Siulai
Tokonaki, Siulai 1
ʻI he hili atu [ʻa e akonakí] ʻoku fakatupu mai ai ʻa e fua fakamelino ko e māʻoniʻoni ki he faʻahinga kuo akoʻi aí.—Hep. 12:11.
Ko e tuʻusí ko e konga ia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. Ko e lelei taha ia ki he tokotaha kotoa, kau ai ʻa e tokotaha faihalá. Ko ha fakamatala ʻikai lelei fekauʻaki mo e founga naʻe fai ai ʻa e akonakí ʻoku ngalingali naʻe kamataʻi ia ʻe ha tokotaha naʻe ʻikai ke ne lave ki ha fakaikiiki ʻe fakangalikoviʻi ai ʻa e tokotaha faihalá. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá. ʻOku fakapotopoto leva, ke falala ko e kau mātuʻa naʻa nau fai ʻa e fakamāú, naʻa nau fai honau tūkuingatá ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakamaau “maʻa Sihova.” (2 Kal. 19:6) ʻI hono poupouʻi ʻa e fili ʻa e kau mātuʻá ke tuʻusi ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ko hono moʻoní ʻe lava ke ke tokoniʻi ia ke ne foki mai kia Sihova. “Ko hono taʻofi fakaʻaufuli ʻa e feohi mo ʻema tamasiʻí naʻe faingataʻa lahi ʻaupito,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Elizabeth. “Ka ʻi he hili ʻene foki kia Sihová, naʻá ne fakahaaʻi naʻá ne tuha mo e tuʻusí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi lēsoni naʻá ne akó. w21.09 28-29 ¶11-12
Sāpate, Siulai 2
Naʻá ne sio ki ha uitou masiva ʻokú ne lī ai ha ongo kiʻi foʻi koini ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hona mahuʻingá.—Luke 21:2.
Fakakaukau atu ki he uitou ko iá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaʻamu ʻe lava ke ne foaki ha meʻa lahi ange kia Sihova. Neongo ia, naʻá ne fai pē ʻa e meʻa naʻá ne malavá; naʻá ne foaki kia Sihova hono lelei tahá. Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko ʻene tokoní naʻe mahuʻinga ia ʻi he vakai ʻene Tamaí. Ko ha lēsoni mahuʻinga leva eni kiate kitautolu: ʻOku hōifua mai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai kiate ia hotau lelei tahá—ʻa ʻetau ngāue loto-kakato mo loto-ʻaufuatoó. (Māt. 22:37; Kol. 3:23) ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lavá! ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ki he lahi ʻo e taimi mo e ivi ʻoku lava ke tau līʻoa ki heʻetau lotú, kau ai ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e fakatahá. ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e lēsoni mei he fakamatala fekauʻaki mo e uitoú? Feinga ke fakakaukau ki ha faʻahinga pau ʻoku nau fiemaʻu nai ke fakapapauʻi ange ko ʻenau ngaahi feingá ʻoku fakahōifua kia Sihova. Ko ha tuofefine taʻumotuʻa nai mahalo ʻokú ne ongoʻi halaia pe ʻikai hano ʻaonga koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ne kei maʻu ʻa e moʻui lelei pe ivi ke fai ʻa e ngāue tatau mo ia naʻá ne anga ki ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. w21.04 6 ¶17, 19-20
Mōnite, Siulai 3
Fiefia ē ka ko e tangata ko ia ʻokú ne hanganaki kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, koeʻuhí ʻi heʻene hoko ʻo maʻu ʻa e hōifuá te ne maʻu ai ʻa e kalauni ʻo e moʻuí.—Sēm. 1:12.
ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi lelei taha ke fakangata ai ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Ko ʻene kātakí kuo fakaʻatā ai ke fakatahatahaʻi mai ha fuʻu kakai lahi ʻe laui miliona, ʻoku nau lotu mo fakahīkihikiʻi ia. ʻOku nau fiefia kotoa ʻi he kātaki fuoloa ʻa Sihová ʻo fanauʻi mai kinautolu, ako ke ʻofa kiate ia, pea nau fakatapui kiate ia. Ko e fili ʻa Sihova ke kātakí ʻe fakatonuhiaʻi kakato ʻi he taimi te ne fakapaleʻi fiefia ai ʻa e laui miliona ʻo kitautolu kuo tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá! Neongo ʻa e fakalotomamahi mo e faingataʻa kotoa kuo fakatupunga ʻe Sētané, ʻoku kei hoko pē ʻa Sihova ko e “ʻOtua fiefiá.” (1 Tīm. 1:11) ʻE lava foki ke tau nofoʻaki fiefia lolotonga ʻetau tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá, fakatonuhiaʻi hono tuʻunga-haú, fakangata ʻa e fulikivanú kotoa pea fakangata ʻetau ngaahi palopalema he lolotonga ní. Tau fakapapauʻi ke kātaki pea fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku kātaki foki mo ia. w21.07 13 ¶18-19
Tūsite, Siulai 4
ʻE lava koā ke haʻu ha meʻa lelei mei Nāsaleti?—Sione 1:46.
Ko e tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe ʻikai ke nau tui kia Sīsū. Naʻa nau vakai kiate ia ko ha foha pē ʻo ha tufunga masiva. Pea naʻá ne haʻu mei Nāsaleti, ko ha kolo naʻe vakai nai ki ai naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga. Naʻa mo Nātaniela, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū, ʻi he ʻuluaki taimí naʻá ne pehē: “ʻE lava koā ke haʻu ha meʻa lelei mei Nāsaleti?” Naʻá ne fakakaukau nai ki he kikite ʻi he Maika 5:2, ʻa ia naʻe tomuʻa tala ai ko e Mīsaiá ʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihema, ʻo ʻikai ʻi Nāsaleti. Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko ʻAiseá ko e ngaahi fili ʻo Sīsuú heʻikai ke nau tokanga ki he ‘ngaahi fakaikiiki ʻo e tupuʻanga ʻo e Mīsaiá.’ (ʻAi. 53:8) Kapau naʻe vaheʻi ʻe he kakai ko iá ha taimi ke sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa, naʻa nau mei ʻiloʻi ko Sīsū naʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihema pea ko e hako ia ʻo Tuʻi Tēvita. (Luke 2:4-7) Ko ia ko e feituʻu naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú naʻe fehoanaki mo e kikite ʻi he Maika 5:2. Ko e hā leva ʻa e palopalemá? Naʻe mātuʻaki fakavave ʻa e kakaí ke fai ha fakamulituku. Naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻa nau tūkia. w21.05 2-3 ¶4-6
Pulelulu, Siulai 5
Kapau ʻe taaʻi au ʻe he tokotaha māʻoniʻoní . . . valokiʻi au, ʻe hangē ia ko ha lolo ʻi hoku ʻulú.—Saame 141:5.
ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e faʻahinga naʻe faitāpuekina koeʻuhí naʻa nau tali ʻa e akonakí. Fakakaukau kia Siope. Neongo ko ha tokotaha manavahē-ʻOtua ia, naʻe ʻikai ke ne haohaoa. ʻI heʻene tofanga ʻi he tenge lahi, naʻá ne fakahaaʻi ha ngaahi vakai hala. Ko hono olá, naʻá ne maʻu ha akonaki hangatonu meia ʻIlaiū pea mo Sihova. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Siopé? Naʻá ne pehē: “Naʻá ku lea, ka naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e mahinó . . . ʻOku ou fakafoki ai ʻa e meʻa naʻá ku leaʻakí, pea ʻoku ou fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.” (Siope 42:3-6, 12-17) Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene anga-fakatōkilaló ʻaki hono tali ʻa e akonaki naʻe ʻoange ʻe ʻIlaiuú, neongo naʻe kei siʻi ange ʻa ʻIlaiū ʻiate ia. (Siope 32:6, 7) ʻE pehē pē foki mo hono tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ke ngāueʻaki ʻa e akonakí naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha mo ia pe ko e tokotaha ʻokú ne ʻomi iá ʻokú ne kei siʻi ange ʻiate kitautolu. Ko hai ia ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ne fie fakalakalaka ʻi hono fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālié pea fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané? w22.02 11 ¶8; 12 ¶12
Tuʻapulelulu, Siulai 6
Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.—Sione 13:35.
Ko e tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau maʻu ha fatongia ke tokoni ke maʻu ha ʻātakai ʻofa mo melino ʻa ia heʻikai ʻi ai ha taha ʻe ongoʻi tuēnoa ai. Ko e meʻa ʻoku tau faí mo leaʻakí ʻe lava ke fakalototoʻa moʻoni! Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko kinautolu pē ʻoku kau ki he moʻoní ke nau ongoʻi ko ha konga kinautolu ʻo e fakatahaʻangá? Tamuʻomuʻa ke fakakaumeʻa. ʻE lava ke tau kamata ʻaki hono talitali lelei loto-māfana ʻa e faʻahinga foʻoú ki he fakatahaʻangá. (Loma 15:7) Kae kehe, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he fakafeʻiloaki anga-fakakaumeʻá pē. ʻOku tau loto ke langa hake ʻa e kaumeʻa mālohi ʻi he faai atu ʻa e taimí. Ko ia fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia loto-māfana mo loto-moʻoni ʻi he faʻahinga foʻoú. Lolotonga ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau meʻa fakapulipulí, feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa nai ʻoku nau fouá. ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke fakahaaʻi ʻenau ongoʻí, ko ia tokanga ke ʻoua te ke fakamālohiʻi kinautolu ke talanoa. ʻI hono kehé, ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi fakapotopoto pea fanongo anga-kātaki ki heʻenau talí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke ʻeke ange ʻa e founga naʻa nau maʻu ai ʻa e moʻoní. w21.06 11 ¶13-14
Falaite, Siulai 7
Te nau fanongo ki hoku leʻó, pea te nau hoko ko e tākanga pē ʻe taha, pea ʻe taha pē ʻa e tauhi-sipí.—Sione 10:16.
ʻOku tau koloaʻaki ʻa e monū ʻo e tauhi fāʻūtaha kia Sihova ʻi he tuʻunga ko e “tākanga pē ʻe taha” ʻi he malumalu ʻo e ‘tauhi-sipi pē ʻe taha’! ʻI he tohi Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová, peesi 165, ʻoku pehē ai: “ʻI hoʻo maʻu ʻaonga mei he fāʻūtaha ko iá, ʻokú ke maʻu ai ʻa e fatongia ke tokoni ki hono tauhi maʻu iá.” Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau “akoʻi kitautolu ke sio ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo hangē ko e sio ki ai ʻa Sihová.” Ko kitautolu kotoa ko e ‘faʻahinga siʻi’ ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Ko e anga ia hoʻo vakai ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? ʻOku fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fai ke tokoniʻi mo tokangaʻi kinautolú. (Māt. 10:42) ʻOku tau ʻofa ʻi hotau kaungālotú. Ko ia ʻoku tau “fakapapauʻi ke ʻoua te [tau] ʻai ha tūkiaʻanga pe ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ki ha tokoua.” (Loma 14:13) ʻOku tau vakai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu, pea ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kinautolu mei hotau lotó. ʻOfa ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā kitautolu ke fakatūkiaʻi ʻe he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, tuku ke tau fili ke “tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu melinó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fai ai ʻa e felangahakeʻakí.”—Loma 14:19. w21.06 24 ¶16-17
Tokonaki, Siulai 8
Ko e ʻOtuá . . . ʻokú ne ʻai ia ke tupú.—1 Kol. 3:7.
Kapau ʻoku tau ako fakamākukanga pea ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻoku tau maʻu fakafou ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻene kautahá, te tau fakatupulekina māmālie ai ha angaʻitangata hangē ko Kalaisí. ʻE toe tupulekina ai ʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ke fakamatalaʻi ʻa e hangē ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku tau malangaʻí ko ha kiʻi tengaʻiʻakau ʻoku tupu māmālie ʻi he loto ʻo e faʻahinga loto-totonú. Naʻá ne pehē: “ʻOku tupu ʻa e tengá ʻo ʻalu hake ʻo fuʻu lahi—ka ʻoku ʻikai haʻane [ko e tokotaha tūtūʻí] teitei ʻiloʻi pe naʻe anga-fēfē. ʻOku fakafua māmālie mai ia ʻe he kelekelé ʻiate ia pē, ʻo kamataʻaki ʻa e vaʻa, pea hoko ai ʻa e fisí, pea fua mai leva ko e foʻi uite.” (Mk. 4:27, 28) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi he hangē pē ko e tupu māmālie ha fuʻu ʻakau, ʻoku pehē pē mo e tupu māmālie fakalaumālie ha tokotaha ʻokú ne tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku ʻunuʻunu ofi ange ai ʻetau kau ako Tohi Tapu loto-moʻoní kia Sihová, ʻoku kamata ke tau sio ki he ngaahi liliu lelei kuo nau fakahokó. (ʻEf. 4:22-24) Ka kuo pau ke tau manatuʻi ko Sihova ʻokú ne ʻai ʻa e kiʻi tengaʻi ʻakaú ke tupú. w21.08 8-9 ¶4-5
Sāpate, Siulai 9
ʻOku lelei ange ke te fiefia ʻi he meʻa ʻoku sio ki ai hoto matá ʻi haʻate tulimui holo ʻi heʻete ngaahi holí.—Tml. 6:9.
ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiefiá kapau te tau kumi ki ai ʻi he feituʻu totonú. Ko ha tokotaha ʻokú ne fiefia “ʻi he meʻa ʻoku sio ki ai [hono] matá” ʻokú ne houngaʻia ʻi he meʻa ʻokú ne maʻú, hangē ko hono tuʻunga lolotongá. ʻI hono kehé, ko e tokotaha ʻokú ne tulimui holo ʻi heʻene ngaahi holí ʻokú ne hanganaki fakaʻamu ki ha meʻa heʻikai pē malava ke ne maʻu. Ko ia ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ke maʻu ʻa e fiefiá, ʻoku totonu ke tau tokangataha ki he meʻa ʻoku tau maʻú mo e meʻa ʻoku lava moʻoni ke tau ʻamanaki te tau aʻusiá. ʻOku malava moʻoni ke hoko ʻo fiemālie ʻi he meʻa kuó ke ʻosi maʻú? He ko ē, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻoku fakanatula pē ke tau ako ke fai ha ngaahi meʻa foʻou. ʻIo, ʻoku malava moʻoni ia. ʻE lava ke tau fiefia pea ʻikai ke tali ʻataʻatā pē ʻa e meʻa “ʻoku sio ki ai [hotau] matá.” ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Ke maʻu ʻa e talí, tau lāulea angé ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he ngaahi talēnití ʻi he Mātiu 25:14-30 pea tokangataha ki he meʻa te tau ako mei ai ki he founga ke maʻu mo fakalahi ai ʻetau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau lolotonga maʻú. w21.08 21 ¶5-6
Mōnite, Siulai 10
ʻOku ou nofo ʻi he feituʻu māʻolunga mo toputapu, ka ʻoku ou toe ʻi he faʻahinga kuo lōmekina mo anga-fakatōkilaló.—ʻAi. 57:15.
ʻOku tokanga lahi ʻa Sihova ki he faʻahinga “kuo lōmekina mo anga-fakatōkilaló.” Ko kitautolu kotoa, ʻo ʻikai ko e kau mātuʻá pē, ʻoku lava ke tau tokoni ke fakalototoʻaʻi hotau siʻi fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e founga ʻe taha ke tau fakalototoʻaʻi ai kinautolú ko ʻetau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻiate kinautolu. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻene ʻofa ki heʻene fanga sipi mahuʻingá. (Pal. 19:17) ʻOku lava foki ke tau tokoniʻi hotau fanga tokouá ʻaki ʻetau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā. ʻOku ʻikai ke tau loto ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá kiate kitautolu tonu ʻo lava ke fakatupunga ai ha meheka ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku tau ngāueʻaki ʻetau malavá mo e ʻiló ke tau fefakalototoʻaʻaki ai. (1 Pita 4:10, 11) ʻE lava ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ke fakafeangai ai ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki hono kau muimuí. Ko e moʻungaʻi tangata lahi taha ia kuo moʻui maí. Neongo ia, naʻá ne “anga-malū mo loto-fakatōkilalo.” (Māt. 11:28-30) Naʻá ne faiakoʻaki ʻa e ngaahi lea faingofua mo e talanoa fakatātā fakamānako naʻe maongo ki he loto ʻo e faʻahinga māʻulaló.—Luke 10:21. w21.07 23 ¶11-12
Tūsite, Siulai 11
ʻEke ki hoʻo . . . kau mātuʻá, pea te nau fakahaaʻi atu kiate koe.—Teu. 32:7.
Tamuʻomuʻa ke talanoa mo e kau taʻumotuʻá. Ko e moʻoni, kuo nenefu nai ʻenau sió, totoho ange nai ʻenau lué, pea vaivai ange nai ʻenau leá, ka ʻoku nau kei holi pē ke longomoʻui, pea kuo nau ʻai “ha hingoa lelei” ʻi he vakai mai ʻa Sihová. (Tml. 7:1) Manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku koloaʻaki ai kinautolu ʻe Sihová. Hokohoko atu ke fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Hoko ʻo hangē ko ʻIlaisá. Naʻá ne fakapapauʻi ke nofo fakataha mo ʻIlaisiā ʻo aʻu ki hona ʻaho fakaʻosi fakatahá. Naʻe tuʻo tolu hono fakahaaʻi ʻe ʻIlaisa: “Heʻikai te u mavahe meiate koe.” (2 Tuʻi 2:2, 4, 6) Fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he kau taʻumotuʻá ʻaki ʻa e fusi hake ʻenau fakakaukaú ʻi he anga-ʻofa. (Pal. 1:5; 20:5; 1 Tīm. 5:1, 2) ʻEke ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: “ʻI hoʻo kei siʻí, ko e hā naʻá ne fakatuipauʻi koe kuó ke maʻu ʻa e moʻoní?” “Kuo anga-fēfē hono tohoakiʻi koe ʻe hoʻo ngaahi hokosiá ke ofi ange kia Sihová?” “Ko e hā kuó ke ʻiloʻi ko e fakapulipuli ia ki he nofoʻaki fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová?” (1 Tīm. 6:6-8) Pea fanongo ki heʻenau fakamatalá. w21.09 5 ¶14; 7 ¶15
Pulelulu, Siulai 12
Ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaivia kimoutolú, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e holi mo e mālohi ke mou ngāue ki he meʻa ʻokú ne hōhōʻia aí.—Fil. 2:13.
ʻI hoʻo fai ho lelei tahá ke talangofua ki he fekau ke malanga mo ngaohi ākongá, ʻokú ke fakahāhā ai hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. (1 Sio. 5:3) Fakakaukau angé ki heni: Ko hoʻo ʻofa kia Sihová kuó ne ʻosi ueʻi koe ke malanga mei he fale ki he fale. Naʻe faingofua ke talangofua ki he fekau ko iá? Mahalo pē ʻikai. ʻI he taimi naʻá ke fakaofiofi ai ki hoʻo ʻuluaki fale ʻi he ngāue fakamalangá, naʻá ke manavasiʻi? ʻOku pau pē naʻe pehē! Ka naʻá ke ʻiloʻi ko e ngāue eni ʻoku loto ʻa Sīsū ke ke faí, pea naʻá ke talangofua ki he fekaú. Pea ʻoku ngalingali ʻi he faai mai ʻa e taimí, kuo faingofua ange ke ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. Kae fēfē hono fakahoko ha ako Tohi Tapú? ʻOkú ke manavasiʻi ʻi he fakakaukau atu ki aí? Mahalo pē. Kae kehe, ʻi he taimi ʻokú ke kole ai kia Sihova ke tokoniʻi koe ke ikuʻi hoʻo manavasiʻí pea tafunaki ha loto-toʻa ke tuʻuaki ha ako Tohi Tapu, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi hoʻo holi ke ngaohi ākongá. w21.07 3 ¶7
Tuʻapulelulu, Siulai 13
Fakaʻilongaʻi ʻa e faʻahingá ni ʻi honau nima toʻomataʻú pe ʻi honau laʻé.—Fkh. 13:16.
Ko e kau pōpula ʻi he kuonga muʻá naʻe tutuʻi ha fakaʻilonga ʻiate kinautolu ke fakahaaʻi ko hai honau pulé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kakai kotoa ʻi hotau ʻahó ʻoku ʻamanekina ke nau maʻu ʻa e fakaʻilonga fakaefakatātā ko ení ʻi honau nimá pe laʻé. Ko ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá ʻe fakahaaʻi ai ʻoku nau kau mo poupou ki he ngaahi tuʻunga fakapolitikalé. Te tau tali ʻa e fakaʻilonga fakaefakatātā ko ení pea ʻave ʻetau mateakí ki he ngaahi puleʻanga fakapolitikalé? Ko e faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke maʻu ʻa e fakaʻilonga ko ení te nau fehangahangai mo e faingataʻa mo e fakatuʻutāmaki. ʻOku pehē ʻe he tohi ʻa Fakahā: “ʻOua naʻa ʻi ai ha taha ʻe lava ke ne fai ha fakatau mai pe ha fakatau atu, tuku kehe pē ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e fakaʻilongá.” (Fkh. 13:17) Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fakaʻilonga ʻoku lave ki ai ʻi he Fakahā 14:9, 10. ʻI he ʻikai maʻu ʻa e fakaʻilonga ko iá, ʻe hangē ia ʻoku nau tohi ʻi honau nimá, “ʻOku ou kau kia Sihova.” (ʻAi. 44:5) Ko e taimi eni ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ai ko ʻetau mateaki kia Sihová ʻoku mālohi. Kapau ko ia, ʻe fiefia ʻa Sihova ke ne lau kitautolu ko ʻene meʻa! w21.09 18 ¶15-16
Falaite, Siulai 14
Hangē ko hono fakamāsila ʻe he ukameá ʻa e ukameá, ʻoku pehē hono fakamāsila ʻe ha tangata ʻa hono kaungāmeʻá.—Pal. 27:17.
Ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he tokoni ʻa e niʻihi kehé. Naʻe vahevahe ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻene ngaahi founga malangá mo e founga faiakó kia Tīmote, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa Tīmote ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ko iá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (1 Kol. 4:17) Hangē ko Tīmoté, ʻoku lava ke tau maʻu ʻaonga mei he faʻahinga taukei ʻi heʻetau fakatahaʻangá. Pehē foki, ʻoku totonu ke tau lotu kia Sihova ki ha tokoni. Hanga kia Sihova ki ha tataki ʻi he taimi kotoa ʻokú ke kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka ne ʻikai ʻa e tokoni ʻa hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, heʻikai malava ha taha ʻo kitautolu ʻo fakahoko ha meʻa. (Saame 127:1; Luke 11:13) ʻI hoʻo kole kia Sihova ha tokoni ʻi he lotú, lave ki he ngaahi meʻa pau. Ko e fakatātaá, kole kiate ia ke tataki koe ki ha taha ʻoku hehema totonu nai pea mateuteu ke fanongo. ʻOku totonu foki ke tau vaheʻi ha taimi ki he ako fakafoʻituituí. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:2) Ko e lahi ange ʻetau tuipau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau talanoa fakataha mo e tuipau ki he niʻihi kehé ʻi he ngāue fakafaifekaú. w21.05 18 ¶14-16
Tokonaki, Siulai 15
Ko hoʻomou fakaongosiá ʻoku ʻikai ko e koto laufānō ia ʻi he vakai ʻa e ʻEikí.—1 Kol. 15:58.
Kae fēfē kapau ʻokú ke feinga tōtōivi pea lotu maʻa hoʻo tokotaha ako Tohi Tapú, ka ʻoku ʻikai ke ne fakalakalaka pea ʻoku fiemaʻu ke taʻofi ʻa e akó? Pe fēfē kapau kuo teʻeki ke ke tokoniʻi fakahangatonu ha taha ke hoko ʻo papitaiso? ʻOku totonu ke ke ongoʻi halaia, ʻo fakakaukau nai kuo ʻikai tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngāue fakafaifekaú? Fakatokangaʻi hono fuatautau ʻe Sihova ʻetau lavameʻá. ʻOku vakai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi feingá mo e kātakí. ʻI he vakai ʻa Sihová, ko ʻetau ngāue kiate iá ʻoku lavameʻa ʻi heʻetau fakahoko tōtōivi ia pea ʻi he ʻofa, neongo pe ʻe fēfē tali ʻa e niʻihi kehé. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá, ʻi he tauhi mo e tokoni hokohoko kuo mou fai ki he kakai tapú.” (Hep. 6:10) ʻOku manatuʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá mo ʻetau ʻofá, neongo kapau ʻoku ʻikai ha ola lelei ʻo e ngaahi feinga ko iá. Ko ia ai, ʻe lava ke ke ngāueʻaki tonu ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w21.10 25 ¶4-6
Sāpate, Siulai 16
Ko e faʻahinga kotoa pē ʻoku foaki mai kiate au ʻe he Tamaí te nau haʻu kiate au, pea heʻikai ʻaupito te u kapusi ʻa e tokotaha ʻoku haʻu kiate aú.—Sione 6:37.
Ko e anga-lelei mo e ʻofa ʻa Sīsuú naʻe tapua mai ia ʻi he anga ʻene fakafeangai ki heʻene kau ākongá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi malava mo e tuʻunga kehekehe. Ko ia naʻe ʻikai lava ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia tatau; pe ola tatau ʻenau ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, naʻá ne houngaʻia ʻi he feinga ʻaufuatō ʻa e tokotaha taki taha. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻokú ne mahinoʻi ʻa e meʻá ni ʻi heʻene talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití. ʻI he talanoa fakatātā ko iá, naʻe ʻoange ʻe he ʻeikí ki he tamaioʻeiki taki taha ʻa e ngāue “ʻo fakatatau ki heʻene malavá.” Ko e taha ʻi he ongo tamaioʻeiki tōtōiví naʻá ne maʻu ha tupu lahi ange ʻi he tokotaha ʻe tahá. Ka naʻe fakaongoongoleleiʻi tatau pē kinaua ʻe he ʻeikí: “Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei mo faitōnunga!” (Māt. 25:14-23) ʻOku anga-lelei mo anga-ʻofa ʻa Sīsū ʻi he anga ʻene fakafeangai mai kiate kitautolú. ʻOkú ne ʻiloʻi ko ʻetau ngaahi malavá mo e tuʻungá ʻoku kehekehe, pea ʻokú ne fiefia ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá. ʻOku totonu ke tau fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Sīsuú. w21.07 23 ¶12-14
Mōnite, Siulai 17
ʻE ʻikai hiki ʻa hoku nimá ki hoku ʻeikí.—1 Sām. 24:10.
Naʻe ʻikai ke faimeesi maʻu pē ʻa Tuʻi Tēvita. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe lea taʻefakaʻapaʻapa ai ʻa Nāpale, ko ha tangata natula anga-fefeka, pea fakafisi ke tokonaki ha meʻakai maʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻe ʻita lahi ʻa Tēvita pea fakapapauʻi ke tāmateʻi ʻa e tangatá mo e kau tangata kotoa ʻi hono falé. Kae mālō mo e ngāue vave ʻa e uaifi kātaki-fuoloa ʻo Nāpalé, ʻa ʻApikale, naʻe taʻofi ai ʻa Tēvita mei he halaia ʻi he totó. (1 Sām. 25:9-22, 32-35) Fakatokangaʻi ʻi he ʻita tōlili ʻa Tēvitá, naʻá ne fakamāuʻi ʻa Nāpale mo ʻene kau tangatá kotoa naʻa nau tuha mo e maté. Pea ki mui ai, naʻe mateuteu ʻa Tēvita ke fakamāuʻi ʻa e tangata ʻi he talanoa fakatātā ʻa Nētané naʻe tuha mo e maté. ʻI he tuʻunga ko eni hono uá, te tau fifili nai pe ko e hā ʻe fai ai ʻe ha tangata loto-ʻofa ha fakamaau anga-fefeka pehē? Fakakaukau ki he potutohí. ʻI he taimi ko iá, naʻe maʻu ʻe Tēvita ha konisēnisi halaia. Ko hono moʻoní, ko ha laumālie anga-fefeka mo faifakamaau ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha moʻui lelei fakalaumālie. w21.10 12 ¶17-18; 13 ¶20
Tūsite, Siulai 18
Kuo pau ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí he ʻoku ou māʻoniʻoni.—1 Pita 1:16.
ʻOku tau ako mei he ngaahi lea ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova, ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ʻo e māʻoniʻoní. Kuo pau ke tau māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻongá. ʻOku hā ngali taʻemalava ia koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko e ʻapositolo ko Pitá tonu naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki; neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni. ʻI he fakakaukau ʻa e kakaí ki ha tokotaha māʻoniʻoni, ʻoku sioloto atu ʻa e tokolahi ki ha tokotaha ʻoku ʻikai fiefia ʻokú ne tui ha teunga fakalotu pea mataʻi fakamātoato. Ka ʻoku ʻikai tonu ia. Ko Sihova, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní, ʻoku fakamatalaʻi ko e “ʻOtua fiefiá.” (1 Tīm. 1:11) Ko e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá ʻoku lau ʻoku nau “fiefia.” (Saame 144:15) Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga naʻa nau tui ʻa e ngaahi teunga makehe pea fai ʻenau tōʻonga māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e tangatá. (Māt. 6:1; Mk. 12:38) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ko ʻetau vakai ki he māʻoniʻoní ʻoku fakafuo ia ʻe he meʻa kuo tau ako mei he Tohi Tapú. ʻOku tau tuipau ko hotau ʻOtua ʻofá heʻikai ʻaupito te ne ʻomai ha fekau heʻikai malava ke tau talangofua ki ai. w21.12 2 ¶1, 3
Pulelulu, Siulai 19
Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa.—Mk. 12:30.
ʻI he ngaahi meʻa kotoa kuo foaki anga-ʻofa mai ʻe he ʻOtuá, mahalo ko e taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa lahi tahá ko e malava ke tau lotu kiate iá. ʻOku tau fakahaaʻi kia Sihova ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hono “tauhi ʻene ngaahi fekaú.” (1 Sio. 5:3) ʻI he lea ʻa Sīsū maʻa ʻene Tamaí, naʻá ne fekauʻi kitautolu ke tau ngaohi ākonga pea papitaiso kinautolu. (Māt. 28:19) Naʻá ne toe fekauʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki. (Sione 13:35) ʻE ʻai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga talangofuá ke nau hoko ko e konga hono fāmili ʻo e kau lotu ʻi māmani lahí. (Saame 15:1, 2) Fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo Sihová. (1 Sio. 4:8) Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá ki muʻa ke tau ʻiloʻi iá. (1 Sio. 4:9, 10) ʻOku tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé. (ʻEf. 5:1) Ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofá ki he kakaí ko hono tokoniʻi kinautolu ke ako fekauʻaki mo Sihova lolotonga ʻoku kei ʻi ai ʻa e taimí. (Māt. 9:36-38) ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e faingamālie ke nau hoko ko e mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá. w21.08 5-6 ¶13-14
Tuʻapulelulu, Siulai 20
ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni.—Sione 15:13.
Ko e ʻofa loloto ʻa Sīsū kia Sihová naʻá ne ueʻi ia ke fai ʻa e ngaahi feilaulau maʻa ʻene Tamaí pea maʻatautolu. (Sione 14:31) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ki he kakaí ʻi he founga naʻá ne moʻui ai ʻi he māmaní. ʻI he ʻaho taki taha, naʻá ne anga-ʻofa mo manavaʻofa, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe fakafepakiʻi ai ia ʻe ha niʻihi. Ko e founga tefito naʻá ne fakahāhā ai ʻene ʻofa ki he kakaí ko ʻene akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Luke 4:43, 44) Naʻe toe fakamoʻoniʻi foki ʻe Sīsū ʻene ʻofa feilaulauʻi-kita ki he ʻOtuá mo e tangatá ʻaki ʻene loto-lelei ke faingataʻaʻia ʻi ha mate fakamamahi ʻi he nima ʻo e kau angahalá. Ko ia naʻá ne fakaava mai ai ʻa e hala ke tau maʻu kotoa ai ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻa tau fakatapui kitautolu kia Sihova pea papitaiso koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia ai, hangē ko Sīsuú, ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa kia Sihová ʻi he anga ʻo ʻetau fakafeangai ki he kakaí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá, ʻa ia kuó ne mamata ki aí, heʻikai lava ke ne ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻikai ke ne mamata ki aí.”—1 Sio. 4:20. w22.03 10 ¶8-9
Falaite, Siulai 21
Mou mātuʻaki tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.—ʻEf. 5:15, 16.
Neongo ʻoku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fakamoleki mo Sihová, ʻoku tau fehangahangai mo ha pole. Ko ʻetau moʻuí ʻoku femoʻuekina, ʻa ia ʻe lava ke faingataʻa ai kiate kitautolu ke vaheʻi ha taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko e ngāue paʻangá, fatongia fakafāmilí mo e ngaahi ngāue pau ʻe niʻihi ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e lahi taha hotau taimí ʻo tau ongoʻi nai ai ʻoku tau fuʻu femoʻuekina lahi ke lotu, ako pe fakalaulauloto. ʻOku toe ʻi ai mo ha fakamanamana olopoto ange ki hotau taimí. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai hala ʻiate ia peé ke ne kaihaʻasia ʻa e taimi ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihová. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e fakafiefiá. ʻOku tau maʻu ʻaonga kotoa mei hono vaheʻi ha taimi ki he fakafiefiá. Ka naʻa mo e fakafiefia leleí ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e lahi taha hotau taimí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai loko ʻi ai ha taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. ʻOku fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e fakafiefiá ke ʻi hono feituʻu totonú.—Pal. 25:27; 1 Tīm. 4:8. w22.01 26 ¶2-3
Tokonaki, Siulai 22
Ko e muli ʻoku nofo mo kimoutolú ʻoku totonu ke ne hoko kiate kimoutolu ʻo hangē ko ha tupuʻi fonua ʻi homou lotolotongá; pea kuo pau ke ke ʻofa kiate ia ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.—Liv. 19:34.
ʻI he taimi naʻe fekau ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke ʻofa ki honau kaungāʻapí, naʻe ʻikai ke ne ʻuhingá ke nau fakahāhā pē ʻa e ʻofá ki he faʻahinga ʻi he matakali pe tangataʻifonua tatau. Naʻe toe tala kiate kinautolu ke ʻofa ki he kau muli ʻi honau lotolotongá. Ko e fekau māʻalaʻala ia ʻoku maʻu ʻi he Livitiko 19:33, 34. Naʻe pau ke fakafeangai ki he mulí “ʻo hangē ko ha tupuʻi fonua,” pea naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau “ʻofa kiate ia” ʻo hangē pē ko ʻenau ʻofa ʻiate kinautolú. Ko e fakatātaá, naʻe pau ke fakangofua ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e kau mulí mo e masivá ke nau maʻu ʻaonga mei he fokotuʻutuʻu ki he tufí. (Liv. 19:9, 10) Ko e tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ʻofa ki he kau mulí ʻoku ngāueʻaki ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. (Luke 10:30-37) Anga-fēfē? ʻOku nofo hili ʻa e laui miliona ʻi he ngaahi fonua kehe, pea ʻoku ngalingali ko e niʻihi ʻoku nau nofo ofi atu kiate koe. ʻOku mahuʻinga ke tau fakafeangai ki he kau tangata, kau fefine mo e fānau ko ení ʻi he fakangeingeia mo e fakaʻapaʻapa. w21.12 12 ¶16
Sāpate, Siulai 23
Ko e faʻahinga ʻoku kumi kia Sihová ʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa ʻoku lelei.—Saame 34:10.
Ko e lahi ange ʻetau hanga kia Sihova ki ha tataki he taimi ní, ko e lahi ange ia ʻetau tuipau ki heʻene malava ke fakahaofi kitautolu ʻi he kahaʻú. ʻOku fiemaʻu ʻa e tui mo e loto-lelei ke falala kia Sihova ke tau kole ki heʻetau pule ngāué ha taimi mālōlō ke lava ʻo tau maʻu ha ʻasemipilī pe ko ha fakataha-lahi pe kole ke feʻunuʻaki ʻetau taimi ngāué koeʻuhi ke tau maʻu kotoa ʻetau ngaahi fakatahá pea fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. Tau pehē pē ʻoku ʻikai tali ʻe heʻetau pule ngāué ʻetau kolé pea mole ʻetau ngāué. ʻOku tau maʻu ʻa e tui heʻikai ʻaupito mavahe pe liʻaki kitautolu ʻe Sihova pea te ne tokonaki maʻu pē ʻetau ngaahi fiemaʻu tefitó? (Hep. 13:5) Ko e tokolahi ʻoku nau ʻi he ngāue taimi-kakató ʻoku lava ke nau lave ki he ngaahi hokosia hono tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau fiemaʻu vivili taha iá. ʻOku faitōnunga ʻa Sihova. Koeʻuhi ʻoku ʻi hotau tafaʻakí ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau ilifia ki he ngaahi ʻaho ʻoku tuʻunuku maí. Heʻikai ʻaupito liʻaki kitautolu ʻe hotau ʻOtuá kapau te tau fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi heʻetau moʻuí. w22.01 7 ¶16-17
Mōnite, Siulai 24
ʻOku ʻikai ke mou fakamaau maʻá e tangatá ka maʻa Sihova.—2 Kal. 19:6.
ʻE anga-fēfē nai hono ʻahiʻahiʻi ʻetau falala ki he kau mātuʻá? Tau pehē pē ko e tokotaha kuo tuʻusí ko ha kaumeʻa ofi. Te tau hohaʻa nai ko e kau mātuʻá naʻe ʻikai ke nau fakakaukau ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa pe te tau fifili nai pe naʻa nau faifakamaau moʻoni ʻi he founga ʻa Sihová. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e vakai totonu ki he fili ko iá? ʻOku lelei ke tau manatuʻi ko e tuʻusí ko e fokotuʻutuʻu ia ʻa Sihova pea ʻoku ʻaonga ia ki he fakatahaʻangá pea ʻe ʻaonga nai ki he tokotaha faihalá. Kapau naʻe fakaʻatā ha tokotaha faihala taʻefakatomala ke nofo pē ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke ne hoko ko ha tākiekina kovi. (Kal. 5:9) Tānaki atu ki aí, heʻikai nai ke ne lāuʻilo ki he mafatukituki ʻene angahalá, pea ʻikai nai haʻane fakaueʻiloto ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá ke lava ʻo ne toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Tml. 8:11) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻi he taimi ʻoku fakakaukauʻi ai pe ʻoku totonu ke tuʻusi ha tokotaha, ko e kau mātuʻá ʻoku nau fai fakamātoato honau fatongiá. w22.02 5-6 ¶13-14
Tūsite, Siulai 25
Heʻikai te ne laiki ha kaho ʻoku mapelu, pea heʻikai te ne tāmateʻi ha vavae maama ʻoku tamatemate.—Māt. 12:20.
Ko e anga-kātakí mo e anga-leleí ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ʻi he taimi ʻoku talitekeʻi ai ʻe ha taha ʻa e akonaki mei he Tohi Tapú ʻi he kamatá. Kuo pau ki ha mātuʻa ke ne maluʻi ia mei he hehema ke ʻita kapau ʻoku ʻikai ke tali pe ngāueʻaki leva ʻe ha taha ʻene akonakí. Ko ia ʻi he ngaahi lotu fakafoʻituitui ʻa e mātuʻá, ʻe lava ke ne kole kia Sihova ke ne tāpuakiʻi ʻa e tokotaha ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonakí pea tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e akonakí pea ngāueʻaki ia. Ko e tokoua ʻokú ne maʻu ʻa e akonakí ʻe fiemaʻu nai ʻa e taimi ke ne fakakaukau ai ki he meʻa naʻe tala ange kiate iá. Kapau ʻoku anga-kātaki mo anga-lelei ʻa e mātuʻá, heʻikai leva ke tokanga ʻa e tokotaha ʻokú ne feinga ke tokoniʻí ki he founga ʻoku ʻoatu ai ʻa e akonakí, ka ʻe malava ke ne tokangataha ki he pōpoakí. Ko e moʻoni, ko e akonakí ʻoku totonu ke makatuʻunga maʻu pē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau loto ke hoko ʻetau akonakí ʻo ola lelei pea ke ne toe “fakafiefiaʻi [foki] ʻa e lotó.”—Pal. 27:9. w22.02 18 ¶17; 19 ¶19
Pulelulu, Siulai 26
Ko e ʻamanaki ʻoku tuai ʻene hokó ʻokú ne ʻai ke tutue ʻa e lotó.—Pal. 13:12.
ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ki ha mālohi ke fekuki ai mo ha ʻahiʻahi pe ko ha vaivaiʻanga, te tau ongoʻi nai ko e fakafiemālie ʻoku tau kumi ki aí ʻoku tuai ʻene hoko maí. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali vave mai ai ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻetau ngaahi lotú? ʻOkú ne vakai ki heʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní ko ha fakamoʻoni ia ʻetau tuí. (Hep. 11:6) ʻOku mahuʻingaʻia foki ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ki heʻetau fakapapau ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú pea fai ʻa hono finangaló. (1 Sio. 3:22) Ko ia ʻoku fiemaʻu nai ke tau fakahāhā ʻa e kātakí pea ngāue ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi lotú ʻi ha taimi pē ʻoku tau feinga ai ke ikuʻi ha tōʻonga kovi pe ko ha vaivaiʻanga. Naʻe fakahuʻunga ʻe Sīsū ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi lotú heʻikai nai ke tali ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ne ekinaki: “Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava atu kiate kimoutolu; he ko ia kotoa pē ʻoku kolé te ne maʻu, pea ko ia kotoa pē ʻoku kumí te ne ʻilo, pea ko ia kotoa pē ʻoku tukitukí, ʻe fakaava kiate ia.”—Māt. 7:7, 8. w21.08 8 ¶1; 10 ¶9-10
Tuʻapulelulu, Siulai 27
He ʻofa moʻoni ē ko au ki hoʻo laó! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻahó kotoa.—Saame 119:97.
Ke langa hake ʻa e tui ki ho Tokotaha-Fakatupú, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Sios. 1:8) Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻi he Tohi Tapú ki he ngaahi meʻa fakahisitōlia ne hoko. Tokanga ki he ngaahi kikite ʻi aí mo ʻene feongoongoi ʻi lotó. ʻI he fai peheé ʻe lava ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo tui naʻe ngaohi kitautolu ʻe ha Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofa mo poto pea naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e Tohi Tapú. (2 Tīm. 3:14; 2 Pita 1:21) ʻI hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakatokangaʻi ʻa e ʻaonga ʻene akonakí. Ko e fakatātaá, naʻe fakatokanga ʻa e Tohi Tapú talu mei muʻa ko e ʻofa ki he paʻangá ʻoku fakatupu maumau lahi pea mo e “ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīm. 6:9, 10; Pal. 28:20; Māt. 6:24) He ʻaonga ē ko e fakatokanga ʻa e Tohi Tapú ke fakaʻehiʻehi mei he ʻofa ki he paʻangá! ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kuo fakamoʻoniʻi ʻene ʻaongá? Ko e lahi ange ʻetau houngaʻia ʻi he akonaki ʻa e Tohi Tapú, ko e lahi ange ia ʻetau falala ki he poto tuʻuloa kuo tokonaki mai ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú. (Sēm. 1:5) Ko hono olá, ʻe toe fakafiefia ange ʻetau moʻuí.—ʻAi. 48:17, 18. w21.08 17-18 ¶12-13
Falaite, Siulai 28
He ʻoku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá.—Hep. 6:10.
Kapau ʻokú ke ʻalu ke taʻumotuʻa ange, fakapapauʻi ʻoku manatuʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi ngāue ʻi he kuohilí. Kuó ke poupou faivelenga ki he ngāue fakamalangá. Kuó ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi—naʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi fakalotomamahí—ʻi hono pouaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni Fakatohitapú, fua ʻa e ngaahi fatongia mamafa, pea akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Kuó ke fai ho lelei tahá ke laka fakataha mo e kautaha ngaʻunu vave ʻa Sihová. Kuó ke poupouʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau tuli ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOku ʻofa lahi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻiate koe ʻi hoʻo mateakí. ʻOkú ne talaʻofa “ʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa ʻene kau mateakí”! (Saame 37:28) ʻOkú ne fakapapauʻi atu kiate koe: “Te u kei fata ai pē koe ʻo aʻu ki he hinā ho ʻulú.” (ʻAi. 46:4) Ko ia ʻoua te ke pehē kuó ke taʻumotuʻá pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai hao ngafa mahuʻinga ʻi he kautaha ʻa Sihová. ʻOkú ke mātuʻaki mahuʻinga! w21.09 3 ¶4
Tokonaki, Siulai 29
Kuo fakahāhā ʻe Sihova ʻa e mēsí ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá.—Saame 103:13.
ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e mēsí koeʻuhi ko hono poto taʻefakatatauá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú “ko e poto ʻoku mei ʻolungá” ʻoku “fonu ʻi he meesi mo e ngaahi fua lelei.” (Sēm. 3:17) Hangē ko ha mātuʻa ʻofa, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ko ʻene mēsí ʻoku ʻaonga ki heʻene fānaú. (ʻAi. 49:15) Ko e meesi fakaʻotuá ʻokú ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki neongo ʻenau taʻehaohaoá. Ko ia ko e poto taʻefakangatangata ʻo Sihová ʻokú ne ueʻi ia ke ne fakaaʻu atu ʻene mēsí ʻi ha taimi pē ʻokú ne vakai ai ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga ke fai pehē. ʻI he taimi tatau, ko e meesi ʻa Sihová ʻoku mafamafatatau haohaoa. Ko e meʻa fakapotopotó, ʻoku fakangatangata pē ʻene mēsí ʻo ʻikai ke ne fakangofua tavale. Tau pehē pē ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakapapauʻi ʻiloʻilo pau ke muimui ʻi ha ʻalunga angahalaʻia. Ko e hā ʻe hokó? “Tuku hoʻomou kei feohi” mo iá, ko e tohi fakamānavaʻi ia ʻa Paulá. (1 Kol. 5:11) Ko e kau faihala taʻefakatomalá ʻoku tuʻusi mei he fakatahaʻangá. Ko e ngāue ko iá ʻoku fiemaʻu ke fai koeʻuhi ke maluʻi ai hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnungá pea ke tapua atu ai ʻa e founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. w21.10 9-10 ¶7-8
Sāpate, Siulai 30
ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.—2 Kol. 9:7.
ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau poupou ki he ngāue ʻi māmani lahí ʻaki ʻetau foaki ha tokoni. Naʻe ʻikai fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke nau hā mola pē ʻi he ʻao ʻo Sihová. (Teu. 16:16) Naʻe pau ke nau ʻoatu ha meʻaʻofa fakamatelie ʻo fakatatau ki honau tuʻungá. Ko ia naʻa nau fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻia ki he ngaahi fokotuʻutuʻu kotoa naʻe fai ke nau maʻu ʻaonga fakalaumālie mei ai. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová pea mo ʻetau houngaʻia ki he ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku tau maʻú? Ko e founga ʻe taha ko hono foaki ha poupou fakapaʻanga ki he fakatahaʻanga fakalotofonuá pea ki he ngāue ʻi māmani lahí ʻo fakatatau ki hotau tuʻungá. Naʻe fakalea ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo peheni: “Kapau ʻoku ʻuluaki ʻi ai ʻa e loto-vēkeveké, ʻoku tautefito ʻene fakahōifuá ʻi hono fai ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe ha taha, ʻo ʻikai fakatatau ki he meʻa ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha.” (2 Kol. 8:4, 12) ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ha foaki loto-moʻoni pē ʻoku tau fai, neongo kapau ʻoku siʻisiʻi.—Mk. 12:42-44. w22.03 24 ¶13
Mōnite, Siulai 31
Lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá, poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.—1 Tes. 5:14.
Heʻikai lava ʻe he kau mātuʻá ʻo toʻo atu ʻa e ʻahiʻahi kotoa ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻa Sihová. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke fakalototoʻaʻi mo maluʻi ʻene fanga sipí. ʻE lava fēfē ke maʻu ʻe he kau mātuʻa femoʻuekiná ʻa e taimi ke ʻoatu ai ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú? Muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻe kumi ʻa Paula ki he ngaahi founga ke fakaongoongoleleiʻi ai hono fanga tokouá pea langa hake kinautolu. ʻOku lelei ki he kau mātuʻá ke nau muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga anga-ʻofá ʻaki ʻa e fakafeangai manavaʻofa ki he kakai ʻa Sihová. (1 Tes. 2:7) Naʻe fakapapauʻi ʻe Paula ki hono kaungālotú naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu pea naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu. (2 Kol. 2:4; ʻEf. 2:4, 5) Naʻe fakafeangai ʻa Paula ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ko e ngaahi kaumeʻa, ʻo vaheʻi ʻa e taimi ke feohi mo kinautolu. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene falala kiate kinautolú ʻaki ʻene lea tauʻatāina fekauʻaki mo ʻene ngaahi manavaheé mo e vaivaiʻangá tonu. (2 Kol. 7:5; 1 Tīm. 1:15) Neongo ia, naʻe ʻikai tokangataha ʻa Paula ki heʻene ngaahi palopalemá. ʻI hono kehé, naʻá ne loto ke tokoniʻi hono fanga tokouá. w22.03 28 ¶9-10