Mē
Mōnite, Mē 1
Fakakaukau fakalelei atu ki he tokotaha ko ia kuó ne [kātakí].—Hep. 12:3.
Kuo fakakau anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa e Kōsipeli ʻe faá ʻi heʻene Folofolá ke tokoniʻi ai kitautolu ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa hono ʻAló. ʻOku maʻu ʻi he Ngaahi Kōsipelí ha fakamatala fakahisitōlia fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. ʻOku tala mai ai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, meʻa naʻá ne faí pea fakahaaʻi mai ai ʻa e anga ʻene ongoʻí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tohi ko eni ʻe faá ke “fakakaukau fakalelei” ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e topuvaʻe ʻo Sīsuú. Ko ia ʻi hono sivisiviʻi ʻa e Ngaahi Kōsipelí, ʻe lava ke tau hoko ai ʻo toe ʻiloʻi lelei ange ʻa Sīsū. Ko hono olá, ʻe lava ke tau muimui ofi ai ʻi hono topuvaʻé. Ke maʻu ʻaonga kakato mei he Ngaahi Kōsipelí, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē iá. ʻOku fiemaʻu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke ako fakalelei mo fakalaulauloto loloto ki ai. (Fakafehoanaki mo e Siosiua 1:8, fakamatala ʻi lalo.) ʻAi ke moʻoni mo moʻui ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Kōsipelí. Ngāueʻaki hoʻo siolotó ke sio, fanongo mo ongoʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. Fai ha fekumi ʻi he ʻū tohi kuo tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová. w21.04 4-5 ¶11-13
Tūsite, Mē 2
ʻOku tau malangaʻi naʻe tautau ʻa Kalaisi ʻi he ʻakaú, ʻa ia ko ha tūkiaʻanga ia ki he kau Siú.—1 Kol. 1:23.
ʻI ha laui senituli ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá ko e Mīsaiá ʻe lavakiʻi ʻaki ʻa e konga siliva ʻe 30. (Sāk. 11:12, 13) Ko e tokotaha lavakí ko ha taha ʻi he ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Sīsuú. (Saame 41:9) Naʻe toe tohi ʻe he palōfita ko Sākalaiá: “Taaʻi ʻa e tauhi-sipí, pea tuku ke movete ʻa e tākangá.” (Sāk. 13:7) ʻI he ʻikai ke tūkia ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ko ení, ko e faʻahinga loto-totonú naʻe totonu nai ke fakaivimālohiʻi ʻi heʻenau vakai ki hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ko ení ʻia Sīsuú. ʻOku tau vakai ki he palopalema tatau ʻi he ʻahó ni? ʻIo. ʻI onopooni, kuo mavahe ʻa e Kau Fakamoʻoni tokosiʻi mei he moʻoní, tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, pea feinga ke fakatafokiʻi ʻa e niʻihi kehé. Kuo nau fakamafola ʻa e ngaahi talanoa ʻikai lelei, moʻoni fakakonga, loi mataʻāʻā fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he maʻuʻanga ongoongó mo e ʻInitanetí. Ka ko e faʻahinga loto-totonú ʻoku ʻikai ke nau tūkia. ʻI hono kehé, ʻoku nau ʻiloʻi naʻe tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá.—Māt. 24:24; 2 Pita 2:18-22. w21.05 11 ¶12; 12-13 ¶18-19
Pulelulu, Mē 3
Ko e hala ʻo e kau māʻoniʻoní ʻoku hangē ia ko e maama ʻi he pongipongí ʻa ia ʻoku fakaʻaʻau ke toe maama ange kae ʻoua kuo hoʻatā mālie.—Pal. 4:18.
ʻOku fakamahino ʻi he Folofolá ko e ʻilo totonú ʻoku tupulaki ʻi he faai mai ʻa e taimí. (Kol. 1:9, 10) ʻOku fakaeʻa māmālie mai ʻe Sihova ʻa e moʻoní, pea kuo pau ke tau loto-lelei ke tatali anga-kātaki ki he maama ʻo e moʻoní ki heʻene fakaʻaʻau ke toe maama angé. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻá ʻoku fiemaʻu ke fakamāʻalaʻala ʻetau mahino ki ha moʻoni pau, ʻoku ʻikai ke nau toumoua ke fai ʻa e fakatonutonu ʻoku fiemaʻú. Lolotonga ko e ngaahi lotu lahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau fai ʻa e ngaahi liliú ke fakahōhōʻiaʻi ʻenau kau lotú pe ke ofi ange ki he māmaní, ko e liliu ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻoku fakataumuʻa ia ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá pea ki he sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú. (Sēm. 4:4) Ko e ngaahi fakatonutonu ʻoku tau faí ʻoku makatuʻunga ia ʻi hono mahinoʻi māʻalaʻala ange ʻo e Folofolá, kae ʻikai ʻi he ngaahi ākenga ʻi onopōní pe ngaahi fiemaʻu manakoá. ʻOku tau ʻofa ʻi he moʻoní!—1 Tes. 2:3, 4. w21.10 22 ¶12
Tuʻapulelulu, Mē 4
Lī atu ʻa e kotoa hoʻomou loto-moʻuá kiate ia.—1 Pita 5:7.
Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻokú ke ongoʻi tuēnoa? Tokangataha ki he anga hono tokoniʻi koe ʻe Sihová. (Saame 55:22) ʻE tokoni eni kiate koe ke tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki ho tuʻungá. Fakakaukau foki ki he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kaungātui ʻoku nau ongoʻi taʻelatá. (1 Pita 5:9, 10) Ko Hiroshi, ko ha tokoua ʻa ia ʻi ha taʻu lahi ko ia toko taha pē ʻa e Fakamoʻoni ʻi hono fāmilí, ʻokú ne pehē: “ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau fai kotoa hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihová ʻe lava ke fakalototoʻa ia ki he niʻihi ʻo kitautolu ʻoku kau toko taha pē ki he moʻoní.” Pehē foki, tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei. ʻOku kau ki heni ʻa e talanoa tauʻatāina kia Sihova fekauʻaki mo e anga hoʻo ongoʻí. ʻOku mahuʻinga ke lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakalaulauloto ki ha ngaahi fakamatala pau ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate koé. Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻoku tautefito ʻene fakafiemālié, hangē ko e Saame 27:10 mo e ʻAisea 41:10. ʻOku ʻilo ʻe he niʻihi ko e fanongo ki he ngaahi hiki-leʻo ʻo e fakamatala ʻoku fai ai ʻa e akó ʻoku tokoni ia ke siʻi ange ʻenau ongoʻi taʻelata ʻi he teuteu ki he fakatahá pe ko e fai ʻenau lau Tohi Tapú. w21.06 9-10 ¶5-8
Falaite, Mē 5
ʻE ʻikai te ke manavahē ki ha meʻa fakalilifu ʻe hoko fakafokifā.—Pal. 3:25.
ʻOkú ke mamahi ʻi he mate ha tokotaha ʻofeina? Vaheʻi ʻa e taimi ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻaki hono lau ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ki he faʻahinga naʻe fokotuʻu mei he maté. ʻOkú ke mamahi koeʻuhi ko hano tuʻusi ha mēmipa ʻo e fāmilí? Ako ke fakatuipauʻi koe ko e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e akonakí ko e lelei tahá maʻu pē ia. Tatau ai pē pe ko e hā ha palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia, ngāueʻaki ia ko ha faingamālie ke langa hake hoʻo tuí. Lilingi atu ho lotó kia Sihova. ʻOua ʻe fakamavaheʻi koe, ka ʻi hono kehé nofo ofi ai pē ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Pal. 18:1) Kau ki he ngaahi ngāue te ne tokoniʻi koe ke kātakí, neongo kapau te ke fai ia fakataha mo e tangi. (Saame 126:5, 6) Tauhi maʻu hoʻo taimi-tēpile hono maʻu ʻa e fakatahá, ngāue fakafaifekaú mo e lau Tohi Tapú. Pea nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻaú. ʻI hoʻo vakai ki hono tokoniʻi koe ʻe Sihová, ko hoʻo tui kiate iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange. w21.11 23 ¶11; 24 ¶17
Tokonaki, Mē 6
Pehē foki, ʻoku ʻikai ko e finangalo ia ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní ke ʻauha naʻa mo ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.—Māt. 18:14.
Ko e hā ha toe founga ʻoku hangē ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ko e “faʻahinga siʻí ni”? Sai, ko hai ʻoku lau ʻe he māmaní ʻoku mahuʻingá? Ko e koloaʻiá, ongoongoá mo e mālohí. ʻI hono kehé, ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku hā ngali ko e ‘faʻahinga siʻi’ ʻikai mahuʻinga. (1 Kol. 1:26-29) Ka ʻoku ʻikai vakai mai ʻa Sihova kiate kinautolu ʻi he founga ko iá. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sīsū ke talanoa fekauʻaki mo e “faʻahinga siʻí ni”? Naʻe ʻeke ʻe heʻene kau ākongá kiate ia ha fehuʻi: “Ko hai moʻoni koā ʻoku lahi taha ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní?” (Māt. 18:1) Naʻe vakai ʻa e kau Siu tokolahi ʻi he taimi ko iá ki he tuʻungá mo e lakangá ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga. ʻOku pehē ʻe ha mataotao ʻe taha: “Kuo moʻui mo mate ʻa e tangatá ʻi he kumi ki he lāngilangí, ongoongó, ʻiloá, leleiʻiá mo e fakaʻapaʻapaʻiá.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe fiemaʻu ke ngāue mālohi ʻene kau ākongá ke taʻakifuʻu mei honau lotó ʻa e laumālie feʻauʻauhi naʻe faiaka ʻi he anga fakafonua faka-Siú. w21.06 20 ¶2; 21 ¶6, 8; 22 ¶9
Sāpate, Mē 7
Ko e loló mo e ʻinisēnisí ʻokú na fakafiefiaʻi ʻa e lotó; ʻoku hangē ia ha kaumeʻa ʻokú ne ʻoatu kiate koe ʻa e akonaki loto-moʻoní.—Pal. 27:9.
Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ko ha mātuʻa. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he fanga tokoua ʻi Tesalonaiká ha akonaki, naʻe ʻikai ke toumoua ʻa Paula ke ʻoatu ia. Kae kehe, ʻi heʻene tohi kiate kinautolú, naʻe ʻuluaki lave ʻa Paula ki heʻenau ngāue faitōnungá, fakaongosia ʻofá mo ʻenau kātakí. Naʻá ne toe lave ki honau tuʻungá, ʻo ne tala ange ʻokú ne lāuʻilo ki heʻenau tofanga ʻi he faingataʻá mo ʻenau kātaki ʻi he fakatangá. (1 Tes. 1:3; 2 Tes. 1:4) Naʻe aʻu ʻo ne tala ange ki he fanga tokoua ko iá naʻa nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau Kalisitiane kehé. (1 Tes. 1:8, 9) He fiefia ē ko kinautolu ʻi hono maʻu ʻa e fakaongoongolelei loto-māfana ʻa Paulá! ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻofa lahi ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Ko e ʻuhinga ia naʻe malava ai ke ne ʻoatu ʻa e akonaki ola lelei ʻi heʻene tohi ʻe ua ki he kau Tesalonaiká.—1 Tes. 4:1, 3-5, 11; 2 Tes. 3:11, 12. w22.02 15 ¶6
Mōnite, Mē 8
Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.—Fkh. 21:4.
ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kau taki lotu loí ke nau tala ʻoku anga-kakaha ʻa Sihova pea ko e tupuʻanga ia ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá. ʻOku aʻu ʻo pehē ʻe he niʻihi ʻi he mate ʻa e fānaú, ko e ʻOtuá naʻá ne ʻave kinautolú koeʻuhi naʻá ne fiemaʻu ha kau ʻāngelo tokolahi ange ʻi hēvani. He laukovi loi ē ko ia! ʻOku tau ʻiloʻi lelei ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi ha puke lahi pe mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tukuakiʻi hotau ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tau maʻu ʻa e tui ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ne fakatonutonu ai ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku lava ke tau tala ki he tokotaha kotoa te nau fiefanongó ko ha ʻOtua ʻofa moʻoni ʻa Sihova. ʻOku lava ai ke ne fai ha tali lelei ki he tokotaha ʻokú ne luma kiate iá. (Pal. 27:11) Ko Sihova ko ha ʻOtua manavaʻofa. ʻOkú ne fehiʻa ke fanongo mai ki heʻetau tangi koeʻuhi ko e faingataʻa ʻoku tau kātekiná mahalo koeʻuhi ko e fakatanga, mahamahaki pe ko ʻetau taʻehaohaoá. (Saame 22:23, 24) ʻOku ongoʻi ʻe Sihova ʻetau mamahí; ʻokú ne loto ke taʻofi ia pea te ne taʻofi ia.— Fakafehoanaki mo e ʻEkisoto 3:7, 8; ʻAi. 63:9. w21.07 9-10 ¶9-10
Tūsite, Mē 9
Naʻá ke fakakalauni ia ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi.—Saame 8:5.
ʻOku vavé ni ke maʻu ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻa e ngeia lahi tahá—ko e monū ke ʻofa mo lotu kia Sihova ʻo taʻengata! ʻE toʻo atu ʻe Sīsū ʻa e palopalema kotoa naʻe tupu mei he fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke mavahe mei he fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻE fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa e laui miliona pea ʻoange ʻa e faingamālie ke nau moʻui taʻengata ʻi he moʻui lelei haohaoa ʻi ha māmani kuo liliu ko ha palataisi. (Luke 23:42, 43) ʻI he faai atu ke haohaoa ʻa e konga fakaemāmani ʻo e fāmili ʻo e kau lotu ʻa Sihová, ko e tokotaha taki taha te ne tapua atu ʻa e “ngeia mo e lāngilangi” naʻe tohi ʻa Tēvita fekauʻaki mo iá. Kapau ʻokú ke kau ki he “fuʻu kakai lahi,” ʻokú ke maʻu ha ʻamanaki fakaofo. (Fkh. 7:9) ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe; ʻokú ne loto ke ke hoko ko ha mēmipa hono fāmilí. Ko ia, fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ke fakahōifuaʻi ia. Moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻo tauhi maʻu ʻi ho ʻatamaí mo e lotó ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Houngaʻia ʻi ho monū ʻo e lotu ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, pea koloaʻaki ʻa e ʻamanaki ʻo hono fakahīkihikiʻi ia ʻo taʻengata! w21.08 7 ¶18-19
Pulelulu, Mē 10
Te tau utu . . . kapau heʻikai ke tau helaʻia.—Kal. 6:9.
Ko e palōfita ko Selemaiá naʻá ne malanga ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ʻi he fehangahangai mo e taʻemahuʻingaʻiá mo e fakafepakí. Naʻá ne mātuʻaki loto-siʻi ʻi hono “taʻetokaʻi mo taukaeʻi” ia ʻe he kau fakafepakí ʻo ne fakakaukau ai ke liʻaki hono vāhenga-ngāué. (Sel. 20:8, 9) Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Selemaia! Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ikuʻi ʻene ngaahi fakakaukau taʻepaú pea fiefia ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú? Naʻá ne tokangataha ki ha moʻoni mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá naʻe ʻave ʻe Selemaia ki he kakaí naʻe kau ai “ha kahaʻu pea mo ha ʻamanaki.” (Sel. 29:11) Uá, kuo ʻai ʻe Sihova hono huafá kia Selemaia. (Sel. 15:16) ʻOku tau ʻoatu foki mo ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki ki ha māmani kaupōʻuli, pea ʻoku tau fataki ʻa e huafa ʻo Sihová ko ʻene Kau Fakamoʻoni. ʻI heʻetau tokangataha ki he moʻoni ʻe ua ko ení, ʻe lava ke tau fiefia neongo pe ʻe fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí. Ko ia ʻoua ʻe loto-siʻi pe foʻi kapau ko e fakalakalaka hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ʻoku fuoloa ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke ʻamanekiná. Ko e ngaohi ākongá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e kātaki.—Sēm. 5:7, 8. w21.10 27 ¶12-13
Tuʻapulelulu, Mē 11
Tuku ke tau liʻaki atu foki ʻa e fakamamafa kotoa pē pea mo e angahala ko ia ʻokú ne fakafihiaʻingofua kitautolú.—Hep. 12:1.
Neongo pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau langa hake mo tauhi maʻu ʻetau tui kiate iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke vaivai ʻetau tuí. Manatuʻi, ko e tuí ʻoku kau ki ai ʻa e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmai. Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki aí, ʻe faingofua nai ke ngalo. Ko ia naʻe ui ʻe Paula ʻa e taʻetuí ko e “angahala . . . ʻokú ne fakafihiaʻingofua kitautolú.” ʻE lava fēfē leva ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ko iá? (2 Tes. 1:3) ʻUluakí, kōlenga kia Sihova ki hono laumālie māʻoniʻoní, pea fai pehē maʻu pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e tuí ko e tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:22, 23) Heʻikai lava ke tau langa hake mo tauhi maʻu ʻa e tui ki hotau Tokotaha-Fakatupú ʻo taʻekau ai ʻa e tokoni hono laumālie māʻoniʻoní. Kapau te tau hanganaki kole kia Sihova hono laumālié, te ne foaki mai ia kiate kitautolu. (Luke 11:13) Ko ia ai, ʻoku lava ke tau lotu: “Fakalahi ʻemau tuí.” (Luke 17:5) ʻIkai ngata aí, fai tuʻumaʻu hoʻo ako fakafoʻituitui ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.—Saame 1:2, 3. w21.08 18-19 ¶16-18
Falaite, Mē 12
Ko e ʻulu hinaá ko ha kalauni fakaʻofoʻofa.—Pal. 16:31.
Ko e kau taʻumotuʻá ʻoku lahi ʻenau ngaahi malavá. Neongo ʻoku ʻikai nai ke nau maʻu ʻa e mālohi naʻa nau maʻu ki muʻá, ʻoku nau maʻu ʻa e taukei lahi ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻOku hokohoko atu hono ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ʻi he founga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he faʻahinga faitōnunga naʻa nau tauhi longomoʻui kia Sihova ʻo aʻu ki heʻenau taʻumotuʻá. Ko e fakatātaá, ko Mōsese, naʻá ne taʻu 80 nai ʻi heʻene kamata ngāue ko ha palōfita ʻa Sihova mo e fakafofonga ʻo e puleʻanga ʻIsilelí. Naʻe kei ngāueʻaki pē ʻe Sihova ʻa e palōfita ko Tanielá ko ʻEne tangata-lea ʻi heʻene taʻu 90 tupú. Pea ko e ʻapositolo ko Sioné ʻoku ngalingali foki naʻá ne ʻi hono taʻu 90 tupú ʻi hono fakamānavaʻi ia ke ne hiki ʻa e tohi ʻa Fakahaá. Ko e fakatātaá, ko e tangata “māʻoniʻoni mo manavahē-ʻOtua” ko Simione ʻoku lave nounou ki ai ʻa e Tohi Tapú, ka naʻe ʻafioʻi lelei ia ʻe Sihova pea foaki kiate ia ʻa e monū ke sio ki he kiʻi valevale ko Sīsuú pea mo fai ha kikite fekauʻaki mo e kiʻi tamá mo ʻene faʻeé.—Luke 2:22, 25-35. w21.09 3-4 ¶5-7
Tokonaki, Mē 13
ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ke hīkisia ʻa hoku lotó, . . . pea ʻoku ʻikai te u holi ki ha ngaahi tuʻunga māʻolunga.—Saame 131:1.
Ko e ngaahi mātuʻá ʻoku totonu ke nau tokanga ke ʻoua ʻe fakahoa ʻenau fānaú pe ʻamanekina ha meʻa lahi ange mei ha kiʻi tama ʻi he meʻa ʻe lava ke ne faí. Ko e fakahoa ʻikai leleí mo e kounaʻi taʻeʻuhingá ʻe lava ke fakaʻitaʻi ai ha kiʻi tama. (ʻEf. 6:4) Ko ha tuofefine ko Sachiko ʻokú ne pehē: “Naʻe loto ʻeku faʻeé ke pēseti ʻe 100 ʻeku ngaahi siví, ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi ʻoku taʻemalava ia. Neongo naʻá ku ʻosi mei he akó ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kei fifili pē pe ʻoku feʻunga kia Sihova ʻa e lelei taha ʻoku ou faí.” Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita naʻe ʻikai te ne “holi ki ha ngaahi tuʻunga māʻolunga” pe ko e ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke ne maʻu. Ko ʻene anga-fakatōkilaló mo e anga-fakanānaá naʻe ʻai ai ke ne “fiemālie mo nonga.” (Saame 131:2) Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he lea ʻa Tēvitá? ʻE lava ke nau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻoku nau ʻamanekina meiate kinautolu tonú kae pehē foki ki he meʻa ʻoku nau ʻamanekina mei heʻenau kiʻi tamá. ʻE lava ke fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau kiʻi tamá ʻaki ʻa e lāuʻilo ki hono mālohingá mo e vaivaiʻangá ʻi hono tokoniʻi ia ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa feʻungamālie. w21.07 21-22 ¶5-6
Sāpate, Mē 14
Ko e tokotaha taki taha te ne fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.—Kal. 6:5.
Kuo foaki mai ʻe Sihova ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke tau fili pe te tau talangofua kiate ia pe ʻikai. Ko e fānau ʻe niʻihi naʻe ʻohake ʻi ha ʻātakai ʻikai lelei ʻoku nau fili ke tauhi kia Sihova, pea nau ngāue lavameʻa kiate ia. Ko e niʻihi naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá honau lelei tahá ke ʻohake kinautolu ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku nau tafoki mei he moʻoní ʻi heʻenau lalahí. ʻI hono aofangatukú, kuo pau ke tau fili fakafoʻituitui pe te tau tauhi kia Sihova. (Sios. 24:15) Ko ia ngaahi mātuʻa loto-mamahi, tauʻi ʻa e hehema ke fakakaukau ko e meʻa fakamamahi ko ení ko ho foʻui! ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku liʻaki ʻe ha mātuʻa ʻa e moʻoní pea naʻa mo hono fāmilí. (Saame 27:10) ʻE lava ke hoko eni ko ha maumau ki he fānau ʻa ia ʻoku nau falala ki he mātuʻá ki ha tā sīpinga lelei. Fānau, kapau kuo tuʻusi ha taha ʻi hoʻo ongo mātuʻá, fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi kakato ʻe Sihova hoʻo mamahí. ʻOkú ne ʻofa kiate koe pea houngaʻia ʻi hoʻo mateakí. Manatuʻi foki, ʻoku ʻikai haʻo kaunga ki he fili ʻa hoʻo mātuʻá. w21.09 27 ¶5-7
Mōnite, Mē 15
Ko kinautolu ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová ʻokú ne akonakiʻi.—Hep. 12:6.
ʻI hono tuʻusi ha Kalisitiane, te tau fakakaukau nai kiate ia ko ha sipi ʻoku puke ʻa ia ʻe pihia ai ʻa e tākangá. ʻOkú ne puke ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie. (Sēm. 5:14) Ko e puke fakalaumālié, ʻoku hangē ia ko e puke fakaesino ʻe niʻihi, ʻoku lava ke pipihi. Ko ia ʻoku fiemaʻu ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ke fakamavaheʻi ha tokotaha ʻoku puke fakalaumālie mei he fakatahaʻangá. Ko e akonaki ko ení ko ha fakahāhā ia ʻa e ʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga faitōnunga ʻi Heʻene tākangá, pea ʻe aʻu nai ia ki he loto ʻo e tokotaha faihalá pea taki atu ia ke fakatomala. Lolotonga hono tuʻusí, ʻoku lava ke maʻu ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi fakatahá, ʻa ia ʻe fafanga mo langa hake fakalaumālie ai ia. ʻOku toe ʻatā foki ke ne maʻu ʻa e ʻū tohí pea sio ʻi he JW Broadcasting®. Pea ʻi he sio ʻa e kau mātuʻá ki heʻene fakalakalaká, te nau fai nai ha faleʻi mo e tataki fakafoʻituitui kiate ia mei he taimi ki he taimi, ke tokoniʻi ia ke ne toe moʻui lelei fakalaumālie koeʻuhi ke lava ʻo toe fakafoki mai ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. w21.10 10 ¶9, 11
Tūsite, Mē 16
ʻOku ʻikai ko ia kotoa pē ʻoku pehē mai, “ʻEiki, ʻEiki,” te ne hū ki he Puleʻanga ʻo hēvaní.—Māt. 7:21.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau muimui ʻi he sīpinga lotu naʻe fokotuʻu ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e fakatātaá, ko ʻetau fokotuʻutuʻu fakaekautahá—ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekaú—ʻoku tapua mai ai ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe fai ʻe he kau ʻapositoló ʻi he ʻuluaki senitulí. (Fil. 1:1; Tai. 1:5) Ko ʻetau vakai ki he fehokotaki fakasinó mo e nofo malí, ko ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e toputapu ʻo e totó, pea mo ʻetau holi ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei he kau faihala taʻefakatomalá ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻi he ʻuluaki senitulí. (Ngā. 15:28, 29; 1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10; Hep. 13:4) ʻOku tala mahino mai ʻi he Tohi Tapú ʻoku “taha ʻa e tuí” ʻa ia ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. (ʻEf. 4:4-6) Ko ha monū ē ʻoku tau maʻu ke hoko ko e taha ʻo e kakai ʻa Sihová pea ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová mo ʻene taumuʻá! ʻOfa ke tau hokohoko atu ke piki maʻu ki he moʻoní mo e tuipau mālohi. w21.10 22-23 ¶15-17
Pulelulu, Mē 17
Mou tuʻu ki homou tuʻuʻangá, ʻo tuʻu maʻu, pea sio ki he fakamoʻui ʻa Sihova ʻokú ne fai maʻamoutolú.—2 Kal. 20:17.
Naʻe fetaulaki ʻa Tuʻi Sihosafate mo ha pole mafatukituki. Naʻe haʻu ha fuʻu kau tau ʻo e kau ʻĀmoní, kau Mōape mo e kau tangata ʻo e feituʻu moʻungaʻia ʻo Seiá ʻo nau fakamanamanaʻi ia, ko hono fāmilí mo hono kakaí. (2 Kal. 20:1, 2) Ko e hā naʻe fai ʻe Sihosafaté? Naʻá ne hanga kia Sihova ki ha tokoni mo e mālohi. Ko e lotu anga-fakatōkilalo ʻa Sihosafaté, ʻoku hiki ʻi he 2 Kalonikali 20:5-12, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻene falala ki heʻene Tamai fakahēvani ʻofá. Naʻe lea ʻa Sihova kia Sihosafate fakafou ʻi ha Līvai ko Sehesili, ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. ʻI he falala kakato ʻa Sihosafate ki hono ʻOtuá, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe tala angé. ʻI heʻene ʻalu atu mo e kakaí ke fetaulaki mo e filí, naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e kau hiva naʻe ʻikai ke nau toʻo meʻataú, kae ʻikai ko e kau sōtia pāteʻi taú. Naʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa Sihosafate; naʻá Ne ikunaʻi ʻa e kau tau ʻa e filí.—2 Kal. 20:18-23. w21.11 15-16 ¶6-7
Tuʻapulelulu, Mē 18
Koeʻuhi ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová kuo ʻikai ke tau ʻauha ai, he ko ʻene faimēsí ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ʻosi.—Tangi. 3:22.
ʻI he fehangahangai mo ha ʻahiʻahi, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki hono ʻomai ʻa e poupou ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú. (2 Kol. 4:7-9) ʻOku lava ke tau tuipau ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻe nofo ia ʻiate kitautolu koeʻuhí, hangē ko e fakapapauʻi mai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, “ko e fofonga ʻo Sihová ʻokú ne siofi ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá, ʻa e faʻahinga ʻoku nau tatali ki heʻene ʻofa mateakí.” (Saame 33:18-22) ʻI he ki muʻa ke tau tauhi kia Sihová, naʻa tau maʻu ʻa e ʻofa ʻoku fakahāhā ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga fakalūkufua ʻo e tangatá. Kae kehe, ʻi heʻetau hoko ko ʻene kau lotú, ʻoku tau toe maʻu ʻaonga mei heʻene ʻofa mateakí. ʻI hono ueʻi ʻa Sihova ʻe he ʻofa ko iá, ʻokú ne fakaaʻu mai hono nima maluʻí kiate kitautolu. Te ne pīkitai maʻu pē kiate kitautolu pea te ne fakahoko ʻene taumuʻa fekauʻaki mo kitautolú. Ko hono finangaló ke tau lavameʻa! (Saame 46:1, 2, 7) Ko ia ai, neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi te tau fehangahangai nai mo ia, ʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú. w21.11 7 ¶17-18
Falaite, Mē 19
Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei.—Kol. 3:13.
Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ʻiloʻi ha tokotaha kuó ne tukulotoʻi ha ʻita ʻi ha kaungāngāue, kaungāako, kāinga pe ko ha mēmipa he fāmilí—naʻa mo e ʻi he ngaahi laui taʻu! Manatuʻi ko e fanga tokoua tamai taha ʻe toko hongofulu ʻo Siosifá naʻa nau tukulotoʻi ha ʻita ʻiate ia, ʻa ia naʻe faai atu pē ʻo nau fai ha meʻa kiate ia koeʻuhi ko ʻenau tāufehiʻá. (Sēn. 37:2-8, 25-28) He kehe ē ko e fakafeangai ʻa Siosifa kiate kinautolú! ʻI heʻene maʻu ha mafaí pea mei lava ke ne faisāuni ki hono fanga tokoua tamai tahá, naʻá ne fakahāhā ʻa e mēsí kiate kinautolu. Naʻe ʻikai tukulotoʻi ʻe Siosifa ʻa e ʻitá. ʻI hono kehé, naʻá ne ngāue ʻo fehoanaki mo e faleʻi naʻe toki hiki ki mui ʻi he Livitiko 19:18. (Sēn. 50:19-21) Ko e ʻalunga faʻa fakamolemole ʻa Siosifá kae ʻikai ke tukulotoʻi ha ʻita pe faisāuní ʻokú ne fokotuʻu mai ha sīpinga ki he kau Kalisitiane ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe ekinaki mai ʻa Sīsū ke tau fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau faiangahala mai kiate kitautolú. (Māt. 6:9, 12) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungā-Kalisitiané: “ʻOua te mou faisāuni maʻamoutolu, siʻi faʻahinga ʻofeina.”—Loma 12:19. w21.12 11 ¶13-14
Tokonaki, Mē 20
ʻOkú ne fakatōliʻa ʻa e holi ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá; ʻokú ne fanongo ki heʻenau tangi ki ha tokoní, peá ne fakahaofi kinautolu.—Saame 145:19.
ʻI he efiafi poʻuli ʻo Nīsani 14, 33 T.S. naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki he ngoue ko Ketisemaní. Naʻá ne huaʻi atu ai hono lotó kia Sihova. (Luke 22:39-44) Ko e lolotonga ʻa e ngaahi houa faingataʻa ko iá naʻe fai ai ʻe Sīsū “ʻa e ngaahi hū tōtōaki . . . fakataha mo e ngaahi kalanga leʻo-lahi mo e loʻimataʻia.” (Hep. 5:7) Ko e hā naʻe lotu ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ʻi he pō fakaʻosi peá ne pekiá? Naʻá ne lotu ki ha mālohi ke nofoʻaki mateaki kia Sihova pea ke fai hono finangaló. Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he mamahi ʻi he lotu ʻa hono ʻAló pea naʻá ne fekauʻi atu ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ia. Naʻe lāuʻilo ʻa Sīsū ki he fatongia mafatukituki ʻokú ne fatakí—ko hono fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he ngaahi kole tōtōivi ʻa Sīsuú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e meʻa naʻe hohaʻa tefito ki ai ʻa Sīsuú ko e nofoʻaki mateaki ki heʻene Tamaí pea fakatonuhiaʻi Hono huafá. Kapau ko ʻetau hohaʻa tefitó ke fai ʻa e meʻa tatau, ʻe tali ʻe Sihova ʻetau lotu ki ha tokoní.—Saame 145:18. w22.01 18 ¶15-17
Sāpate, Mē 21
Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu . . . , pea akoʻi kinautolu.—Māt. 28:19, 20.
Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau tūkia koeʻuhi ko ʻetau tuʻu-ʻatā ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé. ʻOku nau ʻamanekina ke tau kau ʻi he filí. Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he vakai ʻa Sihová, kapau te tau fili ha taki fakaetangata ke pule mai kiate kitautolu, ʻoku tau talitekeʻi ai Ia. (1 Sām. 8:4-7) ʻOku pehē nai ʻe he kakaí ʻoku totonu ke tau langa ʻa e ngaahi ʻapiako mo e falemahaki pehē foki ki hono fai ʻa e ngaahi ngāue ʻofa kehe. ʻOku nau tūkia koeʻuhi ʻoku tau tokangataha ki he ngāue fakamalangá, ʻo ʻikai ko hono fakaleleiʻi leva ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo tūkiá? (Māt. 7:21-23) ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻa tefitó ko hono fai ʻa e ngāue naʻe fekau mai ʻe Sīsū ke tau faí. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe fakaleluʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻīsiu fakapolitikale mo fakasōsiale ʻi he māmani ko ení. ʻOku tau ʻofa ʻi he kakaí pea tokanga fekauʻaki mo ʻenau palopalemá, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e founga lelei taha ke tokoniʻi ai hotau kaungāʻapí ko hono akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo kaumeʻa mo Sihova. w21.05 7 ¶19-20
Mōnite, Mē 22
ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe ʻi heni ai ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.—2 Tīm. 3:1.
Neongo ko e tokolahi ʻo e kau pule ʻo e ngaahi puleʻanga ʻi he ʻaho ní ʻoku nau taku ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke nau loto ke tuku ange honau mālohí mo e mafaí. Hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau pule ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú, ko e kau pule ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fakafepaki ki he Tokotaha Pani ʻa Sihová ʻaki hono ʻohofi hono kau muimui mateakí. (Ngā. 4:25-28) ʻOku anga-fēfē tali ʻa Sihová? ʻOku tali ia ʻi he Saame 2:10-12: “Ko ia ai, ʻa kimoutolu ngaahi tuʻi, mou fakahāhā ʻa e ʻiloʻilo; tali ʻa e fakatonutonú, ʻa kimoutolu kau fakamaau ʻo e māmaní. Tauhi kia Sihova ʻi he manavahē, pea fiefia fakataha mo e tetetete. Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻaló, telia naʻa houhau ʻa e ʻOtuá pea te mou ʻauha ʻi he halá, he ʻoku vave ʻa e ʻalu hake ʻa ʻEne houhaú. Fiefia ē ka ko e faʻahinga kotoa ʻoku hūfanga kiate Iá.” ʻOku anga-lelei ʻa Sihova ʻo ʻoange ki he kau fakafepaki ko ení ha faingamālie. ʻE kei lava pē ke liliu ʻenau fakakaukaú pea tali ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová. Kae kehe, ʻoku tāiʻi ʻa e taimí. (ʻAi. 61:2) Kuo teʻeki ai ha taimi ki muʻa ʻe fakavavevave ange ki he kakaí ke maʻu ʻa e moʻoní pea fai ʻa e fili totonú. w21.09 15-16 ¶8-9
Tūsite, Mē 23
ʻI hono maʻu ha meʻakai mo ha valá, te tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻá ni.—1 Tīm. 6:8.
ʻOku pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau fiemālie pē ʻi ha meʻa fakamatelie pē ʻoku tau maʻu. (Fil. 4:12) Ko ʻetau koloa mahuʻinga tahá ko hotau vahaʻangatae mo hotau ʻOtuá, ʻo ʻikai ko e meʻa fakamatelie ʻoku tau maʻú. (Hap. 3:17, 18) Fakakaukau ki he meʻa naʻe tala ange ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí hili ʻa e taʻu ʻe 40 ʻenau ʻi he toafá: “Kuo faitāpuekina koe ʻe Sihova ko ho ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa kuó ke faí. . . . Ko e ngaahi taʻu ko eni ʻe 40 kuo ʻiate koe ai ʻa Sihova ko ho ʻOtuá, pea kuo ʻikai te ke masiva ʻi ha meʻa.” (Teu. 2:7) Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 ko iá, naʻe tokonaki ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻa e mana ke nau kai. Ko honau valá—ʻa e vala tofu pē ko ia naʻa nau mavahe mo ia mei ʻIsipité—naʻe ʻikai ke popo. (Teu. 8:3, 4) ʻE fiefia ʻa Sihova kapau ʻe lava ke tau ako ke hoko ʻo fiemālie—ke houngaʻia naʻa mo e ʻi he ngaahi tokonaki faingofua ʻokú ne ʻomaí, ʻo vakai ki ai ko ha tāpuaki ia pea fakamālō fekauʻaki mo ia. w22.01 5 ¶10-11
Pulelulu, Mē 24
Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú.—Pal. 3:5.
Ngaahi husepāniti, ko homou fatongia ia ke tokanga ki he lelei homou fāmilí, ko ia ʻoku mou ngāue mālohi ke maluʻi mo poupouʻi kinautolu. ʻI hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi polé, te mou ongoʻi nai te mou lava pē ʻe kimoutolu ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. Kae kehe, talitekeʻi ʻa e hehema ke falala pē ki ho mālohí tonu. ʻI hono kehé, lotu fakafoʻituitui ki he tokoni ʻa Sihová. ʻIkai ko ia pē, lotu tōtōivi mo ho uaifí. Kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá, pea ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻokú ke maʻú. Ko e niʻihi heʻikai nai ke nau loto-tatau mo e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻo makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Te nau pehē nai ko e paʻangá mo e meʻa ʻoku lava ke fakatau mai ʻakí te ne tokonaki ʻa e maluʻi lelei taha maʻa ho fāmilí. Kae manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Sihosafaté. (2 Kal. 20:1-30) Naʻá ne falala kia Sihova pea fakamoʻoniʻi ia ʻi heʻene ngāué. Naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa e tangata mateaki ko iá, pea heʻikai ke ne liʻaki koe.—Saame 37:28; Hep. 13:5. w21.11 15 ¶6; 16 ¶8
Tuʻapulelulu, Mē 25
[Ko e] ʻOtua . . . ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu.—Teu. 32:4.
Naʻe ngaohi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi hono ʻīmisí, ko ia ʻoku tau holi ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e fakamaau totonú. (Sēn. 1:26) Ka koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe lava ke tau fakamaauhalaʻi ʻa e ngaahi meʻá, neongo kapau ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoniʻi meʻá kotoa. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he mamahi ʻa Siona ʻi hono fakaaʻu atu ʻe Sihova ʻa e mēsí ki he kakai ʻo Ninivé. (Siona 3:10–4:1) Neongo ia, fakakaukau ki he olá. Naʻe fakahaofi ai ʻa e moʻui laka hake ʻi he 120,000 ʻo e kau Ninive fakatomalá! ʻI he ngataʻangá ko Siona—ʻo ʻikai ko Sihova—naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e fakatonutonú. ʻOku ʻikai ke moʻuaʻaki ʻe Sihova ha fakamatala fekauʻaki mo ʻene faituʻutuʻuní ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e moʻoni, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi faituʻutuʻuni naʻá ne faí pe naʻe ʻamanaki ke ne faí. (Sēn. 18:25; Siona 4:2, 3) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻene faituʻutuʻuní. (Siona 4:10, 11) Neongo ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ia ke ne maʻu ha ngofua meia kitautolu ki muʻa pe ʻi he hili ʻene fai ha meʻa.—ʻAi. 40:13, 14; 55:9. w22.02 3-4 ¶5-6
Falaite, Mē 26
Tuku ki he tokotaha ʻa ia ʻoku lahi taha ʻi homou lotolotongá ke ne hoko ko e siʻi taha, pea ko e tokotaha ʻa ia ʻoku takimuʻá ke ne hoko ko e tokotaha ʻoku ngāue fakasevāniti.—Luke 22:26.
ʻOku tau tōʻonga ʻo hangē ko ha tokotaha “siʻi taha” ʻi he taimi ʻoku tau “vakai [ai] ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange” ʻiate kitautolu. (Fil. 2:3) Ko e lahi ange ʻetau fakatupulekina ʻa e vakai ko iá, ʻoku ngalingali heʻikai ke tau fakatūkiaʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu ʻi ha founga. ʻOku ʻikai ke faingataʻa ke vakai ki heni ʻi he taimi ʻoku tau tokangataha ai ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻOku totonu ke tau tokanga ki he faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻoange ki he kau Kolinitō: “Ko hai ia ʻokú ne ʻai koe ke ke kehe mei he tokotaha ʻe tahá? Ko hono moʻoní, ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu naʻe ʻikai ko e maʻu ʻi he foaki atu? Kapau leva ko hono moʻoní naʻe foaki atu ia, ko e hā ʻokú ke pōlepole ai ʻo hangē naʻe ʻikai te ke maʻu ia ʻi hano foaki atú?” (1 Kol. 4:7) ʻOku totonu ke tau tokanga ki ha fakatauele pē ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá kiate kitautolu pe ko e fakakaukau ʻoku tau māʻolunga ange ʻi he niʻihi kehé. Kapau ʻoku fai ʻe ha tokoua ha malanga fakaueʻiloto pe ʻoku pōtoʻi ha tuofefine ʻi hono kamataʻi ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú, ʻoku totonu ke na ʻave maʻu pē ʻa e lāngilangí kia Sihova. w21.06 22 ¶9-10
Tokonaki, Mē 27
Tūtuuʻi hoʻo tengá . . . pea ʻoua naʻa tuku ke mālōlō ho nimá.—Tml. 11:6.
Ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau ʻilo ʻoku fakautuutu ange ʻa e faingataʻa ke aʻu ki he kakaí ʻi honau ʻapí. ʻOku nofo ʻa e kau malanga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi ʻapaatimeni leʻohi malu pe feituʻu ʻā malu. ʻE ʻi ai nai ha sikiulitī ʻokú ne taʻofi ʻa e hū ʻa ha taha naʻe ʻikai fakaafeʻi ʻe ha tokotaha-ʻapi pau. Ko e kau malanga ʻe niʻihi ʻoku tokosiʻi pē ʻa e kakai ʻoku nau maʻu atu ki ʻapí pe ʻoku nau maʻu ha feituʻu ngāue ʻa ia ʻoku tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku nofo aí. ʻOku fononga lōloa nai ʻa e kau malangá ʻi he feinga pē ke aʻu ki ha tokotaha-ʻapi ʻe taha—ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke ʻi ʻapi! Kapau ʻoku tau fetaulaki mo e ngaahi pole ko ení, kuo pau ke ʻoua te tau foʻi. Feinga ke aʻu ki he kakaí ʻi ha taimi kehekehe. Te tau maʻu ʻa e kakai tokolahi ange kapau te tau malanga ʻi he taimi ʻoku ngalingali te nau ʻi ʻapi aí. He ko ē, ko e tokotaha kotoa kuo pau ke nau foki ki ʻapi! Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku lelei ke malanga ʻi he hoʻataá pe efiafí koeʻuhi ʻoku maʻu ai ʻa e kakai tokolahi ange. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapí ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange pea mateuteu ke talanoa lolotonga ʻa e taimi ko iá. w21.05 15 ¶5, 7
Sāpate, Mē 28
Ko e koto kulanoa ʻenau hanganaki lotu mai kiate aú, he ʻoku nau akoʻi ko e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e tangatá.—Mk. 7:7.
ʻOku tau vakai ki he palopalema tatau ʻi he ʻahó ni? ʻIo. ʻOku loto-mamahi ʻa e tokolahi ʻi he ʻikai ke kau fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo kinautolu ʻi hono kātoangaʻi ʻa e ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapu, hangē ko e faiʻahó mo e Kilisimasí. ʻOku ʻita ʻa e niʻihi ʻi he ʻikai ke kau fakataha mo kinautolu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi kātoanga fakapuleʻangá pe ʻikai ke muimui ʻi he ngaahi anga fakafonua ʻi he putú ʻa ia ʻoku ʻikai ke fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ʻoku nau tūkia ʻi he founga ko ení ʻoku nau tui moʻoni nai ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻi ha tuʻunga fakahōifua. Ka heʻikai lava ke nau fakahōifuaʻi ia kapau ʻoku nau saiʻia ange ʻi he ngaahi talatukufakaholo ʻa e māmaní ʻi he ngaahi akonaki māʻalaʻala ʻa e Tohi Tapú. (Mk. 7:8, 9) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo tūkiá? ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ha ʻofa mālohi ki he ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová. (Saame 119:97, 113, 163-165) ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa ai kia Sihová, te tau talitekeʻi ha faʻahinga talatukufakaholo pē ʻoku taʻefakahōifua kiate ia. Heʻikai ke tau fakaʻatā ha meʻa ke ne vaetuʻua ʻetau ʻofa kia Sihová. w21.05 6 ¶15-16
Mōnite, Mē 29
Tauhi maʻu hoʻo fakakaukau leleí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, kātakiʻi ʻa e faingataʻá, fai ʻa e ngāue ʻa ha ʻevangeliō.—2 Tīm. 4:5.
ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá? ʻOku fiemaʻu ke tau tauhi ʻetau tuí ke mālohi ʻaki ʻa e ako tuʻumaʻu, lotu maʻu pē, pea hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue kuo tuku mai ʻe Sihova ke tau faí. (2 Tīm. 4:4) Kapau ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tuí, heʻikai ke tau ilifia ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi fakamatala ʻikai leleí. (ʻAi. 28:16) Ko ʻetau ʻofa kia Sihová, ko ʻene Folofolá mo hotau fanga tokouá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo tūkia ʻi he faʻahinga kuo mavahe mei he moʻoní. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe tūkia ʻa e tokolahi, pea naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū. Neongo ia, naʻe tali ia ʻe he tokolahi. Naʻe kau heni ha mēmipa ʻo e Sanetalimi Faka-Siú pea naʻa mo ha “fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeikí.” (Ngā. 6:7; Māt. 27:57-60; Mk. 15:43) ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, kuo ʻikai ke tūkia ʻa e laui miliona. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofolá. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku maʻu ʻa e melino lahi ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻofa ki hoʻo laó; ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne ʻai kinautolu ke nau tūkia.”—Saame 119:165. w21.05 13 ¶20-21
Tūsite, Mē 30
Ko hoku mālohí ʻoku fakahaohaoaʻi ia ʻi hoʻo hoko ʻo vaivaí.—2 Kol. 12:9.
Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e meʻa kotoa naʻá ne fai ʻi he ngāue ʻa Sihová ko e malava ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko hano mālohi. Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, naʻá ne foaki kia Paula ʻa e mālohi ke fakahoko kakato ʻaki ʻene ngāue fakafaifekaú—neongo ʻa e fakatanga, tuku pōpula mo e ngaahi pole kehe. Ko Tīmote, ko ha kaungāngāue kei siʻi ange ʻo Paula, naʻe pau foki ke ne falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻaki ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe kau fakataha ʻa Tīmote mo Paula ʻi ha ngaahi fononga fakamisinale lōloa. Pehē foki, naʻe fekau atu ia ʻe Paula ʻi ha ngaahi fononga kehe ke ʻaʻahi mo fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. (1 Kol. 4:17) Kuo pau pē naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Tīmote. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe tala ange ai ʻe Paula: “ʻOua ʻaupito naʻa tuku ke siolalo atu ha taha ki hoʻo kei siʻí.” (1 Tīm. 4:12) ʻIkai ko ia pē, lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe ʻi ai ha tolounua ʻi he kakano ʻo Tīmoté—ko ʻene “faʻa puké.” (1 Tīm. 5:23) Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Tīmote ko e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová te ne foaki kiate ia ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke ne malangaʻi ʻaki ʻa e ongoongo leleí pea ngāue maʻa hono fanga tokouá.—2 Tīm. 1:7. w21.05 21 ¶6-7
Pulelulu, Mē 31
Tokangaʻi lelei ʻa hoʻo fanga sipí.—Pal. 27:23.
Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki ʻi he Sēmisi 1:19 ʻoku ʻaonga moʻoni ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e akonakí. Naʻe hiki ʻe Sēmisi: “Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea, fakatuotuai ki he ʻita.” ʻE fakahuʻunga nai ʻe ha mātuʻa ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa, ka ʻokú ne maʻu moʻoni ia? ʻI he Palōveepi 18:13 ʻoku fakamanatu mai ai: “ʻI hono fai ʻe ha taha ha tali ki ha meʻa ki muʻa ke ne fanongo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá, ko e vale ia mo e meʻa fakamā.” Ko e lelei tahá ke tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá mei he tokotahá tonu. ʻOku kau ki ai ʻa e fanongo ki muʻa ke lea. ʻOku ʻeke nai ʻe ha mātuʻa: “Ko e hā ʻokú ke fāinga mo ia ʻi he moʻuí?” “Ko e hā ha meʻa te u ala tokoni atu ai?” Kae ʻikai ko ʻene ʻalu atu pē ʻo kamataʻaki ʻa e meʻa kuó ne ʻosi teuteu ki he ʻaʻahí. Kapau ʻe vaheʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e taimi ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, ʻoku ngalingali te nau tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ange ai honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hono ʻoatu ʻa e akonaki ola leleí ʻoku ʻikai ko hono lau pē ha ngaahi konga Tohi Tapu pe ʻoatu ha fokotuʻu ʻe taha pe ua. ʻOku fiemaʻu ke ongoʻi ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku tau tokanga kiate kinautolu, ʻoku tau mahinoʻi kinautolu pea ʻoku tau loto ke tokoniʻi kinautolu. w22.02 17 ¶14-15