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻa e monū ke tala ki he kau ʻapositoló kuo fokotuʻu hake ia mei he maté. (Sione 20:16-18) Naʻe fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai fefiné. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e faʻē ʻa Tīmoté mo ʻene kui fefiné naʻá na fuofua akoʻi kia Tīmote ʻa e “ngaahi tohi māʻoniʻoní.” (2 Tīm. 1:5; 3:14, 15) Naʻe lave ʻa Paula ki he hingoa ʻo e fanga tuofāfine ʻi heʻene tohi ki he Kau Lomá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakatokangaʻi ʻa e ngāue ʻa e fanga tuofāfiné ka naʻá ne toe fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻiate kinautolu ko e kau faifekau Kalisitiane.—Loma 16:1-4, 6, 12; Fil. 4:3. w21.02 15 ¶5-6