Talanoa ki he Moʻuí
Fiefia mo Fakamālō Neongo ʻa e Mole Fakalotomamahí
FAKAMATALA FAI ʻE NANCY E. PORTER
ʻI Sune 5, 1947, ko ha efiafi māfana ʻi he ʻotu motu Pahamá, ko ha ʻotu motu ʻi he tuʻafonua fakatonga ʻo e ʻIunaite Seteté. Ko ha ʻōfisa ʻimikuleisoni naʻá ne totongiʻi au pea mo hoku husepānití, ko George, ki ha ʻaʻahi taʻeʻamanekina. Naʻá ne ʻomai kiate kimaua ha tohi ʻa ia naʻe pehē ai ko ʻema ʻi he ʻotu motú naʻe ʻikai ke toe talitali lelei ia pea kuo pau ke ma “mavahe leva mei he motú!”
KO AU mo George ʻa e ʻuluaki ongo misinale ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke omi ki Nassau, ko e kolo lahi taha ʻi he ʻotu motu Pahamá. ʻI he hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono valu ʻo Kiliatí, ko ha akoʻanga misinale ʻi he fakatokelau ʻo Niu ʻIoké, naʻe vaheʻi kimaua ki heni. Ko e hā naʻá ma fai ʻo ne ʻomai ai ha fuʻu tali mālohi pehē hili ha nofo māhina ʻe tolu peé? Pea ʻoku anga-fēfē ʻa ʻeku kei ʻi heni, ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50?
Ako ki he Ngāue Fakafaifekaú
Ko ʻeku tangataʻeikí ʻa Harry Kilner, ko ha tākiekina mālohi ia ʻi he founga moʻui naʻá ku moʻuiʻakí. Naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate au, ʻo fai ha ngaahi feilaulau lahi ke u hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo naʻe ʻikai te ne moʻuilelei, naʻá ne ʻalu ʻo malanga ʻi he meimei fakaʻosinga ʻo e uike kotoa pē, ʻo ne fakamuʻomuʻa faivelenga ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) Naʻe fakangatangata ʻaupito ʻemau tuʻunga fakapaʻangá, ka ko hono falekoloa suú ko ha senitā ia ʻo e ngāue fakalaumālié ʻi Lethbridge, Alberta, Kānata, ʻi he 1930 tupú. Ko ʻeku ngaahi manatu muʻomuʻa tahá ko e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia naʻe ui ko e kau tāimuʻá, naʻa nau ʻaʻahi mai ki homau ʻapí pea vahevahe mai ha ngaahi meʻa naʻe hokosia.
ʻI he 1943, naʻe kamata ai ʻeku ngāue tāimuʻá ʻo ofi ki Fort Macleod mo Claresholm, Alberta. Pea mei ai leva naʻe tapui ʻemau ngāue fakamalangá ʻi Kānata koeʻuhi ko ha ola ia ʻo ha fakamatala hala naʻe fai ʻe he kau fakafepakí he lolotonga ʻo e Tau II ʻa Māmaní. Naʻe mafao atu homau feituʻu ngāué ʻaki ʻa e kilomita ʻe 50 ki he tuliki ʻe tahá, ka koeʻuhi ko e kei talavou mo mālohí, naʻe ʻikai te ma hohaʻa ʻi ha heka pasikala pe luelue ke aʻu ki he ngaahi feituʻu iikí mo e ngaahi faama ʻi he feituʻú. ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení, naʻá ku maʻu ha faingamālie ke talanoa mo ha niʻihi ʻo e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo Kiliatí, pea naʻe ʻai au ʻe he ngaahi meʻa naʻa nau hokosiá ke u holi ke hoko ko ha misinale.
ʻI he 1945, naʻá ku mali mo George Porter, ʻa ia naʻe haʻu mei Saskatchewan, Kānata. Ko ʻene ongo mātuʻá ko e ongo Fakamoʻoni faivelenga talu mei he 1916, pea ko iá foki naʻá ne fili ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ʻene ngāué ia. Ko ʻema fuofua vāhenga-ngāué ko e Teleʻa fakaʻofoʻofa ko Lynn ʻi North Vancouver, Kānata. Naʻe ʻikai ke fuoloa kuo fakaafeʻi kimaua ki Kiliati.
Naʻá ku talanoa mo ha kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi he ngaahi ʻapiako fakateolosia kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu pea naʻá ku sio ai ki he anga ʻo hono keina ʻe heʻenau ako fakateolosiá ʻenau tui ki he ʻOtuá pea ki heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú. ʻI hono faikehekehé, ko e meʻa naʻá ma ako ʻi Kiliatí naʻá ne fakamāsilaʻi ʻema malava ke fakakaukaú pea hiliō aí naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻema tui kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻene Folofolá. Ko homa ngaahi kaungāakó naʻe vaheʻi kinautolu ki Siaina, Singapoa, ʻInitia, ngaahi fonua ʻi ʻAfilika, ʻAmelika Tonga, pea mo ha ngaahi feituʻu kehe. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e fiefia ʻi he taimi naʻá ma ʻilo ai ko homa vāhenga-ngāué ko e ngaahi ʻotu motu fakatalopiki ʻo Pahamá.
Founga Naʻá Ma Malava Ai ke Nofó
ʻI he fakahoa atu ki he fononga naʻe fakahoko ʻe homa ngaahi kaungāakó, ko ʻema folau ki he ʻotu motu Pahamá naʻe nounou pē. Naʻe vave ʻa ʻema fiefia ʻi he ʻea māfaná, ko e langi lanu puluú, ko e vai lanu kehekehé, ko e ngaahi fale ʻuhila lanu kehekehé mo ha ngaahi pasikala taʻefaʻalaua. Kae kehe, ko ʻeku muʻaki ngaahi ongoʻi lolotó, ko e kiʻi niʻihi tokosiʻi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe toko nima naʻa nau tatali mai kiate kimaua ʻi he tau atu homa vaká. Naʻá ma ʻilo leva ko e tōʻonga fakafonua hení naʻe fuʻu kehekehe lahi ʻaupito ia mei he meʻa naʻá ma anga ki aí. Ko e fakatātaá, ko hoku husepānití, naʻe tala ange kiate ia ke ʻoua te ne toe ui au ko hono ʻofaʻanga ʻi he kakaí, he koeʻuhí ko e kupuʻi lea ko iá naʻe ngāueʻaki pē ia ki ha vā fakaefehokotaki fakasino kehe mei hoto malí.
Taimi nounou ne hanga leva ʻe he haʻa faifekaú, ʻi heʻenau ongoʻi tailiili nai ʻi heʻema feohi tauʻatāina mo e kakaí, ʻo tukuakiʻi loi kimaua ko e ongo Kominiusi. Ko hono ikuʻangá, naʻá ma maʻu ha tuʻutuʻuni ke ma mavahe mei he fonuá. Ka ko e Kau Fakamoʻoní—naʻe tokosiʻi hifo ʻi he toko 20 ʻi he motú he ngaahi ʻaho ko iá—naʻe vave ʻenau maʻu mai ha ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻe laui afe ʻi ha kole ke fakaʻatā kimaua ke ma nofo. Ko ia, naʻe liliu ai ʻa e tuʻutuʻuni kapusí.
Ki ha Feituʻu Foʻou
Naʻe vave ʻa e tupu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he ngaahi loto naʻe ʻofa ki he ʻOtuá, ko ia naʻe ʻave ai ki he ʻotu motu Pahamá ha kau misinale Kiliati tokolahi ange. ʻI he 1950 leva, naʻe fokotuʻu ai ha ʻōfisi vaʻa. ʻI he taʻu ʻe hongofulu ki mui ai, ko Milton Henschel, ko ha mēmipa ʻo e kau ngāue ʻo e ʻuluʻi ʻapitangata ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké, naʻá ne ʻaʻahi ki he ʻotu motu Pahamá ʻo ne kole ki he kau misinalé pe ʻe ʻi ai ha taha ʻe loto-lelei ke ʻalu ʻo kamata ʻa e ngāue fakamalangá ʻi ha motu ʻe taha ʻi he ʻotu motu Pahamá. Ko George mo au naʻá ma pole ki ai, pea ko ia naʻe kamata ʻa e meʻa naʻe iku atu ki ha nofo taʻu ʻe 11 ʻi Long Island.
Ko e motu ko ʻení, ko e taha ia ʻi he ngaahi motu lahi ʻoku faʻu ʻaki ʻa e ʻotu motu Pahamá, ʻoku kilomita ʻe 140 hono lōloá pea kilomita ʻe 6 hono fālahí, pea ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi kolo moʻoni. Ko e kolomuʻá, ʻa Clarence Town, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻapi ʻe 50 nai. Naʻe fakakuongamuʻa ʻa e moʻuí—ʻikai ha ʻuhila, vai taki, pe ngaahi naunau kuki ʻi fale pe ha paipa. Ko ia, naʻe pau ke ma liliu ki he meʻa ʻoku ʻiloa ko e moʻui fakamotu mamaʻó. ʻI he motú, ko e moʻuilelei ʻa e kakaí ko ha kaveinga lelei ia ʻo e fetalanoaʻakí. Naʻá ma ʻilo heʻikai ke fakakau ʻi heʻema lea fakafeʻiloakí ha fehuʻi, “ʻOkú ke fēfē hake he ʻahó ni?” koeʻuhi he ko e talí naʻe faʻa fakamatalaʻi lōloa ai ha hisitōlia kakato fakafaitoʻo ʻo ha taha.
Ko e lahi taha ʻo ʻema faifakamoʻoní naʻe fai mei he peito ki he peito koeʻuhi naʻe angaʻaki ke maʻu ʻa e kakaí ki honau ngaahi peito ʻi tuʻá ʻa ia naʻe ʻato pola fakataha mo ha tofunanga. Naʻe tautefito ʻa hono faʻuʻaki ʻo e koló ʻa e kau ngoue pe kau tangata toutai masiva kae anga-ʻofa ʻaupito. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻe ʻikai ko e kau līʻoa fakalotu pē ka ko e kau tui tēvolo foki. Ko ha ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeangamaheni ʻoku fakaʻuhingaʻi anga-maheni ia ko e ngaahi fakaʻilonga.
Naʻe ʻikai ongoʻi mā ʻa e haʻa faifekaú ʻi he ʻalu taʻefakaafeʻi ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí ʻo hae ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu naʻá ma tuku ʻi aí. Naʻa nau fakailifiaʻi foki ʻa e faʻahinga loto-siʻí, ka naʻe ʻikai ke fakalai ʻa e tokotaha kotoa pē kiate kinautolu. Ko e fakatātaá, ko ha fefine loto-toʻa taʻu 70 naʻá ne fakafisi ki hono fakailifiaʻi iá. Naʻá ne fiemaʻu ke ne mahinoʻi ʻa e Tohitapú ʻiate ia pē, pea faifai atu pē, naʻá ne hoko ko ha Fakamoʻoni fakataha mo ha tokolahi kehe. ʻI heʻema maʻu ha kau mahuʻingaʻia tokolahi ange ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, naʻe pau ke ʻalu mo foki ʻa George ʻi he kilomita ʻe 300 ʻi ha ngaahi ʻaho Sāpate, ʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga peheé ke nau maʻu ʻa ʻetau ngaahi fakatahá.
ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi māhina ki muʻá ʻi he taimi naʻe ʻikai ai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoní, ko George mo au naʻá ma tauhi maʻu ʻa homa tuʻunga fakalaumālié ʻaki ʻa ʻema fakahoko kotoa maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Tānaki atu ki ai, naʻá ma muimui ʻi ha polokalama femoʻuekina ʻi he efiafi Mōnite kotoa pē ʻo hono ako ʻa e lēsoni ʻi he makasini Taua Leʻo pea mo hono fai ʻo ʻema lau Tohitapú. Naʻá ma lau foki ʻa e ngaahi ʻīsiu kotoa pē ʻo e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻi he vave taha naʻá ma maʻu ai kinautolú.
Naʻe mate ʻeku tangataʻeikí lolotonga ʻema ʻi Long Island. ʻI he faʻahitaʻu māfana hoko maí, ʻi he 1963, naʻá ma fokotuʻutuʻu ki heʻeku fineʻeikí ke ne haʻu ʻo nofo ofi mai kiate kimaua. Neongo naʻe hoholo ke motuʻa, naʻá ne fai ha feʻunuʻaki lelei peá ne nofo ʻi Long Island ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi he 1971. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga mo ha Fale Fakatahaʻanga foʻou ʻaupito ʻi Long Island.
Ko ha Pole Fakalotomamahi
ʻI he 1980, naʻe fakatokangaʻi ʻe George kuo fakaʻau ke kovi ange hono tuʻunga moʻuileleí. Ko ia naʻe kamata ai ha taha ʻo e meʻa fakamamahi lahi taha ʻo ʻeku moʻuí—ko e sio ki hoku husepāniti ʻofaʻangá, ko ha kaungāngāue, mo ha takanga kuó ne tō ki he mahaki loto-ngalongaló. Naʻe liliu fakaʻaufuli ʻene tōʻongá. Ko e konga fakaʻosi mo maumau lahi tahá naʻe tolonga ia ʻi ha taʻu ʻe fā ki muʻa ʻi heʻene maté ʻi he 1987. Naʻá ne ʻalu fakataha mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ki he ngaahi fakatahá ki he taupotu taha ʻo ʻene malavá, neongo ko e ngaahi taimi lahi ʻo ʻene feingá naʻá ne ʻai au ke u tangi. Ko e tau mahua mai ʻo e ʻofa mei homa fanga tokoua Kalisitiané naʻe hoko ia ko ha fakafiemālie moʻoni, ka naʻá ku kei ʻofa lahi ʻaupito pē kiate ia.
Ko e taha ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga taha ʻo ʻeku mali mo George ko ʻema fetuʻutaki vāofi mo fakafiefiá. He taimi ní kuo mole atu ʻa George, pea ʻoku ou fakamālō lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi hono fakaafeʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití ke nau “lotu taʻetuku,” ke “kitaki ʻi he lotu,” pea ke ngāueʻaki ʻa e “gaahi lotu kotoabe.” (1 Tesalonaika 5:17; Loma 12:12; Efeso 6:18, PM) ʻOku fakafiemālie ʻaupito ke ʻilo ʻoku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau leleí. ʻOku ou ongoʻi moʻoni hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Malo mo Atonai muʻa ʻoku ne fua kavenga maʻatautolu he ʻaho kotoa.” (Sāme 68:19) ʻI hono tali tahataha hoku ngaahi ngataʻangá, pea fakamālōʻia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomai ʻi he ʻaho taki taha, ʻo hangē ko ia naʻe faleʻi mai ʻe Sīsuú, ko e moʻoni ko e founga lelei taha ia ke moʻuiʻakí.—Mātiu 6:34.
Ngaahi Pale Fakafiefia ʻo e Ngāue Fakafaifekaú
Ko e hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané naʻá ne tokoniʻi au ke ʻoua te u fuʻu nōfoʻi ʻi he kuohilí. Ko ia ʻoku ou malava ke ikuʻi ʻa e faʻahinga ongoʻi ʻoku lava ke taki atu ki he loto-mafasiá. Ko hono akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni faka-Tohitapú kuo hoko ia ko ha matavai makehe ʻo e fiefiá. ʻOku tokonaki mai ai ha founga tuʻumaʻu fakalaumālie maau ʻa ia kuó ne ʻomai ha fokotuʻutuʻu mo ha makatuʻunga ki heʻeku moʻuí.—Filipai 3:16.
ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku maʻu ha telefoni mei ha fefine ʻa ia naʻá ku vahevahe mo ia ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi ha taʻu nai ʻe 47 ki muʻa. Ko e taʻahine ia ʻa e taha ʻo e fuofua tokotaha ako Tohitapu naʻá ma maʻu ʻi he taimi naʻá ma aʻu atu ai ki he ʻotu motu Pahamá ʻi he 1947. Ko ʻene fineʻeikí, tangataʻeikí, pea mo e kotoa ʻo hono fanga tuongaʻané mo e fanga tokouá naʻa nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova pea pehē ki he tokolahi taha ʻo ʻenau fānaú mo e fanga makapuná. Ko hono moʻoní, ʻoku laka hake ʻi he kau mēmipa ʻe toko 60 ʻo e fāmili ʻo e fefiné ni ko e Kau Fakamoʻoni. Ka naʻe teʻeki ai ʻaupito ke ne tali ʻe ia ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú. Neongo ia, ʻi he taimi ní, ʻokú ne mateuteu atu ke hoko ko ha sevāniti ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ko ha fiefia ē ke sio ki he kiʻi falukunga ʻo e Kau Fakamoʻoni ko ia naʻa nau ʻi he ʻotu motu Pahamá ʻi he taimi naʻá ku aʻu atu ai mo George ki aí ʻoku nau tupulaki ʻo laka hake ʻi he toko 1,400!
ʻOku ʻeke mai kiate au ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻe he kakaí pe ʻoku ʻikai te u līʻekina ʻi he ʻikai ke ʻi ai haʻaku fānau tonu. Ko e moʻoni ia, ko hono maʻu ʻa e fānaú ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki. Ka, ko e ʻofa ko ia naʻe fakahaaʻi hokohoko kiate au ʻe heʻeku fānau, fanga makapuna, mo e makapuna-ua fakalaumālié ko ha meʻa ia mahalo ʻoku ʻikai ke hokosia ʻe he kotoa ʻo e ngaahi mātuʻa totonú. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku nau “ngāue ʻaonga” pea ʻoku nau “ngāue lelei” ko e kakai fiefia tahá ia. (1 Timote 6:18) Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou hanganaki femoʻuekina ai ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki heʻeku moʻuileleí.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he ʻōfisi ʻo e toketā nifó, naʻe fakalea mai ha kiʻi finemui kiate au ʻo ne pehē mai, “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi au, ka ʻoku ou ʻiloʻi koe, pea ʻoku ou loto ke ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” Naʻá ne hoko atu leva ke lave ki he founga naʻá ne ʻilo ai ʻa e moʻoni mei he Tohitapú pea ko ha fakamālō ē ka ko ia ki heʻemau omi, ʻa kimautolu kau misinalé ki he ʻotu motu Pahamá.
ʻI ha tuʻunga ʻe taha ʻi haʻaku foki mai mei haʻaku ʻeveʻeva mālōlō, naʻá ku ʻilo ai ha foʻi lose ʻi he matapaá ʻa ia ʻoku ou nofo ai he taimí ni ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Nassau. Naʻe ʻi ai ha tohi, “ʻOku mau fiefia ʻi hoʻo toe foki maí.” ʻOku fonu ʻa hoku lotó ʻi he fakamālō, pea ʻokú ne ʻai au ke u ʻofa lahi ʻaupito kia Sihova ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ki he faʻahinga kakai kuo hanga ʻe heʻene Folofolá, kautahá, pea mo hono laumālié ʻo fakatupu maí! Ko e moʻoni, ko e toʻukupu tokoni ʻo Sihová ʻoku faʻa fakahaaʻi mai ia fakafou ʻi he faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú.
Fonu Mahuohua ʻi he Fakamālō
Kuo ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻeku moʻuí, pehē ki ha ngaahi tafaʻaki ʻo ia he taimí ni. Ka ʻoku lahi ʻa e meʻa ke u fakamālōʻiá—ko e fakafiefia ʻo e ngāue fakafaifekaú, ko e ʻofa mo e manavaʻofa ʻa e fuʻu tokolahi ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané, ko e tokanga anga-ʻofa ʻa e kautaha ʻa Sihová, ko e ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa mei he Tohitapú, ko e ʻamanaki ʻo e hoko ʻo fakataha mo e faʻahinga naʻá te ʻofa aí ʻi heʻenau toetuʻu maí, pea mo e manatu ki ha taʻu ʻe 42 ʻo e nofo mali mo ha sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová. Ki muʻa ke ma malí, naʻá ku lotu maʻu pē ke u hoko ko ha tokoni ki hoku husepānití ke tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi aí. Naʻe tali anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá. Ko ia ʻoku ou loto ke fakahaaʻi ʻa ʻeku fakamālō kia Sihová ʻaki ʻeku hoko ʻo loto-tōnunga maʻu pē kiate ia.
Ko e ʻotu motu Pahamá ko ha feituʻu manakoa ia ki he kau folau ʻeveʻevá, ʻa ia ʻoku nau fakamoleki ʻa e paʻanga ʻe laui afe ke nau folau mai pea fiefia ʻi he ngaahi fakalata fakatalopikí. Ko hono fai ha fili ke tauhi kia Sihova ʻi ha feituʻu pē ʻoku vaheʻi mai ki ai ʻe he kautahá, kuó u hokosia ai ʻa e fiefia ʻo e fononga mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo e ʻotu motú ni ki he ngataʻanga ʻe tahá, ʻo talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ka ko e mahuʻinga angé, kuó u hoko ʻo ʻilo peá u koloaʻaki ʻa e ʻofa lelei taha ʻa e kakai anga-fakakaumeʻa ʻo Pahamá.
ʻOku ou fakamālō lahi ki he faʻahinga naʻa nau ʻomai ʻa e moʻoní ki heʻeku ongo mātuʻá, ʻa ia naʻá ne tō ai ʻi hoku kiʻi ʻatamaí mo e lotó ha holi vēkeveke ke fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e kau sevāniti kei talavou ʻa Sihova he ʻaho ní ʻe lava ke nau maʻu foki ʻa e ngaahi tāpuaki lahi kapau te nau hū atu ʻi he “matapa lahi” ko ia ʻoku iku atu ki he ngaahi faingamālie lahi ʻo ha ngāue fakafaifekau lahi ange. (1 Kolinito 16:9) Ko koe foki te ke fonu mahuohua ʻi he fakamāloó ʻo kapau te ke ngāueʻaki ʻa hoʻo moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa e ‘ʻOtua ʻo e ngaahi ʻotuá,’ ko Sihova.—Teutalonome 10:17; Taniela 2:47.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻI he ngāue he halá ʻi Victoria, B.C., ʻi he 1944
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko au mo George naʻá ma kau ki he Akoʻanga Kiliatí ʻi he 1946
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Fakataha mo George ʻi muʻa ʻi he ʻapi misinale ʻi Nassau, Pahamá, ʻi he 1955
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko e ʻapi misinale ʻi Deadman’s Cay ʻa ia naʻá ma ngāue ai mei he 1961 ki he 1972