Maumau-Meʻá—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
“ʻOKU ʻikai ha meʻa ke u leaʻaki.” Ko e ngaahi foʻi leá ni naʻe tohi ia ʻi ha ngaahi foʻi mataʻitohi lalahi ʻi ha holisi toki vali foʻou ʻi he kaungāʻapi lelei ko São Pauló. Ko ha ngāue maumau-meʻa pē, ko hoʻo fakakaukaú nai ia. Pea ko e tohitohi noaʻiá ko e faʻahinga pē ia ʻe taha ʻo e maumau-meʻá.
Fakaʻuta atu kuo maumauʻi hoʻo kā foʻoú ʻe he kau maumau-meʻa taʻefakakaukaú. Pe ʻokú ke fakatokangaʻi nai ko e ngaahi koloa fakapuleʻangá—ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tokolahí—kuo maumauʻi ia pe fakaʻauha ʻe he kau maumau-meʻá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻIo, ko e hā hono ʻuhingá? Kuó ke fifili koā ki he ʻuhinga kuo hulu fau ai ʻa e ngaahi ngāue maumau-meʻá? ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ʻoku hā ngali maʻu ʻa e fiefia ʻa e kau maumau-meʻá ʻi hono fakameleʻi pe fakaʻauha ʻa e ngaahi tuʻuʻanga telefoní. Ko e ngaahi meʻalele fakapuleʻangá, hangē ko e ngaahi lēlué pe ngaahi pasí, ʻoku nau faʻa hoko ko ha tāketi. ʻOku hangehangē, ʻoku ʻikai ha tokanga ia ʻa e kau maumau-meʻá fekauʻaki mo ha meʻa. Ka ko e hā ʻoku tuʻu mei mui ʻi he lahi ʻo e maumau-meʻa ko ia ʻoku tau sio ki ai pe faingataʻaʻia aí?
Ko Mako,a ko ha toʻutupu ia mei Rio de Janeiro, naʻá ne hoko ʻo feifeitamaki hili ʻa e foʻi ʻa ʻene timí ʻi ha vaʻinga soka—naʻá ne mātuʻaki ongoʻi feifeitamaki ʻo ne kamata tolomakaʻi ai ha pasi naʻe fonu ʻi he kau poupou ʻo e timi ikuná. Pe fakakaukau atu angé kia Kolosi. ʻI he ʻikai ke sai ʻene akó, naʻá ne hoko ai ʻo ʻita lahi ʻo ne tolomakaʻi ai ʻo maumau ʻa e ngaahi matapā sioʻatá. Kae kehe, ne mole ʻa e “fakaolí” ʻi he taimi naʻe ʻekeʻi ai ki heʻene tamaí ke ne totongi ʻa e maumaú. Ko e kiʻi talavou ʻe taha, ko ʻEluini naʻá ne ako ʻi ha akoʻanga pea mo ngāue. Naʻe fai ha vakai kiate ia mo hono kaungāmeʻá ko e toʻutupu lelei. Ka, ko ʻenau vaʻingá ko hono maumauʻi ʻa e kaungāʻapí. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he ongo mātuʻa ʻa ʻEluiní ha meʻa fekauʻaki mo ia. Ko Valita ko ha paea ʻa ia naʻe ʻikai haʻane fili ka ko e nofo pē ʻi he ngaahi hala ʻo São Pauló. Ko hono ngaahi kaumeʻa lelei tahá ko ha kau kengi ko e kau maumau-meʻa, pea naʻá ne ʻalu fakataha holo mo kinautolu pea toe ako foki ki he kalaté. Ko e ngaahi fakatātā ko iá ʻoku hā ai ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku tuʻu mei mui ʻi he maumau-meʻá, pea ko hono kamataʻí, pe ko e ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo iá, ko e maumau-meʻá ʻoku kehekehe pē.
“Ko e maumau-meʻá ko ha ngāue nai ʻo e sāuni pe ko ha founga ʻo hono fakahāhaaʻi ʻo ha fakakaukau fakapolitikale. Ko e kau talavoú mo e kakai lalahí fakatouʻosi ʻoku nau fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e faihiá ko e ‘fakaoli’ pē,” ko e lau ia ʻa e The World Book Encyclopedia. Kae kehe, ʻi he ʻikai ke hoko pē ko ha fakaoli fakaetoʻutupú, ʻe lava ke hoko ʻa e maumau-meʻá ʻo mātuʻaki fakatupu maumau lahi, pea aʻu ʻo fakatupu mate. Naʻe loto ha kulupu ʻo e toʻutupú ke nau “fakakata,” pea ʻi he taimi naʻa nau sio ai ki ha tangata naʻe mohe, naʻa nau pī ʻaki ia ha huhuʻa velangofua pea tutu ia. Ko e tokotaha ne tutú, ko ha ʻInitia, naʻe toki mate ia ʻi he falemahakí. Fakatatau ki ha līpooti, “naʻe kalofanga ʻa e kau talavoú ʻo pehē naʻe ʻikai te nau fakakaukau kinautolu ʻe tokanga ki ai ha taha he kuo tutu ʻa e kau kolekole ʻe niʻihi ʻi he halá, pea naʻe ʻikai fai ha ngāue fakalao ki ai.” Pe ʻoku hā ʻoku ʻikai ko ha faihia ʻa e maumau-meʻá pe ʻikai, ko hono totongí, fakapaʻanga mo fakaeongo, ʻoku taʻealafakafuofua. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ne mapuleʻi pe fakangata ʻa e maumau-meʻá?
Ko Hai ʻOku Lava Ke Ne Taʻofi ʻa e Maumau-Meʻá?
ʻE lava ʻe he kau polisí mo e ngaahi akoʻangá ʻo taʻofi ʻa e maumau meʻá? Ko e palopalema ʻe tahá he ko e kau maʻu mafaí kuo nau femoʻuekina nai ʻi he ngaahi faihia mafatukituki ange, hangē ko e feʻaveʻaki faitoʻo kona tapú pe ko e ngaahi keisi fakapoó, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa fakalotomamahi “ʻoku ʻikai ko ha hia.” Fakatatau ki he ʻōfisa polisi ʻe taha, ʻi he taimi ʻoku tō ai ha kiʻi talavou ki ha kovi, ʻoku faʻa hanga ʻe he ngaahi mātuʻá ʻo “tukuakiʻi ʻa e kau leka ʻokú ne feohi mo iá, pe ko e akoʻangá, pe ko e kau polisí ki hono puke iá.” ʻE fakasiʻisiʻi nai ʻe he akó mo hono fakahoko ʻo e laó ʻa e maumau-meʻá; kae fēfē kapau ʻoku ʻikai liliu ʻa e ngaahi fakakaukau fakaemātuʻá ia? ʻOku pehē ʻe ha ʻōfisa maluʻi ʻo e fānaú: “Ko e tupuʻanga ʻo e palopalemá ko e pipikoʻiá mo e faingamālié. [Ko e fānaú ʻoku nau] ʻalu holo he valengapoó, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke fai. Pea hangehangē ʻoku ʻikai tokangaʻi kinautolú—he ka ne pehē ʻe ʻikai te nau ʻalu holo.”
Neongo ko e maumau-meʻá ko ha palopalema mafatukituki ia ʻi he ngaahi feituʻu lahi, fakakaukau atu angé ki he founga ʻe ʻai nai ai ke kehe ʻa e ngaahi meʻá. Ko e kau talavou maumau-meʻa naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻangá naʻa nau liliu; kuo nau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli he taimí ni mei he tōʻonga fakatupu maumaú. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa e kau faihia ko eni ki muʻá ke liliu ʻenau tōʻonga moʻuí? Pehē foki, te ke ofo kapau ko e maumau-meʻá kuo pau ke ʻikai ngata pē ʻi hono fakasiʻisiʻí kae fakangata? ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke lau ʻa e kupu hono hokó.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoá.