Maʻasi
Pulelulu, Maʻasi 1
Ko hoʻomou fai ia ki ha taha ʻo e faʻahinga siʻi tahá ni ko hoku fanga tokouá, ko hoʻomou fai ia kiate aú.—Māt. 25:40.
Ko e ‘fanga sipi’ ʻi he talanoa fakatātā ʻi he Mātiu 25:31-36 ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga māʻoniʻoni ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui he māmaní—ʻa ia, ko e fanga sipi kehé. ʻOku nau poupou mateaki ki he toenga ʻo e fanga tokoua pani ʻe he laumālié ʻo Kalaisí ʻo tautefito ʻenau tokoni kiate kinautolu ke fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga mo e ngaohi ākonga ʻi māmani lahí. (Māt. 24:14; 28:19, 20) ʻI he ngaahi uike ki muʻa ʻi he Fakamanatú ʻi he taʻu kotoa, ko e fanga sipi kehé ʻoku nau fakahāhā ʻenau poupou ki he fanga tokoua ʻo Kalaisí ʻaki ʻenau kau kakato ʻi ha feingangāue fakamāmanilahi ke fakaafeʻi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻiá ki he Fakamanatú. ʻOku nau toe tokoni ke fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu kotoa ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke lava ai ʻo fakahoko ʻa e Fakamanatú ʻi he fakatahaʻanga kotoa ʻi he māmaní. Ko e fanga sipi kehé ʻoku nau fiefia ke poupou ki he fanga tokoua ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi founga ko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he fanga sipi ko ení ʻoku vakai ʻa Sīsū ki he meʻa ʻoku nau fai ki hono fanga tokoua paní ʻo hangē ia haʻanau fai kiate ia tonú.—Māt. 25:37-40. w22.01 22 ¶11-12
Tuʻapulelulu, Maʻasi 2
ʻIlonga ʻa ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ʻa e Tamaí.—Sione 14:9.
ʻI he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he ngaahi ʻulungaanga mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki he niʻihi kehé—ko e fakatātaá, ko ʻene fakaʻofaʻia ʻi he tokotaha kiliá, ko ʻene kaungāongoʻi ki ha fefine naʻá ne maʻu ʻa e mahaki fakamamahi, ko ʻene manavaʻofa ki he faʻahinga mamahí—ʻoku tau faʻifaʻitaki foki ai kia Sihova. (Mk. 1:40, 41; 5:25-34; Sione 11:33-35) Ko e lahi ange ʻetau faʻifaʻitaki kia Sihová, ko ʻetau ʻunuʻunu ofi ange ia kiate iá. Ko e muimui ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻoua ʻe fakaleluʻi ʻe he māmani fulikivanu ko ení. ʻI he pō fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe malava ke ne pehē: “Kuó u ikuna ʻa e māmaní.” (Sione 16:33) Naʻá ne ʻuhingá naʻá ne fakafisi ke fakaʻatā ia ke tākiekina ʻe he fakakaukau, ngaahi taumuʻa mo e ngāue ʻa e māmani ko ení. Naʻe ʻikai ʻaupito fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa ia tonu ke mole ʻene tokangataha ki he ʻuhinga naʻe fekau mai ai ia ki he māmaní—ke fakatonuhiaʻi ʻa Sihova. Fēfē kitautolu? ʻI he māmani ko ení, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa te ne fakaleluʻi kitautolu. Ka ʻo kapau te tau hangē ko Sīsuú ʻo hanganaki tokangataha ki hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, ko kitautolu foki te tau “ikunaʻi” ʻa e māmaní.—1 Sio. 5:5. w21.04 3-4 ¶7-8
Falaite, Maʻasi 3
[ʻOku ʻikai malava] ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.—Loma 8:39.
Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ko e “tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui [kia Sīsuú te ne] . . . maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16; Loma 6:23) Ko hono moʻoní, naʻe kau ʻa Paula ʻi he faʻahinga naʻa nau ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí. Naʻá ne tuipau ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi naʻa mo e faʻahinga naʻa nau fai ha angahala mamafá kapau te nau fakatomala. (Saame 86:5) Naʻe tui foki ʻa Paula fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi mai ʻia Kalaisí. Fakatokangaʻi ʻa e lea fakalototoʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e Kalētia 2:20. Naʻe pehē ʻe Paula: “[Ko e] ʻAlo ʻo e ʻOtuá . . . naʻá ne ʻofeina au peá ne tuku atu ia koeʻuhi ko aú.” Naʻe ʻikai ʻai ʻe Paula ha fakangatangata ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo ne pehē nai, ‘ʻOku lava ke u sio ki he ʻuhinga ʻe ʻofa ai ʻa Sihova ki hoku fanga tokouá, ka ʻoku ngalingali heʻikai malava ke ne ʻofa mai kiate au.’ Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Lomá: “Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá.” (Loma 5:8) Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai hano fakangatangata! Naʻe tuipau kakato ʻa Paula ki he mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e anga ʻo e fakafeangai anga-kātaki ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. w21.04 22 ¶8-10
Tokonaki, Maʻasi 4
He ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú.—1 Sio. 5:3.
ʻI hono fakahoko ha ako Tohi Tapu, tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke ʻofa kia Sihova. Anga-fēfē? Kumi ki ha faingamālie ke tohoakiʻi ʻa e tokangá ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke vakai kia Sihova ko ha ʻOtua fiefia ʻokú ne poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. (1 Tīm. 1:11; Hep. 11:6) Fakahaaʻi ki he tokotaha akó te ne maʻu ʻaonga mei hono ngāueʻaki ʻa e fakamatalá, pea fakamatalaʻi kiate ia ko e tapua mai eni ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate iá. (ʻAi. 48:17, 18) ʻI he loloto ange ʻa e ʻofa ʻa e tokotaha akó kia Sihová ʻe ueʻi lahi ange ai ia ke fai ha liliu pē ʻoku fiemaʻu. Ke fakalakalaka ʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ki ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ne fai ʻa e ngaahi feilaulau. Ko e kau ako ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu nai ke nau feilaulauʻi ʻenau ngaahi meʻa fakamatelié. ʻE fiemaʻu nai ki he tokolahi ke nau tuku ange ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻofa kia Sihova. Ko e niʻihi ʻoku liʻaki kinautolu ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku nau fehiʻa ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku muimui kiate iá heʻikai siva ʻenau ʻamanakí. ʻE fakakoloa kinautolu ʻaki ha fāmili fakalaumālie anga-ʻofa.—Mk. 10:29, 30. w21.06 4 ¶8-9
Sāpate, Maʻasi 5
Hanga hake homou matá ʻo vakai atu ki he ngaahi ngoué, ʻoku nau hina ki he utu-taʻú.—Sione 4:35.
Naʻe fakatatau ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngāue ngaohi ākongá ki hono tō ha ngoue, ʻo fakahaaʻi ai kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tō pē ha ngaahi tenga. Naʻá ne fakamanatu ki he kau Kolinitō: “Naʻá ku tō ʻe au, naʻe fuʻifuʻi ʻe ʻApolosi . . . Ko kimoutolú ko e ngoueʻanga ʻa e ʻOtuá.” (1 Kol. 3:6-9) ʻI he tuʻunga ko e kau ngāue ʻi he “ngoueʻanga ʻa e ʻOtuá,” ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻetau tō ʻa e ngaahi tengá ka ʻoku tau fuʻifuʻi kinautolu pea vakaiʻi maʻu pē ʻenau tupú. ʻI he taimi tatau, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ʻa e tengá ke tupu. Ko ha monū ē ʻoku tau maʻu ke malanga mo akoʻi ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé! Ko e ngāue ko ení ʻokú ne ʻai ke tau fiefia moʻoni. Ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻa e tokolahi ʻi Tesalonaika ke hoko ko e kau ākonga, naʻá ne fakamatalaʻi ʻene ongoʻí ʻo peheni: “Ko e hā homau ʻamanakiʻangá pe fiefiaʻangá pe kalauni ʻo e hākailangitaú ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ko Sīsuú ʻi heʻene ʻi hení? ʻIkai ko hono moʻoní ko kimoutolu ia? Ko e moʻoni ko kimoutolu ʻa homau lāngilangí mo e fiefiaʻangá.”—1 Tes. 2:19, 20; Ngā. 17:1-4. w21.07 3 ¶5; 7 ¶17
Mōnite, Maʻasi 6
ʻOua naʻa mou taʻetokaʻi ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.—Māt. 18:10.
Kuo tohoaki mai ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha kiate ia. (Sione 6:44) Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. ʻI hono sivisiviʻi fakalelei ʻe Sihova ʻa e kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní, naʻá ne vakai ki ha meʻa mahuʻinga ʻiate koe—ko ha loto-moʻoni ʻe lava ke tupulekina ʻo ʻofa kiate ia. (1 Kal. 28:9) ʻOku ʻiloʻi koe ʻe Sihova, mahinoʻi koe pea ʻofa kiate koe. He fakafiemālie ē ko ia! ʻOku tokanga lahi mai ʻa Sihova kiate koe, pea ʻokú ne tokanga mai foki ki he kotoa ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ke fakatātaaʻi ʻa e poini ko ení, naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha tauhi-sipi. Kapau ʻe hē ha sipi ʻe 1 mei he fanga sipi ʻe toko 100 ʻi he tākangá, ko e hā ʻe fai ʻe he tauhi-sipí? Te ne “tuku ʻa e toko 99 ʻi he moʻungá pea ʻalu ʻo kumi ki he taha kuo heé.” ʻI he taimi ʻe maʻu ai ʻe he tauhi-sipí ʻa e sipí, heʻikai te ne ngaohikoviʻi ia mei heʻene ʻalu hē. Te ne fiefia. Ko e hā ʻa e poiní? Ko e kotoa ʻo e fanga sipí ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ko e finangalo ia ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní ke ʻauha naʻa mo ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.”—Māt. 18:12-14. w21.06 20 ¶1-2
Tūsite, Maʻasi 7
ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá.—Sēm. 4:8.
ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he ʻofa heʻikai kaʻanga ʻa Sihová, ʻoku tau fakalolotoʻi ai ʻetau ʻofa tonu kia Sihová pea fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. (Loma 8:38, 39) ʻOku ueʻi kitautolu ke faʻifaʻitaki kia Sīsū. (1 Pita 2:21) ʻI he ngaahi ʻaho ki muʻa ʻi he Fakamanatú, ʻoku tau tokangataha ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e uike fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he māmaní, ko ʻene pekiá mo ʻene toetuʻú. ʻI he efiafi Fakamanatú leva, ko e malangá ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolú. (ʻEf. 5:2; 1 Sio. 3:16) ʻI heʻetau lau fekauʻaki mo e faʻifaʻitakiʻanga feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú pea fakalaulauloto ki aí, ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau moʻuaʻaki ke “ʻaʻeva ai pē ʻo hangē tofu pē ko e ʻaʻeva ʻa Sīsuú.” (1 Sio. 2:6) ʻOku tau toe fakapapauʻi lahi ange ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. (Sute 20, 21) ʻOku tau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fai ʻa e kotoa ʻoku tau malavá ke talangofua kiate ia, fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá, pea ʻai ke fiefia hono lotó. (Pal. 27:11; Māt. 6:9; 1 Sio. 5:3) Ko e Fakamanatú ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau toe fakapapauʻi lahi ange ke moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻi ha founga ʻoku tau tala ange ai kia Sihova, ‘ʻOku ou loto ke nofo maʻu ʻi hoʻo ʻofá ʻo taʻengata!’ w22.01 23 ¶17; 25 ¶18-19
Pulelulu, Maʻasi 8
Mou fili maʻamoutolu . . . pe ko hai te mou tauhí.—Sios. 24:15.
Kuo foaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ko e tauʻatāina ke fili. ʻE lava ke tau fili pe ko fē ʻa e ʻalunga te tau fou ai ʻi he moʻuí. ʻOku fiefia hotau ʻOtua ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tauhi kiate iá. (Saame 84:11; Pal. 27:11) ʻE lava ke tau ngāuetotonuʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi. ʻI he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻe lava ke tau fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻatautolú. ʻI ha taimi naʻe helaʻia ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló, naʻa nau ʻalu ki ha feituʻu lōngonoa ke maʻu ha kiʻi mālōlō. Kae kehe, naʻe ʻikai ke pehē. Naʻe ʻiloʻi kinautolu ʻe ha fuʻu kakai pea naʻa nau vēkeveke ke akoʻi kinautolu ʻe Sīsū. Ka naʻe ʻikai ke ʻita ʻa Sīsū. ʻI hono kehé, naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he kakaí. Ko ia, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú? “Naʻá ne kamata akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lahi.” (Mk. 6:30-34) ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono feilaulauʻi hotau taimí mo e iví ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai fakahēvaní.—Māt. 5:14-16. w21.08 3 ¶7-8
Tuʻapulelulu, Maʻasi 9
Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne . . . maʻu . . . ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē, ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.—Kal. 6:4.
ʻOku saiʻia ʻa Sihova ʻi he kehekehe ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku hā mahino eni ʻi heʻene ngaahi fakatupu fakaofó, kau ai ʻa e tangatá. Ko kitautolu taki taha ʻoku tau makehe. Ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakahoa ʻe Sihova koe ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne sivisiviʻi ho lotó, ʻa ho tangata ʻi lotó. (1 Sām. 16:7) ʻOkú ne mahinoʻi foki ho mālohingá, vaivaiʻangá mo e puipuituʻá. Pea ʻoku ʻikai ke ne kole mai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke foakí. ʻOku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻa e vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene vakai maí. Te tau maʻu leva ai “ʻa e fakakaukau leleí,” ʻo ʻikai ke fakakaukau tōtuʻa pe fuʻu siʻisiʻi fekauʻaki mo kitautolu. (Loma 12:3) Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻaonga nai mei he vakai ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha tokoua pe tuofefine faitōnunga ʻoku ola lelei ʻene ngāue fakafaifekaú. (Hep. 13:7) ʻOku tau vakai leva ki he founga ʻe lava ke ola lelei ange ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. (Fil. 3:17) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e kehekehe ʻi he faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha taha pea mo hono ngāueʻaki ia ke fuaʻaki ho mahuʻinga ko ha tokotahá. w21.07 20 ¶1-2
Falaite, Maʻasi 10
Hanga hake homou matá ki he langí pea vakai. Ko hai kuó ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻá ni?—ʻAi. 40:26.
ʻE lava ke ke langa hake hoʻo tui ki he Tokotaha-Fakatupú ʻaki hono siofi ʻa e fanga manú, ʻuluʻakaú mo e fetuʻú. (Saame 19:1) Ko e lahi ange hoʻo ako ki he ngaahi meʻa ko iá, ko e lahi ange ia hoʻo tuipau ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupú. ʻI he ako ki he fakatupú, tokanga lelei ki he meʻa ʻoku fakaeʻa ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú. (Loma 1:20) Ko e fakatātaá, ʻokú ke ʻiloʻi nai ko e laʻaá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene tokonaki mai ʻa e māfana ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí, ka ʻokú ne toe tuku ange mai ha ngaahi huelo ʻoku ʻi ai ʻa e ivi fakatuʻutāmaki. Ko kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fiemaʻu ke maluʻi mei he huelo ko iá. Pea ʻoku pehē! Anga-fēfē? Ko hotau māmaní ʻoku ʻi ai hono puipui maluʻi—ko e kasa ʻōsoné ʻokú ne sivi ʻo taʻofi ʻa e huelo fakatuʻutāmaki ko ení. ʻI he fakaʻaʻau ke lahi ange ʻa e huelo fakatuʻutāmaki ko ení mei he laʻaá, ʻoku toe lahi ange ʻa e kasa ʻōsoné. ʻIkai ʻokú ke tui he taimí ni, ʻoku ʻi ai ha tokotaha kuo pau naʻá ne faʻu ia pea kuo pau pē ko ha Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofa mo poto ia? w21.08 17 ¶9-10
Tokonaki, Maʻasi 11
ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá kuo pau ke ne ʻofa foki ki hono tokouá.—1 Sio. 4:21.
ʻI he hili ʻa e papitaiso ha tokotaha, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ia. (1 Sio. 4:20) Ko e hā ʻoku kau ki hení? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku ʻikai ke tau toe fehuʻia ʻene fakaueʻilotó. Ko e fakatātaá, heʻikai ke tau pehē naʻá ne fai ha meʻa ʻi ha taumuʻa kovi pe siokita. ʻI hono kehé, te tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapá ki hotau tokouá, ʻo vakai kiate ia ʻokú ne māʻolunga ange ʻiate kitautolu. (Loma 12:10; Fil. 2:3) Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e mēsí mo e anga-leleí ki he kakai kotoa. Kapau ʻoku tau loto ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku lava ke nau ui ʻa Sihova ko ʻenau Tamaí ʻo taʻengata, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e mēsí mo e anga-leleí ki he kakai kotoa, naʻa mo hotau ngaahi filí. (Luke 6:32-36) ʻE ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa ke tau fai pehē. Kapau ko ia, kuo pau ke tau ako ke fakakaukau pea tōʻonga hangē ko Sīsuú. ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke talangofua kia Sihova pea faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku tau loto ke hoko ko e konga hono fāmilí ʻo taʻengata. w21.08 6 ¶14-15
Sāpate, Maʻasi 12
Sio pe ʻe ʻikai te u fakaava atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea huhua atu kiate kimoutolu ha tāpuaki.—Mal. 3:10.
Ako ke falala kia Sihova. ʻOkú ne talaʻofa te ne huhua mai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate ia pea ʻoatu kiate ia hotau lelei tahá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohi Tapú ʻa e faʻahinga tāutaha naʻa nau foaki tōtōivi atu kinautolu ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, naʻe pau ke nau fou ʻi he ʻuluaki sitepú ki muʻa ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki makehe meia Sihova. Ko e fakatātaá, ʻi he hili pē ʻa e mavahe ʻa ʻĒpalahame mei hono ʻapí—“neongo ʻa e ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko ʻene ʻalú ki fē”—naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. (Hep. 11:8) ʻI he hili pē ʻa e fangatua ʻa Sēkope mo e ʻāngeló naʻá ne maʻu ai ha tāpuaki makehe. (Sēn. 32:24-30) ʻI he teu ke hū ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻi he hili pē ʻa e tuʻu ʻa e kau taulaʻeikí ʻi he Vaitafe Sioataní naʻe malava leva ke kolosi ʻa e kakaí ki he tafaʻaki ʻe tahá. (Sios. 3:14-16) ʻE lava foki ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi onopooni kuo nau falala kia Sihova pea kakapa atu. w21.08 29-30 ¶12-14
Mōnite, Maʻasi 13
ʻOua naʻá ke pehē, “Ko e hā naʻe lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻá ʻi he ngaahi ʻaho ko ení?”—Tml. 7:10.
Ko kimoutolu fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku mou ʻiloʻi mei hoʻomou hokosiá ʻa e founga naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he kuohilí, ka ʻoku mou toe vakai ki he fiemaʻu ke feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻoú. Ko kimoutolu kau taʻumotuʻa naʻe toki papitaisó ʻoku lahi foki mo e meʻa ke mou foakí. ʻE houngaʻia ʻa e faʻahinga kei siʻí ke fanongo ki hoʻomou ngaahi hokosiá mo e ngaahi lēsoni kuo mou akó. Kapau te mou “hanganaki foaki” mei hoʻomou feleoko ʻo e hokosiá, ʻe tāpuakiʻi lahi kimoutolu ʻe Sihova. (Luke 6:38) Siʻi faʻahinga taʻumotuʻa ʻi hoʻomou ʻunuʻunu ofi ange ki he faʻahinga kei siʻí, ʻe malava ke mou fepoupouaki ai. (Loma 1:12) Ko e tokotaha taki taha ʻokú ne maʻu ha meʻa mahuʻinga ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe he tokotaha ʻe tahá. ʻOku maʻu ʻe he kau taʻumotuʻá ʻa e poto mo e taukei naʻa nau maʻu ʻi he faai mai ʻa e taimí. ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga kei siʻí ʻa e ivi mo e mālohi. ʻI he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kei siʻi mo e taʻumotuʻa ko ha ngaahi kaumeʻá, ʻoku nau ʻave ai ʻa e fakahīkihikí ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá pea ko ha tāpuaki ia ki he kotoa ʻi he fakatahaʻangá. w21.09 8 ¶3; 13 ¶17-18
Tūsite, Maʻasi 14
ʻOku tau malangaʻi naʻe tautau ʻa Kalaisi ʻi he ʻakaú, ʻa ia ko ha tūkiaʻanga ia ki he kau Siú.—1 Kol. 1:23.
Ko e hā naʻe hohaʻa ai ʻa e kau Siu tokolahi ki he founga naʻe pekia ai ʻa Sīsuú? Naʻa nau vakai ko e pekia ʻa Sīsū ʻi ha ʻakaú naʻe ʻai ai ke ne hā ngali ko ha tokotaha faihia mo faiangahala kae ʻikai ko e Mīsaiá. (Teu. 21:22, 23) Ko e faʻahinga ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siu naʻa nau tūkia ʻia Sīsuú naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi naʻá ne taʻehalaia, naʻe tukuakiʻi loi ia pea ngaohikovia taʻetotonu. Ko e faʻahinga naʻa nau hopoʻi ʻa Sīsuú naʻa nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakamaau totonú. Ko e fakamaauʻanga lahi Siú naʻa nau fai fakavave ʻa e fakamāú, pea naʻe ʻikai ke nau muimui ki he laó. (Luke 22:54; Sione 18:24) ʻI he ʻikai ke fanongo taʻefilifilimānako ki he ngaahi tukuakiʻi mo e fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsuú, ko e kau fakamāú naʻa nau kumi “ki ha fakamoʻoni loi ke tukuakiʻi ʻaki ʻa Sīsū koeʻuhi ke tāmateʻi ia.” (Māt. 26:59; Mk. 14:55-64) Pea ʻi he hili hono fokotuʻu hake ʻa Sīsū mei he maté, ko e kau fakamaau taʻetotonu ko iá naʻa nau totongiʻi ʻa e kau sōtia Loma naʻa nau leʻohi hono fonualotó ʻaki “ha ngaahi konga siliva lahi” ke nau fakamafola ha talanoa loi fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻikai ai ha taha ʻi he fonualotó.—Māt. 28:11-15. w21.05 11 ¶12-13
Pulelulu, Maʻasi 15
ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho mo e houa ko iá ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻilo ki ai, naʻa mo e kau ʻāngelo ʻo e langí pe ko e ʻAló, ka ko e Tamaí toko taha pē.—Māt. 24:36.
ʻE lava ke fakangata ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení ʻi ha taimi pē. Ka ko ʻene kātakí kuo fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko ha tāpuaki kiate kitautolu! Ko e kotoa ʻo e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻoku nau taʻehaohaoa ʻi hono fanauʻi mai ki he māmaní. Neongo ia, ʻoku ʻofa ʻa Sihova kiate kinautolu pea tokangaʻi kinautolu, pea kuó ne talaʻofa ke fakangata ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. (1 Sio. 4:19) Pea kuó ne fokotuʻu ʻa e ʻaho te ne toʻo atu ai ʻa e faingataʻaʻia ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻIkai ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe heʻene ʻofá ke tau kātaki fakataha mo ia ʻi he lōloa taha ʻe fiemaʻú? ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e kātakí. Naʻe lavameʻa ʻa Sīsū ʻi heʻene faʻifaʻitaki ki he kātaki ʻene Tamaí. ʻI he tuʻunga ko ha tangata, naʻe kātakiʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea fakafilí, fakamāʻí pea mo ha ʻakau fakamamahi koeʻuhi ko kitautolu. (Hep. 12:2, 3) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ʻo e kātakí ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻoange kia Sīsū ʻa e mālohi ke ne kātaki. ʻE lava ke fakaivimālohiʻi foki ai mo kitautolu. w21.07 12-13 ¶15-17
Tuʻapulelulu, Maʻasi 16
Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová.—Kol. 3:13.
ʻOku fakamolemoleʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻetau ngaahi angahalá ʻi he ʻaho kotoa. (Saame 103:10-14) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú naʻa nau taʻehaohaoa; neongo ia, naʻá ne fakamolemoleʻi ʻenau fehālaakí. Naʻe aʻu ʻo ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻene moʻuí koeʻuhi ke fakamolemoleʻi ai ʻetau angahalá. (1 Sio. 2:1, 2) ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻa e haʻi ʻo e ʻofa ʻi hotau fāmili fakalaumālié ʻi heʻetau “fefakamolemoleʻaki mātuʻaki loto-lelei.” (ʻEf. 4:32) Ko e moʻoni, ko hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke mātuʻaki faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue ki ai. Naʻe ongoʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ko e kupu ʻi he Taua Leʻo ko e “Fefakamolemoleʻaki Loto-Lelei” naʻá ne tokoniʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. ʻOkú ne tohi: “[ʻI he kupú] naʻe fakamatalaʻi ai ko e loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ke tali ʻenau tōʻonga koví pe fakasiʻisiʻi ai ʻa e maumau ʻokú ne faí. Ka ko e fakamolemolé ʻoku ʻuhingá ke tuku ange atu ha loto-mamahi ʻi ha ngaahi ʻuhinga hala pea tauhi maʻu hoʻo melinó tonu.” ʻI heʻetau fakamolemoleʻi loto-lelei hotau fanga tokouá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova. w21.09 23-24 ¶15-16
Falaite, Maʻasi 17
Ko e faʻahinga ʻoku lotu [ki he ʻOtuá] kuo pau ke nau lotu ʻi he . . . moʻoni.—Sione 4:24.
Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi he moʻoní, ʻa ia, ko e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻá. Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻo fehoanaki mo e moʻoni ko iá, pea naʻá ne ʻai ʻa e moʻoni ko iá ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé. (Sione 18:37) Ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú naʻa nau toe ʻofa lahi ʻi he moʻoní. (Sione 4:23) Ko hono moʻoní, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he lotu faka-Kalisitiané ko e “hala ʻo e moʻoní.” (2 Pita 2:2) Koeʻuhi ko e ʻofa lahi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi he moʻoní, naʻa nau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu, anga fakafonua mo e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui naʻe ʻikai fehoanaki mo e moʻoní. (Kol. 2:8) ʻOku pehē pē mo e ʻahó ni, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau feinga mālohi ke “ʻaʻeva ʻi he moʻoní” ʻaki hono fakatuʻunga kotoa ʻenau ngaahi tuí mo e founga moʻuí ʻi he Folofola ʻa Sihová. (3 Sio. 3, 4) Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke nau taukaveʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo haohaoa pe kakato ki he moʻoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo nau maʻuhala fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline pea mo e tataki fakaekautahá. ʻI he taimi ʻoku hā mahino ai ʻa e ngaahi meʻá, naʻe fiemaʻu leva ke nau fai ha fakatonutonu. w21.10 21-22 ¶11-12
Tokonaki, Maʻasi 18
Ko e tokotaha ʻoku falala kia Sihová ʻoku takatakaiʻi ia ʻe Heʻene ʻofa mateakí.—Saame 32:10.
Hangē pē ko hono maluʻi ʻe ha ngaahi ʻā ʻokú ne takatakaiʻi ha kolo ʻi he kuonga muʻá ʻa hono kakaí, ʻoku pehē pē mo e ngaahi ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻokú ne takatakaiʻi kitautolu, ʻo tokonaki mai ʻa e maluʻi fakalaumālie mei he ngaahi fakatuʻutāmaki te ne ʻahiʻahiʻi ʻetau anga-tonú. ʻIkai ngata aí, ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ia ke ne tohoakiʻi kitautolu kiate ia. (Sel. 31:3) Naʻe toe ngāueʻaki ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ha lea fakaefakatātā ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e maluʻi ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi: “Ko e ʻOtuá ʻa hoku hūfangaʻanga malú, ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻokú ne fakahāhā ʻa e ʻofa mateaki kiate aú.” Naʻe toe lea ʻa Tēvita fekauʻaki mo Sihova: “Ko ia ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e ʻofa mateakí pea ko hoku maluʻangá ia, ko hoku hūfangaʻanga malu mo hoku faifakahaofi, ko ʻeku pā pea ko e Tokotaha ʻa ia ʻoku ou fakaū ki aí.” (Saame 59:17; 144:2) Ko e hā naʻe fakafekauʻaki ai ʻe Tēvita ʻa e ʻofa mateaki ʻa Sihová ki ha hūfangaʻanga mo ha maluʻangá? Neongo pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo aí, kapau ʻoku tau hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihova, te Ne tokonaki mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke maluʻiʻaki hotau vahaʻangatae mahuʻinga mo iá. w21.11 6 ¶14-15
Sāpate, Maʻasi 19
Te u fakalaulauloto ki hoʻo ngāué kotoa.—Saame 77:12.
ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe ha matangi ʻi he tahí ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga ko iá ke tokoniʻi kinautolu ke sio ki he tafaʻaki ʻoku nau fiemaʻu ai ha tui lahi ange. (Māt. 8:23-26) ʻI he haʻahaʻaki ʻa e matangí pea hake ʻa e peaú ki he vaká, naʻe māʻumohe pē ʻa Sīsū. ʻI hono fafangu ia ʻe he kau ākonga manavahētuʻú pea kole ange ke ne fakahaofi kinautolú, naʻe valokiʻi fakaalaala kinautolu ʻe he ʻEikí: “Ko e hā ʻoku mou ilifia pehē aí, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai?” ʻOkú ke fehangahangai mo ha “fuʻu matangi”? Mahalo ko e faingataʻa koeʻuhi ko ha fakatamaki fakanatula. Pe ko ha matangi fakaefakatātā nai, hangē ko ha puke lahi kuó ne ʻai koe ke ongoʻi lōmekina pea ʻikai ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí. Te ke loto-moʻua nai ʻi ha taimi, kae ʻoua ʻe tuku hoʻo loto-moʻuá ke ne taʻofi koe mei he falala kia Sihová. ʻUnuʻunu ofi kiate ia ʻi he lotu tōtōivi. Fakaivimālohiʻi hoʻo tuí ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi taimi ʻi he kuohilí naʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová. (Saame 77:11) ʻOku lava ke ke fakapapauʻi heʻikai ʻaupito ke ne liʻaki koe—ʻo ʻikai ʻi he taimí ni, pe ʻi ha toe taimi pē. w21.11 22 ¶7, 10
Mōnite, Maʻasi 20
Kuo pau ke ʻoua naʻa mou kaihaʻa.—Liv. 19:11.
ʻE pehē nai ʻe ha taha kapau naʻá ne tokanga ke ʻoua te ne toʻo ha meʻa naʻe ʻikai ʻaʻana, te ne talangofua ai ki he fekau ko iá. Neongo ia, te ne kaihaʻa nai ʻi ha ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha fefakatauʻaki naʻá ne ngāueʻaki ha meʻafua mamafa ʻoku hala ke kākaaʻiʻaki ʻene kau kasitomaá te ne hoko ai ʻi ha ʻuhinga ʻo kaihaʻa meiate kinautolu. ʻI he Livitiko 19:13 ʻoku fakafekauʻaki ai ʻa e kaihaʻá mo e ngaahi ngāue fakapisinisi taʻefaitotonú, ʻo pehē: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke kākaaʻi ha taha kehe.” Ko ia ko e ngaahi ngāue fakapisinisi taʻefaitotonú ʻoku fekauʻaki mo e kaihaʻá. Neongo ko e fekau hono valú naʻe fokotuʻu ai ʻa e lao ki he kaihaʻá, ko e ngaahi fakaikiiki ʻi he Livitikó ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e founga ke tau ngāueʻaki ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he laó. ʻOku lava ke tau maʻu ʻaonga mei he fakakaukauloto ki he vakai ʻa Sihova ki he taʻefaitotonú mo e kaihaʻá. Te tau ʻeke hifo nai: ‘ʻI he fakamaama ʻoku ʻomai ʻi he Livitiko 19:11-13, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí ke u sivisiviʻi? ʻOku fiemaʻu ke u fai ha fakatonutonu ʻi heʻeku ngaahi ngāue fakapisinisí pe founga ngāué?’ w21.12 9-10 ¶6-8
Tūsite, Maʻasi 21
Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.—Kol. 3:13.
ʻI hoʻo ngaahi lotu fakafoʻituituí, fakakaukau fekauʻaki mo haʻo ngaahi fehālaaki pau naʻe fai lolotonga ʻa e ʻahó, pea kole leva ki he fakamolemole ʻa Sihová. Ko e moʻoni, kapau kuó ke fai ha angahala mamafa, ʻe fiemaʻu foki kiate koe ʻa e tokoni ʻa e kau mātuʻá. Te nau fanongo atu kiate koe pea ʻoatu ʻa e faleʻi anga-ʻofa mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Te nau lotu fakataha mo koe, ʻo kole kia Sihova ke hokohoko atu ʻene fakamolemoleʻi koe fakafou ʻi he mahuʻinga ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú “ke hoko ai ʻo fakamoʻui” fakalaumālie koe. (Sēm. 5:14-16) ʻIkai ngata aí, ʻe hoko ʻo tokoni ʻa e fakalaulauloto ki he huhuʻí. Te ke ongoʻi mamahi nai mo koe ʻi he fakakaukau atu fekauʻaki mo e faingataʻaʻia lahi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ka ko e lahi ange hoʻo fakalaulauloto fekauʻaki mo e feilaulau naʻe fai ʻe Sīsuú, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa kiate ia mo ʻene Tamaí. ʻI he taʻu taki taha ʻe lava ke tau fakalahi ʻetau houngaʻia ʻi he huhuʻí ʻaki ʻetau maʻu ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú pea tau faivelenga ʻi hono fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke kau fakataha mo kitautolu. Ko ha monū ē kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo hono ʻAló! w21.04 18-19 ¶13-16
Pulelulu, Maʻasi 22
Naʻá ne kamata akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lahi.—Mk. 6:34.
Fakakaukau ki he fakafeangai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe fakafetaulaki ai kiate ia ha fuʻu kakai tokolahi ʻi ha veʻe moʻunga. Naʻe fakamoleki ʻe Sīsū ʻa e pō kakato ʻi he lotu. Kuo pau pē naʻá ne fuʻu helaʻia, ka ʻi heʻene sio atu ki he fuʻu kakaí, naʻá ne fakaʻofaʻia ʻi he faʻahinga masiva mo puke ʻi honau lotolotongá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakamoʻui kinautolú ka naʻá ne toe fakahoko ʻa e malanga maʻá e kakai fakaueʻiloto taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá—ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá. (Luke 6:12-20) Naʻe toe foaki atu ʻe Sīsū hono taimi fakafoʻituituí maʻá e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he ongoʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻiloʻi kuo tuʻusi ʻa e ʻulu hono kaumeʻa ko Sione Papitaisó? ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻI heʻene fanongo ki he [mate ʻa Sioné], naʻe mavahe ʻa Sīsū mei ai ʻi ha vaka ki ha potu lala ke ne toko taha ai.” (Māt. 14:10-13) Ka naʻe aʻu ha fuʻu kakai tokolahi ki he potu lalá ki muʻa ke ne aʻu ki aí. (Mk. 6:31-33) Naʻe lava ke ne sio naʻa nau fiemaʻu vivili ha fakaivifoʻou fakalaumālie, pea naʻá ne fakalato leva ʻa e fiemaʻu ko iá.—Luke 9:10, 11. w22.02 21 ¶4, 6
Tuʻapulelulu, Maʻasi 23
Mou nofo melino mo e tangata kotoa pē.—Loma 12:18.
Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau ʻiloʻi kuo tau fakaʻitaʻi ha kaungātui? ʻOku totonu ke tau hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. ʻE lava ke tau kole kiate ia ke ne tāpuakiʻi ʻetau feinga ke maʻu mai hotau tokouá. ʻOku totonu foki ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke sivisiviʻi kitautolu. ʻE lava ke tau ʻeke hifo ʻa e fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻOku ou loto-lelei ke tuku ʻeku pōlepolé, ka u kole fakamolemole anga-fakatōkilalo pea fakamelino? ʻE ongoʻi fēfē ʻa Sihova mo Sīsū kapau te u tamuʻomuʻa ke fakamelino mo hoku tokouá pe tuofefiné?’ Ko ʻetau tali ki aí ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke fanongo kia Sīsū pea fakaofiofi anga-fakatōkilalo ki hotau kaungātuí ke fakamelino mo ia. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki hotau tokouá ke fakaleleiʻi haʻatau fetōkehekeheʻaki mo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ia ʻi ha laumālie anga-fakatōkilalo. (ʻEf. 4:2, 3) ʻOku totonu ke tau fakaofiofi ki he tokotaha ʻoku ʻitá mo e taumuʻa ke toʻo ha mamahi pē mei hono lotó. Manatuʻi ko e toe maʻu ʻa e melino mo ho tokouá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi hono fakapapauʻi pe ko hai naʻe tonú pea ko hai naʻe halá.—1 Kol. 6:7. w21.12 26 ¶13-16
Falaite, Maʻasi 24
Naʻá ne vakai atu ki he koló peá ne tengihia ia.—Luke 19:41.
Naʻe mamahi ʻa e loto ʻo Sīsuú koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ko e tokolahi taha ʻi hono kau tangataʻifonuá naʻa nau ʻosi fakahaaʻi heʻikai ke nau tali lelei ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ko hono olá, ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema pea ko ha Siu pē ʻe hao ʻi hono fakaʻauha ʻa e koló ʻe taki pōpula. (Luke 21:20-24) Ko e meʻa fakamamahí, hangē ko ia naʻe tomuʻa ʻilo ʻe Sīsuú, ko e tokolahi tahá naʻa nau talitekeʻi ia. ʻOku anga-fēfē fakafeangai ʻa e kakai fakalūkufua ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá? Kapau ʻoku tokosiʻi pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau tali lelei hoʻo feinga ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e moʻoní, ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he tangi ʻa Sīsuú? ʻOku tokanga ʻa Sihova ki he kakaí. Ko e tangi ʻa Sīsuú ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e lahi ʻo e tokanga ʻa Sihova ki he kakaí. “ʻOku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9) ʻI he ʻahó ni ʻoku tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻaki ʻa e kītaki ʻi heʻetau ngaahi feinga feilaulauʻi-kita ke aʻu ki honau lotó mo e ongoongo leleí.—Māt. 22:39. w22.01 16 ¶10-12
Tokonaki, Maʻasi 25
ʻOku ou pīkitai kiate koe; ko ho nima toʻomataʻú ʻokú ne puke maʻu au.—Saame 63:8.
Ko hoʻo tuí ʻe tupu ʻo mālohi ange ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí pea mo e meʻa kuó ne fai maʻaú. Neongo ia, ko e mahuʻinga tahá, ko hoʻo ʻofa kia Sihová ʻe toe loloto ange. Ko e ʻofá, ʻo mahulu atu ia ʻi ha toe ʻulungaanga kehe, te ne ueʻi koe ke talangofua kia Sihova, ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ke fakahōifuaʻi ia pea kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (Māt. 22:37-39; 1 Kol. 13:4, 7; 1 Sio. 5:3) ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange ʻi he kaumeʻa ʻofa vāofi mo Sihová! (Saame 63:1-7) Manatuʻi ko e lotú, akó mo e fakalaulaulotó ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. Hangē ko Sīsuú, kumi ki ha feituʻu lōngonoa ke fakamoleki ai ha taimi mo Sihova. Toʻo atu ʻa e ngaahi fakahohaʻa ʻikai fiemaʻú. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke tokangataha ʻi he taimi ʻokú ke kau ai ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié. Kapau ʻokú ke ngāue lelei taha ʻaki ho taimí ʻi he taimí ni, ʻe fakapaleʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—Mk. 4:24. w22.01 31 ¶18-20
Sāpate, Maʻasi 26
Fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú.—Loma 12:9.
Ko ʻetau fakakaukaú ʻokú ne tākiekina ʻetau tōʻongá. Ko e ʻuhinga ia naʻe akoʻi mai ai ʻe Sīsū ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻe lava ke ne taki atu kitautolu ke fakahoko ha angahala mamafa. (Māt. 5:21, 22, 28, 29) ʻOku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻikai ko ia? He mahuʻinga leva ē ke tau talitekeʻi ʻi he vave tahá ha fakakaukau kovi pē ʻoku haʻu ki hotau ʻatamaí! Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku ʻalu atu mei he ngutú ko e haʻu ia mei he lotó.” (Māt. 15:18) ʻIo, ko ʻetau leá ʻokú ne fakahaaʻi atu ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo kitautolu tonu. Ko ia ʻeke hifo: ‘ʻOku ou lea moʻoni maʻu pē neongo kapau ko hono fai iá ʻe hoko ai ha palopalema kiate au? ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha ʻosi mali, ʻoku ou tokanga ke ʻoua te u fakamalinga? ʻOku ou fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he lea taʻetāú? ʻOku ou tali ʻi he anga-mokomoko ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai au ʻe ha taha?’ ʻE ʻaonga ke ke fakakaukauloto ki he ngaahi fehuʻi ko iá. Kapau ʻokú ke feinga ʻaki ho lelei tahá ke toʻo atu ʻa e laukoví, loí mo e lea taʻetāú, ʻe faingofua ange kiate koe ke ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá. w22.03 5 ¶12-14
Mōnite, Maʻasi 27
Ko e potó ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku kumi faleʻí.—Pal. 13:10.
Ko e faʻahinga ʻoku nau kole faleʻi kae ʻikai ke nau tatali ke toki fakaofiofi atu ha taha kiate kinautolú te nau faʻa fakalakalaka fakalaumālie lahi ange ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau kumi faleʻí. Ko ia tamuʻomuʻa ke kumi ki ha faleʻi. Ko fē nai ʻa e taimi ke tau kole faleʻi ai mei hotau kaungātuí? Fakakaukau ki ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi. (1) Ko ha tuofefine ʻokú ne kole ange ki ha tokotaha malanga taukei ke kau fakataha mo ia ʻi heʻene akó pea ʻeke ki mui ai ki ha faleʻi ki he founga ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ai ʻene founga fakafaiakó. (2) Ko ha tuofefine teʻeki mali te ne saiʻia ke fakatau mai ha talausese lōloa, ko ia ʻokú ne ʻeke ki ha tuofefine matuʻotuʻa pe ko e hā ʻene vakai faitotonu fekauʻaki mo ʻene filí. (3) Ko ha tokoua ʻoku vaheʻi ke ne fai ʻene fuofua malanga maʻá e kakaí. ʻOkú ne kole ki ha tokotaha-malanga taukei ke fanongo fakalelei ki heʻene malangá pea ʻoange ha faleʻi ʻaonga ki he founga ke ne fakalakalaka aí. Naʻa mo ha tokoua kuó ne malanga ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻoku lelei ke ne ʻeke ki he kau malanga taukeí fekauʻaki mo ʻenau fakakaukaú pea ngāueʻaki leva ʻa e faleʻi ʻokú ne maʻú.—Pal. 19:20. w22.02 13 ¶15-17
Tūsite, Maʻasi 28
ʻOku ʻikai te u toko taha pē, ka ʻoku kau mo au ʻa e Tamaí ʻa ia naʻá ne fekau mai aú.—Sione 8:16.
ʻOku ʻofa mo tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu, ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa mo e tokanga kia Sīsū lolotonga ʻene fakahoko ʻa e ngāue faingataʻa ʻi he māmaní. (Sione 5:20) Naʻá ne tokonaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie, fakaeongo mo fakaesino ʻa Sīsuú. Pea naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova hono fakahāhā ʻa e ʻofa mo e hōifua ki hono ʻAló. (Māt. 3:16, 17) Koeʻuhí naʻe falala maʻu pē ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ongoʻi tuēnoa. Hangē ko Sīsuú, kuo tau hokosia kotoa ʻa e ngaahi fakahāhā lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihová. Fakakaukau angé: Naʻe tohoaki mai kitautolu ʻe Sihova kiate ia pea kuó ne foaki mai ha fāmili fakalaumālie ʻofa mo fāʻūtaha ke tau fiefia ai pea fakalato ai ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaeongó. (Sione 6:44) ʻOku toe tokonaki mai ʻe Sihova ha meʻakai fakalaumālie fakatupu langa hake. Pea ʻoku aʻu ʻo ne tokoniʻi kitautolu ke tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelie fakaʻahó. (Māt. 6:31, 32) ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate iá. w21.09 22 ¶8-9
Pulelulu, Maʻasi 29
Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.—Kol. 3:9.
Naʻe fēfē hoʻo moʻuí ki muʻa ke ke ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Ko e tokolahi ʻo kitautolu te tau tuʻutuʻukina nai ʻi he fakakaukau atu ki aí. ʻOku ngalingali ko ʻetau vakaí mo hotau angaʻitangatá naʻe fakafuo ia ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní ki he tonú mo e halá. Kapau ko ia, naʻe “ʻikai [haʻatau] ʻamanaki pea naʻe ʻikai te [tau] ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.” (ʻEf. 2:12) Ka ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ke ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ha Tamai fakahēvani ʻoku ʻofa lahi ʻiate koe. Naʻá ke ʻiloʻi kapau ʻokú ke loto ke fakahōifua kia Sihova pea hoko ko ha konga hono fāmili ʻo ʻene kau lotú, kuo pau ke ke fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí, vakaí mo e fakakaukaú. Kuo pau ke ke ako ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá. (ʻEf. 5:3-5) Ko hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke tōʻongafai ai ʻa e ngaahi mēmipa hono fāmilí. Pea ʻi he ki muʻa ke tau papitaisó ʻokú ne fiemaʻu ke tau feinga mālohi ke “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.” w22.03 2 ¶1-3
Tuʻapulelulu, Maʻasi 30
ʻOku ʻi ai mo ʻeku fanga sipi kehe.—Sione 10:16.
Ko e fanga sipi kehé ʻoku nau fiefia ke kau ki he Fakamanatú ko e kau mamata pea fakalaulauloto ki heʻenau ʻamanakí. ʻOku nau fakatuʻotuʻa atu ki he malanga Fakamanatú, he ko e konga lahi ai ʻoku fakahangataha ki he meʻa ʻe fai ʻe Kalaisi mo hono kaungāpule ʻe toko 144,000 maʻá e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afé. Ko e ngaahi kaungāpule fakahēvani ko iá, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa honau Tuʻi ko Sīsū Kalaisí, te nau tokoni ki hono liliu ʻa e māmaní ko ha palataisi pea tokoni ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo haohaoa. He fakafiefia ē ki he kau mamata ko ia ʻe laui miliona ʻi he Fakamanatú ke sioloto atu ki hono fakahoko ʻi he kahaʻú ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapú, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ʻAisea 35:5, 6; 65:21-23; mo e Fakahā 21:3, 4. ʻI heʻenau sioloto atu kiate kinautolu mo e faʻahinga ʻoku nau ʻofa aí ʻi he māmani foʻoú, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻenau ʻamanaki ki he kahaʻú mo ʻenau fakapapau ke ʻoua ʻaupito ʻe tuku ʻenau tauhi kia Sihová.—Māt. 24:13; Kal. 6:9. w22.01 21 ¶5-7
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 9) Mātiu 26:6-13
Falaite, Maʻasi 31
[Ko e] Foha ʻo e tangatá, naʻe . . . haʻú . . . ke foaki ʻene moʻuí ko ha huhuʻi ko e fetongi ʻo e tokolahi.—Mk. 10:45.
Ko e hā ʻa e huhuʻi? Ko e mahuʻinga ia naʻe totongi ʻe Sīsū ke fakatau mai ʻaki ʻa e meʻa naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtamá. (1 Kol. 15:22) Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e huhuʻí? Koeʻuhi ko e tuʻunga ʻa Sihova ki he fakamaau totonú hangē ko ia naʻe ʻomi ʻi he Laó naʻe fiemaʻu ai ke ʻoatu ha moʻui ki ha moʻui. (ʻEki. 21:23, 24) Naʻe mole meia ʻĀtama ʻene moʻui haohaoá. Ke fakahoko ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, naʻe feilaulauʻi ʻe Sīsū ʻene moʻui haohaoa fakaetangatá. (Loma 5:17) ʻOkú ne hoko ai ko ha “Tamai Taʻengata” ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí. (ʻAi. 9:6; Loma 3:23, 24) Naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke feilaulauʻi ʻene moʻuí koeʻuhi ko ʻene ʻofa lahi ʻi heʻene Tamai fakahēvaní pea mo kitautolu. (Sione 14:31; 15:13) ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa ko iá, naʻá ne fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻene anga-tonú ʻo aʻu ki he ngataʻangá pea fakahoko ʻa e finangalo ʻene Tamaí. Naʻe fai ia ʻe Sīsū ʻaki ʻene nofoʻaki faitōnunga ʻo aʻu ki heʻene pekia. Ko hono olá, ʻe fakahoko ai ʻa e muʻaki taumuʻa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní. w21.04 14 ¶2-3
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 9) Mātiu 21:1-11, 14-17