ʻOku ʻIkai Totonu ke Tukuakiʻi ʻa Sihova
“Bea hage oku manavaofa ae tamai ki he ene fānau, oku behe ae manavaofa a Jihova kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia. He oku ne iloʻi ho tau aga; oku ne manatu koe efu be akitautolu.”—SĀME 103:13, 14, PM.
1, 2. Ko hai ʻa ʻĒpalahame, pea naʻe anga-fēfē ne hoko ai hono ʻilamutu ko Loté ʻo ne nofo ʻi he kolo fulikivanu ko Sōtomá?
ʻOKU ʻikai fakatupu ʻe Sihova ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hokosia nai ʻe kitautolu koeʻuhi ko ʻetau ngaahi laka halá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni fakakaukau ange ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu ʻe 3,900 nai kuo hilí. Naʻe hoko ʻo fuʻu moʻumouʻa ʻa e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ko ʻĒpalahame (Epalame) mo hono ʻilamutu ko Loté. (Sēmisi 2:23) Ko hono moʻoní, ne fuʻu lahi fau ʻa ʻena koloá mo ʻena monumanú “bea nae jii ae fonua kiate kinaua ke na nofo fakataha.” ʻIkai ko ia pē, naʻe hoko ha fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo ʻena kau tangata tauhi-manú. (Sēnesi 13:5-7, PM) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ki he meʻá ni?
2 Naʻe fokotuʻu atu ʻe ʻĒpalahame ke na mavahevahe ke fakangata ʻa e fekeʻikeʻí peá ne tuku kia Lote ke ne ʻuluaki fili. Neongo ko e tangata motuʻa ange ʻa ʻĒpalahame pea naʻe mei feʻunga ke tuku ʻe hono ʻilamutú ke maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e konga fonua lelei tahá, ka naʻe fili ʻe Lote ia ʻa e konga fonua lelei tahá ko e feituʻu naʻe mohu vai hono kotoa ʻa ia ko e vahefonua ʻi he talalo ʻo Sioataní. Naʻe hā lelei mai ʻa e feituʻú ni, ka naʻe tuʻu ʻo ofi mai ki ai ʻa e ongo kolo anga-taʻetaau ko Sōtoma mo Komola. Faifai atu naʻe hiki ʻa Lote mo hono fāmilí ki Sōtoma ʻo nau hoko ai ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻIkai ko ia pē, naʻe puke pōpula kinautolu ʻi he ikunaʻi ʻa e pule ʻo Sōtomá ʻe Tuʻi Kotololokoma mo ʻene faʻahí. Naʻe fakahaofi kinautolu ʻe ʻĒpalahame mo ʻene kau tangatá, ka naʻe toe foki pē ʻa Lote mo hono fāmilí ki Sōtoma.—Sēnesi 13:8-13; 14:4-16.
3, 4. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko kia Lote mo e ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí ʻi hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa Sōtoma mo Komolá?
3 Naʻe finangalo ʻa Sihova ke fakaʻauha ʻa e ongo kolo ko Sōtoma mo Komolá koeʻuhi ko e fehokotaki fakasino taʻefakaenatula mo e ʻulungaanga māʻulalo naʻe fai ʻi aí. ʻI heʻene manavaʻofá naʻá ne fekau mai ʻa e ongo ʻāngelo ʻa ia naʻá na taki ʻa Lote mo hono uaifí, mo hona ongo ʻofefiné ki tuʻa mei Sōtoma. Naʻe fekau ke ʻoua te nau toe sio ki mui, ka naʻe sio ki mui ʻa e uaifi ʻo Loté, mahalo pē naʻá ne ʻunaloto ki he ngaahi meʻa fakamatelie naʻa nau tuku ʻi he koló. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne hoko ai ko ha poumāsima.—Sēnesi 19:1-26.
4 Ko e fuʻu mole lahi ē naʻe hoko kia Lote mo hono ongo ʻofefiné! Naʻe fiemaʻu ke mavahe ʻa e ongo finemuí mei he ongo tangata naʻá na teu mali ki aí. Naʻe ʻikai ke kei maʻu ʻe Lote ʻa hono uaifi pea mo ʻene koloa fakamatelié. Ko hono moʻoní, naʻe iku ʻo nofo pē ʻa Lote mo hono ongo ʻofefiné ʻi ha ʻana. (Sēnesi 19:30-38) Naʻe iku ʻa e meʻa naʻe hā lelei kiate iá ki ha meʻa mātuʻaki fehangahangai mo ia. Neongo naʻá ne fai ha ngaahi laka hala mamafa ʻe niʻihi, ka naʻe toki ui ia ki mui ko “Lote maʻoniʻoni.” (2 Pita 2:7, 8) Pea ʻoku pau naʻe ʻikai totonu ke tukuakiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he ngaahi laka hala naʻe fai ʻe Loté.
“Ngaahi Hē—Ko Hai Te Ne Faʻa ʻIlo?”
5. Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Tēvita ʻo kau ki he ngaahi faihalá mo e fiemeʻá?
5 Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa mo angahalaʻia, ko kitautolu kotoa ʻoku tau laka hala. (Loma 5:12; Sēmisi 3:2) Hangē ko Loté, ʻe hā ngali lelei ha meʻa pea ʻe hala nai ai ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú. Ko ia, naʻe kole ʻe he tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá: “Ko e meʻa ki haʻate ngaahi hē—ko hai te ne faʻa ʻilo? Ke ke lau au ʻoku ou ʻatā ʻi he ngaahi meʻa lilo. Taʻofi foki hoʻo tamaioʻeiki mei he ngaahi angahala ʻoku fai pauʻu: ke ʻoua naʻa nau puleʻi au: te u toki haohaoa ai, ʻo ʻataʻatā mei he angahala lahi.” (Sāme 19:12, 13) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita te ne fai nai ha ngaahi angahala ʻa ia ʻe ʻikai te ne lāuʻilo ki ai. Ko ia, naʻá ne kole ke fakamolemoleʻi ʻa ʻene ngaahi angahala ʻa ia naʻa mo ia naʻe ʻikai te ne lāuʻilo ki ai. ʻI heʻene fai ha angahala mamafa koeʻuhi naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe hono kakano taʻehaohaoá ke ne fou ʻi ha founga hala, naʻá ne fuʻu fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ke ne taʻofi ia mei haʻane fai ha ngaahi ngāue fai pauʻu pe fiemeʻa. Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Tēvita ke hoko ʻa e fiemeʻá ʻo eʻa ʻi he anga ʻo ʻene fakakaukaú. Ko hono kehe ʻaupitó, naʻá ne loto ke kakato ʻene anga-līʻoa kia Sihova ko e ʻOtuá.
6. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻe lava ke maʻu mei he Sāme 103:10-14?
6 ʻI hotau tuʻunga ko e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihova he ʻaho ní, ʻoku tau angahalaʻia foki mo kitautolu pea ko ia ai, ʻoku tau fai ha ngaahi laka hala. Hangē pē ko Loté, te tau fai nai ha fili ʻoku hala ʻo kau ki he feituʻu ke tau nofo aí. Mahalo pē te tau tuku ange ke mole ha faingamālie ki hono fakalahi ʻetau ngāue toputapu ki he ʻOtuá. Neongo ʻoku vakai mai ʻa Sihova ki he ngaahi hala peheé, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa kinautolu ʻoku hehema honau lotó ki he māʻoniʻoní. Naʻa mo ʻetau fai ha hala mamafa ka ʻoku tau fakatomala, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakamolemole mo e tokoni pea ʻokú ne hokohoko atu ke vakai mai kiate kitautolu taautaha ʻoku tau anga-fakaeʻotua. Naʻe fakahā ʻe Tēvita: “Nae ikai fai eia kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi agahala; be totogi kiate kitautolu o fakatatau moe tau gaahi hia. Kae hage ko hono maoluga oe lagi ki mamani, oku behe hono lahi o ene aloofa kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia. Oku hage ko hono va mamao oe botu hahake mei he botu luluga, oku behe hono mamao o ene ave e tau gaahi agahala iate kitautolu. Bea hage oku manavaofa ae tamai ki he ene fānau, oku behe ae manavaofa a Jihova kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia. He oku ne iloʻi ho tau aga; oku ne manatu koe efu be akitautolu.” (Sāme 103:10-14, PM) ʻE tokoni nai kiate kitautolu ʻetau Tamai manavaʻofa fakahēvaní ke fakaleleiʻi ʻetau laka halá pe te ne ʻomai nai kiate kitautolu ha toe faingamālie ʻe taha ke fakalahi ʻetau ngāue toputapú ke hoko ia ko e fakalāngilangi kiate ia.
ʻOku Hala ke Tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá
7. Ko e hā ʻoku hoko ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻá?
7 ʻI he ʻikai ke hokohoko lelei ha ngaahi meʻa, ko e hehema fakaetangata ia ke tukuakiʻi ha taha pe ko ha meʻa ki he meʻa kuo hokó. Ko e faʻahinga ʻe niʻihi kuo aʻu ʻo nau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ha ngaahi faingataʻa pehē ki he kakaí. ʻOkú ne fai ʻa e meʻa lelei, kae ʻikai ko ha ngaahi meʻa fakatupu-kovi. “ʻOku ne fakahopo ʻene laʻā ki he kovi mo e lelei, pea ʻoku ne fakaʻuha ki he faitotonu mo e faihala”! (Mātiu 5:45) Ko e ʻuhinga tuʻu-ki-muʻa ʻoku hoko ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻá he ʻoku tau moʻui ʻi he māmani ʻoku ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga siokita pea ʻoku ʻi he mafai ʻo Sētane ko e Tēvoló.—1 Sione 5:19.
8. ʻI he ʻikai ke hokohoko lelei ʻa e ngaahi meʻa kia ʻĀtama ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fai?
8 ʻOku taʻefakapotopoto pea mo fakatuʻutāmaki hono tukuakiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai koeʻuhi ko e ngaahi laka hala kuo tau faí. ʻE lava ke aʻu ʻo mole ʻetau moʻuí ʻi he fai peheé. Naʻe totonu ki he ʻuluaki tangatá, ko ʻĀtama, ke ne fakahā ko e moʻoni naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa lelei mei he ʻOtuá. ʻIo, naʻe totonu kia ʻĀtama ke ne houngaʻia loloto kia Sihova ki he moʻuí tonu mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻu ʻo fiefia ai ʻi he ʻapi hangē ha paʻaké, ko e ngoue ko ʻĪtení. (Sēnesi 2:7-9) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama ʻi he ʻikai ke hokohoko lelei ʻa e ngaahi meʻa koeʻuhi ko ʻene talangataʻa kia Sihova mo ʻene kai ʻa e foʻi ʻakau naʻe tapuí? Naʻe lāunga ʻa ʻĀtama ki he ʻOtuá: “Ko e fefine naʻa ke ʻomi ke ma nonofo, ko ia ia naʻa ne ʻomi haʻaku meʻa mei he ʻakau, pea u kai.” (Sēnesi 2:15-17; 3:1-12) ʻOku pau, ʻoku totonu ke ʻoua te tau tukuakiʻi ʻa Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĀtamá.
9. (a) Kapau te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa koeʻuhi ko ʻetau ngaahi ngāue taʻefakapotopotó, te tau maʻu ha fakafiemālie mei he hā? (e) Fakatatau kia Palōvepi 19:3, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ha niʻihi ʻi heʻenau fakahoko mai kiate kinautolu pē ha ngaahi faingataʻa?
9 Kapau te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa koeʻuhi ʻoku taʻefakapotopoto ʻetau ngaahi ngāué, te tau maʻu ha fakafiemālie mei hono ʻiloʻi ʻoku mahino lelei ange kia Sihova hotau ngaahi vaivaiʻangá ʻiate kitautolu pea te ne fakahaofi kitautolu mei hotau faingataʻaʻiá ʻo kapau te tau fai kiate ia ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā. ʻOku totonu ke tau houngaʻia ʻi he tokoni ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá, ʻo ʻoua ʻaupito ʻe tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fakahoko mai pē kiate kitautolú. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni ʻoku pehē ʻe he palōvepi poto: “Ko e vale ʻa e tangata ʻoku fulihi hono hala: ka ʻoku hanu hono loto kia Sihova.” (Palōvepi 19:3) Ko hono liliu ʻe tahá ʻoku pehē: “ʻOku fakatupu-kovi ʻe he niʻihi kiate kinautolu pē ʻaki ʻenau ngaahi ngāue vale pea nau tukuakiʻi ʻa e ʻEIKI.” (Today’s English Version) ʻOku pehē ʻe he toe liliu ʻe taha: “ʻOku fakapuputuʻuʻi ʻe ha tangata loto-fakapoʻuli ʻa ʻene ngaahi ngāué pea ʻokú ne tōlili kia Sihova.”—Byington.
10. ʻI he founga fē naʻe hanga ai ʻe he fakakaukau vale ʻa ʻĀtamá ʻo “fulihi hono hala”?
10 Fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku hā ʻi he palōvepi ko ʻení, naʻe ngāue siokita ʻa ʻĀtama pea naʻe “fulihi hono hala” ʻi heʻene fakakaukau vale. Naʻe tafoki hono lotó meia Sihova ko e ʻOtuá, peá ne fou atu ia ʻi heʻene founga tauʻatāina mo siokita pē ʻaʻana. Naʻe hoko ʻa ʻĀtama ʻo fuʻu taʻehoungaʻia lahi fau ʻo ne tukuakiʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻo ne ʻai ai ia ko e fili ʻo e Fungani Māʻolungá! Naʻe iku ʻa e angahala ʻa ʻĀtamá ʻo hoko ai hono ʻalungá pea mo ia ʻo hono fāmilí ki he ʻauha. Ko ha fakatokanga lahi ē ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni! ʻOku taau ke ʻeke hifo ʻe kinautolu ʻoku nau hehema ke tukuakiʻi ʻa Sihova koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga taʻefakafiemālié: ʻOku ou fakahā ko e moʻoni ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi meʻa lelei mei he ʻOtuá? ʻOku ou fakamālōʻia ʻi heʻeku maʻu ʻa e moʻui ko e taha ʻo ʻene ngaahi fakatupú? ʻOku hoko nai ʻa e ngaahi faingataʻá kiate au ko e tupu pē ia ʻi heʻeku ngaahi faihala ʻaʻakú? ʻOku taau mo au ke u maʻu ʻa e hōifua mo e tokoni meia Sihová koeʻuhi ko e muimui ki heʻene tatakí, ʻo hangē ko ia kuo fokotuʻu ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻi, ko e Tohitapú?
ʻOku Fakatuʻutāmaki ʻo Aʻu ki he Kau Sēvaniti ʻa e ʻOtuá
11. ʻI he fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko e hā ʻa e meʻa naʻe halaia ai ʻa e kau taki lotu Siu ʻo e ʻuluaki senitulí?
11 Naʻe taku ʻa e kau taki lotu Siu ʻo e ʻuluaki senituli T.S. naʻa nau faitauhi ki he ʻOtuá ka naʻa nau liʻaki ʻa ʻene folofola ko e moʻoní pea naʻa nau falala ki heʻenau ngaahi fakakaukau pē ʻanautolu. (Mātiu 15:8, 9) Naʻa nau tāmateʻi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhi ko ʻene fakaeʻa ʻenau fakakaukau halá. Ki mui mai, naʻa nau fakahāhā ʻa e tōlili lahi ki heʻene kau ākongá. (Ngāue 7:54-60) Naʻe fuʻu fulihi lahi fau ʻa e founga ʻa e kau tangata ko iá ʻo nau tōlili kia Sihova tonu.—Fehoanaki mo Ngāue 5:34, 38, 39.
12. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻoku hā mei ai naʻa mo e niʻihi ʻoku kau ki he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku nau feinga ke tukuakiʻi ʻa Sihova koeʻuhi ko honau ngaahi faingataʻá?
12 Naʻa mo e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané kuo nau fakatupu ʻa e ngaahi fakakaukau fakatuʻutāmaki, ʻo nau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá. Hangē ko ení, naʻe fiemaʻu ki he kau mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻe taha ke nau fai ha faleʻi anga-ʻofa kae mamafa mei he Tohitapú ki ha finemui ʻosi mali ʻo fekauʻaki mo ʻene feohi mo ha tangata ʻo e māmaní. ʻI he lolotonga ʻa e fepōtalanoaʻaki ʻe taha, naʻe tukuakiʻi ʻe he fefiné ni ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻikai te ne tokoniʻi ia ke ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi naʻe hoko kiate ia ko ʻene hokohoko atu ʻene feohi mo e tangatá. Naʻe lea ʻa e fefiné ni ʻo pehē ʻokú ne ʻita lahi ki he ʻOtuá! Naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha ola lelei mei he ngaahi feinga mo e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu naʻe toutou faí, pea naʻe iku ai ki mui mai ʻa ʻene founga taʻetaaú ke tuʻusi ai ia mei he fakatahaʻanga Kalisitiané.
13. Ko e hā ke fakaʻehiʻehi ai mei he anga faʻa lāungá?
13 ʻE lava ke tataki ha taha ʻe he faʻa lāungá ke ne tukuakiʻi ʻa Sihova. Naʻe moulu mai ki he fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e “kau fakaʻotuamate” naʻa nau maʻu ʻa e anga kovi tatau pehē, pea naʻe kau fakataha mo ia ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e fakakaukau naʻe maumauʻi ai ʻa e tuʻunga fakalaumālié. Hangē ko ia naʻe lea ʻo kau ki ai ʻa e ākonga ko Siutasí, ko e kau tangata ko ʻení naʻa “nau liliu ʻa e kelesi ʻa hotau ʻOtua ʻo faiʻanga pauʻu fakalielia, kaeʻumaʻā ʻoku nau fakafisingaʻi ʻa e ʻEiki Motu Taha mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” Naʻe toe fakamatala ʻe Siutasi: “Ko e kakai ko ia ko e koto lāunga, ko e taʻetoliʻa ʻi honau tufakanga kuo to.” (Siutasi 3, 4, 16) ʻE fakapotopoto ki he kau sevāniti ʻofa mateaki ʻa Sihová ke lotu ke nau maʻu ʻa e anga loto-hounga, kae ʻikai ko e anga faʻa lāunga ʻa ia te ne fakatupunga nai ke nau konaʻia ʻo aʻu ki he tuʻunga ke mole ʻenau tui ki he ʻOtuá pea ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai honau vahaʻangatae mo iá.
14. Ko e hā nai ʻa e meʻa te te fai ʻo kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kita ʻe ha kaungā-Kalisitiane, ka ko e hā ʻoku ʻikai ko e founga totonu ai ia?
14 Te ke fakakaukau nai ʻe ʻikai hoko ʻeni kiate koe. Ka, ʻi he ʻikai ke hoko lelei ʻa e ngaahi meʻa koeʻuhi ko ʻetau ngaahi laka hala pe ko e ngaahi faihala ʻa ha niʻihi kehe te ne ʻai nai kitautolu ke tau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ení, ʻe hoko nai ʻo loto-mamahi ha taha ʻi ha meʻa ʻoku leaʻaki mo fai ʻe ha taha ʻo e kaungātuí. Ko e tokotaha ʻoku loto-mamahí—mahalo pē ko e tokotaha kuó ne tauhi mateaki kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi—te ne pehē nai: ‘Kapau ʻoku ʻi he fakatahaʻangá ʻa e tokotaha ko ʻení, ʻe ʻikai te u toe ʻalu ki he ngaahi fakatahá.’ ʻE hoko nai ha taha ʻo fuʻu loto-mamahi fau ʻo ne pehē ʻi hono lotó: ‘Kapau ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa pehē ní, ʻe ʻikai te u toe loto ke u kau ki he fakatahaʻangá.’ Ka ʻoku totonu ki ha Kalisitiane ke ne maʻu ʻa e anga ʻo e fakakaukau peheé? Kapau ʻokú te loto-mamahi ʻi ha tokotaha taʻehaohaoa, ko e hā te ke loto-mamahi ai ki he fakatahaʻanga fakakātoa ʻo e kakai ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá pea ʻoku nau tauhi mateaki kiate iá? Ko e hā hono ʻuhinga ʻe taʻofi ai ʻe ha taha kuó ne fai ha fakatapui kia Sihova ʻa ʻene fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá peá ne tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá? ʻOku fakapotopoto nai ke ʻai ha tokotaha pe ko ha ngaahi tuʻunga ke ne maumauʻi hoto vahaʻangatae lelei mo Sihová? ʻOku pau, ko e meʻa ngalivale pea ko e angahala ia ke taʻofi ʻa e lotu kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē.—Sēmisi 4:17.
15, 16. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe halaia ai ʻa Taiotifí, ka ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Keió?
15 Fakaʻuta atu naʻá ke ʻi he fakatahaʻanga tatau mo e Kalisitiane anga-ʻofa ko Keió. Naʻá ne “fai agatonu” ʻi hono fakahā ʻa e anga-talitali kakai ki he kaungātui naʻa nau ʻaʻahi atú—naʻa mo kinautolu naʻe ʻikai te ne ʻiloʻí! Ka ʻoku hā mahino naʻe ʻi ai ʻi he fakatahaʻanga pē ko iá ʻa e tangata anga-hiki ko Taiotifi. Naʻe ʻikai te ne ʻapasiaʻi ʻo tali ha meʻa meia Sione, ko e taha ʻo e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, naʻe faʻa lau ʻa Taiotifi ʻo kau kia Sione ʻaki ʻa e ngaahi lea fulikivanu. Naʻe pehē ʻe he ʻapositoló: “Bea i he ene taefiu ai, oku ikai te ne [Taiotifi] tali eia ae kaiga, bea oku ne taofi kiate kinautolu nae loto ki ai, o ne kabuji akinautolu mei he jiaji.”—3 Sione 1, 5-10, PM.
16 Kapau naʻe haʻu ʻa Sione ki he fakatahaʻangá, naʻá ne loto ke fakamanatu mai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Taiotifí. ʻI he lolotonga iá, naʻe fēfē ʻa e anga ʻo e tali ʻa Keio mo e niʻihi kehe ʻo e kau Kalisitiane anga-talitali kakai ʻi he fakatahaʻangá? ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano fakamoʻoni ʻi he Tohitapú ʻo fakahā naʻe ʻi ai ha taha ʻiate kinautolu naʻe lea ʻo pehē: ‘ʻI he kei ʻi he fakatahaʻangá ʻa Taiotifí, ʻe ʻikai te u toe kau au ki ai. ʻE ʻikai te mou toe sio kiate au ʻi he ngaahi fakatahá.’ ʻOku ʻikai toe veiveiua ko Keio mo e niʻihi kehe anga tatau mo iá naʻa nau tuʻumaʻu. Naʻe ʻikai te nau ʻai ha faʻahinga meʻa ke ne taʻofi ai kinautolu mei hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ʻaupito te nau tōlili kia Sihova. ʻIkai. Pea ko hono moʻoni, naʻe ʻikai te nau tō ki he ngaahi filioʻi olopoto ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia naʻá ne mei fiefia ʻo kapau naʻa nau hoko ʻo taʻeangatonu kia Sihova pea mo tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá.—ʻEfesō 6:10-18.
ʻOua ʻAupito ʻe Tōlili kia Sihova!
17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻo kapau ʻoku ʻai kitautolu ʻe ha taha pe ko ha tuʻunga ke tau hoko ʻo taʻefiemālie pe loto-mamahi?
17 Neongo ʻoku ʻai ʻe ha taha pe ko ha tuʻunga ke taʻefiemālie pe loto-mamahi ai ha sevāniti ʻa e ʻOtuá, ko e tokotaha ko ia ʻoku loto-mamahí te ne fulihi pē ʻe ia ʻa hono halá ʻo kapau te ne taʻofi ʻene feohi mo e kakai ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke ngāuetotonuʻaki ʻe ha tokotaha pehē ʻa hono mafai ʻo e ʻiló. (Hepelū 5:14) Ko ia ʻai ke fakapapauʻi te ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa kotoa ʻi ho tuʻunga ko ha tokotaha tauhi angatonu. Tauhi maʻu ʻa e ʻofa mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá, kia Sīsū Kalaisi, mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Hepelū 10:24, 25) ʻOku ʻikai lava ke maʻu ʻa e moʻoni ko ia ʻokú ne tataki ki he moʻui taʻengatá ʻi ha toe feituʻu kehe.
18. Neongo ʻoku ʻikai ke mahino maʻu pē kiate kitautolu ʻa e ngaahi angafai fakaeʻotuá, ka ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fakapapauʻi ʻo kau kia Sihova ko e ʻOtuá?
18 Manatuʻi foki, ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ʻe Sihova ha taha ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fulikivanú. (Sēmisi 1:13) ʻOku fai lelei ʻa e ʻOtuá ʻa ia ko e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ia ʻo e ʻofá, pea tautautefito kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate iá. (1 Sione 4:8) Neongo ʻoku ʻikai ke mahino maʻu pē kiate kitautolu ʻa e ngaahi angafai fakaeʻotuá, ʻe lava ke tau tui pau ʻe fai maʻu pē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá ki heʻene kau sevānití. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Pitá: “Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.” (1 Pita 5:6, 7) ʻIo, ʻoku mātuʻaki tokanga lahi ʻa Sihova ki heʻene kakaí.—Sāme 94:14.
19, 20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai, naʻa mo ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamafasiaʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí?
19 Ko ia ai, ʻoua naʻa tuku ha faʻahinga meʻa pe ko ha taha ke ne fakatūkiaʻi koe. Hangē ko e lea mahino lelei ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “oku maʻu ae fiemalie lahi ekinautolu oku ofa ki hoo fono: bea e ikai tūkia akinautolu i ha mea.” (Sāme 119:165, PM) Ko kitautolu kotoa pē ʻoku tau hokosia ha ngaahi ʻahiʻahi, pea ʻoku fakatupunga ʻe he ngaahi meʻá ni kiate kitautolu ke tau hoko ʻo loto-mafasia mo lotosiʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Kae ʻoua ʻaupito ʻe tuku ha ongoʻi konaʻia ke tupu ʻi ho lotó, tautautefito kia Sihova. (Palōvepi 4:23) ʻI he tokoni meiate ia ʻa ia ʻoku fakatuʻunga ʻi he Tohitapú, fekuki mo e ngaahi palopalema te ke malava ke fakaleleiʻí pea kātakiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku tuʻukāiví.—Mātiu 18:15-17; ʻEfesō 4:26, 27.
20 ʻOua ʻaupito naʻa tuku hoʻo ngaahi ongoʻí ke ne ʻai koe ke ke faivale ʻo fulihi leva ho halá. Leaʻaki mo ngāue ʻi ha anga ʻe fakafiefiaʻi ai ʻa e loto ʻo e ʻOtuá. (Palōvepi 27:11) Kole kia Sihova ʻi he lotu fakamātoato, ʻo ʻiloʻi ʻokú ne mātuʻaki tokanga moʻoni mai kiate koe ko e taha ʻo ʻene kau sevānití pea ʻe ʻomai ai kiate koe ʻa e mahino ʻoku fiemaʻu ke ke tauhi maʻu ai ho hala ki he moʻui fakataha mo ʻene kakaí. (Palōvepi 3:5, 6) Sinoemeʻa, ʻoua naʻa hoko ʻo tōlili ki he ʻOtuá. ʻI he ʻikai ke hoko lelei ha ngaahi meʻa, manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai totonu ke tukuakiʻi ʻa Sihova.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e laka hala naʻe fai ʻe Loté, ka naʻe anga-fēfē ʻa e vakai mai ki ai ʻa e ʻOtuá?
◻ Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Tēvita ʻo kau ki he ngaahi laka hala mo e angafiemeʻá?
◻ ʻI he ʻikai hoko lelei ha ngaahi meʻa, ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá?
◻ Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei heʻetau tōlili kia Sihová?