Maumau-Meʻá ʻE Lava ke Fakangata
“KO E maumau-meʻa ʻa e taʻu hongofulu tupú kuo fai maʻu pē ʻa e vakai ki ai ko hano fakahāhaaʻi ia ʻo e taʻefakaʻapaʻapa mo e fakafili ki he kakai lalahí pea mo honau ngaahi tuʻungá,” ko e fakamatala ia ʻa e ongo faʻu-tohi ko Jane Norman mo Myron W. Harris. Lolotonga ʻa e tui ʻa e toʻutupu tokolahi heʻikai lava ke fai ha meʻa ke liliuʻaki ʻa e tuʻunga ko iá, “ʻoku fakakaukau ʻa e tokotaha mei he toko 3 ko e maumau-meʻa ʻa e taʻu hongofulu tupú naʻe mei lava pē ke taʻotaʻofi kapau naʻe tokanga lahi ange ʻa e ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú, pea kapau naʻe ʻikai ke mātuʻaki pipikoʻia ʻa e kau taʻu hongofulu tupú,” ko e līpooti ia ʻa e ongo faʻu-tohí. Lolotonga ʻe fakasiʻisiʻi nai ʻa e maumau-meʻá ʻi hono tauhi ke femoʻuekina ʻa e kau talavoú pea ʻoange kiate kinautolu ha puleʻi lelei ange fakaemātuʻá, ʻe aʻu ʻa e meʻá ni ʻiate ia pē ki he ngaahi tupuʻanga tefitó?
ʻI he taimi ʻoku nau nofo tāutaha aí, ko e tokolahi ʻo e kau talavoú ʻoku ʻikai te nau hoko ko ha kau fakatupunga fakahohaʻa, ka ʻi haʻanau fakakulupu pe ʻi ha tautau toko ua, te nau feinga nai ke fakatokangaʻi kinautolu, ʻaki hono fai ha ngaahi meʻa fakasesele mo taʻetaau. Ko e tuʻunga ia naʻe ʻi ai ʻa Nalesoní, ʻa ia ʻi he tākiekina ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú pe ʻolokaholó naʻá ne faʻa fakahāhaaʻi ʻa ʻene ʻitá mo e taʻefiemālié ʻaki ha ngaahi tōʻonga maumau-meʻa. Ko Sose, ʻi hono ueʻi ia ʻe he ngaahi malanga ʻi he Siasi Katoliká fekauʻaki mo e vahevahe ʻo e kelekelé pea mo e ngaahi totonu fakaeleipá, naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne kau ʻi he ngaahi laka fakahāhaá peá ne fokotuʻutuʻu ʻa e maumau-meʻá ko ha founga ia ʻo e fakahāhā lotó. Kae kehe, ko Nalesoni mo Sose fakatouʻosi naʻá na maʻu ʻa e meʻa naʻe lelei mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi angatuʻú pe maumau-meʻá.
Ngaahi Tupuʻanga Lalahi Ange ʻe Niʻihi ʻo e Maumau-Meʻá
Tau sivisiviʻi fakalelei angé ʻa e ʻuhinga ʻoku kau ai ʻa e fānau ʻe niʻihi ʻi he maumau-meʻá. ʻOku puputuʻu ʻa e kau talavou tokolahi pea ʻoku nau “fakamatalaʻi ʻa e māmaní ko ha fetuʻu moveuveu mo sesele, ʻoku fonu ʻi he kakai seselé.” Neongo ia, pea ʻi he mātuʻaki kehe mo e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e niʻihi, ʻoku pehē ʻe ha līpooti ʻe taha: “ʻOku hohaʻa ʻa e kau taʻu hongofulu tupú fekauʻaki mo e taumuʻa ʻenau moʻuí. ʻOku nau tokanga ʻo mei lahi ange he meʻa ʻoku fakakaukau atu ʻa e kakai lalahí ʻoku nau ʻi aí.” Pe ko e taʻeʻilo pe ʻikai, ko ha toʻutupu ʻoku kau ʻi he maumau-meʻá ʻi he foungá ni, ko ʻene fakahāhaaʻi nai ʻe ia ʻa ʻene ngaahi feifeitamaki lolotó, ngaahi palopalema kuo ʻikai maʻu hano talí, pe ngaahi fiemaʻu taʻefakahokó. Fakatatau ki he ako naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, “naʻe ʻikai ha taha ʻo [e] faʻahinga naʻe fakaʻekeʻeké naʻá ne maluʻi pe fakatonuhiaʻi ʻa e maumau-meʻá, naʻa mo e faʻahinga ko ia [kuo] nau kau ki aí.”
ʻE tātātaha nai ke fanongo ha kiʻi talavou ki ha foʻi lea ʻo e houngaʻiá pe fakalototoʻá. Koeʻuhi ko e tupulaki ʻa e mahuʻinga ʻo e akó pea mo e fiemaʻu ʻi he ngaahi ngāue lahi ange ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻilo makehé pe pōtoʻi fakatekinikalé, te ne ongoʻi loto-siʻi nai. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi mātuʻá, kau faiakó, pe ngaahi toʻumeʻá te nau fuʻu fakaanga nai mo vilitaki, ʻo tuku ʻenau fakamamafá ki he lavameʻa ʻa e toʻutupú ʻo ʻikai ʻiate ia ʻi hono tuʻunga ko ha tokotahá. ʻOku angatuʻu pe maumau-meʻa ʻa e tokolahi koeʻuhi ko ʻenau loto-mamahi pē ʻiate kinautolu tonu. ʻIkai ʻe fakasiʻisiʻi lahi ʻe he ʻofa mo e tokanga ʻa e ngaahi mātuʻá ʻa e loto-mafasia peheé?
Kuó ke sio nai lolotonga ʻoku hā ngali kuo taʻofi ʻe he ngaahi tuʻunga mafai ʻe niʻihi ʻa e feinga ke taʻotaʻofi ʻa e tohitohi noaʻiá mo e ngaahi faʻahinga faihia kehé, ko e kakai loto-hohaʻá fakalūkufua ʻoku nau kei hanga pē ki he kau faiakó mo e kau ngāue ʻi he akoʻangá ke nau taʻotaʻofi ʻa e maumau-meʻá. Fekauʻaki mo e fakahoko ʻo e laó ʻoku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia: “ʻOku tauteaʻaki ʻa e maumau-meʻá ha moʻua paʻanga pe tuku pilīsone. Ko e ngaahi founga-pule fakafeituʻu ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi lao ʻoku tukuakiʻi ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he maumau-meʻa kuo fai ʻe heʻenau fānaú. Ka ko e ngaahi tōʻonga lahi ʻo e maumau-meʻá ʻoku ʻikai tautea ia. Ko e fakahoko ʻo e laó ʻoku faingataʻa ia ʻi he ngaahi keisi peheé, pea ko e totongi ʻo e lahi taha ʻo e ngaahi ngāue tāutaha ʻo e maumaú ʻoku ʻikai ke lahi feʻunga ia ke ʻai ke ʻaonga ai ʻa e ngāue fakalaó.” Naʻe fakahā ʻi ha līpooti ʻe taha ko e peseti pē ʻe 3 ʻo e kau maumau-laó kuo faifai pea maʻú.
Hangehangē te ke loto-tatau ko e tauhi fakaemātuʻa feʻungá ko e founga lelei taha nai ia ke taʻofi ʻaki ha tupuʻanga tefito ʻo e faihiá. Ka ʻi he taimi ʻoku hōloa ai ʻa e moʻui fakafāmilí, ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e ngaahi feituʻú. Ko Palōfesa Ana Luisa Vieira de Mattos, ʻo e ʻUnivēsiti São Paulo, ʻi Pelēsilá, ʻokú ne pehē ko e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ki he ngaahi palopalema mo e kau talavoú ko e “vaivai ʻa e fakahinohino fakaemātuʻá, ʻikai ha ngaahi tuʻutuʻuní, ʻikai ha fetuʻutakí, liʻekiná, mo e taʻemahuʻingaʻiá pe taʻehohaʻá.”
ʻI hotau taimí kuo tau sio moʻoni ai ki hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko e meʻa ʻi he ope ʻo e maumau lao, ʻe fakaaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.” (Mātiu 24:12) Pea ko hai te ne fakaʻikaiʻi ko e ngaahi lea naʻe lēkooti ʻi he 2 Timote 3:1-4 ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa ʻene moʻoní? Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko eni ʻa e meʻa ke ke sinaki ʻilo ki ai; ka hokosia ʻa e kuonga fakamui, ʻe ai ha ngaahi taimi faingataʻa. He ko hono kakai te nau ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga, te nau fielahi, te nau angataʻetokaʻi, te nau lea fieʻotua, te nau talangataʻa ki he matuʻa; ko e kau taʻehounga, ko e kau angataʻemolumalu, ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, ko e kau taʻefakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei, ko e kau lavaki, ko e kau ʻohonoa, ko e kau loto ʻaoʻaofia ʻi he ʻafungi, ko e kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.” Ko hono moʻoní, ko e nofo pē ʻi he lotolotonga ʻo e kakai mo e ngaahi anga peheé ʻoku tānaki atu ia ki he faihiá. Neongo ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau foʻi. Ko e ngaahi feituʻú fakalūkufua kuo ʻikai lava ke nau fakangata ʻa e maumau-meʻá, ka ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e kakai ʻa ia kuo nau lavameʻa ʻi hono liliu ʻo ʻenau tōʻonga moʻuí tonu, ʻo ʻikai te nau kei anga-kovi pe taʻetokanga. ʻI honau ngaahi tuʻungá kuo taʻofi ai ʻa e maumau-meʻá.
Tataki Fakapotopoto ki he Kau Talavoú
Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa e kau maumau-meʻá mo e niʻihi kehé ke liliu honau ʻulungāngá? Neongo ʻe hā ngali faingataʻa nai ke tui ki ai ʻa e kau faiako mo e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi, ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻa e tataki lelei ʻaupito mo fakaeonopooni. ʻI he muimui ki aí, kuo ueʻi ai ʻa e kau maumau-meʻa ki muʻá ke nau talangofua ki he lao fakahangatonu ʻa e ʻOtuá: “ʻOua naʻa ke ō mo kinautolu ke fai ha kovi.” (Ekisoto 23:2) Kuo tohoaki ʻa e tokolahi ki he moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi tui mo e ngaahi tokāteline naʻe ʻikai ʻaupito te nau mahinoʻi ki muʻa, pea ko e meʻa kuo nau akó kuó ne ueʻi kinautolu ki he lelei ange. Fakakaukau ange ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Sosé, ko ha kiʻi talavou ʻi São Paulo. Naʻe ʻohake ia ʻo ne tui ki hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha huafa ʻo e ʻOtuá, ko Sihová, pea ʻoku ʻikai te Ne hōifua ʻi he lotu ki he ʻīmisí, naʻe fai ʻe Sose ʻa e ngaahi liliu koeʻuhi ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.—Ekisoto 20:4, 5; Sāme 83:18; 1 Sione 5:21; Fakahā 4:11.
Ko Nalesoni, ʻi he ʻikai ke maʻu hokohoko ʻa e meʻa ʻoku hokosia fakatupu ongoʻi feifeitamakí ʻi he ngaahi kau kengi fakamālohí mo e ngaahi laka fakahāhaá, naʻá ne maʻu ha ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú, pea kuo ʻoange ai kiate ia ha nonga lahi. ʻOkú ne pehē: “ʻI he ʻikai talitekeʻi au ʻe hoku fāmilí koeʻuhi ko e feohi koví mo ha moʻui ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú, ʻi he taimí ni ko au ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi taha ʻi ʻapí. ʻOku faʻa kole mai ʻe heʻeku tamaí ke u akonakiʻi ʻa hoku fanga tokoua lalahí. Talu ʻeku kamata ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, mo ʻeku ʻiloʻi ʻa e fiefiá koeʻuhi he kuó u maʻu he taimí ni ha taumuʻa ʻi he moʻuí.” Pea ki ha toʻutupu he koló hangē ko Makó—ʻo anga ki he moʻui ʻi ha ʻātakai fakamālohí—ko e ʻiloʻi ko ia ʻe hanga ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo ʻai ʻa e māmaní ko ha palataisí naʻe fakalotomāfana moʻoni ia.—Fakahā 21:3, 4.
Toe fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo ha mēmipa ki muʻa ʻo ha kau kengi, ko ha tokotaha fuhu he halá, mo maumau-meʻa. ʻI heʻene hoko ko ha paea fakataha mo ha vahaʻa taimi mātuʻaki fakalotomamahi ʻi heʻene tupu haké, naʻe maongo kia Valita ʻa e ʻi ai ha kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo ha fokotuʻutuʻu fakameleʻi mo fulikivanú. ʻOku nau feinga mālohi loto-moʻoni ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi heʻenau moʻuí, ʻo fakahāhā ʻa e manavaʻofa, fakaʻatuʻi, mo e anga-ʻofa. ʻOku fakamatala ʻa Valita: “ʻI he moʻoni ʻa e talaʻofa ʻa Sīsuú, ʻoku ou maʻu he taimí ni ha fuʻu fāmili tokolahi, ko e ‘ngaahi tokoua, ngaahi tuofāfine, ngaahi fāʻe, mo e ngaahi tamai.’ Fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻoku ou hanga atu ki ha taimi ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e kakaí ʻi he fiefia mo e fāʻūtaha ʻi he malumalu ʻo e founga-pule māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”—Maake 10:29, 30; Sāme 37:10, 11, 29.
Meʻa Lelei Ange ʻi he Fakahāhā Lotó
ʻI he tānaki atu ki hono fakahāhā ʻo e fakaʻatuʻi mo e ʻofa ki honau kaungātangatá, ko e kau maumau-meʻa ko eni ki muʻá kuo nau ako ke “fehiʻa ki he kovi.” (Sāme 97:10; Mātiu 7:12) Fēfē koe? Neongo kapau ko koe tokotaha pē ʻoku faingataʻaʻia mei he ngaahi nunuʻa ʻo e mafolalahia ʻa e maumau-meʻá, ko hano ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻai ai ʻa Sihova ke moʻoni kiate koe ʻi he tuʻunga ko ha Tamai ʻofa fakahēvani ʻoku loto ke tokanga mai kiate koe. (1 Pita 5:6, 7) ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke tupu fakalaumālie, neongo ʻa e ngaahi vaivai pe masiva fakafoʻituituí. Ko e meʻa ko iá ʻiate ia pē ko ha meʻa fakaofo ia ʻoku hokosia!
Ko Sihova mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú na loto-moʻoni ke maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e kakaí ha faingamālie ke ako ai ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú. ʻOku lava ke fai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokoniʻi pē ʻa e faʻahinga tāutahá ke taʻofi ʻi he taimí ni pē ʻa e hoko ko e kau maumau-meʻá. ʻE lava ke ne ueʻi kinautolu ke fai ha fakalakalaka lahi ange ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Ko hono olá, ʻoku nau hoko ai ko e kau mēmipa ʻo ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga ʻoku ʻiloa ʻi he maʻá mo e ngaahi ʻulungaanga leleí, ko e fakatahaʻanga ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he fehoanaki mo e Efeso 4:24, ko e kau Kalisitiane loto-moʻoni ko ení kuo nau “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.” Kuo vavé ni ke fakafonuʻaki ʻa e māmaní ʻa e kakai pehē koeʻuhi ko e faʻahinga pē eni te nau hao atu ʻo moʻui taʻengatá.—Fakafehoanaki mo Luke 23:43.
ʻOku Malava ke ʻI Ai ha Māmani Foʻou ʻAtā mei he Maumau-Meʻá
ʻOkú ke tui ʻe lava moʻoni ke taʻaki fuʻu atu ʻa e maumau-meʻá? Kapau ko ia, ʻe anga-fēfē ha hoko mai ha liliu mahuʻinga pehē? Kuo vavé ni ke fakangata ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau nofoʻi ʻa e māmaní ʻe tukuakiʻi kinautolu ki hano maumauʻi ʻosi fakakaukauʻi pē ʻa e ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Aisea 24:5, 6.) Lolotonga “ko e kau faihala ʻe fakaʻauha fakataha,” ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻe fakahaofi. “ʻOku tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova mo fakahaofi: ʻoku ne fakahaofi kinautolu mei he kau faihala, mo ne fakamoʻui, koeʻuhi ʻoku ʻiate ia ʻenau tui.”—Sāme 37:38-40.
Ko e moʻoni, ko e ngaahi tupuʻanga ʻo e maumau-meʻá ʻe fakangata fakaʻaufuli. Pea pehē pē mo e faihiá, fakafeʻātungiá, faingataʻá, mo e fulikivanú kotoa. Ka, ko e melino, māʻoniʻoni moʻoni, lōngonoa, mo e malu ʻe ʻulungaangaʻaki ia ʻa e moʻui ʻi he māmani foʻoú. ʻOku fakamatala ʻa e Aisea 32:18 ki he meʻa ʻe fakamoʻoniʻi moʻoni ʻi ha founga moʻoni: “ʻE nofo ʻa hoku kakai ʻi ha nofoʻanga fiemalie, pea ʻi ha ngaahi ʻapitanga falalaʻanga, pea ki he ngaahi maloloʻanga ʻoku lava ai ke hamumunoa.” ʻIo, ko ha palataisi fakaʻofoʻofa ʻi he māmaní kotoa, fakakātoa ʻe nofoʻi ʻe he kakai ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa mo e fakaʻatuʻi ʻo e niʻihi kehé.
Fakataha mo e laui miliona ʻo e niʻihi kehé, ko e kau maumau-meʻa ki muʻá kuo nau ʻosi fiefia ʻi ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku ʻikai te nau kei kau ʻi he ngaahi tōʻonga maumau-meʻá. Te ke fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki mo koe foki ki he moʻui ʻi heʻene māmani foʻoú? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke faʻifaʻitaki ai ki he tokotaha-tohi-sāme ʻi he kuonga muʻá ʻa ia naʻá ne lēkooti ʻa e fanongonongo ʻa Sihová: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua: te u faleʻi koe ʻaki ʻeku hila.”—Sāme 32:8.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e tokanga mo e ʻofa fakaemātuʻá ʻokú ne maluʻi ʻa e kau talavoú