Fepueli
Pulelulu, Fepueli 1
ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá.—Saame 145:18.
ʻOku tokanga vēkeveke ʻa Sihova ki he lelei ʻa e kotoa ʻene kau lotú. ʻOkú ne ofi mai kiate kitautolu taki taha, pea ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku tau ongoʻi lōmekina ai ʻi he ngaahi ongoʻi loto-siʻí. (Saame 145:18, 19) Fakakaukau ki he tokanga ʻa Sihova ki heʻene palōfita ko ʻIlaisiā. Ko e tangata faitōnunga ko iá naʻe moʻui lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakatangaʻi kakaha ʻa e kau lotu ʻa Sihová, pea ko ʻIlaisiā ʻa e tāketi tefito ʻa e ngaahi fili mālohi naʻa nau fakafepaki ki he ʻOtuá. (1 Tuʻi 19:1, 2) Ko e meʻa nai naʻe toe hohaʻa ki ai ʻa ʻIlaisiaá ko ʻene ongoʻi ko ia toko taha pē ʻa e palōfita naʻe kei tauhi kia Sihová. (1 Tuʻi 19:10) Naʻe vave hono fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā. Naʻe fekau atu ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne fakapapauʻi ki Heʻene palōfitá naʻe ʻikai te ne tuēnoa—naʻe kei toe pē ʻa e kau ʻIsileli manavahē-ʻOtua tokolahi! (1 Tuʻi 19:5, 18) Naʻe fakapapauʻi loto-māfana ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá te nau maʻu ha fāmili fakalaumālie tokolahi. (Mk. 10:29, 30) Pea ko Sihova, ʻa e ʻUlu hotau fāmili fakalaumālié, ʻokú ne talaʻofa mai te ne poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto ke tauhi kiate iá.—Saame 9:10. w21.06 8-9 ¶3-4
Tuʻapulelulu, Fepueli 2
Ko e tokotaha ʻoku mei he ʻOtuá ʻokú ne fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá.—Sione 8:47.
ʻOku tūkia ʻa e tokolahi koeʻuhi ko hono fakaeʻa ʻe heʻetau ngaahi akonaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu loí. ʻOku akoʻi ʻe he haʻa faifekaú ki heʻenau tākangá ʻoku tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ʻi heli. ʻOku nau ngāueʻaki ʻa e akonaki loi ko iá ke puleʻiʻaki ʻa e kakaí. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku lotu ki he ʻOtua ʻo e ʻofá, ʻoku tau fakaeʻa ʻa e akonaki loi ko iá. ʻOku toe akoʻi ʻe he haʻa faifekaú ko e laumālié ʻoku taʻefaʻamate. ʻOku tau fakaeʻa ʻa e tupuʻanga fakapangani ʻo e tokāteline ko iá, ʻa ia—kapau ʻoku moʻoni—ʻe ʻai ai ke ʻikai ha ʻaonga ʻo e toetuʻú. Pea ʻi he kehe mei he tui ʻa e ngaahi lotu lahi ki he tomuʻa fakatufakangaʻí, ʻoku tau akoʻi ko e tangatá ʻoku nau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili pea lava ke nau fili ke tauhi ki he ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau taki lotú? ʻOku nau faʻa ʻita tōlili! Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he moʻoní, kuo pau ke tau tali ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. (Sione 8:45, 46) ʻI he ʻikai ke hangē ko Sētane ko e Tēvoló, ʻoku tau tuʻu maʻu ʻi he moʻoní. Heʻikai ʻaupito ke tau fakangaloku ʻetau tuí. (Sione 8:44) ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻene kakaí ke nau “fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú” pea “pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí,” hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú.—Loma 12:9; Hep. 1:9. w21.05 10 ¶10-11
Falaite, Fepueli 3
Talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.—Sēm. 4:7.
Kae fēfē kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau hoko ʻo hīkisia pe mānumanu? ʻE lava ke tau hao! Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e faʻahinga ko ia kuo “puke moʻui” ʻe he Tēvoló ʻe lava ke nau kei hao mei he tauhelé. (2 Tīm. 2:26) ʻOua ʻaupito naʻa ngalo, ʻoku mālohi ange ʻa Sihova ʻia Sētane. Ko ia kapau te tau tali ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau hao mei ha tauhele pē kuo faʻu ʻe he Tēvoló. Ko e moʻoni, ʻe lelei ange ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he tauhele ʻa Sētané, mei haʻatau tō pea toki feinga ke hao. ʻE lava ke tau fai pehē ʻi he tokoni pē ʻa e ʻOtuá. Ko ia kōlenga fakaʻaho kia Sihova ke tokoniʻi koe ke ʻiloʻi pe kuo kamata ke tākiekina ʻe he ongo ʻulungaanga palakū ko iá hoʻo fakakaukaú mo e tōʻongá. (Saame 139:23, 24) ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā kinaua ke puleʻi koe! ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo hoko ʻa Sētane ko e tokotaha tulimanu. Ka kuo vavé ni ke haʻi ia pea faai atu pē ʻo fakaʻauha. (Fkh. 20:1-3, 10) ʻOku tau fakaʻamua ke aʻu ki he ʻaho ko iá. Ka ʻi he teʻeki aʻu ki aí, nofoʻaki tokanga ki he ngaahi tauhele ʻa Sētané. Ngāue mālohi ke fakaʻehiʻehi mei hono puleʻi koe ʻe he hīkisiá pe mānumanú. Fakapapauʻi ke “talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.” w21.06 19 ¶15-17
Tokonaki, Fepueli 4
Mou kōlenga ki he ʻEiki ʻo e utu-taʻú ke ne fekau atu ha kau ngāue ki heʻene utu-taʻú.—Māt. 9:38.
ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe ha taha ʻa e moʻoni Fakatohitapú pea vahevahe ʻa e moʻoni ko iá ki he niʻihi kehé. (Pal. 23:15, 16) He fiefia lahi ē ko Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní! Ko e fakatātaá, neongo ʻa e mahaki fakaʻauha fakamāmanilahi ʻi he taʻu fakangāue 2020, naʻe fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻe 7,705,765, ʻa ia naʻe tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻe toko 241,994 ke fakatapui kia Sihova pea papitaiso. Ko e kau ākonga foʻou ko ení te nau fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu pea ngaohi ha kau ākonga tokolahi ange. (Luke 6:40) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tau ʻai ʻa Sihova ke fiefia ʻi heʻetau kau ki he ngāue ngaohi ākongá. Ko e ngaohi ākongá ko ha ngāue faingataʻa, ka ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau fakahoko ha ngafa ʻi hono akoʻi ʻa e faʻahinga foʻoú ke ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní. ʻE lava ke tau fokotuʻu ha taumuʻa ke kamata mo fakahoko naʻa mo ha ako Tohi Tapu ʻe taha? Te tau ʻohovale nai ʻi he meʻa ʻe hoko kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke ʻeke ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo iá pe te nau fie ako mo kitautolu. w21.07 6-7 ¶14-16
Sāpate, Fepueli 5
Koeʻuhi ko ʻeku leleiʻia ʻi he fale ʻo hoku ʻOtuá, ʻoku toe ʻi ai mo ʻeku koloa pē ʻaʻaku ko e koula mo e siliva ʻoku ou foaki atu ki he fale ʻo hoku ʻOtuá.—1 Kal. 29:3.
Ko Tuʻi Tēvita naʻá ne fai ha fuʻu tokoni lahi ʻaki ʻene koloa fakafoʻituituí ke poupou ki he langa ʻo e temipalé. (1 Kal. 22:11-16) ʻI he ʻikai ke tau toe maʻu ʻa e mālohi fakaesino ke kau ʻi he ngaahi langa fakateokalatí, ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau poupou ki he ngaahi ngāue ko ení fakafou ʻi heʻetau ngaahi tokoní, ʻo fakatatau ki hotau tuʻungá. Pea ʻe lava ke tau tokoni ki he faʻahinga kei siʻí ke nau maʻu ʻaonga mei he taukei kuo tau maʻú. ʻI he fekauʻaki mo e nima-homó, fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻe fakaafeʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ke kau mo ia ʻi he ngāue fakamisinalé, pea naʻá ne vahevahe ange ʻene founga malangá mo e faiakó ki he kiʻi talavou ko ení. (Ngā. 16:1-3) Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ke ne malangaʻi ola lelei ʻa e ongoongo leleí. (1 Kol. 4:17) Naʻe ngāueʻaki leva ʻe Tīmote ʻa e ngaahi founga ʻa Paulá ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé. w21.09 12 ¶14-15
Mōnite, Fepueli 6
[ʻOku] ʻi ai ʻa e meheka mo e fekeʻikeʻi ʻi homou haʻohaʻongá.—1 Kol. 3:3.
Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ākonga ko ʻApolosí pea mo e ʻapositolo ko Paulá? Ko e ongo tangatá fakatouʻosi naʻá na ʻilo lahi ki he Folofolá. Ko e ongo faiako tuʻu-ki-muʻa mo lelei ʻaupito kinaua. Pea naʻá na fakatou tokoni ki hono ngaohi ʻa e kau ākonga tokolahi. Ka naʻe ʻikai ke na feʻauʻauhi. (Ngā. 18:24) Ko hono moʻoní, ʻi ha taimi hili ʻa e mavahe ʻa ʻApolosi mei Kolinitoó, naʻe ekinaki ʻa Paula kiate ia ke ne foki ki ai. (1 Kol. 16:12) Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻApolosi ʻene ngaahi malavá ʻi ha founga lelei—ke talaki ʻa e ongoongo leleí pea fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko ʻApolosí ko ha tangata anga-fakatōkilalo. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ha lēkooti ʻoku pehē ai naʻá ne ʻita ʻia ʻAkuila mo Pīsila ʻi heʻena “fakamatalaʻi ʻo toe totonu ange ʻa e ʻalunga ʻo e ʻOtuá kiate ia.” (Ngā. 18:24-28) Naʻe lāuʻilo ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngāue lelei naʻe fai ʻe ʻApolosí. Ka naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Paula ʻoku fakamanamanaʻi heni hono tuʻungá. Ko e anga-fakatōkilalo, anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei ʻa Paulá ʻoku hā ia ʻi he faleʻi naʻá ne fai ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō.—1 Kol. 3:4-6. w21.07 18-19 ¶15-17
Tūsite, Fepueli 7
[ʻE] hoko ʻa e tokolahi ʻo māʻoniʻoni.—Loma 5:19.
Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na talangataʻa ʻiloʻilo pau ki he ʻOtuá, ko ia naʻá na tuha ke motuhi mei hono fāmilí. Kae fēfē hona hakó? Naʻe anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo fai ha tokonaki ke malava ʻa e faʻahinga loto-totonu ʻi heʻena fānaú ke ohi ki hono fāmilí. Naʻá ne fai eni fakafou ʻi he feilaulau hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú. (Sione 3:16) Ko e ola ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú, kuo ohi ai ʻa e faʻahinga tauhi anga-tonu ʻo e tangatá ʻe toko 144,000 ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. (Loma 8:15-17; Fkh. 14:1) Tānaki atu ki aí, ʻoku ʻi ai mo e faʻahinga faitōnunga kehe ʻe laui miliona ʻoku nau talangofua ʻo fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke hoko ʻo kau kakato ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá hili ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosi ʻi he ngataʻanga ʻo e Taʻu ʻe Taha Afé. (Saame 25:14; Loma 8:20, 21) Naʻa mo e taimí ni ʻoku nau ui ʻa Sihova ko honau Tokotaha-Fakatupú, ko ha “Tamai.” (Māt. 6:9) Ko e faʻahinga ʻe toetuʻú te nau toe maʻu ha faingamālie ke ako ki he meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kinautolú. Ko e faʻahinga te nau tali lelei ʻene fakahinohinó ʻe faai atu pē ʻo nau hoko foki ko e mēmipa hono fāmili. w21.08 5 ¶10-11
Pulelulu, Fepueli 8
Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.—Fil. 1:10.
Naʻe vaheʻi ki he ʻapositolo ko Paulá ha ngāue, pea ʻi he laui hongofuluʻi taʻu naʻá ne vakai ki he ngāue ko iá ko e taha ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga angé. Naʻá ne malanga “ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea mei he fale ki he fale.” (Ngā. 20:20) Ko hono moʻoní, naʻá ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke malanga! Ko e fakatātaá, lolotonga ʻene talitali ki hono ongo kaungāngāué ʻi ʻAtenisí, naʻá ne vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki ha kulupu ʻo e kakai tuʻu-ki-muʻa, pea naʻe ola lelei. (Ngā. 17:16, 17, 34) Naʻa mo e lolotonga hono “tuku pilīsone” ʻa Paulá, naʻá ne malanga ki he faʻahinga takatakai kiate iá. (Fil. 1:13, 14; Ngā. 28:16-24) Naʻe ngāue lelei taha ʻaki ʻe Paula ʻa hono taimí. Naʻá ne faʻa fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehe ke kau mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene fuofua fononga fakamisinalé, naʻá ne ʻave ʻa Sione Maʻake, pea ʻi heʻene fononga hono uá, naʻá ne ʻave ʻa Tīmote. (Ngā. 12:25; 16:1-4) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe feinga mālohi ʻa Paula ke akoʻi ki he ongo tangata ko ení ʻa e founga ke fokotuʻutuʻu maau ai ha fakatahaʻanga, founga ke fakahoko ai ʻa e ngāue fakatauhisipí pea mo e founga ke hoko ai ko ha faiako ola lelei.—1 Kol. 4:17. w22.03 27 ¶5-6
Tuʻapulelulu, Fepueli 9
[Ko e ʻOtuá] ʻoku ʻikai te ne mamaʻo mei ha taha ʻo kitautolu.—Ngā. 17:27.
Ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tui ki he Tokotaha-Fakatupú koeʻuhi ʻoku nau pehē ʻoku nau tui pē ki he meʻa ʻoku lava ke nau sio ki aí. Ka ko hono moʻoní, ʻoku nau tui ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke nau sio ki ai, hangē ko e kalāvité, koeʻuhí ʻoku nau maʻu ha fakamoʻoni ki ai. Ko e faʻahinga tui ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú ʻoku kau ai ʻa e fakamoʻoni ki ha toe ngaahi meʻa “ʻoku moʻoni neongo ʻoku teʻeki . . . mātā.” (Hep. 11:1) ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke tau ako ʻa e fakamoʻoní, pea ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e fakaueʻiloto ke fai ʻa e ngāue ko iá. Ko ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne fekumi ki he fakamoʻoní te ne fakamulituku nai ʻoku ʻikai ha ʻOtua. Hili hono ako ʻa e fakamoʻoní, kuo tuipau ʻa e kau faisaienisi ʻe niʻihi ko e ʻOtuá naʻá ne fakatupu ʻa e ʻunivēsí. ʻI he kamatá, naʻa nau fakakaukau naʻe ʻikai ha Tokotaha-Fakatupu koeʻuhí naʻe ʻikai ʻaupito ke akoʻi ʻa e fakatupú ʻi he ʻunivēsití. Kae kehe, kuo nau hoko eni ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kia Sihova. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau langa hake ʻetau tui ki he ʻOtuá, neongo pe ko e hā hotau puipuituʻa fakaeakó. w21.08 14 ¶1; 15-16 ¶6-7
Falaite, Fepueli 10
ʻOku anga-lelei ʻa Sihova ki he tokotaha kotoa, pea ko ʻene mēsí ʻoku hā mahino ia ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāué.—Saame 145:9.
Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātā fakalotomāfana fekauʻaki mo ha foha mole ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ke fakahāhā ʻa e mēsí. Naʻe mavahe ʻa e fohá mei ʻapi pea “fakamoleki noa ai ʻa ʻene koloá ʻi heʻene moʻui ʻi ha moʻui fakalusa.” (Luke 15:13) Ki mui ai, naʻá ne fakatomala ʻi hono ʻalunga taʻetāú, fakatōkilaloʻi ʻa ia tonu pea foki ki ʻapi. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻene tamaí? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Lolotonga ʻene kei mamaʻó [ʻa e fohá], naʻe fakatokangaʻi atu ia ʻe heʻene tamaí pea naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá, ʻo ne lele ʻo fāʻofua ʻiate ia mo ʻuma lolomi kiate ia.” Naʻe ʻikai ke fakamaaʻi ʻe he tangataʻeikí ʻa hono fohá. ʻI hono kehé, naʻá ne meesi ʻo fakamolemoleʻi ʻa e kiʻi talavoú pea toe talitali lelei ia ki he fāmilí. Naʻe faiangahala lahi ʻa e foha molé, kae makatuʻunga ʻi heʻene fakatomalá, naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe heʻene tamaí. Ko e tamai faimeesi ʻi he talanoa fakatātaá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sihova. ʻI he founga fakaueʻiloto ko ení, naʻe fakatātaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e loto-lelei ʻene Tamaí ke fakamolemoleʻi ʻa e kau faiangahala ʻoku nau fakatomala loto-moʻoní.—Luke 15:17-24. w21.10 8 ¶4; 9 ¶6
Tokonaki, Fepueli 11
[Naʻe] tokanga ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki taimí ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.—Ngā. 15:14.
ʻI he ʻahó ni, ko e kau taki lotu tokolahi kuo nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi honau mālohí ke fufū ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. Kuo nau toʻo ia mei heʻenau ngaahi liliu Tohi Tapú pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi, kuo nau tapui hono ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá ʻi heʻenau ouau lotú. ʻE lava ha taha ke fakaʻikaiʻi ko e Kau Fakamoʻoni pē ʻa Sihová ʻoku nau ʻoatu ki he huafa ʻo Sihová ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakalāngilangi ʻoku tuha mo iá? ʻOku tau ʻai ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ke ʻiloa lahi ange ʻi ha toe kulupu lotu! ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau mo hotau hingoá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. (ʻAi. 43:10-12) Kuo tau faʻu ʻa e tatau ʻe 240 miliona tupu ʻo e Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo fakafoki ai ʻa e huafa ʻo Sihová ki he feituʻu ʻa ia kuo toʻo mei ai ʻe he kau liliu Tohi Tapu kehé. Pea ʻoku tau faʻu mo e ʻū tohi Fakatohitapu ʻoku pouaki ai ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he lea ʻe 1,000 tupu! w21.10 20-21 ¶9-10
Sāpate, Fepueli 12
Kapau ʻe hoko ha taha ʻo ho fanga tokouá ʻo masiva ʻi ho lotolotongá . . . , ʻoua naʻa fakafefeka ho lotó pe te ke nima-maʻu ki ho tokoua masivá.—Teu. 15:7.
ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau tokoni ki ha kaungā-Kalisitiane ʻoku fiemaʻu tokoni. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne fakapaleʻi ʻa e kau ʻIsileli naʻa nau fakahāhā ʻa e leleiʻia ʻi he masivá. (Teu. 15:10) ʻIo, ʻi he taimi taki taha ʻoku tau tokoniʻi ai ha kaungālotu, ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ko ha meʻaʻofa kiate Ia. (Pal. 19:17) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe he kau Kalisitiane ʻi Filipaí ha meʻaʻofa ki he pōpula ko Paulá, naʻá ne lave ki ai “ko ha feilaulau fakahōifua, ʻoku hōhōʻia ai ʻa e ʻOtuá.” (Fil. 4:18) ʻE lava ke ke vakavakai ʻi he fakatahaʻangá pea ʻeke hifo, ‘ʻOku ʻi ai ha taha ʻe lava ke u tokoni ki ai?’ ʻOku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau taimí, iví, pōtoʻí mo e ngaahi meʻa fakamatelié ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻOkú ne vakai ki ai ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. (Sēm. 1:27) Ko e lotu moʻoní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ivi. Ka ʻoku ʻikai ke fakamafasia. (1 Sio. 5:3) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa kia Sihová, mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. w22.03 24 ¶14-15
Mōnite, Fepueli 13
ʻOkú ne ʻai ke hopo ʻene laʻaá ki he fulikivanú mo e kakai leleí.—Māt. 5:45.
Ki muʻa ke lava ʻo tau fakahāhā ʻa e tokanga manavaʻofa ki hotau fanga tokouá, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki he ngaahi pole ʻoku nau fekuki mo iá. Ko e fakatātaá, ʻoku puke lahi nai ha tuofefine. ʻOku ʻikai ʻaupito ke hanu ia fekauʻaki mo ia, ka ʻoku ngalingali te ne houngaʻia ʻi ha tokoni ʻaonga. Te ne tali nai ha tokoni ki hono teuteu ha houa kai pe fakamaʻa ʻa e falé? Ko ha tokoua ʻoku mole nai ʻene ngāué. ʻE tokoni nai kiate ia ha kiʻi meʻaʻofa fakapaʻanga, ʻo ʻoua nai ʻe fakahaaʻi pe ko e ʻoatu meia hai, kae ʻoua ke ne maʻu ha ngāue? ʻOku ʻikai totonu ke tau tatali ke toki kole tokoni mai hotau fanga tokouá ki muʻa ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá. Hangē ko Sihová, ʻe lava ke tau tamuʻomuʻa hono fai iá. ʻOkú ne ʻai ke hopo ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻikai fiemaʻu ke tau toe kole ia! Pea ko e māfana ʻo e laʻaá ʻoku ʻaonga ki he tokotaha kotoa, ʻo ʻikai ki he faʻahinga houngaʻiá pē. ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ko hono tokonaki mai ʻetau ngaahi fiemaʻú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻiate kitautolú? He ʻofa ē ko kitautolu kia Sihova ʻi heʻene anga-lelei lahi mo nima-homó! w21.09 22-23 ¶12-13
Tūsite, Fepueli 14
ʻE Sihova, ʻokú ke lelei mo mateuteu ke fakamolemole; ʻokú ke mohu ʻi he ʻofa mateaki ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui atu kiate koé.—Saame 86:5.
Ko e ʻofa mateaki ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ueʻi ia ke fakamolemole. ʻI he vakai ʻa Sihova ki ha tokotaha faiangahala ʻoku fakatomala pea talitekeʻi hono ʻalunga angahalaʻiá, ʻoku ueʻi Ia ʻe he ʻofa mateakí ke fakamolemole. Naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá fekauʻaki mo Sihova: “Kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi angahalá, pe totongi kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tuha mo ʻetau ngaahi faihalá.” (Saame 103:8-11) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita mei heʻene hokosia fakamamahí tonu ʻa e mafatukituki hono fuesia ha konisēnisi halaia. Ka naʻá ne toe ʻiloʻi ko Sihová ʻoku “mateuteu ke fakamolemole.” Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa Sihova ke fakamolemolé? Ko e talí ʻoku hiki ia ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻIo, hangē ko e lea ʻi he lotu ʻa Tēvitá, ʻoku fakamolemole ʻa Sihová koeʻuhi ʻokú ne fonu ʻi he ʻofa mateaki ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá. ʻI heʻetau faiangahalá, ʻoku feʻungamālie mo lelei ke tau ongoʻi halaia. ʻOku lava ke ueʻi ai kitautolu ke fakatomala pea fou ʻi ha ngaahi sitepu ke fakatonutonu ʻetau ngaahi fehālaakí. w21.11 5 ¶11-12
Pulelulu, Fepueli 15
Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.—Māt. 6:9.
ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi hono huafá, pea ʻokú ne loto ke fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he tokotaha kotoa. (ʻAi. 42:8) Ka ʻi he taʻu ʻe 6,000 nai, ko hono huafa leleí kuo lumaʻi. (Saame 74:10, 18, 23) Naʻe kamata eni ʻi he taimi naʻe tukuakiʻi ai ʻe he Tēvoló (ʻoku ʻuhingá ko ha “Tokotaha Laukovi Loi”) ʻa e ʻOtuá ʻokú ne taʻofi ha meʻa naʻe fiemaʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi. (Sēn. 3:1-5) Talu mei ai, kuo tukuakiʻi loi ʻa Sihova ʻokú ne taʻofi mei he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu moʻoní. Naʻe hohaʻa ʻa Sīsū fekauʻaki mo e luma naʻe fai ki he huafa ʻo ʻene Tamaí. ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu fakaʻaufuli ke pule ki hēvani mo māmani, pea ko ʻene founga pulé ko e lelei tahá ia. (Fkh. 4:11) Ka kuo feinga ʻa e Tēvoló ke takihalaʻi ʻa e kau ʻāngeló mo e faʻahinga ʻo e tangatá ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e totonu ko iá. ʻOku vavé ni ke fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiú ʻo tā-tuʻo-taha. ʻE fakatonuhiaʻi ʻe Sihova ia ʻi heʻene fakamoʻoniʻi ko hono Puleʻangá pē ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e melino mo e malu moʻoni ki he māmaní. w21.07 9 ¶5-6
Tuʻapulelulu, Fepueli 16
Te u hākahaka ʻia Sihova; te u fiefia ʻi he ʻOtua ko hoku fakamoʻuí.—Hap. 3:18.
ʻOku fakanatula pē ki ha ʻuluʻi fāmili ke loto ke tokonaki ʻa e meʻakai feʻunga, vala mo e nofoʻanga maʻa hono uaifí mo e fānaú. ʻOkú ke fehangahangai mo ha faingataʻa fakaʻekonōmika? Kapau ko ia, ko ha taimi faingataʻa eni kiate koe. Ka neongo ʻa e faingataʻa ho tuʻungá, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e taimi ko ení ke langa hake ai hoʻo tuí. Lau ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:25-34 pea fakalaulauloto ki ai. Fakakaukau ki he ngaahi hokosia ʻi onopooni ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tokonaki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí. (1 Kol. 15:58) ʻI hono fai iá ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuipau ʻi he hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ʻa e niʻihi kehé ʻi he tuʻunga meimei tatau, te ne tokoniʻi koe. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tokonaki ai iá. ʻI hoʻo hokosia ʻa e tokoni ʻa Sihova ki hoʻo moʻuí, ʻe mālohi ange ai hoʻo tuí koeʻuhi ke lava ai ʻo ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ange ʻi he kahaʻú. w21.11 20 ¶3; 21 ¶6
Falaite, Fepueli 17
Kapau ʻoku fai ʻe ha taha ha angahala, ʻoku ʻi ai hotau tokotaha tokoni ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, ko Sīsū Kalaisi.—1 Sio. 2:1.
Ko e tui ʻa e kau Kalisitiane tokolahi kuo fakaivimālohiʻi ʻe he akonaki fekauʻaki mo e huhuʻí. Kuo nau hanganaki malanga neongo ʻa e fakafepakí pea kuo nau kātekina ʻa e faʻahinga ʻahiʻahi kotoa ʻo aʻu ki heʻenau taʻumotuʻá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Sioné. Naʻá ne malangaʻi mateaki ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Kalaisí mo e huhuʻí, ʻo ngalingali ʻi he taʻu ʻe 60 tupu. ʻI heʻene meimei taʻu 100, ʻoku ngalingali naʻe vakai ʻa e ʻEmipaea Lomá kiate ia ko ha tokotaha fakatuʻutāmaki ʻo nau tuku pōpula ia ʻi he motu ko Pātimosí. Ko e hā ʻa e hia naʻá ne faí? Ko e “lea fekauʻaki mo e ʻOtuá mo [ʻene] fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsuú.” (Fkh. 1:9) He faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ē ʻo e tuí mo e kātakí! ʻOku fakahaaʻi ʻe Sione ʻene ʻofa lahi kia Sīsuú mo ʻene houngaʻia ʻi he huhuʻí ʻi heʻene ngaahi tohi fakamānavaʻí. ʻOku laka hake ʻi he tuʻo 100 ʻene lave ai ki he huhuʻí pe ko e ʻaonga ʻoku ala maʻu ʻi he huhuʻí. (1 Sio. 2:2) ʻOku hā mahino, naʻe houngaʻia lahi ʻa Sione ʻi he huhuʻí. w21.04 17 ¶9-10
Tokonaki, Fepueli 18
Kuo pau ke ʻoua naʻá ke talatukiʻi ha tangata tuli pe ʻai ha tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻo ha tangata kui.—Liv. 19:14.
ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻí ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai hanau fakangatangata fakaesinó. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai totonu ki he kau ʻIsilelí ke nau talatukiʻi ha tangata tuli. Naʻe kau ki he talatukiʻi ko iá hono fakamanamanaʻi ha taha pe fakaʻamu ke hoko ki ai ha kovi. He fakalilifu ē ke fai pehē ki ha tangata tuli! Naʻe ʻikai lava ke ne fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki fekauʻaki mo iá, ko ia naʻe ʻikai lava ke ne taukapoʻi ʻa ia tonu. ʻIkai ko ia pē, ʻi he Livitiko 19:14 ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai totonu ke nau “ʻai ha tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻo ha tangata kui.” ʻOku pehē ʻi ha tohi ʻe taha fekauʻaki mo e kakai ʻoku fakangatangata fakaesinó: “ʻI he Hahake Lotolotó ʻoku lahi hono ngaohikovia mo pāʻusiʻi ai [kinautolu].” Mahalo ko ha tokotaha taʻefakaʻatuʻi te ne ʻai ha tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻo ha tangata kui ke ne fakalaveaʻi ia pe ke fakakataʻaki ia. He taʻeʻofa ē ko ia! Fakafou ʻi he fekau ko ení, naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau vakai ʻoku totonu ke nau fakahāhā ʻa e manavaʻofá ki he faʻahinga ʻoku fakangatangata fakaesinó. w21.12 8-9 ¶3-4
Sāpate, Fepueli 19
Naʻe hoko ʻa Sēkope ʻo ilifia ʻaupito peá ne hohaʻatuʻu.—Sēn. 32:7.
Naʻe hohaʻa ʻa Sēkope naʻa ʻoku kei tukulotoʻi pē ʻe hono tokouá ha ʻita kiate ia. Ko ia, naʻá ne lotu tōtōivi kia Sihova fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻá ne ʻave leva ha meʻaʻofa lahi ʻaupito kia ʻĪsoa. (Sēn. 32:9-15) Fakaʻosí, ʻi he fetaulaki mata ki he mata ʻa e ongo tautehina ko eni naʻe fuoloa ʻena māvaé, naʻe tamuʻomuʻa ʻa Sēkope ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapá kia ʻĪsoa. Naʻá ne punou kia ʻĪsoa—ʻo ʻikai tuʻo taha, pe tuʻo ua, kae tuʻo fitu! ʻI he anga-fakatōkilalo mo e tōʻonga fakaʻapaʻapa, naʻe fakamelino ʻa Sēkope mo hono tokouá. (Sēn. 33:3, 4) ʻOku tau ako ha lēsoni mei he founga ʻo e teuteu ʻa Sēkope ke fetaulaki mo hono tokouá mo ʻene fakaofiofi kia ʻĪsoá. Naʻe kole anga-fakatōkilalo ʻa Sēkope kia Sihova ki ha tokoni. Naʻá ne ngāue leva ʻo fehoanaki mo ʻene lotú ʻaki ʻa e fou ʻi he ngaahi sitepu ke ʻai ʻene toe fetaulaki mo hono tokouá ko ha meʻa fakafiefia. ʻI he fetaulaki ʻa e ongo tautehiná, naʻe ʻikai fakafekiki ʻa Sēkope mo ʻĪsoa pe ko hai naʻe tonú pea ko hai naʻe halá. Ko e taumuʻa ʻa Sēkopé ke fakamelino mo hono tokouá. ʻE lava ke ke faʻifaʻitaki kia Sēkope?—Māt. 5:23, 24. w21.12 25 ¶11-12
Mōnite, Fepueli 20
ʻOku lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.—1 Sio. 3:20.
ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he pekia ʻa Sīsū ke ʻufiʻufi hoʻo angahalá, te ke pehē nai, ‘ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou tuha mo e meʻaʻofa mahuʻinga ko iá.’ Ko e hā nai ʻokú ke ongoʻi pehē aí? Ko hotau loto taʻehaohaoá te ne kākaaʻi nai kitautolu, ʻo ʻai ke tau ongoʻi taʻetaau pe ʻikai ʻofaʻi. (1 Sio. 3:19) ʻI he taimi peheé, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi “ʻoku lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó.” Ko e ʻofa mo e fakamolemole ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku mālohi mamaʻo ange ia ʻi ha ongoʻi taʻepau pē ʻoku fufū ʻi hotau lotó. ʻOku fiemaʻu ke tau fakatuipauʻi kitautolu ke tali ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolú. Ke fai iá, kuo pau ke tau ako maʻu pē ʻene Folofolá, lotu maʻu pē kiate ia, pea feohi tuʻumaʻu mo ʻene kakai mateakí. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá? Te ke mahinoʻi lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalotomāfana ʻo Sihová. Te ke ʻiloʻi ai ʻene ʻofa lahi ʻiate koé. Kapau te ke fakalaulauloto ki ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha ʻe malava ke ke fakakaukau lelei ange ai, koeʻuhi ʻe “fakatonutonu” ai hoʻo ngaahi fakakaukau mo e holi fehālaakí.—2 Tīm. 3:16. w21.04 23-24 ¶12-13
Tūsite, Fepueli 21
Te u tangi ki he ʻOtuá, pea te ne fanongo mai kiate au.—Saame 77:1.
Ke langa hake ha tui mālohi, ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. ʻOku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau akó. Fakakaukau ki he hokosia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Saame 77. Naʻá ne mamahi koeʻuhi naʻá ne ongoʻi naʻe mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meiate ia mo hono kaungā-ʻIsilelí. Ko e ngaahi fakakaukau hohaʻatuʻu ko iá naʻe ʻikai ke ne mamohe ai ʻi he poʻulí. (Veesi 2-8) Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne tala kia Sihova: “Te u fakalaulauloto ki hoʻo ngāué kotoa pea fakakaukauloto ki hoʻo ngaahi fakafeangaí.” (Veesi 12) Ko e moʻoni, naʻe ʻiloʻi lelei ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sihova maʻa Hono kakaí ʻi he kuohilí, ka naʻe fifili ʻa e tangata loto-hohaʻá: “Kuo ngalo koā ʻi he ʻOtuá ke fakahaaʻi ʻa ʻene hōifuá, pe kuo ʻai koā ʻe heʻene houhaú ke ngata ʻa ʻene mēsí?” (Veesi 9) Naʻe fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ngāue ʻa Sihová pea mo hono fakahāhā ko ia ʻe he ʻOtuá ʻene mēsí mo e manavaʻofá ʻi he kuohilí. (Veesi 11) Ko e hā ʻa e olá? Naʻe tuipau ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻe ʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova Hono kakaí. (Veesi 15) w22.01 30-31 ¶17-18
Pulelulu, Fepueli 22
ʻOku nau moʻui kotoa pē kiate ia.—Luke 20:38.
ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga kuo nau maté? ʻOkú ne holi ke toe sio kiate kinautolu! (Siope 14:15) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he lahi ʻo e ongoʻi ʻe Sihova ʻa e puli atu hono kaumeʻa ko ʻĒpalahamé? (Sēm. 2:23) Pe ko Mōsese, naʻá ne folofola “mata ki he mata” mo iá? (ʻEki. 33:11) Pea kuo pau pē ʻokú ne fakaʻamu ke fanongo ki hono hivaʻi ʻe Tēvita mo e kau tangata tohi-sāmé ʻenau ngaahi hiva fakahīkihiki mālié! (Saame 104:33) Neongo ko e ngaahi kaumeʻa ko eni ʻo e ʻOtuá ʻoku nau mohe ʻi he mate, kuo ʻikai ke nau ngalo ʻia Sihova. (ʻAi. 49:15) ʻOkú ne manatuʻi ʻa e fakaikiiki kotoa honau ngaahi ʻulungāngá. ʻI he ʻaho ʻe taha, te ne toe fokotuʻu mai kinautolu, pea te ne toe fanongo ki heʻenau ngaahi lotu tōtōiví pea tali ʻenau lotú. Kapau kuo mole hao ʻofaʻanga ʻi he maté, ʻofa ke fakanonga mo fakafiemālieʻi koe ʻe he ngaahi fakakaukau ko ení. ʻI he kamata ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻe fakaʻaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻungá ki muʻa ke fakaleleiʻí. ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he fulikivanu, fakamaau taʻetotonu mo e fakamālohi ʻi he māmani he ʻaho ní. w21.07 10 ¶11; 12 ¶12
Tuʻapulelulu, Fepueli 23
ʻOku totonu ke tau ʻofa . . . ʻi he ngāue mo e moʻoni.—1 Sio. 3:18.
ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá, ʻoku tau toe fakahāhā ai ʻetau houngaʻia ʻi he huhuʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ʻo ʻikai maʻa kitautolu pē kae pehē foki ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kapau naʻá ne mateuteu ke pekia maʻa kinautolu, ʻoku hā mahino ʻoku nau mahuʻinga lahi ʻi heʻene vakaí. (1 Sio. 3:16-18) ʻOku tau fakahāhā ʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he anga ʻetau fakafeangai kiate kinautolú. (ʻEf. 4:29, 31–5:2) Ko e fakatātaá, ʻoku tau tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau puke aí pe ʻi he taimi ʻoku nau kātekina ai ha ʻahiʻahi kakaha, kau ai ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá. Ka ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku fai pe leaʻaki ai ʻe ha kaungātui ha meʻa ʻokú ne fakalotomamahiʻi kitautolu? ʻOkú ke hehema ke tukulotoʻi ha ʻita? (Liv. 19:18) Kapau ko ia, muimui ʻi he akonaki ko ení: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.” (Kol. 3:13) ʻI he taimi kotoa ʻoku tau fakamolemoleʻi ai hotau tokouá pe tuofefiné, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku tau houngaʻia moʻoni ʻi he huhuʻí. w21.04 18 ¶12-13
Falaite, Fepueli 24
Ngāueʻaki [hoʻo meʻaʻofá] ke mou fetauhiʻaki.—1 Pita 4:10.
ʻOku tau ngāue mālohi nai kia Sihova, pea ʻoku lava ke tau tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau fakalakalaka ki he papitaiso. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ko ha faʻahinga lavameʻa pē ʻoku tau fakahoko ʻoku malava ia koeʻuhi pē ko e tāpuaki ʻa Sihová. ʻOku tau toe ako ha lēsoni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosi pea mo e ʻapositolo ko Paulá, ko e lahi ange hotau fatongiá, ko e lahi ange ia hotau faingamālie ke pouaki ʻa e melinó. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono pouaki ʻe he kau tangata kuo fakanofó ʻa e melinó mo e fāʻūtahá ʻaki hono fakatefito ʻenau faleʻí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻaki ʻa e tokangataha, ʻo ʻikai kiate kinautolu pē ka ki hotau faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Kalaisi Sīsū! (1 Kol. 4:6, 7) Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e talēniti pe malava kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Te tau ongoʻi nai ʻoku siʻisiʻi ʻa e ngafa ʻoku tau fakahokó. Ka ko e fanga kiʻi ngāue iiki ʻokú ne pouaki ʻa e fāʻūtahá ʻoku hangē ia ko e fanga kiʻi mata-tuitui ʻokú ne hoko fakatahaʻi ha kofu. ʻOfa ke tau ngāue mālohi ke toʻo atu ha faʻahinga fakaʻilonga pē ʻo ha laumālie feʻauʻauhi ʻiate kitautolu. Tau fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke pouaki ʻa e melinó mo e fāʻūtahá ʻi he fakatahaʻangá.—ʻEf. 4:3. w21.07 19 ¶18-19
Tokonaki, Fepueli 25
ʻE tuʻu hake ho tuongaʻané.—Sione 11:23.
ʻOku lava foki ke ke tuipau te ke toe sio ki ho ngaahi ʻofaʻanga kuo nau maté. Ko e tangi ko ia ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻoatu ʻa e fakafiemālie ki hono ngaahi kaumeʻa naʻa nau mamahí ko ha fakamoʻoni ia ʻokú ne holi ke fokotuʻu mai ʻa e kau maté! (Sione 11:35) ʻE lava ke ke poupou ki he faʻahinga ʻoku mamahí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tangi ʻa Sīsū fakataha mo Māʻata mo Melé ka naʻá ne toe fanongo foki mo lea fakalototoʻa kiate kinaua. (Sione 11:25-27) ʻE lava foki ke tau fai ʻa e meʻa tatau ki he faʻahinga ʻoku mamahí. Ko Dan, ko ha mātuʻa ʻoku nofo ʻi ʻAositelēlia, ʻokú ne pehē: “Hili ʻa e mole hoku uaifí, naʻá ku fiemaʻu ha poupou. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi naʻa nau fakafaingamālieʻi kinautolu ʻaho mo e pō koeʻuhi pē ke fanongo kiate au. Naʻa nau tuku pē ke u fakahaaʻi ʻeku mamahí pea ʻikai ke nau mā ʻi heʻeku tangí. Naʻa nau toe fai mai ha tokoni ʻaonga, hangē ko hono fufulu ʻeku meʻalelé, fai ʻeku ngaahi fakataú, pea feimeʻatokoni ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u lava ai ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení. Pea naʻa nau faʻa lotu fakataha mo au. Naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻenau hoko ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni mo e fanga tokoua ‘ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.’”—Pal. 17:17. w22.01 16 ¶8-9
Sāpate, Fepueli 26
Ko e tokotaha ʻoku fanongo ki he valoki foaki moʻuí ʻokú ne nofo ʻi he lotolotonga ʻo e kau potó.—Pal. 15:31.
ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e lelei tahá maʻatautolu. (Pal. 4:20-22) ʻI he taimi ʻokú ne akonakiʻi ai kitautolu fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko ha tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú pe ko ha kaungātui matuʻotuʻa, ʻokú ne fakahāhā mai ai ʻene ʻofa kiate kitautolú. (Hep. 12:9, 10) Tokangataha ki he akonakí, kae ʻikai ko e founga ʻoku ʻoatu aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi nai ko e akonakí naʻe ʻikai ʻomi ia ʻi he founga lelei tahá. Ko e moʻoni, ko ha taha ʻokú ne fai ha akonaki ʻoku totonu ke ne feinga ke ʻoatu ia ʻi he founga faingofua taha ʻe ala tali aí. (Kal. 6:1) Ka ʻo kapau ko kitautolu ʻoku akonakiʻí, ʻoku lelei ke tau tokangataha ki he pōpoakí—neongo kapau ʻoku tau ongoʻi naʻe mei lava ke ʻomi ia ʻi ha founga lelei ange. Te tau ʻeke hifo nai: ‘Neongo kapau ʻoku ʻikai ke u saiʻia ʻi he founga naʻe ʻomi ai ʻa e akonakí, ʻoku ʻi ai nai ha moʻoni ʻi he akonakí? ʻE lava nai ke u sio fakalaka ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e tokotaha talafekaú pea maʻu ʻaonga mei he pōpoakí?’ ʻE fakapotopoto ke tau kumi ha founga ke maʻu ʻaonga ai mei ha akonaki pē ʻoku tau maʻu. w22.02 12 ¶13-14
Mōnite, Fepueli 27
Ko e fakamanatu ʻa Sihová ʻoku falalaʻanga, ʻokú ne ʻai ke poto ʻa e tokotaha taʻetaukeí.—Saame 19:7.
ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau halá mo e tōʻonga koví. (Saame 103:13, 14) Kae kehe, fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko hono laumālié, mo ʻene kautahá, ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e poto, mālohi mo e poupou ʻoku tau fiemaʻu kae lava ke tau liliu. Ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke sivisiviʻi fakalelei koe. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ha sioʻatá; ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke vakaiʻi ʻa e founga ʻokú ke fakakaukau, lea mo ngāue aí. (Sēm. 1:22-25) Pea ʻoku mateuteu maʻu pē ʻa Sihova ke ne tokoniʻi koe. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai koé; ʻokú ne ʻafioʻi ʻa ho lotó. (Pal. 14:10; 15:11) Ko ia tōʻongaʻaki ʻa e lotu kiate ia pea ako ʻene Folofolá ʻi he ʻaho taki taha. Hoko ʻo tuipau ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ko e lelei tahá ia. ʻOku lava ke tau maʻu ʻaonga mei he meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau faí. Ko e faʻahinga ʻoku nau moʻuiʻaki ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku nau maʻu ʻa e tokaʻi-kita, ko ha taumuʻa ʻi he moʻuí mo e fiefia moʻoni.—Saame 19:8-11. w22.03 4 ¶8-10
Tūsite, Fepueli 28
Fokotuʻu maʻu homou lotó ʻi hono ngaahi ʻā mālohí. Siviʻi ʻa hono ngaahi taua fakakolotaú, koeʻuhí ke mou talanoa fekauʻaki mo ia ki he ngaahi toʻutangata ʻi he kahaʻú.—Saame 48:13.
ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau langa mo tokangaʻi ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga lotú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e ngāue ki hono faʻu ʻo e tāpanekalé mo hono ngaahi naunaú ko ha “ngāue toputapú.” (ʻEki. 36:1, 4) ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe vakai foki ʻa Sihova ki he ngāue ki hono langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi langa fakateokalati kehé ko ha ngāue toputapu. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he ngaahi ngāue ko ení. ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻenau tokoni mahuʻinga ko eni ki he ngāue ʻo e Puleʻangá? Ko e moʻoni, ʻoku nau toe kau ki he ngāue fakamalangá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau loto nai ke tāimuʻa. Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lava ke nau fakahāhā ʻenau poupou ki he ngaahi ngāue langá ʻaki ʻa e ʻikai ke toumoua ke fakaʻatā ʻa e kau tangata mo e kau fefine ngāue mālohi ko ení ke nau hoko ko e kau tāimuʻa ʻi heʻenau tāú. Tatau ai pē pe ʻoku tau pōtoʻi ʻi he ngāue langá pe ʻikai, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau kau ʻi hono tauhi ke maʻa mo ʻi he tuʻunga lelei ʻa e ngaahi fale ko ení. w22.03 22 ¶11-12