Sune
Tuʻapulelulu, Sune 1
Naʻe haʻu ha uitou masiva ʻo ne lī ai ha ongo kiʻi foʻi koini ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hona mahuʻingá.—Mk. 12:42.
ʻOku mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí ki he uitoú; ʻoku ngalingali ʻokú ne fāinga ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻi he moʻuí. Neongo ia, ʻokú ne fakaofi atu ki he taha ʻo e ngaahi puhá pea lī fakamoulu hifo ʻene ongo kiʻi foʻi koiní, mahalo ʻoku faingataʻa ke ongoʻi atu ʻena tō hifo ki he puhá. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻá ne lií—ko e koini lepitā ʻe ua, ko e koini siʻisiʻi taha ia ʻi he taimi ko iá. Ko hono mahuʻingá ʻoku ʻikai feʻunga ia ke fakatau mai ʻaki ha foʻi misi, ʻa ia naʻe kau ʻi he manupuna maʻamaʻa taha naʻe fakatau atu ko ha meʻakai. ʻOku maongo lahi kia Sīsū ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he uitoú. Ko ia ʻokú ne ui mai ʻene kau ākongá, ʻo taki ʻenau tokangá ki he uitoú, peá ne pehē ange: “Ko e uitou masivá ni naʻe lahi ange ʻene lií ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga naʻa nau lī paʻanga.” ʻOkú ne fakamatala leva: “Naʻa nau [tautefito ki he kakai koloaʻiá] lī kotoa mei heʻenau meʻa naʻe hulú, ka ko e fefiné ni, neongo ʻene fusimoʻomó, naʻá ne lī kotoa ʻa e meʻa naʻá ne maʻú, ʻa ʻene moʻuí kotoa.” (Mk. 12:43, 44) ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻe he uitou faitōnunga ko ení ʻene toenga paʻangá ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ne tuku atu ai ʻene moʻuí ki he toʻukupu tokanga ʻo Sihová.—Saame 26:3. w21.04 6 ¶17-18
Falaite, Sune 2
Vakai, kuo mou fakafonu ʻa Selusalema ʻaki hoʻomou akonakí.—Ngā. 5:28.
Naʻe tauhi maʻu ʻe Sīsū ha fakakaukau pau ki heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, pea ʻokú ne loto foki ke tauhi maʻu ʻe hono kau muimuí ʻa e fakakaukau pau ki he ngāue fakafaifekaú. (Sione 4:35, 36) Lolotonga ʻa e ngāue ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá, naʻa nau vēkeveke fekauʻaki mo e ngāue fakamalangá. (Luke 10:1, 5-11, 17) Kae kehe, ʻi hono puke pea aʻu ʻo pekia ʻa Sīsuú, naʻe mole fakataimi ʻa e holi ʻa e kau ākongá ke malangá. (Sione 16:32) Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ekinaki kiate kinautolu ke tokangataha ki he malangá. Pea hili ʻene ʻalu hake ki hēvaní, naʻa nau malanga mo e faivelenga lahi ʻo lāunga ai honau ngaahi filí hangē ko ia ʻoku hā ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. Naʻe tataki ʻe Sīsū ʻa e ngāue naʻe fakahoko ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e tupulaki. Ko e fakatātaá, ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe papitaiso ʻa e toko 3,000 nai. (Ngā. 2:41) Pea naʻe mātuʻaki tupulekina ai pē ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá. (Ngā. 6:7) Neongo ia, naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ko e ngāue fakamalangá ʻe toe ola lelei ange ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.—Sione 14:12; Ngā. 1:8. w21.05 14 ¶1-2
Tokonaki, Sune 3
Fiefia ē ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha ʻuhinga ke tūkia ai ʻiate aú.—Māt. 11:6.
ʻOkú ke manatuʻi ʻa e mōmeniti naʻá ke fuofua ʻiloʻi ai kuó ke maʻu ʻa e moʻoní? Naʻá ke ongoʻi ʻe loto ʻa e tokotaha kotoa ke tali ʻa e ngaahi meʻa kuó ke tui ki aí. Naʻá ke tuipau ko e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú te ne ʻoange kiate kinautolu ha moʻui mohu ʻuhinga ʻi he taimí ni pea mo ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú. (Saame 119:105) Ko ia naʻá ke vahevahe vēkeveke ʻa e moʻoni kuó ke maʻú ki ho ngaahi kaumeʻá mo e kāingá kotoa. Ka ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Naʻá ke ʻohovale ʻi hono talitekeʻi ʻe he tokolahi ʻa e meʻa naʻá ke tala angé. ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻoku totonu ke ʻohovale ʻi hono talitekeʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e pōpoaki ʻoku tau malangaʻí. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, ko e tokolahi tahá naʻa nau talitekeʻi ia, neongo naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi mana, ʻo fakamoʻoniʻi ai naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi—ko ha mana naʻe ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻe hono kau fakafepakí. Kae kehe, ko e kau taki Siú naʻe ʻikai ke nau tali ʻa Sīsū ko e Mīsaiá. Naʻe aʻu ʻo nau loto ke tāmateʻi ʻa Sīsū mo Lāsalosi!—Sione 11:47, 48, 53; 12:9-11. w21.05 2 ¶1-2
Sāpate, Sune 4
ʻOua ʻe liʻaki ʻa ʻetau fakataha fakatahatahá, . . . kae fefakalototoʻaʻaki.—Hep. 10:25.
Feinga mālohi ke maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá. Te ke maʻu ʻaonga mei he polokalama fakalototoʻa, pea ʻe lava foki ke ke maheni ai mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kumi ki he ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava ke ke ako mei ai, naʻa mo e faʻahinga ko honau taʻumotuʻá pe puipuituʻá ʻoku kehe meiate koe. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi Tapú ko e potó ʻoku “ʻi he lotolotonga ʻo e kau taʻumotuʻá.” (Siope 12:12) ʻE lava ke toe ako lahi ʻa e kau taʻumotuʻa angé mei he faʻahinga faitōnunga kei siʻi angé. Naʻe kei siʻi ʻaupito ʻa Tēvita ʻia Sionatane, ka naʻe ʻikai taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻena fiefia ʻi heʻena kaungāmeʻa vāofí. (1 Sām. 18:1) Naʻe fetokoniʻaki ʻa Tēvita mo Sionatane ke tauhi kia Sihova neongo ʻa e ngaahi pole mafatukitukí. (1 Sām. 23:16-18) “Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné ʻoku lava ke nau hoko moʻoni ko ʻetau ngaahi mātuʻa pe fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie,” ko e lea ia ʻa Irina, ko ha tuofefine pea ko e Fakamoʻoni pē ia ʻe taha ʻi hono fāmilí. “ʻOku lava ke ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ke fakalato ʻetau fiemaʻú.” ʻOku loto ho ngaahi kaumeʻá ke fakalototoʻaʻi mo poupouʻi koe, neongo ia ʻoku nau fiemaʻu ke ke tala ange ʻa e founga ke nau fakahoko ai iá. w21.06 10-11 ¶9-11
Mōnite, Sune 5
ʻE fakafeangai foki ʻa ʻeku Tamai fakahēvaní kiate kimoutolu ʻi he founga tatau pē kapau heʻikai te mou taki taha fakamolemoleʻi homou tokouá mei homou lotó.—Māt. 18:35.
Naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tuʻi mo ʻene tamaioʻeiki. Naʻe kaniseli ʻe he tuʻí ha moʻua lahi ʻo e tamaioʻeikí naʻe ʻikai lava ke ne totongi fakafoki. Ki mui ai, ko e tamaioʻeiki ko iá naʻe ʻikai ke ne loto-lelei ke kaniseli ha moʻua ʻa hono kaungā-tamaioʻeikí ʻa ia naʻe siʻisiʻi ange. Ko hono ikuʻangá, naʻe lī ʻe he tuʻí ʻa e tamaioʻeiki taʻefaimēsí ki he pilīsoné. Ko e tōʻonga ʻa e tamaioʻeikí naʻe ʻikai ngata pē ʻene uesia iá kae pehē foki ki he niʻihi kehé. ʻUluakí, naʻá ne fakafeangai taʻeʻofa ki hono kaungā-tamaioʻeikí ʻaki hono “lī ia ki he pilīsoné kae ʻoua kuó ne totongi fakafoki ange ʻa e meʻa naʻá ne moʻuaʻakí.” Uá, naʻá ne fakalotomamahiʻi ʻa e kau tamaioʻeiki kehe naʻa nau vakai ki he meʻa naʻá ne faí. ʻI he “sio ʻa hono ngaahi kaungā-tamaioʻeikí ki he meʻa naʻe hokó, naʻa nau hoko ʻo loto-mamahi lahi ʻaupito.” (Māt. 18:30, 31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau tōʻongá ʻokú ne uesia ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku faihala mai ha taha kiate kitautolu pea tau fakafisi ke fakamolemoleʻi ia, ko e hā ʻe lava ke hokó? ʻUluakí, ʻoku tau fakalotomamahiʻi ia ʻaki ʻetau fakafisi ke fakamolemoleʻi ia pea ʻikai ke tau tokanga mo ʻofa kiate ia. Uá, ʻoku tau ʻai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ke nau ongoʻi taʻefiemālie ʻi heʻenau sio ʻoku ʻikai ke tau melino mo e tokotaha ko iá. w21.06 22 ¶11-12
Tūsite, Sune 6
[Te ne] fakaʻauha ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakaʻauha ʻa e māmaní.—Fkh. 11:18.
ʻOku fiefia ʻa Sētane ke tuku hifo ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia naʻe fakatupu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻafio ʻa e ʻOtuá ki he “lahi fau ʻa e fulikivanu ʻa e tangatá” ʻi he ʻaho ʻo Noá, “naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Sihova ʻi heʻene ngaohi ʻa e tangatá ʻi he māmaní, pea naʻe mamahi hono lotó.” (Sēn. 6:5, 6, 11) Kuo lelei ange ʻa e ngaahi tuʻungá talu mei ai? Halaʻatā! He fiefia ē ko e Tēvoló ʻi heʻene sio ki he hulutuʻa ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú ʻi he founga kotoa, kau ai ʻa e tōʻonga taʻetaau ʻi he vahaʻa ʻo e tangata mo e fefine pea mo e tangata mo e tangata mo e fefine mo e fefine! (ʻEf. 4:18, 19) ʻOku tautefito ʻa e fiefia ʻa Sētané ʻi heʻene fakatupunga ʻa e faʻahinga ʻi he lotu moʻoní ke nau faiangahalá. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané, ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e hoko ʻa e kovi ʻi he ‘pule ʻa e tangata ki ha tangata,’ ka ʻokú ne toe maumauʻi ʻa e māmaní mo e fanga manu naʻe fakatupu ʻe Sihova pea ʻoange ke tokangaʻi ʻe he tangatá. (Tml. 8:9; Sēn. 1:28) Ko e hā ʻa e olá? ʻOku fakatokanga ʻa e kau mataotaó ko e ngāue ʻa e tangatá ʻe lava ke ne ʻai ke pulia atu ʻa e kalasi meʻamoʻui ʻe taha miliona ʻi he taʻu siʻi ka hokó. w21.07 12 ¶13-14
Pulelulu, Sune 7
[Ko Sihova] te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito.—ʻAi. 55:7.
Ko e kau sevāniti ʻe niʻihi ʻa e ʻOtuá, kuo lōmekina kinautolu ʻe he ongoʻi halaiá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí. ʻOku fakatuipauʻi kinautolu ʻe honau loto kuo fakahalaiaʻí heʻikai ʻaupito ke fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova—neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻenau fakatomalá. Kapau ʻokú ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi peheé, ko e ako fekauʻaki mo e loto-lelei ʻa e ʻOtuá ke fakaaʻu atu ʻa e ʻofa mateakí ki heʻene kau sevānití te ne tokoniʻi koe ke tauhi kia Sihova ʻi he fiefia mo ha konisēnisi maʻa. ʻOku malava eni koeʻuhí “ko e taʻataʻa ʻo Sīsū ko hono ʻAló ʻokú ne fakamaʻa kitautolu mei he angahalá kotoa.” (1 Sio. 1:7) ʻI haʻo loto-siʻi koeʻuhi ko e niʻihi hoʻo taʻehaohaoá, manatuʻi ko Sihová ʻoku loto-lelei, ʻio, ʻokú ne vēkeveke ke fakamolemoleʻi ha tokotaha faiangahala fakatomala. Fakatokangaʻi hono fakafekauʻaki ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻa e ʻofa mateakí mo e fakamolemolé. Naʻá ne tohi: “ʻI he hangē ko e māʻolunga ange ʻa e langí ʻi he māmaní, ʻoku pehē ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa mateaki ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá. Hangē ko e mamaʻo ʻa e hopoʻanga laʻaá mei he tōʻanga laʻaá, ʻoku pehē ʻa e mamaʻo ʻo ʻene ʻave meiate kitautolu ʻa ʻetau laka halá.”—Saame 103:11, 12. w21.11 5-6 ¶12-13
Tuʻapulelulu, Sune 8
ʻOku tuʻu hake ʻa ʻene fānaú ʻo fakavīkivikiʻi ia; ʻoku tuʻu hake ʻa hono husepānití ʻo fakahīkihikiʻi ia.—Pal. 31:28.
Ko ha husepāniti Kalisitiane kuo pau ke ne fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki hono uaifí. (1 Pita 3:7) Ko e fakaʻapaʻapá ʻoku kau ki ai ʻa e tokanga makehe mo e tokaʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe ha husepāniti hono uaifí ʻaki hono fakangeingeiaʻi ia. ʻOku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke ne faí. Pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke ne fakahoa ia ki he kau fefine kehé. Kapau te ne fai pehē, ko e hā nai ʻa e nunuʻa ʻo ha fakahoa pehē? Ko ha husepāniti ʻikai ko ha Fakamoʻoni ʻo ha tuofefine ko Rosa ʻokú ne faʻa fakahoa ia ki he kau fefine kehé. Ko ʻene ngaahi lea kakahá naʻá ne uesia lahi ange ʻa Rosa ʻi hono fakavaivaiʻi pē ʻene falala kiate iá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiemaʻu ʻa e fakapapau hokohoko ʻoku fakamahuʻingaʻi au ʻe Sihova.” ʻI hono kehé, ko ha husepāniti Kalisitiane ʻokú ne ʻoange ki hono uaifí ʻa e ngeia. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻi heʻene fai peheé ʻoku ʻi ai hono ola lelei ki hono vahaʻangatae mo hono uaifí pea mo Sihová. Ko ha husepāniti ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi hono uaifí ʻokú ne fakahīkihikiʻi ia, fakapapauʻi kiate ia ʻene ʻofá pea fakaongoongoleleiʻi ia. w21.07 22 ¶7-8
Falaite, Sune 9
Te u fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali.—Mai. 7:7.
ʻOkú ke ongoʻi loto-mamahi ʻi he ʻikai ke aʻu mai ʻi he taimi naʻá ke ʻamanekiná ha fakamoimoi ʻoku ʻomi ai ha meʻa ʻokú ke fuʻu fiemaʻu? Ka ʻo kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ki heʻene tuaí, ʻikai ʻoku ngalingali te ke kātaki pea loto-lelei ke tatali? Ko ha fakatātā ʻokú ne akoʻi mai ʻa e fiemaʻu ke kātakí ʻoku hiki ʻi he Palōveepi 13:11. ʻOku pehē ai: “Ko e koloa ʻoku maʻu vavé ʻe fakaʻau pē ke holo hifo, ka ko e koloa ʻa e tokotaha ʻokú ne tātānakí ʻe tupulaki.” ʻOkú ke vakai ki he tefitoʻi moʻoní? ʻOku fakapotopoto ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he kātaki, ʻo fai taha taha pē. ʻOku tala mai ʻi he Palōveepi 4:18 ko e “hala ʻo e kau māʻoniʻoní ʻoku hangē ia ko e maama ʻi he pongipongí ʻa ia ʻoku fakaʻaʻau ke toe maama ange kae ʻoua kuo hoʻatā mālie.” Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku feʻungamālie hono ngāueʻaki ki he founga hono fakaeʻa māmālie mai ʻe Sihova ʻene taumuʻá ki heʻene kakaí. Kae kehe, ʻoku lava ke toe ngāueʻaki ʻa e vēsí ki he fakalakalaka fakalaumālie ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane ʻi heʻene moʻuí. Ko e tupu fakalaumālié ʻoku ʻikai lava ke fakavaveʻi. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. w21.08 8 ¶1, 3-4
Tokonaki, Sune 10
Ko au eni! Fekauʻi au!—ʻAi. 6:8.
ʻOku lahi ʻa e ngāue ke tau fai ʻi he ofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení. (Māt. 24:14; Luke 10:2; 1 Pita 5:2) ʻOku tau loto kotoa ke ngāue kia Sihova ʻi he kakato taha te tau malavá. Ko e tokolahi ʻoku nau fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko e niʻihi ʻoku nau fakaʻamu ke ngāue ko ha tāimuʻa. Ko e niʻihi ʻoku nau fakaʻamu ke ngāue ʻi he Pētelí pe kau ʻi he ngāue langa fakateokalatí. Pea ko e fanga tokoua tokolahi ʻoku nau kakapa atu ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa. (1 Tīm. 3:1, 8) He hōifua ē ko Sihova ʻi he vakai hifo ki he laumālie loto-lelei ʻi he haʻohaʻonga ʻene kakaí! (Saame 110:3) Ka ʻokú ke loto-siʻi koeʻuhi kuo teʻeki ai ke ke aʻusia ha taumuʻa fakalaumālie pau? Kapau ko ia, vahevahe hoʻo ngaahi hohaʻá kia Sihova. (Saame 37:5-7) ʻIkai ko ia pē, kole ki he fanga tokoua matuʻotuʻá ki ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngāue ki he ʻOtuá, pea fai leva ho lelei tahá ke ngāueʻaki ʻenau faleʻí. Kapau te ke fai pehē, ʻe malava ai ke ke maʻu ʻa e monū ko iá pe aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. w21.08 20 ¶1; 21 ¶4
Sāpate, Sune 11
[Ko] Sihova . . . ʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa ʻene faʻahinga mateakí.—Saame 37:28.
Ko e uitou ko ʻAná ko ha palōfita fefine naʻá ne taʻu 84 ka naʻá ne “ʻalu maʻu pē ki he temipalé.” Ko ʻene faitōnunga ʻi he ʻalu maʻu pē ki he temipalé naʻá ne maʻu ai ʻa e tāpuaki lahi ʻi heʻene sio ki he kiʻi valevale ko Sīsuú. (Luke 2:36-38) ʻI onopooni, ko e tokolahi ʻo e kau taʻumotuʻa faitōnungá ʻoku nau hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki he faʻahinga kei siʻí. Te tau maʻu ʻaonga lahi ʻi hono vaheʻi ha taimi ke ʻeke ha fehuʻi pea fanongo ki heʻenau fakamatala ki he fiefia naʻa nau hokosia ʻi he kautaha ʻa Sihová. Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá ʻoku ʻi ai honau ngafa mahuʻinga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. Kuo nau vakai ki he anga hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻi he founga kehekehe ʻene kautahá mo kinautolu tāutaha. Kuo nau ako ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he fehālaaki naʻa nau faí. Vakai kiate kinautolu ko ha “matavai ʻo e potó” pea ako mei heʻenau hokosiá. (Pal. 18:4) Kapau te ke vaheʻi ha taimi ke ʻiloʻi kinautolu, ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuí. w21.09 3 ¶4; 4 ¶7-8; 5 ¶11, 13
Mōnite, Sune 12
Ko e kiʻi siʻí ʻe hoko ko e toko afe pea ko e momoʻi meʻá ʻe hoko ko ha puleʻanga mālohi.—ʻAi. 60:22.
Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAiseá, ko e “huʻakau ʻo e ngaahi puleʻangá” kuo ʻai ke ala maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová. (ʻAi. 60:5, 16) Koeʻuhi ko e ngaahi pōtoʻi mo e malava kehekehe ʻa e kau tangata mo e kau fefine mahuʻinga ko eni ʻoku nau haʻu ki he moʻoní, ko e ngāue fakamalangá kuo fakahoko ia ʻi he fonua ʻe 240 pea ko e ʻū tohí ʻoku faʻu ʻi he lea ʻe 1,000 tupu. ʻI he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá, ko e luluʻi ʻo e ngaahi puleʻangá ʻoku kounaʻi ai ʻa e kakaí ke nau fai ha fili. Te nau poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe te nau tuku ʻenau falalá ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní? Ko e fili eni kuo pau ke tau fai kotoa. Neongo ʻoku talangofua ʻa e kakai ʻa Sihová ki he ngaahi lao ʻo e puleʻanga ʻoku nau nofo aí, ʻoku nau hanganaki tuʻu-ʻatā fakaʻaufuli mei he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e māmaní. (Loma 13:1-7) ʻOku nau ʻiloʻi ko e Puleʻangá ko e fakaleleiʻanga moʻoni pē ia ʻe taha ki he ngaahi palopalema ʻa e tangatá. Ko e Puleʻanga ko iá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení.—Sione 18:36, 37. w21.09 17-18 ¶13-14
Tūsite, Sune 13
Huaʻi atu homou lotó ʻi hono ʻaó.—Saame 62:8.
ʻI he mavahe ha taha ʻokú ke ʻofa ai meia Sihova, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke hokohoko atu hoʻo fakaivimālohiʻi ʻa koe tonu pea mo e toenga ʻo e fāmilí. ʻE lava fēfē ke ke fai ia? Maʻu ʻa e mālohi meia Sihova ʻaki hono lau tuʻumaʻu ʻa e Folofolá pea fakalaulauloto ki ai pehē foki ki hono maʻu ʻa e fakataha faka-Kalisitiané. Ko Joanna, naʻe mavahe ʻene tamaí mo hono tokoua mei he moʻoní, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi nonga ʻi he taimi ʻoku ou lau ai fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú hangē ko ʻApikale, ʻĒseta, Siope, Siosifa mo Sīsū. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakafonu ai hoku lotó mo e ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau pau ʻokú ne fakanonga ʻa e mamahí. ʻI he taimi ʻokú ke hokosia ai ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahí, ʻoua ʻe taʻofi hoʻo lotu kia Sihová. Kōlenga ki hotau ʻOtua ʻofá ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he tuʻungá pea “ʻoatu kiate koe ʻa e fakamaama pea fakahinohino koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.” (Saame 32:6-8) Ko e moʻoni, ʻe mātuʻaki fakamamahi nai ke tala kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻi moʻoní. Ka ʻoku mahinoʻi kakato ʻe Sihova ʻa e mamahi ʻoku ʻi ho lotó. ʻOkú ne ekinaki mai ke ke huaʻi ange ho lotó kiate ia.—ʻEki. 34:6; Saame 62:7. w21.09 28 ¶9-10
Pulelulu, Sune 14
Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.—Māt. 17:5.
Hili ʻa e Pāsova ʻi he 32 T.S., ko e ʻapositolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné naʻa nau sio tonu ʻi ha vīsone fakaofo. ʻI ha moʻunga māʻolunga, ʻoku ngalingali ʻi ha tafaʻaki ʻo e Moʻunga Heamoní, naʻe fakasinokehe ʻa Sīsū ʻi honau ʻaó. “Naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ko e laʻaá, pea naʻe ngingila hono ngaahi kofu tuʻá ʻo hangē ko e māmá.” (Māt. 17:1-4) Naʻe fanongo ʻa e kau ʻapositoló ki he lea ʻa e ʻOtuá: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.” Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻapositolo ʻe toko tolú ʻi honau ʻalunga moʻuí naʻa nau fanongo kia Sīsū. ʻOku tau loto ke faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku tau houngaʻia ʻi hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino anga-ʻofa fakafou ʻi he “ʻulu . . . ʻo e fakatahaʻangá,” ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻEf. 5:23) ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke “fanongo kiate ia,” ʻo hangē ko e ʻapositolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné. ʻI he fai peheé, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi he taimí ni pea fiefia taʻengata ʻi he kahaʻú. w21.12 22 ¶1; 27 ¶19
Tuʻapulelulu, Sune 15
Te u akonakiʻi feʻunga pē koe.—Sel. 30:11.
Ko ha Kalisitiane ʻi Kolinitō naʻá ne nonofo mo e uaifi ʻene tamaí. Naʻe fakahinohino ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kolinitoó ke tuʻusi ia. Ko e tōʻonga taʻetaau ʻa e tangata ko iá naʻe uesia ai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe ʻikai ke nau ongoʻi mā ʻi heʻene tōʻonga mātuʻaki fakalilifú! (1 Kol. 5:1, 2, 13) ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e tokotaha faiangahalá naʻe fakatomala moʻoni! Naʻe tala ʻe Paula ki he kau mātuʻá: “Ke mou anga-lelei ʻo fakamolemoleʻi mo fakafiemālieʻi ia.” Fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻa Paulá: “Koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko ʻo lōmekina ia ʻe he loto-mamahi tōtuʻá.” Naʻe ongoʻi fakaʻofaʻia ʻa Paula ʻi he tangata fakatomalá. Naʻe ʻikai loto ʻa e ʻapositoló ke sio ʻoku mātuʻaki lōmekina ʻa e tangatá ʻe he meʻa naʻá ne faí ʻo ne taʻofi ai ia mei he kumi ki ha fakamolemolé. (2 Kol. 2:5-8, 11) ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ko e kau mātuʻá ʻoku nau ʻofa ʻi hono fakahāhā ʻa e mēsí. ʻOku nau tuʻu maʻu ʻo ka fiemaʻu kae fakahāhā ʻa e mēsí ʻi heʻene malavá kapau ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga moʻoni ki ai. He ka ʻikai, ʻoku ʻikai ko e meesi ia ka ko e fakangofua tavale. w21.10 11-12 ¶12-15
Falaite, Sune 16
Kuo pau ke ʻoua naʻá ke faisāuni pe tukulotoʻi ha ʻita.—Liv. 19:18.
Ko e ngaahi ongoʻi loto-mamahí ʻe lava ke hangē ia ko ha lavea. Ko e lavea ʻe niʻihi ʻoku siʻisiʻi; ko e niʻihi ʻoku lahi ange. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau fakaava ha sila, ʻe mahele nai hotau tuhú ʻi he tapaʻi-silá. ʻE mamahi ʻaupito ia, ka ʻi he hili ha ʻaho ʻe taha pe ua, mahalo ʻoku ʻikai ke tau toe manatuʻi ʻa e feituʻu naʻe mahelé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e fakalotomamahi ʻe niʻihi ʻoku siʻisiʻi. Ko e fakatātaá, ʻe leaʻaki pe fai nai ʻe ha kaumeʻa ha meʻa taʻefakakaukauʻi ʻe fakalotomamahi kiate kitautolu, ka ʻoku faingofua pē ke tau malava ʻo fakamolemoleʻi ia. Ka ʻo kapau ʻoku loloto ʻa e laveá, ʻe fiemaʻu nai ki ha toketā ke ne tuitui ʻa e laveá pea takai ʻaki ha meʻa haʻi lavea. Kapau te tau toutou ala pe ngaahi ʻa e laveá, ʻe kovi pē kiate kitautolu. Ko e meʻa fakamamahí, ʻe fai nai ʻe ha taha ʻa e meʻa meimei tatau ʻi hano fakalotomamahiʻi lahi ia ʻe ha tokotaha. Te ne toutou fakakaukau nai ki he lavea fakaeongo naʻá ne tofanga aí pea mo hono fakalotomamahiʻi ia. Ka ko e faʻahinga ʻoku nau tukulotoʻi ʻa e ʻitá te nau uesia pē kinautolu. He lelei ange ē ke talangofua ki he faleʻi ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w21.12 12 ¶15
Tokonaki, Sune 17
Ko e hā ʻokú ke fakamāuʻi ai ho tokouá?—Loma 14:10.
Tau pehē pē ʻoku hohaʻa ha mātuʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e ʻai vala pe teuteu ʻa ha kaungātui. ʻOku lava ke ʻeke hifo ʻe he mātuʻá, ‘ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga Fakatohitapu ke lea ai ki he tokotahá?’ ʻI he fakaʻehiʻehi mei he fakapalatahá, te ne ʻeke nai ki ha mātuʻa ʻe taha pe ko ha tokotaha malanga matuʻotuʻa fekauʻaki mo ʻene fakakaukaú. Te na vakaiʻi fakataha nai ʻa e akonaki ʻa Paula ki he ʻai valá mo e teuteú. (1 Tīm. 2:9, 10) Ko e tefitoʻi moʻoni naʻe ʻomai ʻe Paulá naʻe mata-lahi, ʻo fakahaaʻi ai ko e ʻai vala ʻa ha Kalisitiane ʻoku totonu ke anga-fakanānā, feʻunga mo taau. Ka naʻe ʻikai ke ʻomai ʻe Paula ha lisi ʻo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai mo ʻikai ke fai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kau Kalisitiané ke fili ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia tāutaha aí kae ʻi loto pē ʻi he tuʻunga Fakatohitapú. Ko ia ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau fakakaukau pe ʻoku tapua mai ʻi he ngaahi fili ʻa e tokotahá ʻa e anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei. ʻOku lelei ke tau ʻiloʻi ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻe toko ua ʻe kehekehe nai ha fili ʻokú na fai, ka ʻokú na tonu lōua pē. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamālohiʻi hotau kaungātuí ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku tau pehē ʻoku tonu mo halá. w22.02 16 ¶9-10
Sāpate, Sune 18
Mou fefakafeangaiʻaki ʻi he ʻofa mateaki mo e meesi.—Sāk. 7:9.
ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fefakahāhāʻaki ai ʻa e ʻofa mateakí. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo kinautolu? Fakatokangaʻi ʻa e anga hono tali ʻa e fehuʻi ko iá ʻe ha ngaahi palōveepi fakamānavaʻi: “ʻOua naʻa tuku ke mavahe meiate koe ʻa e ʻofa mateakí mo e faitōnungá. . . . Te ke maʻu leva ai ʻa e leleiʻia mo e vavanga fakaefakakaukau lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e tangatá.” “Ko ha tangata ʻofa mateaki ʻokú ne maʻu ʻaonga mei ai.” “ʻIlonga ʻa ia ʻoku tuli ki he māʻoniʻoní mo e ʻofa mateakí te ne maʻu ʻa e moʻui.” (Pal. 3:3, 4; 11:17, fkm. ʻi lalo; 21:21) ʻOku lave ʻa e ngaahi palōveepi ko ení ki he ʻuhinga ʻe tolu ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí. ʻUluakí, ko hono fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí ʻokú ne ʻai ke tau mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Uá, ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e fakatātaá, ʻoku tau faʻu ʻa e kaumeʻa tuʻuloa mo e niʻihi kehé. Tolú, ko e tuli ki he ʻofa mateakí ʻoku taki atu ki he ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú, ʻo kau ai ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke talangofua ai ki he fakamanatu ʻa Sihová: “Mou fefakafeangaiʻaki ʻi he ʻofa mateaki mo e meesi.” w21.11 8 ¶1-2
Mōnite, Sune 19
Fakalahi ʻemau tuí.—Luke 17:5.
Kapau ko ho ʻahiʻahi ʻi he kuohilí pe lolotonga ní, kuó ne fakaeʻa ha vaivaiʻanga ʻi hoʻo tuí, ʻoua te ke loto-siʻi. Vakai ki heni ko ha faingamālie ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuí. Lotu tōtōivi kia Sihova ʻi he fehangahangai mo ha faingataʻa. ʻIloʻi ʻe tokonaki mai nai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú fakafou ʻi he fāmilí pe ngaahi kaumeʻá. ʻI hoʻo fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ikuʻi hoʻo ngaahi ʻahiʻahi ʻi he lolotonga ní, te ke hoko ai ʻo tuipau lahi ange te ne tokoniʻi koe ke kātekina ha ʻahiʻahi pē te ke fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tafaʻaki naʻe vaivai ai ʻa e tui ʻene kau ākongá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne veiveiua te nau ikuʻi lavameʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú ʻi he tokoni ʻa Sihová. (Sione 14:1; 16:33) Naʻá ne tuipau ko e tui mālohí te ne tokoniʻi ha fuʻu kakai lahi ke hao moʻui atu ʻi he fuʻu mamahi lahi ʻoku tuʻunuku maí. (Fkh. 7:9, 14) Te ke kau ʻi he faʻahinga ko iá kapau te ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa he taimí ni ke fakatupulekina mo fakaivimālohiʻi hoʻo tuí!—Hep. 10:39. w21.11 25 ¶18-19
Tūsite, Sune 20
ʻOku ʻapitanga takatakai ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate Iá.—Saame 34:7.
ʻOku ʻikai ke tau ʻamanekina ha maluʻi fakaemana ʻi he ʻahó ni. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe tuku ʻene falalá kia Sihova te ne tofanga ʻi ha maumau tuʻuloa. ʻI he kahaʻu vave maí, ko ʻetau falala ki he malava ʻa Sihova ke maluʻi kitautolú ʻe ʻahiʻahiʻi. ʻI he taimi ʻe ʻohofi ai ʻe Koki ʻo Mēkoki, ko ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau moʻuí ʻe hā ngali ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻE fiemaʻu ke tau hoko ʻo tuipau ko Sihova ʻe lava pea te ne fakahaofi kitautolu. ʻE vakai mai ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻoku tau hā ngali ʻo hangē ha fanga sipi liʻekina ʻo ʻikai ha taha te ne maluʻi kitautolu. (ʻIsi. 38:10-12) Heʻikai haʻatau meʻatau pe pōtoʻi tau. ʻE vakai mai ʻa e ngaahi puleʻangá ʻe ikuʻingofua kitautolu. Heʻikai ke nau sio ki he meʻa ʻoku tau sio ki ai ʻaki hotau mata ʻo e tuí—ko ha kongakau ʻāngelo ʻoku nau ʻapitanga takatakai ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo mateuteu ke nau faitau maʻatautolu. ʻE anga-fēfē vakai ki ai ʻa e ngaahi puleʻangá? ʻOku ʻikai ke nau maʻu ha vakai fakalaumālie. He fakaʻohovale ē kiate kinautolu ʻi he haʻu ko ia ʻa e ngaahi kongakau fakahēvaní ʻo tokoniʻi kitautolú! —Fkh. 19:11, 14, 15. w22.01 6 ¶12-13
Pulelulu, Sune 21
Maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.—1 Pita 2:17.
Ko e kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau mahuʻinga kia Sihova, ko ia ʻoku totonu foki ke nau mahuʻinga kiate kitautolu. ʻOku totonu ke tau loto-lelei ke fai ha meʻa pē ʻoku tau lava ke maluʻi mo tokangaʻi kinautolu. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau fakalotomamahiʻi pe fakaʻitaʻi ha taha, ʻoku ʻikai totonu ke tau tukunoaʻi ia, ʻo pehē ʻoku mamahingofua tōtuʻa ʻa e tokotahá pea ʻoku fiemaʻu ke ne fakaleleiʻi ia. Ko e hā nai ʻoku faʻa hoko ai ʻo ʻita ʻa e niʻihi? Mahalo koeʻuhi ko e puipuituʻa ʻo e fanga tokoua ʻe niʻihi, ʻoku nau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé kiate kinautolú. Ko e niʻihi ʻoku nau kei foʻou ʻi he moʻoní; ʻoku teʻeki ke nau ʻilo ʻa e founga ke fakafeangai ai ki he taʻehaohaoa ʻa e kakaí. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. ʻIkai ko ia pē, ko ha tokotaha ʻoku faʻa fakaʻitaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ko ha angaʻitangata fakatupu maumau ia ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha ngāue ki ai. ʻOku fiemaʻu ke ne fai ia ke maʻu ai ha nonga ʻo e ʻatamaí pea lelei ki he niʻihi kehé. w21.06 21 ¶7
Tuʻapulelulu, Sune 22
ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá, ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate ia ʻi he moʻoní.—Saame 145:18.
ʻOku kaungāongoʻi ʻa Sīsū mo koe. ʻI he taimi ʻoku tau puputuʻu aí, he fiefia ē ko kitautolu ke maʻu ha fakafiemālie mei ha kaumeʻa kaungāongoʻi, tautefito kapau ko e tokotaha ko iá naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau mo kitautolú. Ko Sīsū ʻa e kaumeʻa ko iá. ʻOkú ne ʻiloʻi pe ʻoku fēfē ʻa e ongoʻi vaivaí mo e fiemaʻu ha tokoní. ʻOkú ne mahinoʻi hotau faʻungá, pea te ne fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ʻa e poupou ʻoku tau fiemaʻú “ʻi he taimi totonú.” (Hep. 4:15, 16) Hangē pē ko e tali ʻe Sīsū ʻa e tokoni mei ha ʻāngelo ʻi he ngoue ko Ketisemaní, ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke tali ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová, tatau ai pē pe ʻoku fakafou mai ia ʻi ha tohi, vitiō, malanga pe ko ha ʻaʻahi fakalototoʻa mei ha mātuʻa pe ko ha kaumeʻa matuʻotuʻa. (Luke 22:39-44) ʻE foaki atu ʻe Sihova ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá” pea fakaivimālohiʻi koe. ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, te tau maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.”—Fil. 4:6, 7. w22.01 18-19 ¶17-19
Falaite, Sune 23
Naʻa nau tuku atu ai pē . . . ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni . . . ʻa ia kuo ʻosi fai ʻa e fili ki ai ʻa e kau ʻapositoló.—Ngā. 16:4.
ʻOku fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonú. Kae kehe, ʻe hoko nai ko ha pole kiate kitautolu ke falala ki hono kau fakafofonga fakaetangatá. Te tau fifili nai pe ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha mafai ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻoku nau ngāue moʻoni ʻo fakatatau ki he tataki ʻa Sihová pe ko haʻanautolú pē. Ka ko e foʻi moʻoní heʻikai lava ke tau pehē ʻoku tau falala kia Sihova kapau ʻoku ʻikai ke tau falala ki hono kau fakafofonga ʻi he māmaní—ʻa e faʻahinga ʻoku falala ki ai ʻa Sihová. ʻI he ʻahó ni ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa e konga fakaemāmani ʻo ʻene kautahá fakafou ʻi he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45) Hangē ko e kulupu pule ʻo e ʻuluaki senitulí, ko e tamaioʻeiki ko ení ʻokú ne tokangaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi māmani lahí pea ʻoange ʻa e tataki ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e kau mātuʻá leva ʻoku nau fakahoko ʻa e tataki ko ení ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku tau fakahāhā ʻoku tau falala ki he founga hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ʻaki ʻa e talangofua ki he tataki ʻoku tau maʻu mei heʻene kautahá mo e kau mātuʻá. w22.02 4 ¶7-8
Tokonaki, Sune 24
ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.—Kal. 6:9.
He fiefia ē mo e lāngilangi ʻoku tau maʻu ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova! ʻOku tau fiefia ʻi he lava ke tau tokoniʻi ha tokotaha ʻoku “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá” ke hoko ko ha tokotaha tui. (Ngā. 13:48) ʻOku tau maʻu ʻa e ongoʻi ʻa Sīsuú, ʻa ia “naʻá ne fiefia lahi ʻi he laumālie māʻoniʻoní” ʻi he taimi naʻe foki mai ai ʻene kau ākongá mei ha feingangāue fakamalanga lavameʻa. (Luke 10:1, 17, 21) Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote: “Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí.” Naʻe toe tānaki atu ʻe Paula: “ʻI hono fai ení te ke fakatou fakahaofi ai koe mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo atu kiate koé.” (1 Tīm. 4:16) Ko ia ko e moʻuí ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻOku tau tokanga maʻu ai pē kiate kitautolu koeʻuhí ʻoku tau ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau loto maʻu pē ke ngāue ʻi ha founga ʻe ʻoatu ai ʻa e fakahīkihikí kia Sihova pea fehoanaki mo e ongoongo lelei ʻoku tau malangaʻí. (Fil. 1:27) ʻOku tau fakahaaʻi ʻoku tau ‘tokanga maʻu ai pē ki heʻetau faiako ʻoku faí’ ʻaki ʻa e teuteu lelei ki he ngāue fakafaifekaú pea kole ki he tāpuaki ʻa Sihová ki muʻa ke tau faifakamoʻoni ki he niʻihi kehé. w21.10 24 ¶1-2
Sāpate, Sune 25
Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú.—Kol. 3:10.
Ko e “angaʻitangata foʻoú” ko e fakakaukau ia mo e tōʻonga ʻi ha founga ʻoku tapua mai ai ʻa e ʻulungaanga ʻo Sihová. Ko ha tokotaha ʻokú ne kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú ʻaki ʻene fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo fakaʻatā ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tākiekina ʻene fakakaukaú, ongoʻí mo e tōʻongá. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻofa kia Sihova mo ʻEne kakaí. (Māt. 22:36-39) Ko ha tokotaha pehē ʻokú ne tauhi maʻu ʻene fiefiá ʻi he fekuki mo e ʻahiʻahí. (Sēm. 1:2-4) Ko ha tokotaha fakamelino ia. (Māt. 5:9) ʻOkú ne anga-kātaki mo anga-lelei ʻi he fakafeangai ki he niʻihi kehé. (Kol. 3:13) ʻOkú ne ʻofa ʻi he meʻa ʻoku leleí pea fai ia. (Luke 6:35) ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻi heʻene ngaahi tōʻongá ʻokú ne maʻu ʻa e tui mālohi ki heʻene Tamai fakahēvaní. (Sēm. 2:18) ʻOkú ne anga-malū ʻi hano fakaʻitaʻi pea fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi hono fakataueleʻi iá. (1 Kol. 9:25, 27; Tai. 3:2) Ke kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻoku lave ki ai ʻa e Kalētia 5:22, 23 pea mo e ngaahi veesi kehe ʻi he Tohi Tapú. w22.03 8-9 ¶3-4
Mōnite, Sune 26
Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki kiate au.—1 Kol. 11:1.
Ko e kau mātuʻá ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki ki he ʻapositolo ko Paulá ʻaki ʻenau malanga mei he fale ki he fale pea nau toe mateuteu foki mo loto-lelei ke fai ha fakamoʻoni ʻi he taimi kotoa pē. (ʻEf. 6:14, 15) Hangē ko Paulá, ko e kau mātuʻá ʻe lava ke nau ngāueʻaki ʻa e taimi ʻoku nau fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekaú ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e kau sevāniti fakafaifekaú. (1 Pita 5:1, 2) Ka ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te nau fuʻu femoʻuekina ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue ʻi he fakatahaʻangá kae ʻikai ke ʻi ai hanau taimi ki he ngāue fakamalangá. (Māt. 28:19, 20) Ke hanganaki mafamafatataú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu nai ke ʻoua te nau tali ha vāhenga-ngāue ʻe niʻihi. Hili ha fakakaukau ʻi he faʻa lotu, te nau ʻiloʻi nai heʻikai lava ke nau fai ha ngāue koeʻuhí he te nau taʻetokangaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga angé, hangē ko hono fakahoko ʻa e lotu fakafāmilí, kau kakato ʻi he ngāue fakamalangá, pe akoʻi ʻenau fānaú ki he ngāue ko iá. ʻOku lava ke nau fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻenau holi ke hoko ʻo mafamafatatau ʻi he meʻa kotoa pē. w22.03 27 ¶4, 7; 28 ¶8
Tūsite, Sune 27
ʻOua ʻe manavahē ki he faʻahinga ʻoku nau tāmateʻi ʻa e sinó kae ʻikai lava ke nau tāmateʻi ʻa e moʻuí.—Māt. 10:28.
ʻOkú ke manatuʻi hoʻo kiʻi ongoʻi ilifia ʻi he hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Mahalo naʻá ke ongoʻi heʻikai ʻaupito malava ke ke malanga ki he kakaí. Pe mahalo naʻá ke manavahē naʻa fakafepakiʻi koe ʻe ho fāmilí pe kaungāmeʻá. Kapau ko ia, hoko ʻo kaungāongoʻi mo hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai ha ongoʻi pehē. Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ʻe malava ke hoko ʻa e manavahē ko iá. Kae kehe, naʻá ne ekinaki ki hono kau muimuí ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e manavaheé ke ne taʻofi kinautolu mei he tauhi kia Sihová. (Māt. 10:16, 17, 27) Akoʻi hokohoko hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú ke vahevahe atu ʻene tuí. Naʻe ongoʻi manavasiʻi nai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai kinautolu ke malangá. Ka naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻaki hono tala ange ʻa e feituʻu ke malanga aí pea mo ʻenau pōpoaki ke talá. (Māt. 10:5-7) ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Sīsū? Tokoniʻi hoʻo tokotaha akó ke sio pe ko hai ʻe lava ke ne malanga ki aí. Ko e fakatātaá, ʻeke ange pe ʻokú ne ʻiloʻi ha taha ʻe lava ke maʻu ʻaonga mei hono ako ha moʻoni pau mei he Tohi Tapú. Pea tokoniʻi ia ke teuteu ha meʻa ke leaʻaki ʻaki hono fakahaaʻi ange ha founga faingofua ke vahevahe ai ʻa e moʻoni ko iá. w21.06 6 ¶15-16
Pulelulu, Sune 28
Te u luluʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, pea ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá te nau haʻu.—Hāk. 2:7.
“ʻI ha laui miniti pē, naʻe kamata ke holafa ʻa e ngaahi falekoloá mo e ngaahi fale motuʻá.” “Naʻe hohaʻatuʻu ʻa e feituʻu kotoa . . . Naʻe pehē ʻe he tokolahi naʻe feʻunga nai mo e miniti ʻe ua. Kiate au, naʻe hangē ia heʻikai ke toe ʻosí.” Ko e fakamatala ia ʻa e niʻihi naʻa nau hao ʻi ha mofuike naʻe tō ʻi Nepolo ʻi he 2015. Kae kehe, ʻi he taimí ni ʻoku tau hokosia ha luluʻi ʻoku kehe—ko ha luluʻi ia ʻoku kaunga ki ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá. Naʻe tohi ʻe he palōfita ko Hākeaí: “Ko e meʻa eni ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau taú, ‘ʻI ha kiʻi taimi siʻi mei heni—te u toe fai ai hano luluʻi ʻa e ngaahi langí mo e māmaní.’” (Hāk. 2:6) Ko e luluʻi ʻoku fakamatala ki ai ʻa Hākeaí ʻoku ʻikai ke hangē ia ha mofuiké, ʻa ia ko e maumau pē ʻokú ne ʻomaí. ʻI hono kehé, ʻokú ne ʻomai ha ola lelei. ʻOku tala mai tonu ʻe Sihova: “Te u luluʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, pea ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá te nau haʻu; pea te u fakafonu ʻa e falé ni ʻaki ʻa e lāngilangi.” w21.09 14 ¶1-3
Tuʻapulelulu, Sune 29
Ko kimoutolu ia ʻa e faʻahinga kuo nōfoʻi mo au ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí.—Luke 22:28.
Ko e kaumeʻa lelei mo ha taha ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fetuʻutaki loto-moʻoni maʻu pē. ʻOku pehē pē mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, fakakaukaú mo e hohaʻá kiate ia ʻi he lotu ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau tuipau kiate ia pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. (Saame 94:17-19; 1 Sio. 5:14, 15) Feohi mo e ngaahi kaumeʻa mateakí; ko e meʻaʻofa kinautolu meia Sihova. (Sēm. 1:17) ʻOku fakahāhā ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kitautolu ʻaki ʻene tokonaki mai ha fāmili fakalaumālie ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fakahāhā ʻa e “ʻofa ʻi he taimi kotoa pē.” (Pal. 17:17) ʻI he tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kolosé, naʻá ne lave ai ki he kau Kalisitiane pau naʻa nau poupou kiate ia ʻo ui kinautolu “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:10, 11) Naʻa mo Kalaisi Sīsū naʻá ne fiemaʻu mo houngaʻia ʻi he poupou naʻá ne maʻu mei hono ngaahi kaumeʻá, fakatouʻosi ʻa e kau ʻāngelo mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Luke 22:43) Ko hono vahevahe ʻetau ngaahi hohaʻá ki ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ʻe lava ke hoko ia ko ha maluʻi. w21.04 24-25 ¶14-16
Falaite, Sune 30
[Ko ʻofá] ʻokú ne ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē, tui ʻi he meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.—1 Kol. 13:7.
Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku fai ʻe ha kaungātui ha meʻa ʻokú ne mātuʻaki fakahohaʻasi koe? Fai ho tūkuingatá ke tauhi maʻu ʻa e melinó. Hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. Lotu kiate ia ke tāpuakiʻi ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi koé pea tokoniʻi koe ke vakai ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tokotaha ko iá—ʻa e ngaahi ʻulungaanga tofu pē ʻoku ʻofa ai ʻa Sihova ʻiate iá. (Luke 6:28) Kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fakangaloʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe ho tokouá, fakakaukau ki he founga ʻoku totonu ke ke fakaofiofi ai kiate iá. ʻOku lelei taha maʻu pē ke fakakaukau ko e tokouá heʻikai ʻaupito ke ne fakalotomamahiʻi ʻosi fakakaukauʻi koe. (Māt. 5:23, 24) ʻI hoʻo lea kiate iá, fakahuʻunga ʻoku ʻi ai pē ʻene ngaahi taumuʻa lelei. Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke ne loto ke fakamelino? “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki.” ʻOua ʻe foʻi ʻi ho tokouá. (Kol. 3:13) Ko e mahuʻinga tahá, ʻoua ʻaupito ʻe tukulotoa ʻa e ʻitá, he ʻe maumauʻi ai hoʻo kaumeʻa mo Sihová. ʻOua ʻaupito naʻa fakaʻatā ha meʻa ke ne fakatūkiaʻi koe. ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke ʻofa kia Sihova ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa.—Saame 119:165. w21.06 23 ¶15