LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es22 p. 95-108
  • ʻAokosi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAokosi
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
  • Kaveinga Tokoni
  • Mōnite, ʻAokosi 1
  • Tūsite, ʻAokosi 2
  • Pulelulu, ʻAokosi 3
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 4
  • Falaite, ʻAokosi 5
  • Tokonaki, ʻAokosi 6
  • Sāpate, ʻAokosi 7
  • Mōnite, ʻAokosi 8
  • Tūsite, ʻAokosi 9
  • Pulelulu, ʻAokosi 10
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 11
  • Falaite, ʻAokosi 12
  • Tokonaki, ʻAokosi 13
  • Sāpate, ʻAokosi 14
  • Mōnite, ʻAokosi 15
  • Tūsite, ʻAokosi 16
  • Pulelulu, ʻAokosi 17
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 18
  • Falaite, ʻAokosi 19
  • Tokonaki, ʻAokosi 20
  • Sāpate, ʻAokosi 21
  • Mōnite, ʻAokosi 22
  • Tūsite, ʻAokosi 23
  • Pulelulu, ʻAokosi 24
  • Tuʻapulelulu, ʻAokosi 25
  • Falaite, ʻAokosi 26
  • Tokonaki, ʻAokosi 27
  • Sāpate, ʻAokosi 28
  • Mōnite, ʻAokosi 29
  • Tūsite, ʻAokosi 30
  • Pulelulu, ʻAokosi 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2022
es22 p. 95-108

ʻAokosi

Mōnite, ʻAokosi 1

Ko e mavahe meiate aú heʻikai te mou lava ha meʻa ʻe taha.​—Sione 15:5.

Ko e faʻahinga pē ʻoku kaumeʻa vāofi mo Sīsuú te nau maʻu ʻaonga mei heʻene feilaulau huhuʻí. Naʻe pehē ʻe Sīsū te ne tuku atu “ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá.” (Sione 15:13) Ko e kakai faitōnunga naʻa nau moʻui ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní ʻe fiemaʻu ke nau ako fekauʻaki mo ia pea hoko ʻo ʻofa kiate ia. Ko e kau tangata mo e kau fefine te nau toetuʻu, ka naʻa mo e kau sevāniti māʻoniʻoni ko eni ʻa Sihová ʻe fiemaʻu ke nau langa hake ha kaumeʻa mo Sīsū kae lava ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 17:3; Ngā. 24:15; Hep. 11:8-12, 24-26, 31) ʻOku tau fiefia ʻi he ngāue fakataha mo Sīsū ʻi he ngāue fakamalangá mo hono akoʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne hoko ko ha faiako. Pea talu ʻene foki ki hēvaní, ko Sīsū, ʻa e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá, kuó ne hokohoko atu ke tataki ʻa e ngāue fakamalangá mo e faiakó. ʻOkú ne vakai hifo mo houngaʻia ʻi hoʻo ngaahi feinga ke tokoniʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke hoko ʻo ʻiloʻi ia mo ʻene Tamaí. Ko hono moʻoní, ko e founga pē ʻoku lava ke tau fakahoko ai ʻa e ngāue ko ení ko e tokoni ʻa Sihova mo Sīsuú.​—Sione 15:4. w20.04 22 ¶7-8

Tūsite, ʻAokosi 2

[Ko e] ongo tuʻi ko ení . . . te na tangutu pē ʻi he tēpile ʻe taha ʻo na tauʻaki loi.​—Tan. 11:27.

Ko e hingoa ko e “tuʻi ʻo e tokelaú” mo e “tuʻi ʻo e tongá” naʻe ʻuluaki ʻuhinga ia ki he kau pule fakapolitikale ʻi he fakatokelau mo e fakatonga ʻo e fonua ko ʻIsilelí. (Tan. 10:14) Ko e puleʻanga ʻIsilelí naʻa nau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu mai ki he Penitekosi 33 T.S. Kae kehe, mei he taimi ko iá, naʻe hā mahino naʻe vakai ʻa Sihova ki he kau ākonga faitōnunga ʻa Sīsuú ko ʻene kakai. Ko ia ai, ko e lahi ʻo e kikite naʻe hiki ʻi he Taniela vahe 11, ʻoku ʻuhinga ia ki he kau muimui ʻo Kalaisí, kae ʻikai ki he puleʻanga ʻIsilelí. (Ngā. 2:1-4; Loma 9:6-8; Kal. 6:15, 16) Pea ko e tuʻi ʻo e tokelaú mo e tuʻi ʻo e tongá kuo fetongitongi ʻi he faai mai ʻa e taimí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻa nau faitatau ai. ʻUluakí, ko e ngaahi tuʻí naʻe ʻi ai ʻenau kaunga ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga makehe. Uá, naʻa nau fakahaaʻi ʻi heʻenau fakafeangai ki he kakai ʻa e ʻOtuá naʻa nau fehiʻa ʻi he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. Pea ko e tolú, ko e ongo tuʻí naʻá na feʻauʻauhi ki he mafaí. w20.05 3 ¶3-4

Pulelulu, ʻAokosi 3

Te U Hoko ko e Meʻa ʻOku Ou Fili ke Hoko ki Aí.​—ʻEki. 3:14.

ʻOku ʻai ʻe Sihova ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻaki ʻene hoko ki ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke fakahoko ʻene taumuʻá. ʻOku lava foki ke fakatupunga ʻe Sihova ʻene kau sevāniti taʻehaohaoá ke nau hoko ki ha meʻa ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke ngāue kiate ia pea fakahoko ʻene taumuʻá. (ʻAi. 64:8) ʻI he ongo founga ko ení, ʻoku fakatupunga ai ʻe Sihova hono finangaló ke fakahoko. Heʻikai ʻaupito ke lava ʻe ha meʻa ʻo taʻofi ia mei hono fakatupunga ʻene ngaahi taumuʻá ke fakahokó. (ʻAi. 46:10, 11) ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻetau houngaʻia ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he meʻa kuó ne faí mo e meʻa kuó ne fakamafeia kitautolu ke faí. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he fakaofo ʻo e fakatupú, ʻoku tau fakaofoʻia ange ai ʻi he meʻa kuo fakahoko ʻe Sihová, ʻa e meʻa kuó ne fakatupunga ke ʻi aí. (Saame 8:3, 4) Pea ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he meʻa kuo fakatupunga ʻe Sihova kitautolu ke hoko ki ai kae fakahoko hono finangaló, ʻoku tau fakatupulekina ai ʻa e fakaʻapaʻapa lahi kiate ia. Ko e huafa Sihová ʻoku fakamanavahē moʻoni! ʻOku kau ki ai ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo ʻetau Tamaí, meʻa kotoa kuó ne fakahokó, pea mo e meʻa kotoa te ne fakahokó.​—Saame 89:7, 8. w20.06 9-10 ¶6-7

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 4

Ko e ʻOtua . . . ʻokú ne ʻoange ki he kakai kotoa pē ʻa e moʻui mo e mānava.​—Ngā. 17:24, 25.

Ko e ʻosikená ko ha kasa ʻokú ne fakatolonga ʻa e moʻuí ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he meʻamoʻui ʻe niʻihi, ʻo kau ai kitautolu. ʻOku fakafuofua ko e ngaahi meʻamoʻuí ʻoku nau mānavaʻaki ʻa e toni ʻe teau piliona ʻo e ʻosikena ʻi he taʻu. ʻOku tuku ange atu ʻe he ngaahi meʻamoʻui ko ení ʻa e kasa ʻoku ui ko e kāponi taiʻokisaiti. Neongo ia, ko e ngaahi meʻamoʻui ko ení heʻikai ke nau ngāueʻaki kotoa ʻa e ʻosikená, pea ko e ʻatimosifiá heʻikai ʻaupito ke fonu ʻi he kasa kāponi taiʻokisaití. He ko e hā? Koeʻuhi naʻe toe fakatupu ʻe Sihova mo e ngaahi meʻamoʻui kehe​—mei he ʻuluʻakau lalahí ki he fanga kiʻi ʻakau valevale​—ʻa ia ʻoku nau mānavaʻaki ʻa e kāponi taiʻokisaití pea tuku ange atu ʻa e ʻosikena. Ko hono moʻoní, ko e vilo ʻa e ʻosikená ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e houngaʻia ʻi hotau palanite fakaofó mo e ngaahi tokonaki kotoa ʻi aí? (Saame 115:16) Ko e founga ʻe taha ko ʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻe fakatupu ʻe Sihová. ʻE ueʻi ai kitautolu ke fakamālō kia Sihova ʻi he ʻaho taki taha ki he ngaahi meʻa lelei ʻokú ne ʻomaí. Pea ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he māmaní ʻaki hono tauhi ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí ke maʻa. w20.05 22 ¶5, 7

Falaite, ʻAokosi 5

Ko hono moʻoní te u fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku hingoa lahí, ʻa ia naʻe taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá.​—ʻIsi. 36:23.

Naʻe fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e pole ʻa Sētané ʻaki ʻa e poto, kātaki mo e fakamaau totonu. Kuó ne fakahaaʻi foki hono mālohi aoniú ʻi he ngaahi founga lahi. Hiliō he meʻa kotoa, ko ʻene ʻofá ʻoku tapua mai ia ʻi he meʻa kotoa ʻokú ne faí. (1 Sio. 4:8) Kuo ngāue hokohoko ʻa Sihova ke fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá. ʻI he ʻahó ni ʻoku kei lauʻikovi loi pē ʻe Sētane ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne kākaaʻi ʻa e kakaí ke nau veiveiua fekauʻaki mo e mālohi, fakamaau totonu, poto mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku feinga ʻa Sētane ke fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau tui ko Sihova ʻoku ʻikai ko e Tokotaha-Fakatupú. Pea kapau ʻoku tui ʻa e kakaí ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ʻoku feinga ʻa Sētane ke ʻai ke nau tui ko e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tuʻungá ʻoku fakataputapui mo ʻikai totonu. ʻOku aʻu ʻo ne akoʻi ʻa e kakaí ke nau tui ko Sihová ko ha ʻOtua taʻeʻofa mo anga-fakamamahi ʻokú ne tutu ʻa e kakaí ʻi ha afi ʻo heli. ʻI heʻenau tui ki he lauʻikovi loi ko iá, ʻoku ngalingali te nau talitekeʻi ai ʻa e pule māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻE tāketiʻi foki mo koe ʻe Sētane kae ʻoua ke toki fakaʻauha fakaʻaufuli ia. Te ne lavameʻa? w20.06 5 ¶13-15

Tokonaki, ʻAokosi 6

ʻOku ʻikai ʻi ai ha faikehekehe ʻi he Kalisí mo e Siú, kamú mo e taʻekamú, muli, Sitia, pōpula, pe tangata tauʻatāiná; ka ʻoku ʻo Kalaisi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻi he meʻa kotoa pē.​—Kol. 3:11.

ʻI he ngaahi fakatahaʻanga lahi, ʻe ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fāinga ke ako ha lea foʻou. ʻE faingataʻa nai ke nau fakahaaʻi ʻenau fakakaukaú. Neongo ia, kapau ʻoku tau sio fakalaka atu ʻi he ʻikai ke nau poto lelei ʻi he leá, te tau vakai ai ki heʻenau ʻofa kia Sihová mo ʻenau holi ke tauhi kiate iá. ʻI heʻetau vakai ki he ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ko ení, te tau fakamahuʻingaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi lahi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení. Heʻikai ke tau pehē ai ‘ʻOku ʻikai te u fiemaʻu ʻe au kimoutolu’ koeʻuhí pē ko e ʻikai ke nau poto lelei ʻi heʻetau leá. (1 Kol. 12:21) Ko hono maʻu ha ngafa ʻi heʻene fakatahaʻangá ko ha monū fakaʻofoʻofa ia kuo foaki mai ʻe Sihova. Tatau ai pē pe ko ha tangata pe fefine kitautolu, taʻemali pe mali, kei siʻi pe taʻumotuʻa pe ʻoku tau poto lelei ʻi ha lea pe ʻikai loko poto, ʻoku tau mahuʻinga kia Sihova pea ki he niʻihi kehé. (Loma 12:4, 5; Kol. 3:10) ʻAi ke tau vakai maʻu pē ki ha ngaahi founga ke tau koloaʻaki hotau ngafá pea mo e ngafa ʻo e niʻihi kehé ʻi he fakatahaʻanga ʻa Sihová. w20.08 31 ¶20-22

Sāpate, ʻAokosi 7

Ko e kau tangata ʻe niʻihi naʻa nau kau mo ia ʻo nau hoko ko e kau tui.​—Ngā. 17:34.

Naʻe ʻikai ke foʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he kau ʻAtenisí, neongo naʻe fonu honau koló ʻi he tauhi ʻaitolí, fehokotaki fakasino taʻetāú mo e filōsofia fakapanganí; pea naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻenau leakoví ke fakalotosiʻiʻi ia. Ko Paula tonu naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane, neongo naʻá ne hoko “ko ha tokotaha laukovi ki he ʻOtuá pea ko ha tokotaha fakatanga pea ko ha tangata anga-taʻetokaʻi.” (1 Tīm. 1:13) Hangē pē ko e vakai ʻa Sīsū ki he malava ke hoko ʻa Paula ko ha ākongá, ko Paula naʻá ne vakai pehē foki ki he kau ʻAtenisí. Pea ko ʻene tuipaú naʻe ʻikai kulanoa. (Ngā. 9:13-15) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe hoko ʻa e kakai mei he puipuituʻa kotoa pē ko e kau ākonga ʻa Sīsū. ʻI he tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane naʻa nau nofo ʻi he kolo Kalisi ko Kolinitoó, naʻá ne pehē ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau hoko ko e kau faihia pe ʻulungaanga mātuʻaki taʻetaau ki muʻa. Pea naʻá ne tānaki mai: “Naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu. Ka kuo fakamaʻa kimoutolu.” (1 Kol. 6:9-11) Naʻá ke mei vakai nai ki he kakai ko iá naʻa nau maʻu ʻa e malava ke liliu pea hoko ko ha kau ākonga? w20.04 12 ¶15-16

Mōnite, ʻAokosi 8

Kuo feʻunga! . . . Toʻo ā ʻeku moʻuí.​—1 Tuʻi 19:4.

Ko e kau mātuʻá ʻoku ʻikai totonu ke nau fakavave ke fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau kamata ke fehuʻia pe ʻoku ʻaonga ʻa e tauhi kia Sihová. ʻI he ʻikai fakahalaiaʻi kinautolú, ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau lea mo fai pehē aí. Ko e toki taimi ia ʻe lava ai ke maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e konga Tohi Tapu pau ʻoku fiemaʻu ke faiʻaki ʻa e fakalototoʻá. Naʻe hola ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá meia Kuini Sisipeli. (1 Tuʻi 19:1-3) Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai hano mahuʻinga ʻene ngāué peá ne loto ke mate. (1 Tuʻi 19:10) ʻI he ʻikai fakahalaiaʻi ʻa ʻIlaisiaá, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova naʻe ʻikai ko ia toko taha pē naʻe toé, naʻe lava ke ne falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea naʻe kei lahi mo e ngāue ke ne fai. Naʻe fanongo anga-ʻofa ʻa Sihova ki he ngaahi hohaʻa ʻa ʻIlaisiaá pea ʻoange kiate ia ha vāhenga-ngāue foʻou. (1 Tuʻi 19:11-16, 18) Ko e hā ʻa e lēsoní? Ko kitautolu kotoa, tautefito ki he kau mātuʻá, ʻoku totonu ke tau fakafeangai anga-ʻofa ki he fanga sipi ʻa Sihová. Tatau ai pē pe ʻoku fakahaaʻi ʻe ha taha ʻokú ne ʻita pe ongoʻi ʻoku ʻikai tuha mo e meesi ʻa Sihová, ko e kau mātuʻá te nau fanongo kiate ia ʻi heʻene huaʻi mai hono lotó. Te nau feinga leva ke fakapapauʻi ki he sipi molé ʻokú ne mahuʻinga kia Sihova. w20.06 22 ¶13-14

Tūsite, ʻAokosi 9

Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē.​—Pal. 17:17.

Naʻe ngaohi kitautolu ʻe Sihova ke tau fiefia ʻi he feohi mo e ngaahi kaumeʻá mo hotau fāmilí. (Saame 133:1) Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kaumeʻa lelei. (Sione 15:15) ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻaonga hono maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa moʻoní. (Pal. 18:24) Pea ʻoku tala mai ai ʻoku ʻikai lelei ke tau fakamavaheʻi kitautolu. (Pal. 18:1) ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi ko e mītia fakasōsialé ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi kaumeʻa lahi pea fakaʻehiʻehi ai mei he ongoʻi taʻelatá. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki hono ngāueʻaki ʻa e founga fetuʻutaki ko ení. Kuo fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi akó ko e kakai ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi hono vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku aʻu nai ʻo nau ongoʻi taʻelata mo loto-mafasia. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga nai ʻe taha ko e kakaí ʻoku nau faʻa tuku atu honau ngaahi tā ʻi he mītia fakasōsialé ʻo fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí, kau ai honau ngaahi tā, ko honau ngaahi kaumeʻá mo e ngaahi feituʻu fakalata naʻa nau ʻalu ki ai. Ko ha tokotaha ʻokú ne sio ʻi he ngaahi tā ko iá te ne fakahoa nai ia ki heʻene moʻuí tonu ʻoku ʻikai ke fakalata​—pe taʻeoli. w20.07 5-6 ¶12-13

Pulelulu, ʻAokosi 10

Naʻe fakatahataha mai ʻa e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻá ke vakaiʻi ʻa e meʻá ni.​—Ngā. 15:6.

Naʻe fakamatala ʻi he Taua Leʻo ʻo Sepitema 1, 1989: “Fakafou mai ʻi he laumālie māʻoniʻoni, ʻe ʻilo ʻe he kau mātuʻa ʻe lava ʻe Kalaisi ke ne tataki ʻa e fakakaukau ʻa ha mātuʻa ʻi he kulupu ʻo e kau mātuʻa ke ne ʻohake ʻa e tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ʻoku feʻunga ki ha faʻahinga tuʻunga pē pe ki hono fai ha tuʻutuʻuni mahuʻinga. (Ngāue 15:7-15) ʻI he kulupu ʻo e kau mātuʻa ʻoku ʻikai ha taha ai ʻoku ne maʻu ʻa e laumālie tāfataha pē.” Ko ha mātuʻa ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi hono kaungāmātuʻá ʻoku ʻikai ke ne feinga maʻu pē ke ʻuluaki lea ʻi he fakataha ʻa e kau mātuʻá. ʻOku ʻikai ke ne puleʻi ʻa e fetalanoaʻakí, pea ʻoku ʻikai ke ne tui ko ʻene fakakaukaú ʻoku tonu maʻu pē. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakahaaʻi ʻene fakakaukaú ʻi he anga-fakatōkilalo mo e anga-fakanānā. ʻOkú ne fanongo lelei ki he fakamatala ʻa e niʻihi kehé. Ko e meʻa mahuʻinga angé, ʻokú ne vēkeveke ke vahevahe ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu pea fanongo ki he tataki mei he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45-47) ʻI he lāulea ʻa e kau mātuʻá ki he ngaahi meʻá ʻi ha ʻātakai ʻofa mo fakaʻapaʻapa, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻe ʻiate kinautolu, pea te ne tataki kinautolu ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.​—Sēm. 3:17, 18. w20.08 27 ¶5-6

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 11

Hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.​—Loma 12:21.

Naʻe fuʻu mālohi lahi ange ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻapositolo ko Paulá ʻiate ia. Naʻe faʻa haha ia pea tuku pilīsone. Naʻe toe fakafeangai kovi kia Paula ʻa e kakai naʻe totonu ke nau hoko ko hono ngaahi kaumeʻá. Naʻe aʻu ʻo fakafepakiʻi ia ʻe he niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (2 Kol. 12:11; Fil. 3:18) Ka naʻe ikunaʻi kotoa ʻe Paula ʻa e faʻahinga naʻa nau fakafepakiʻi iá. Anga-fēfē? Naʻá ne hokohoko atu ke malanga neongo ʻa e fakafepakí. Naʻá ne nofoʻaki mateaki ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa mo e taimi naʻa nau fakalotomamahiʻi ai iá. Hiliō he meʻa kotoa, naʻá ne faitōnunga ki he ʻOtuá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻene moʻuí. (2 Tīm. 4:8) Naʻá ne ikuʻi ʻa e ngaahi faingataʻa lahi, ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono mālohi fakaesinó, ka koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova. ʻOkú ke fekuki nai mo e ngaahi taʻetokaʻi pe fakatanga? Ko hoʻo taumuʻá ke ʻai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke aʻu ki he ʻatamai mo e loto ʻo e faʻahinga fie fanongó. ʻE lava ke ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá ʻaki ʻa e falala ki he Tohi Tapú ke ne tali ʻa e fehuʻi ʻa e kakaí, hoko ʻo fakaʻapaʻapa mo anga-lelei ki he faʻahinga ʻoku nau fakafeangai kovi atú, pea failelei ki he tokotaha kotoa, naʻa mo ho ngaahi filí.​—Māt. 5:44; 1 Pita 3:15-17. w20.07 17-18 ¶14-15

Falaite, ʻAokosi 12

Ko hoʻo anga-fakatōkilaló ʻokú ne ʻai au ke u hoko ko e lahi.​—2 Sām. 22:36.

ʻE lava moʻoni ke tau pehē ʻoku anga-fakatōkilalo ʻa Sihova? ʻIo, ʻe lava hangē ko hono fakahaaʻi ʻi ʻolunga ʻe Tēvitá. (Saame 18:35) Mahalo naʻe fakakaukau ʻa Tēvita ki he ʻaho naʻe ʻalu ai ʻa e palōfita ko Sāmiuelá ki he fale ʻo e tamai ʻa Tēvitá ke pani ʻa e tuʻi hoko ʻo ʻIsilelí. Ko Tēvita ʻa e siʻisiʻi taha ʻi he tamaiki tangata ʻe toko valu; neongo ia, ko ia naʻe fili ʻe Sihova ke ne fetongi ʻa Tuʻi Saulá. (1 Sām. 16:1, 10-13) Naʻe loto-tatau ʻa Tēvita mo e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē fekauʻaki mo Sihova: “ʻOkú ne punou hifo ke vakai ki he langí mo e māmaní, ʻo ne hiki hake ʻa e māʻulaló mei he efú. ʻOkú ne fokotuʻu hake ʻa e masivá . . . ke ne nofo fakataha mo e kau houʻeikí.” (Saame 113:6-8) ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene anga-fakatōkilaló ʻi he anga ʻo ʻene fakafeangai ki heʻene kau lotu taʻehaohaoá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene tali ʻetau lotú ka ʻokú ne toe vakai mai kiate kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa. (Saame 25:14) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke tau malava ʻo kaumeʻa mo ia ʻaki hono tokonaki mai hono ʻAló ko ha feilaulau maʻa ʻetau ngaahi angahalá. He meesi mo manavaʻofa ē kuó ne fakahāhā mai kiate kitautolú! w20.08 8 ¶1-3

Tokonaki, ʻAokosi 13

[Ko Sihova] ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.​—2 Pita 3:9.

Kuo kotofa ʻe Sihova ʻa e ʻaho mo e houa te ne fakangata ai ʻa e fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení. (Māt. 24:36) Heʻikai ke ne taʻekātaki pea fai ha ngāue ki muʻa he taimi ko iá. Kuó ne holi ke fokotuʻu mai ʻa e kau maté, ka ʻokú ne kātaki. (Siope 14:14, 15) ʻOkú ne tatali kae ʻoua ke aʻu ki he taimi totonu ke fokotuʻu mai ai kinautolú. (Sione 5:28) ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke houngaʻia ai ʻi he kātaki ʻa Sihová. Fakakaukau atu ki ai: Koeʻuhi ko e kātaki ʻa Sihová, ko e kakai tokolahi, kau ai kitautolu, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ‘ke aʻusia ʻa e fakatomalá.’ Ko e finangalo ʻo Sihová ke maʻu ʻe he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata. Ko ia tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi heʻene kātakí. Anga-fēfē? ʻAki ʻetau kumi vēkeveke ki he faʻahinga ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá” pea tokoniʻi kinautolu ke ʻofa kia Sihova pea tauhi kiate ia. (Ngā. 13:48) Te nau maʻu ʻaonga leva mei he kātaki ʻa Sihová, ʻo hangē pē ko kitautolú. w20.08 18 ¶17

Sāpate, ʻAokosi 14

ʻAi au ke u ʻilo ho ngaahi halá, ʻe Sihova; akoʻi mai kiate au ho ngaahi ʻalungá.​—Saame 25:4.

Ko e meʻa ʻoku ako ʻe ha tokotaha ʻi ha ako Tohi Tapu ʻoku totonu ke ʻikai ngata pē ʻene fakamānako ki hono ʻatamaí kae pehē foki ki hono lotó. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko hotau lotó​—ʻoku kau ai ʻetau ngaahi holí, ongoʻí mo e fakaueʻilotó​—ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fai ha ngāue. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fakaʻuhinga totonu naʻe fakamānako ki he ʻatamaí. Ka naʻe muimui ʻa e kakaí ʻiate ia koeʻuhí naʻá ne toe ueʻi honau lotó. (Luke 24:15, 27, 32) Ko hoʻo tokotaha akó ʻoku fiemaʻu ke ne vakai kia Sihova ko ha Tokotaha moʻoni, ko ha tokotaha ʻe lava ke ne fakatupulekina ha vahaʻangatae mo ia, pea vakai kiate Ia ko ʻene Tamai, ko hono ʻOtua mo hono Kaumeʻa. (Saame 25:5) Lolotonga ʻa e ako Tohi Tapú, tohoakiʻi ʻa e tokangá ki he ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. (ʻEki. 34:5, 6; 1 Pita 5:6, 7) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e kaveinga ʻokú ke lāulea ki aí, fakamamafaʻi pe ko e faʻahinga Tokotaha fēfē ʻa Sihova. Tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke houngaʻia ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo Sihová​—ʻene ʻofá, anga-leleí mo e manavaʻofá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e “fekau lahi tahá mo muʻomuʻá” ko e “ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá.” (Māt. 22:37, 38) Feinga ke tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke ʻofa lahi ki he ʻOtuá mei he lotó. w20.10 10 ¶12

Mōnite, ʻAokosi 15

Naʻe ʻofa . . . ʻa Sīsū ʻia Māʻata mo hono tokouá pea mo Lāsalosi.​—Sione 11:5.

Naʻe fakangeingeiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai fefine kotoa. (Sione 4:27) Kae kehe, naʻe tokaʻi makehe ʻe Sīsū ʻa e kakai fefine naʻa nau fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí. Ko ia ai, naʻá ne vakai kiate kinautolu ko hono fanga tuofāfine pea lave kiate kinautolu fakataha mo e kakai tangata ʻa ia naʻá ne vakai ki ai ko e konga hono fāmili fakalaumālié. (Māt. 12:50) Naʻe hoko foki ʻa Sīsū ko ha kaumeʻa moʻoni kiate kinautolu. Fakakaukau ki hono vahaʻangatae mo Mele mo Māʻatá, ʻa ia ʻoku hā ngali naʻá na fakatou taʻemali. (Luke 10:38-42) ʻI he lea mo e tōʻonga ʻa Sīsuú, ʻoku hā mahino naʻe ʻai ai ke faingofua kiate kinaua ke fakaofiofi kiate ia. Naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Mele ke tangutu ʻi hono veʻe vaʻé ko ha ākonga. Pea ʻi he loto-mamahi ʻa Māʻata koeʻuhi ko e ʻikai tokoni ange ʻa Melé, naʻá ne ongoʻi tauʻatāina ke fakahaaʻi kia Sīsū ʻa e anga ʻene fakakaukaú. ʻI he fakatahataha ko iá, naʻe malava ai ke tokoniʻi fakalaumālie ʻe Sīsū ʻa e ongo fefiné fakatouʻosi. Pea naʻá ne fakahaaʻi ʻene tokanga ki he ongo fefine ko ení mo hona tuongaʻané, ʻa Lāsalosi, ʻaki ʻene toutou ʻaʻahi kiate kinautolu. (Sione 12:1-3) Tāneʻineʻi ʻi he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Lāsalosí, naʻe ʻiloʻi ʻe Mele mo Māʻata ʻe lava ke na kole tokoni kia Sīsū.​—Sione 11:3. w20.09 20 ¶3; 21 ¶6

Tūsite, ʻAokosi 16

Naʻa nau fakakaukau ʻe hā mai ʻi he taimi pē ko iá ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.​—Luke 19:11.

Naʻe fakaʻamu ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú “ʻe hā mai ʻi he taimi pē ko iá” ʻa e Puleʻangá pea fakahaofi kinautolu mei he pule anga-kakaha ʻa e kau Lomá. ʻOku tau holi ke aʻu ki he ʻaho ʻe toʻo atu ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fulikivanú pea ʻomai ʻa e māmani foʻou ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e māʻoniʻoní. (2 Pita 3:13) Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau kātaki pea tatali ki he taimi kotofa ʻa Sihová. Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e taimi feʻunga kia Noa ke langa ai ʻa e ʻaʻaké pea hoko “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5; 1 Pita 3:20) Naʻe fanongo ʻa Sihova kia ʻĒpalahame ʻi heʻene toutou ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻEne fili ke fakaʻauha ʻa e kakai ʻi he kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá. (Sēn. 18:20-33) ʻI he laui senituli, naʻe mātuʻaki anga-kātaki ʻa Sihova ki he puleʻanga taʻefaitōnunga ʻo ʻIsilelí. (Nehe. 9:30, 31) ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻi he ʻahó ni ʻa e kātaki ʻa Sihová ʻi heʻene fakaʻatā ʻa e taimi ki he faʻahinga kotoa ʻokú ne tohoakiʻi maí ʻke aʻusia ʻa e fakatomalá.’ (2 Pita 3:9; Sione 6:44; 1 Tīm. 2:3, 4) ʻOku ʻomai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová ʻa e ʻuhinga lelei ke ngāueʻaki ai ʻa e kātakí ʻi heʻetau hokohoko atu ke malanga mo faiakó. w20.09 10 ¶8-9

Pulelulu, ʻAokosi 17

ʻE ʻi ai ʻa e toetuʻu.​—Ngā. 24:15.

ʻI hono fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e kakaí, te ne toe fakafoki ange ʻenau manatú mo honau angaʻitangatá tonu. Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni. ʻOku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate koe he ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e kotoa hoʻo fakakaukaú, ongoʻí, leá mo e meʻa ʻokú ke faí. Ko ia kapau te ne fokotuʻu hake koe, ʻe faingofua pē ke ne toe fakafoki atu hoʻo manatú, tōʻongá mo e angaʻitangatá. Naʻe lāuʻilo ʻa Tuʻi Tēvita ki he anga ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate kitautolu taki tahá. (Saame 139:1-4) ʻOku anga-fēfē ʻetau ongoʻi ʻo fekauʻaki mo hono ʻiloʻi lelei kitautolu ʻe Sihová? ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki hono ʻiloʻi lelei kitautolu ʻe Sihová, ʻoku totonu ke ʻoua te tau hohaʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? Manatuʻi ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova kiate kitautolu. ʻOkú ne koloaʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga ʻokú ne ʻai kitautolu taki taha ke tau makehé. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he lolotonga ʻetau moʻuí. He fakakaukau fakafiemālie ē! ʻOua ʻaupito te tau ongoʻi ʻoku tau liʻekina. ʻI he miniti taki taha ʻi he ʻaho kotoa, ʻoku ʻi hotau tafaʻakí ʻa Sihova, ʻo kumi ki ha faingamālie ke tokoniʻi kitautolu.​—2 Kal. 16:9. w20.08 17 ¶13-14

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 18

Te u ʻoatu kiate koe ʻa e fakamaama pea fakahinohino koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.​—Saame 32:8.

ʻOku leleiʻia ʻa Sihova ʻi hono akoʻi ʻene kakaí. Ko hono finangaló ke nau ʻiloʻi ia, ʻofa kiate ia pea moʻui taʻengata ko ʻene fānau ʻofeina. Ka ne taʻeʻoua ʻa e ako ʻokú ne tokonaki maí ʻe taʻemalava kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni. (Sione 17:3) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke akoʻi ʻene kakaí. (Kol. 1:9, 10) Naʻe fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní​—ko e “tokoní” ʻa ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú ha ngafa mahuʻinga. (Sione 14:16) Naʻe ʻoange ai ki he kau ākongá ʻa e vavanga fakaefakakaukau lahi ange ki he Folofolá pea fakamanatu ange ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe leaʻaki mo fai ʻe Sīsuú, ʻa ia naʻe toki hiki ki mui ai ʻi he Ngaahi Kōsipelí. Ko e ʻilo ko ení naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa e muʻaki kau Kalisitiané pehē foki ki heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá, ko hono ʻAló mo e niʻihi kehé. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova “ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi ʻahó” ko e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē te nau ʻaukolo ki hono moʻunga fakaefakatātaá ke fakahinohino ai fekauʻaki mo ʻene ngaahi foungá. (ʻAi. 2:2, 3) ʻOku tau fakamoʻoniʻi hono fakahoko ʻo e kikite ko iá. w20.10 24 ¶14-15

Falaite, ʻAokosi 19

Ko e tangata mahinó ʻokú ne maʻu mai ʻa e fakahinohino pōtoʻi.​—Pal. 1:5.

Ko e hā te ne fakatupunga ha taha ke talitekeʻi ʻa e faleʻi lelei mei ha kaumeʻa ʻofeina? Ko e pōlepolé. Ko e kakai pōlepolé ʻoku nau saiʻia ke fanongo “ki he meʻa ʻoku ongo lelei ki honau telingá.” ʻOku nau “tafoki mei he fanongo ki he moʻoní.” (2 Tīm. 4:3, 4) ʻOku nau fakakaukau ʻoku nau poto ange mo mahuʻinga ange ʻi he niʻihi kehé. Kae kehe, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kapau ʻoku fakakaukau ha taha ʻokú ne mahuʻinga lolotonga ia ʻoku ʻikai te ne mahuʻinga, ʻokú ne kākaaʻi ai ʻa ia tonu.” (Kal. 6:3) Naʻe fakamamafaʻi eni ʻe Tuʻi Solomone. Naʻá ne tohi: “ʻOku lelei ange ha kiʻi tama masiva ka ʻoku poto ʻi ha tuʻi taʻumotuʻa ka ʻoku vale, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne kei fakapotopoto feʻunga ke tokanga ki ha fakatokanga.” (Tml. 4:13) Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻi hono fakatonutonu ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he ʻao ʻo e kakaí. (Kal. 2:11-14) Naʻe mei ʻita ʻa Pita ʻi he meʻa naʻe tala ange ʻe Paulá, ʻo tokangataha ki he founga ʻene leá mo e feituʻu naʻá ne fili ke lea ange aí. Ka naʻe fakapotopoto ʻa Pita. Naʻá ne tali ʻa e faleʻí pea ʻikai ke ne tukulotoʻi ha ʻita kia Paula. ʻI hono kehé, naʻá ne lave ki mui ai kia Paula ko ha “tokoua ʻofeina.”​—2 Pita 3:15. w20.11 21 ¶9, 11-12

Tokonaki, ʻAokosi 20

Ngaohi ko e kau ākonga . . . , pea akoʻi kinautolu.​—Māt. 28:19, 20.

Ko e hā ʻe tokoni lahi ki he fakalakalaka fakalaumālie ʻetau kau ako Tohi Tapú? Ko hono maʻu ʻetau ngaahi fakatahá. Ko e fakahinohino Fakatohitapu ʻi he ngaahi fakatahá ʻe fakalolotoʻi ai ʻenau ʻiló, fakaivimālohiʻi ʻenau tuí pea tokoniʻi ke tupulaki ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. (Ngā. 15:30-32) ʻIkai ngata ai, ʻoku tala ange nai ʻe he tokotaha malangá ki he tokotaha akó ʻa e founga naʻe ueʻi ai ia ʻe heʻene ʻofa lahi kia Sihová ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. (2 Kol. 7:1; Fil. 4:13) Pea ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kau ako Tohi Tapú ʻa e kau malanga faitōnunga kehekehe, ʻoku nau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻa e ʻuhinga hono tauhi ʻa e fekau ʻa Kalaisi ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. (Sione 13:35; 1 Tīm. 4:12) ʻOku nau sio ki he kau malangá ʻoku nau fekuki mo e ngaahi pole meimei tatau mo e meʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá pea ʻiloʻi ai ko e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke nau fai ke hoko ai ko ha ākonga ʻa Kalaisí ʻoku malava. (Teu. 30:11) Ko e tokotaha taki taha ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke tokoni ʻi he founga kehekehe ki he fakalakalaka fakalaumālie ʻa e tokotaha ako Tohi Tapú.​—Māt. 5:16. w20.11 5 ¶10-12

Sāpate, ʻAokosi 21

Kuó u tau mo e fanga manu fekai ʻi ʻEfesoó.​—1 Kol. 15:32.

Mahalo naʻe ʻuhinga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki heʻene tau mo e fanga manu ʻi ha malaʻe vaʻinga ʻi ʻEfesō. (2 Kol. 1:8; 4:10; 11:23) Pe naʻá ne lave nai ki he kau Siu fakafili mo e niʻihi kehe naʻa nau hangē ha “fanga manu fekai.” (Ngā. 19:26-34; 1 Kol. 16:9) Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe fehangahangai ʻa Paula mo e ngaahi fakatuʻutāmaki mafatukituki. Ka naʻá ne kei maʻu pē ha vakai pau ki he kahaʻú. (1 Kol. 15:30, 31; 2 Kol. 4:16-18) ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakatuʻutāmaki. Ko e niʻihi hotau fanga tokouá kuo maʻukovia ʻe he faihiá. Ko e niʻihi ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu kuo haveki ʻi he taú pea ʻoku ʻikai ʻaupito te nau ongoʻi malu. ʻOku ʻi ai mo e niʻihi ʻoku nau ngāue kia Sihova ʻo ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí pe tauʻatāiná ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakangatangata pe aʻu ʻo tapui ai ʻa e ngāue fakamalangá. Neongo ia, ko e kotoa ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ʻoku nau kītaki ʻi heʻenau lotu kia Sihová, ʻo nau hoko ai ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu. ʻOku nau ʻiloʻi fakapapau neongo kapau ʻe mole ʻenau moʻuí ʻi he taimí ni, ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei lahi ange ʻoku tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻa kinautolu ʻi he kahaʻú. w20.12 9 ¶3-4

Mōnite, ʻAokosi 22

Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá. Ko kimoutolú ko e ngoueʻanga ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ngoueʻi, ko e fale ʻo e ʻOtuá ʻokú ne langa.​—1 Kol. 3:9.

Kuó ke ongoʻi loto-siʻi ʻi ha taimi koeʻuhi ko e hā ngali taʻefua ho feituʻu ngāué pe koeʻuhi ko e tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku maʻu atu ki ʻapí? ʻI ha tuʻunga pehē, ko e hā ʻe lava ke fai ke tauhi maʻu pe fakalahi ʻetau fiefiá? ʻOku mahuʻinga ke maʻu ʻa e vakai totonu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻoku kau ki aí? Hanganaki tokangataha ki hono fanongonongo ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo e Puleʻangá. Naʻe fakamahino ʻe Sīsū ko e tokosiʻi pē te nau ʻilo ʻa e hala ki he moʻuí. (Māt. 7:13, 14) ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau maʻu ʻa e lāngilangi ke ngāue fakataha mo Sihova, Sīsū mo e kau ʻāngeló. (Māt. 28:19, 20; Fkh. 14:6, 7) ʻOku tohoaki mai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku tāú. (Sione 6:44) Ko ia kapau ʻoku ʻikai ke tali lelei ʻe ha tokotaha ʻetau pōpoakí ʻi he taimi ko ení, te ne fanongo nai ʻi heʻetau ʻaʻahi hokó. “Ko e loto-siʻí ko ha meʻatau mālohi fakaʻulia ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane,” ko e lea ia ʻa ha tuofefine ko Deborah. Ka ko e ngaahi meʻatau ʻa Sētané ʻoku ʻikai vātatau mo e mālohi ʻo Sihova ko e ʻOtuá. w20.12 26 ¶18-19; 27 ¶21

Tūsite, ʻAokosi 23

Tuku ke hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí, koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku mei he ʻOtuá.​—1 Sio. 4:7.

Ko e kau Kalisitiane mateaki tokolahi kuo pau ke nau ngāue paʻanga taimi-kakato koeʻuhi ke tokonaki maʻa kinautolu mo honau fāmilí. Neongo ia, ko e kau malanga faitōnunga ko ení ʻoku nau poupou ki he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga pē ʻoku ala lavá. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻoku malava ke nau tokoni ʻi he fakatamakí, ko e niʻihi ʻoku lava ke nau ngāue ʻi he ngaahi poloseki langá, pea ko e tokotaha kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke tokoni fakapaʻanga ki he ngāue ʻi māmani lahí. ʻOku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení koeʻuhi ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he uike taki taha, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ki ai. Neongo ʻoku tau helaʻia nai, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ko iá. Neongo ʻoku tau manavasiʻi nai, ʻoku tau tali. Pea neongo ko kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi palopalema, ʻoku tau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ki muʻa pe ʻosi ʻa e fakatahá. (Hep. 10:24, 25) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he ngāue ʻoku fai ʻe hotau kaungāmalangá! w21.01 10 ¶11

Pulelulu, ʻAokosi 24

ʻAi ke ʻoua te tau hoko ʻo hīkisia.​—Kal. 5:26.

Ko e kakai pōlepolé ʻoku faingataʻa ke nau fakaongoongoleleiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku nau fakakaukau ko kinautolu ke fakahīkihikiʻí. ʻOku nau hehema ke fakahoa kinautolu ki he niʻihi kehé pea pouaki ha laumālie feʻauʻauhi. ʻI he ʻikai akoʻi ʻa e niʻihi kehé mo ʻoange kiate kinautolu ʻa e mafaí, ʻoku nau faʻa pehē, “Kapau ʻokú ke loto ke fai ha meʻa ke tonu, fai pē ia ʻe koe.” Ko ha tokotaha pōlepole ʻokú ne faʻa sio tuʻunga mo meheka. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau hīkisia, ʻoku totonu ke tau lotu tōtōivi ki he tokoni ʻa Sihová ke ‘fakafoʻou hotau ʻatamaí’ koeʻuhi ke ʻoua ʻe hoko ʻa e tōʻonga kovi ko ení ʻo faiaka loloto ʻiate kitautolu. (Loma 12:2) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová! (Saame 18:35) ʻOku tau vakai ki heʻene anga-fakatōkilaló ʻi he anga ʻene fakafeangai ki heʻene kau sevānití, pea ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki kiate ia. Tānaki atu ki aí, ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he Tohi Tapú ʻo e kakai anga-fakanānā naʻa nau maʻu ʻa e monū ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá. ʻOfa ke tau ʻave maʻu pē kia Sihova ʻa e fakahīkihiki mo e lāngilangi ʻokú ne tuha mo iá.​—Fkh. 4:11. w20.08 13 ¶19-20

Tuʻapulelulu, ʻAokosi 25

Ko e faʻahinga ʻoku malí ʻe ʻi ai ʻa e mamahi ʻi honau kakanó.​—1 Kol. 7:28.

Ko e nofo malí ko ha meʻaʻofa haohaoa mei he ʻOtuá, ka ʻoku taʻehaohaoa ʻa e kakaí. (1 Sio. 1:8) Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakatokanga ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi hoa malí te nau fekuki mo e ngaahi pole ʻoku fakamatalaʻi ko e “mamahi ʻi honau kakanó.” ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e ngaahi husepāniti Kalisitiané ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie, fakaeongo mo fakamatelie honau fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Kae kehe, ko e fanga tuofāfine ʻosi malí ʻoku fiemaʻu ke nau vaheʻi ha taimi mei heʻenau taimi-tēpile femoʻuekiná he ʻaho taki taha ke lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo fakalaulauloto ki ai pea hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. ʻE hoko eni ko ha pole. Ko e ngaahi uaifí ʻoku nau femoʻuekina, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke nau vaheʻi ki ai ha taimi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku finangalo ʻa Sihova kiate kitautolu taki taha ke fakatupulekina mo tauhi maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. (Ngā. 17:27) ʻOku hā mahino, ʻe fiemaʻu nai ki ha uaifi ke ngāue mālohi ke anganofo ki hono husepāniti taʻehaohaoá. Neongo ia, ʻe faingofua ange ke ne fakakakato hono fatongia kuo ʻoange ʻe Sihová kapau ʻokú ne mahinoʻi pea tali ʻa e ʻuhinga Fakatohitapu ʻoku totonu ai ke ne anganofó. w21.02 9 ¶3, 6-7

Falaite, ʻAokosi 26

ʻOku fakatupu . . . ʻe hoʻomou tui ko ʻeni kuo ʻosi siviʻí ʻa e kātaki.​—Sēm. 1:3.

Ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻoku lava ke fakahoa ia ki ha afi ʻoku ngāueʻaki ke ne fakafuo ha mataʻi-hele ukamea. ʻI he taimi ʻoku tutu ai ʻa e ukameá pea fakamokomokó, ʻoku fefeka ange ai ʻa e ukameá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe Sēmisi: “Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē.” (Sēm. 1:4) ʻI heʻetau sio ki hono ʻai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻetau tuí ke toe mālohi angé, ʻe lava ke tau kātekina kinautolu ʻi he fiefia. ʻI he tohi ʻa Sēmisí, naʻá ne toe lave ai ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne ʻai ke mole ʻetau fiefiá. Ko e taha ʻo e ngaahi polé ko e ʻikai ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. ʻI he tofanga ʻi ha ʻahiʻahi, ʻoku tau loto ke hanga kia Sihova ki ha tokoni ke fai ha fili ke fakahōifuaʻi ia, maʻu ʻaonga mei ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú. (Sel. 10:23) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e poto ke ʻiloʻi ʻa e ʻalunga ke tau fou aí mo e meʻa ʻoku totonu ke tau leaʻaki ki he faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí, te tau ongoʻi feifeitamaki nai pea ʻe vave ke mole ʻetau fiefiá. w21.02 28 ¶7-9

Tokonaki, ʻAokosi 27

Mou maʻu ā ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha mei he lotó.​—1 Pita 1:22.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. Ko ʻene ʻofá ʻoku lahi fau kapau ʻoku tau mateaki kiate ia, ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa e haʻi ko iá. (Loma 8:38, 39) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “lahi” ʻoku ʻuhingá ko e fano atu​—naʻa mo e kakapa atu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke tau “fano” mo “kakapa atu” koeʻuhi ke maʻu ʻa e manavaʻofa lolotó ki ha kaungātui. ʻI hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau “fekātakiʻaki ʻi he ʻofa, ʻo feinga tōtōivi ke tauhi maʻu ʻa e laumālie taha ʻi he haʻi fāʻūtaha ko e melinó.” (ʻEf. 4:1-3) Te tau sio fakalaka atu ʻi he ngaahi tōnounou hotau fanga tokouá pea fai hotau lelei tahá ke vakai ki hotau fanga tokouá ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová. (1 Sām. 16:7; Saame 130:3) ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke fakahāhā ʻa e manavaʻofa lolotó ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, tautefito ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻenau ngaahi tōnounoú. ʻOku hā ngali, naʻe hoko ia ko ha pole ki he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, hangē ko e tuʻunga ʻo ʻIuotia mo Siniteké. Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kiate kinaua “ke na fakakaukau taha ʻi he ʻEikí.”​—Fil. 4:2, 3. w21.01 22-23 ¶10-11

Sāpate, ʻAokosi 28

ʻOku ou tohi atu kiate kimoutolu kau talavou, koeʻuhí he ʻoku mou mālohi pea ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku nofo maʻu ʻiate kimoutolu pea kuo mou ikunaʻi ʻa e tokotaha fulikivanú.​—1 Sio. 2:14.

ʻOku houngaʻia lahi ʻa e kau taʻumotuʻá ʻiate kimoutolu kau talavou ʻoku tauhi kia Sihova “uma ki he uma” mo kinautolú! (Sēf. 3:9) ʻOku nau ʻofa ʻi he laumālie faivelenga ʻoku mou fakahāhaá, pea mo e founga longomoʻui mo vēkeveke ʻoku mou fakahoko ʻaki ʻa e ngāue kuo ʻoatú. ʻOku nau leleiʻia ʻiate kimoutolu. Fanga tokoua kei siʻi, ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻofa mo falala atu ʻa Sihova. Naʻá ne tomuʻa tala lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻi ai ha kau tau ko e kau talavou te nau foaki loto-lelei atu kinautolu. (Saame 110:1-3) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku mou ʻofa kiate ia pea loto ke tauhi kiate ia ʻi he lelei taha hoʻomou malavá. Ko ia hoko ʻo anga-kātaki ki he niʻihi kehé pea anga-kātaki kiate koe tonu. ʻI hoʻomou fai ha fehālaaki, tali ʻa e ako mo e akonaki ʻoku mou maʻú, vakai ki ai ko e haʻu ia meia Sihova. (Hep. 12:6) Ngāue mālohi ʻi ha faʻahinga vāhenga-ngāue ʻoku vaheʻi atu. Pea ko e mahuʻinga tahá, ʻai hoʻomou Tamai fakahēvaní ke ne laukauʻaki kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí.​—Pal. 27:11. w21.03 7 ¶17-18

Mōnite, ʻAokosi 29

Kapau te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻe siʻi ai ho iví.​—Pal. 24:10, fkm. ʻi lalo.

ʻOku fakatupunga ʻetau loto-siʻí ʻe he ngaahi meʻa lahi​—ko e niʻihi ko e tupu pē meiate kitautolu pea ko e niʻihi ko e tupu mei he meʻa ʻoku hoko takatakaí. ʻOku kau nai ki heni ʻa e ngaahi taʻehaohaoá, vaivaiʻangá mo e mahamahakí. ʻOku toe kau nai ki ai ʻa e ʻikai ke tau maʻu ʻa e vāhenga-ngāue naʻa tau fakaʻamua ʻi he ngāue ʻa Sihová pe ko ʻetau faifakamoʻoni ʻi ha feituʻu ngāue ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ha fie fanongo. ʻE faingofua ke tau fakatupulekina ha vakai ʻikai mafamafatatau ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá mo e vaivaiʻangá. Ko hono olá, te tau tui nai koeʻuhi ko ʻetau ngaahi fehālaakí, heʻikai ʻaupito talitali lelei kitautolu ʻe Sihova ki he māmani foʻoú. Ko ha vakai pehē ʻoku fakatupu maumau. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú, ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá “kuo faiangahala,” tuku kehe pē ʻa Sīsū Kalaisi. (Loma 3:23) Ka ko e Faʻutohi ʻo e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tokotaha fakasio hala pe ʻamanekina ʻa e haohaoá. ʻI hono kehé, ko ha Tamai ʻofa ia ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. ʻOkú ne toe kātaki. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau fāinga ke tauʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá pea ikuʻi ʻa e vakai ʻikai mafamafatatau fekauʻaki mo kitautolú, pea ʻokú ne mateuteu ke tokoniʻi kitautolu.​—Loma 7:18, 19. w20.12 22 ¶1-3

Tūsite, ʻAokosi 30

Fakaʻosí, fanga tokoua, mou hokohoko atu ke fiefia, ke fakatonutonu.​—2 Kol. 13:11.

Ko kitautolu kotoa ʻoku tau kau ki ha fononga. Ko e feituʻu ʻoku tau fononga ki aí pe ko ʻetau taumuʻá ke moʻui ʻi he māmani foʻoú ʻi he pule anga-ʻofa ʻa Sihová. ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku tau feinga ke muimui ʻi he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí. Kae hangē ko e lea ʻa Sīsuú, ko e halá ʻoku ʻefiʻefi pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke hokohoko atu. (Māt. 7:13, 14) ʻOku tau taʻehaohaoa, pea ʻoku faingofua ke tau hē mei he hala ko ení. (Kal. 6:1) Kapau ʻoku tau loto ke nofo ai pē ʻi he hala ʻefiʻefi ʻoku taki atu ki he moʻuí, kuo pau ke tau loto-lelei ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú, vakaí mo e tōʻongá. ʻOku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke tau fai ha “fakatonutonu.” ʻI heʻetau feinga ke sivisiviʻi ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻí, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha pole. Ko hotau lotó ʻoku kākā, pea ʻe lava ke faingataʻa ai ke tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ne taki nai kitautolu ki aí. (Sel. 17:9) ʻOku faingofua ke kākaaʻi kitautolu ʻe he “ngaahi fakaʻuhinga loí.” (Sēm. 1:22) Ko ia kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke sivisiviʻi kitautolu. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakaeʻa ʻa hotau tuʻunga ʻi lotó, ʻa e “ngaahi fakakaukau mo e ngaahi taumuʻa” hotau lotó.​—Hep. 4:12, 13. w20.11 18 ¶1-3

Pulelulu, ʻAokosi 31

ʻI he fakahāhā ʻo e fefakaʻapaʻapaʻakí, mou takimuʻa ai.​—Loma 12:10.

ʻI he taimi ʻoku tau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā aí, ʻoku ngalingali te tau fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI heʻetau ʻiloʻi hotau ngātangá, te tau houngaʻia mo fiefia ʻi ha tokoni pē ʻoku tau maʻu mei he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he taimi naʻe fakamoʻui ai ʻe Sīsū ʻa e kau kilia ʻe toko hongofulú. Ko e toko taha pē ʻiate kinautolu naʻe foki ʻo fakamālō kia Sīsū ʻi hono fakamoʻui ia mei he mahaki fakalilifú​—ko ha meʻa heʻikai ʻaupito lava ʻe he tangatá ʻo fai. Ko e tangata anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā ko ení naʻá ne houngaʻia ʻi he tokoni naʻá ne maʻú, pea naʻá ne fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. (Luke 17:11-19) Ko e kakai anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānaá ʻoku nau hehema ke fetaulaki lelei mo e niʻihi kehé pea ʻoku ngalingali te nau maʻu ha ngaahi kaumeʻa vāofi. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku nau loto-lelei ke fakahaaʻi ʻoku maʻu ʻe he kakai kehé ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei pea falala pau kiate kinautolu. Ko e faʻahinga anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānaá ʻoku nau fiefia ʻi he lavameʻa ʻa e niʻihi kehé ʻi ha vāhenga-ngāue pē ʻoku nau maʻu pea vave ke fakaongoongoleleiʻi mo fakalāngilangiʻi kinautolu. w20.08 12 ¶17-18

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share