Fiefia ʻi he ʻIloʻi ʻo Sihová
“Monūʻia [“fiefia,” NW] pe ʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtua, ʻo tauhi ki ai.”—LUKE 11:28.
1. Ko fē ʻa e taimi naʻe kamata ai ʻa Sihova ke fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá?
ʻOKU ʻofa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻoku mahuʻingaʻia loloto ʻi haʻanau lelei. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo, he ʻokú ne fetuʻutaki mo kinautolu. Ko e fetuʻutaki ko ʻení naʻe kamata ia ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. Fakatatau ki he Senesi 3:8, ʻi he taimi ʻe taha, “ʻi he hauhaufano ʻo e ʻaho,” ko ʻĀtama mo ʻIvi “naʻa na fanongo ki he leʻo ʻo Sihova Elohimi.” ʻOku fokotuʻu mai ʻe he niʻihi ʻoku fakahuʻuhuʻunga ʻa e meʻá ni ʻo pehē ko e anga ia ʻo Sihová ke fetuʻutaki mo ʻĀtama ʻi he foʻi taimi ko ʻení, ʻi he ʻaho kotoa pē nai. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku fakamahino mai ʻe he Tohitapú naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomai ai ʻa e ngaahi fakahinohino ki he ʻuluaki tangatá ka ke toe akoʻi ai ia ki he meʻa naʻe fiemaʻu ke ne ʻilo ki aí koeʻuhi ke fakahoko hono ngaahi fatongiá.—Senesi 1:28-30.
2. Naʻe anga-fēfē hono tuʻusi ʻe he ʻuluaki ongo meʻá ʻa kinaua mei he tataki ʻa Sihová, pea ko e hā hono ikuʻangá?
2 Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e moʻui, pule ki he fanga manú, mo e mafai ki he foʻi māmaní fakakātoa. Ka naʻe ʻi ai ha fakataputapui ʻe taha pē—heʻikai te na kai mei he fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. ʻI hono tākiekina ʻe Sētané, naʻe talangataʻa ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he fekau ʻa e ʻOtuá. (Senesi 2:16, 17; 3:1-6) Naʻá na fili ke na ngāue tauʻatāina, ʻo na fili pē maʻanaua ʻa e meʻa naʻe tonú mo e meʻa naʻe halá. ʻI he fai peheé, naʻá na faivale ai ʻo tuʻusi kinaua mei he tataki ʻa hona Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá. Naʻe fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi nunuʻá kiate kinaua pea mo ʻena fānau teʻeki fanauʻi maí. Naʻe tupu hake ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻo na motuʻa pea faai mai pē ʻo na mate ʻo ʻikai ʻi ai ha ʻamanaki ki ha toetuʻu. Naʻe tukufakaholo mai ʻi hona ngaahi hakó ʻa e angahalá mo hono ngaahi nunuʻá, ʻa e maté.—Loma 5:12.
3. Ko e hā naʻe fetuʻutaki ai ʻa Sihova kia Keiní, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Keiní?
3 Neongo ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe hokohoko atu ʻe Sihova ʻa e fetuʻutaki mo ʻene fakatupu fakaetangatá. Ko Keini, ʻa e ʻuluaki foha naʻe fanauʻi ʻo ʻĀtama mo ʻIví, naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he hoko ʻo ikuʻi ʻe he angahalá. Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kiate ia ʻo pehē naʻá ne huʻu atu ki he koví pea faleʻi kiate ia ke “feinga ke lelei.” Naʻe talitekeʻi ʻe Keini ʻa e akonaki ʻofa ko ʻení peá ne fakapoongi hono tehiná. (Senesi 4:3-8) Ko ia, ko e ʻuluaki toko tolu ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní naʻa nau talitekeʻi kotoa ʻa e fakahinohino mahino naʻe tokonaki mai ʻe he tokotaha ko ia naʻá ne ʻoange ʻa e moʻuí kiate kinautolú, ʻa e ʻOtuá ʻa ē ʻokú ne ʻomai ʻa e fakahinohino ki hono kakaí koeʻuhi ke nau maʻu ʻaonga nai ai. (Aisea 48:17) He fakalotomamahi lahi ē ne pau ke hoko kia Sihova ʻi he meʻá ni!
Fakahaaʻi ʻe Sihova ʻA Ia Tonu ki he Kau Tangata ʻo e Kuonga Muʻá
4. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi hako ʻo ʻĀtamá, ko e hā ʻa e meʻa naʻe loto-falala ki ai ʻa Sihová, pea ko e hā ʻa e pōpoaki ʻo e ʻamanakí naʻá ne fai ʻi heʻene fakakaukau ki aí?
4 Neongo naʻá ne maʻu ʻa e totonu kotoa ke ne tuʻusi ʻa e fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa Sihova ia. Naʻá ne loto-falala ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he hako ʻo ʻĀtamá te nau tokanga fakapotopoto ki Heʻene fakahinohinó. Ko e fakatātaá, ʻi hono fakahaaʻi ʻa e fakamaau kia ʻĀtama mo ʻIví, naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sihova ʻa e hoko mai ʻa ha “hako” ʻa ia te ne tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e Ngatá, ʻa Sētane ko e Tēvoló. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ʻe laiki ʻo fakatupu ai ke mate ʻa Sētane ʻi hono ʻulú. (Senesi 3:15) Ko e kikite ko ʻení ko ha pōpoaki fakafiefia ia ʻo e ʻamanaki kiate “kinautolu ʻoku maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtua, ʻo tauhi ki ai.”—Luke 11:28.
5, 6. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fetuʻutaki ai ʻa Sihova mo hono kakaí ki muʻa ʻi he ʻuluaki senituli T.S., pea naʻe anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻa e meʻá ni kiate kinautolú?
5 Naʻe fakafetuʻutaki ʻe Sihova ʻa hono finangaló ki he kau pēteliake loto-tōnunga ʻo e kuonga muʻá, ʻo hangē ko Noa, ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo Siope. (Senesi 6:13; Ekisoto 33:1; Siope 38:1-3) Ki mui mai, fakafou ʻia Mōsese naʻá ne fokotuʻu ai ha founga ʻo e kotoa ʻo e ngaahi laó ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻa e Lao ʻa Mōsesé ʻi he ngaahi founga lahi. ʻI he talangofua ki aí, naʻe fakamavaheʻi ai ʻa ʻIsileli mei he ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē ʻo nau hoko ko e kakai makehe ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí kapau te nau talangofua ki he Laó, te ne tāpuakiʻi kinautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakamatelie kae toe fakalaumālie foki, ʻo ʻai ai kinautolu ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki, ko ha puleʻanga māʻoniʻoni. Naʻe aʻu ʻo tokonaki ʻe he Laó ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki he faʻahinga meʻakai ke kaí mo e fakamaʻá ʻo pouaki ai ʻa e moʻuileleí. Kae kehe, naʻe toe fakatokanga ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻe hoko mei he talangataʻá.—Ekisoto 19:5, 6; Teutalonome 28:1-68.
6 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe toe tānaki mai ai ha ngaahi tohi kehe fakamānavaʻi ki he ngaahi tohi ʻoku kau ʻi he Tohitapú. ʻOku tala mai ʻe he ngaahi fakamatala fakahisitōliá ʻa e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo e ngaahi puleʻangá pea mo e kakaí. ʻOku fakamatalaʻi lelei mai ʻe he ngaahi tohi fakaemāú ʻa hono ngaahi ʻulungāngá. ʻOku tomuʻa tala mai ʻe he ngaahi tohi fakaekikité ʻa hono fakahoko kakato ʻi he kahaʻú ʻa e finangalo ʻo Sihová. Ko e kau tangata loto-tōnunga ʻo e kuonga muʻá naʻa nau ako fakalelei mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻí ni. Naʻe tohi ʻe he tokotaha: “Ko hoʻo folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.” (Sāme 119:105) Ki he faʻahinga naʻa nau loto-lelei ke fanongó, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e founga ako mo e fakamaama ki ai.
Hoko ʻa e Māmá ʻo Toe Maama Ange
7. Neongo naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ngaahi mana, naʻe ʻiloʻi tefito iá ʻi he hā, pea ko e hā hono ʻuhingá?
7 ʻI he aʻu mai ki he ʻuluaki senitulí, naʻe tānaki atu ai ʻe he ngaahi kulupu lotu faka-Siú ʻa e ngaahi talatukufakaholo fakaetangatá ki he Laó. Naʻe ngāuehalaʻaki ai ʻa e Laó, pea ʻi he ʻikai ke kei hoko ko ha matavai ʻo e fakamāmá, naʻe hoko ia ko e fakamafasia koeʻuhi ko e ngaahi talatukufakaholo ko iá. (Mātiu 23:2-4) Kae kehe, ʻi he 29 T.S., naʻe hā ai ʻa Sīsū ko e Mīsaiá. Ko ʻene ngāué naʻe ʻikai ngata pē ʻi he pau ke foaki ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ka ke toe “fakamooni ki he mooni.” Neongo naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi mana, naʻe ʻiloa tefito ia ko e “Faiako.” Ko ʻene faiakó naʻe hangē ha huelo maama ʻi he kotoa ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie naʻá ne kāpui ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí. Naʻe lea totonu ʻaki ʻe Sīsū tonu: “Ko au pe ko e Maama ʻo Māmani.”—Sione 8:12; 11:28, NW; Sione 18:37, PM.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻi naʻe hiki ʻi he ʻuluaki senituli T.S., pea naʻe anga-fēfē ʻenau ʻaonga ki he muʻaki kau Kalisitiané?
8 Naʻe tānaki atu ki mui ʻa e ngaahi Kōsipelí, ʻa e ngaahi fakamatala tohi ʻe fā ʻo e moʻui ʻa Sīsuú, pea mo e tohi ʻa Ngāué, ko ha hisitōlia ʻo e mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú. Naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi tohi fakamānavaʻi naʻe hiki ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú, pea pehē ki he tohi fakaekikite ʻa Fakahaá. Ko e ngaahi tohí ni, fakatahaʻi mo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, naʻe fakakakato ai ʻa e ngaahi tohi ʻoku kau ʻi he Tohitapú. ʻAki ʻa e tokoni ʻa e laipeli fakamānavaʻí ni, ʻoku malava ai ʻa e kau Kalisitiané ke “laveʻi, hange ko e kau maʻoniʻoni kotoa pe, hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto” ʻo e moʻoní. (Efeso 3:14-18) ʻOku malava ai ke nau maʻu “ʻa e ʻatamai ʻo Kalaisí.” (1 Kolinito 2:16, NW) Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke mahinoʻi kakato ʻe he muʻaki kau Kalisitiane ko iá ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungātuí: “ʻI he taimi ní ʻoku tau sio ʻi he fōtunga nenefu fakafou ʻi ha sioʻata mētale.” (1 Kolinito 13:12, NW) ʻE tapua mai ʻe ha sioʻata pehē ha fōtunga kae ʻikai ko e ngaahi fakaikiikí kotoa. Naʻe teʻeki ke hoko mai hano makupusi kakato ange ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
9. Ko e hā ʻa e fakamaama kuo hoko ʻi he lolotonga ʻo e “kuonga fakamui”?
9 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ui ko e “kuonga fakamui,” ko ha kuonga ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he “ngaahi taimi faingataʻa.” (2 Timote 3:1) Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Tanielá ʻo pehē ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko ʻení “e fakautuutu ʻa e ʻilo.” (Taniela 12:4) Ko ia ai, ko Sihova, ʻa e Tokotaha-Fetuʻutaki Lahí, kuó ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau makupusi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene Folofolá. ʻOku tokolahi ʻaupito ʻa e kakai he taimí ni ʻoku nau mahinoʻi naʻe fakanofo tuʻi ʻa Kalaisi Sīsū ʻi he langi taʻehāmaí ʻi he 1914. ʻOku nau toe ʻiloʻi ʻoku vavé ni ke ne ʻomai ha ngataʻanga ki he anga-fulikivanu kotoa pē pea liliu ʻa e foʻi māmaní ke hoko ko ha palataisi fakalūkufua. Ko e tafaʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻoku lolotonga malangaʻi ia ʻi he māmaní kotoa.—Mātiu 24:14.
10. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, kuo anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí ki he akonaki ʻa Sihová?
10 ʻIo, ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá kuo fakafetuʻutaki mai ai ʻe Sihova ʻa hono finangaló mo ʻene taumuʻá ki he kakai ʻi he māmaní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he lēkooti ʻa e Tohitapú ʻa e tokolahi ʻa ia naʻa nau fanongo, ngāueʻaki ʻa e poto fakaʻotuá, pea naʻe tāpuakiʻi ʻi he meʻa ko iá. ʻOkú ne tala mai ʻa e niʻihi kehe ʻa ia naʻa nau talitekeʻi ʻa e akonaki ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo muimui ʻi he ʻalunga fakatupu maumau ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻungá ni ʻi heʻene lea ʻo kau ki ha ongo hala fakaefakatātā ʻe ua. Ko e taha ʻoku taki atu ia ki he ʻauha. ʻI heʻene fālahi mo ʻataá, ʻoku muimui ai ʻa e tokolahi ko ia ʻoku nau talitekeʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hala ʻe tahá ʻoku taki atu ia ki he moʻui taʻengatá. Neongo ʻoku ʻefiʻefi, ko e hala ia ʻo e tokosiʻi ʻoku nau tali ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e Tohitapú, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea moʻui ʻo fehoanaki mo iá.—Mātiu 7:13, 14.
Houngaʻia ʻi he Meʻa ʻOku Tau Maʻú
11. Ko ʻetau ʻilo mo ʻetau tui ki he Tohitapú ko e fakamoʻoni ia ʻo e hā?
11 ʻOkú ke ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia kuo nau fili ʻa e hala ki he moʻuí? Kapau ko ia, te ke fiemaʻu taʻetoeveiveiua ke nofo maʻu ai. ʻE lava fēfē ke ke fai pehē? Fakalaulauloto tuʻumaʻu mo houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo ʻomai ki hoʻo moʻuí ʻe he ʻiloʻi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú. Ko e moʻoniʻi meʻa tefito ko ia ʻa hoʻo tali ʻa e ongoongo leleí ʻoku fakamoʻoniʻi ai hono tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻá ni ʻi he taimi naʻá ne lotu ai ki heʻene Tamaí ʻi he ngaahi leá ni: “Oku ou fakafetai kiate koe, e Tamai, koe Eiki oe lagi mo mamani, i hoo fufu ae gaahi mea ni mei he kau boto moe fieiloilo, ka kuo ke fakaha ia ki he kau valevale.” (Mātiu 11:25, PM) Ko e kau tangata toutaí mo e kau tānaki tukuhaú naʻa nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e akonaki ʻa Sīsuú, lolotonga iá ko e kau taki lotu ako leleí naʻe ʻikai. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) Kapau kuó ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e Tohitapú pea ʻokú ke tui mo muimui ki heʻene ngaahi akonakí, ko e fakamoʻoni ia kuo tohoaki koe ʻe Sihova. Ko ha ʻuhinga ia ki he fiefiá.
12. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohitapú ʻa e fakamāmá?
12 ʻOku maʻu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni fakatauʻatāina pea ʻomai mo e fakamaama. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he ʻilo faka-Tohitapú ʻoku nau ʻataʻatā ai mei he ngaahi manavahē taʻeʻuhingá, ngaahi akonaki loí, pea mo e mūnoa ʻokú ne puleʻi ʻa e moʻui ʻe laui miliona. Ko e fakatātaá, ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e soulú ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei ha faʻahinga ilifia pē ki ha malava ʻe he maté ke ne uesia kitautolu pe ko e pehē ʻoku faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga naʻa tau ʻofa ai kuo maté. (Isikeli 18:4) Ko hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e kau ʻāngelo fulikivanú ʻoku tokoni ia kiate kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fakahaʻele faʻahikehé. Ko e akonaki ʻo e toetuʻú ʻoku fakafiemālie ia ki he faʻahinga kuo mole atu ʻa e faʻahinga naʻa nau ʻofa aí ʻi he maté. (Sione 11:25) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi kikite ʻa e Tohitapú kiate kitautolu ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi aí ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí pea ʻomai kiate kitautolu ʻa e loto-falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú. ʻOku nau toe fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá.
13. ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻaonga fakaesino kiate kitautolu ʻa e tokanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
13 ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotua ʻi he Tohitapú ke tau moʻui ʻi ha founga ʻokú ne ʻomai ha ngaahi ʻaonga fakaesino. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ako ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻokú ne ʻuliʻi hotau sinó, ʻo hangē ko e ngāuehalaʻaki ʻo e tapaká mo e ngaahi faitoʻo kona tapu kehé. ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei he ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó. (2 Kolinito 6:19 [2 Kolinito 7:1, PM]) Ko e tokanga ki he ngaahi lao fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá ʻoku hoko ia ko ha maluʻi mei he ngaahi mahaki ʻoku fetuku holo ʻe he fehokotaki fakasinó. (1 Kolinito 6:18) ʻI hono tauhi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ke fakaʻehiʻehi mei he ʻofa ki he paʻangá, ʻoku ʻikai ke tau fakaʻauha ai ʻetau nonga ʻi he fakakaukaú, ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he tokolahi, ʻi he tuli ki he koloaʻiá. (1 Timote 6:10) ʻI he ngaahi founga fē kuó ke maʻu ai ha ʻaonga fakaesino koeʻuhi ko hono ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?
14. Ko e hā ʻa e tākiekina ʻoku fai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí?
14 Kapau ʻoku tau moʻui ʻo fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová. ʻOku tau fakatupulekina ha angaʻitangata hangē ko Kalaisí, ʻo ʻulungaangaʻaki ʻa e ngaahi anga fakamānako hangē ko e mēsí mo e manavaʻofá. (Efeso 4:24, 32) ʻOku toe fakatupu ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻa hono fuá—ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-ʻofa, anga-lelei, tui, anga-vaivai, mo e mapuleʻi-kita. (Kaletia 5:22, 23, NW) ʻOku pouaki ʻe he ngaahi ʻulungāngá ni ʻa e ngaahi vahaʻangatae fiefia mo mahuʻinga mo e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. ʻOku tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻi loto ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fehangahangai mo e faingataʻá ʻaki ʻa e loto-toʻa. ʻOkú ke lāuʻilo ki he founga kuo tākiekina ai hoʻo moʻuí ki ha tuʻunga lelei ange ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
15. ʻI heʻetau fakafehoanaki ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ha ʻaonga mei aí?
15 ʻI heʻetau fakafehoanaki ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. ʻOku tupulaki ai ʻetau tuipau ʻokú ne mahinoʻi mo ʻofa mai kiate kitautolu. ʻOku tau ako fakafou ʻi he meʻa ʻoku hokosiá ʻokú ne poupouʻi kitautolu he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá. (Sāme 18:18) ʻOku tau lāuʻilo ʻokú ne fanongo moʻoni mai ki heʻetau ngaahi lotú. (Sāme 65:2) ʻOku tau hoko ai ʻo falala ki heʻene tatakí, ʻi he falala-pau ʻe ʻaonga ia kiate kitautolu. Pea ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki fakaofo ko ia ʻi he taimi kuo kotofá ʻe hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo ʻomai ʻa ʻene faʻahinga loto-tōnungá ki he haohaoa pea foaki kiate kinautolu ʻa ʻene meʻaʻofa ko e moʻui taʻengatá. (Loma 6:23) “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu,” ko e tohi ia ʻe he ākonga ko Sēmisí. (Semisi 4:8) Kuó ke ongoʻi ko ho vahaʻangatae mo Sihová kuo fakaivimālohiʻi ia ʻi hoʻo ʻunuʻunu ofi kiate iá?
Ko ha Koloa Taʻealafakatataua
16. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí?
16 Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ʻo e ʻuluaki senitulí ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau hoko ʻi ha taimi ko e kau feʻauaki, kau tono, kau fakasōtoma, kau kaihaʻa, kau mānumanu, kau konā, kau leakovi, mo e kau fakamālohi. (1 Kolinito 6:9-11) Naʻe hanga ʻe he moʻoni ʻo e Tohitapú ʻo ʻai kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu lalahi; naʻa nau “fakamaʻa” kinautolu. Feinga ange ke sioloto atu pe naʻe mei fēfē ʻa hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua ʻa e ngaahi moʻoni fakatauʻatāina kuó ke ako mei he Tohitapú. Ko hono moʻoní, ko e moʻoní ko ha koloa ʻoku mātuʻaki taʻealafakatataua. He fiefia ē ko kitautolu ʻi he fetuʻutaki mai ʻa Sihova kiate kitautolú!
17. Kuo anga-fēfē hono fafangaʻi fakalaumālie ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?
17 ʻIkai ngata aí, fakakaukau atu ki he tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fetokouaʻaki fakaematakali kehekehé. ʻOku tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻi hono taimi totonu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi Tohitapu, ngaahi makasini, mo e ngaahi tohi kehe ʻi ha ngaahi lea lahi ʻaupito. (Mātiu 24:45-47, PM) ʻI he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá he lolotonga ʻa e taʻu 2000, naʻe fakamanatu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi ʻa e ngaahi meʻa lalahi mei he ngaahi tohi lalahi ʻe valu ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Naʻa nau fakakaukauloto ki he moʻui ʻa e toko 40 ʻi he Tohitapú ʻoku lāulea ki ai ʻi he Insight on the Scriptures. Naʻa nau lāulea ai ki he vahe fā ʻe taha nai ʻo e tohi Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí pea mo e meimei fakakātoa ʻo e tohi Pay Attention to Daniel’s Prophecy! Naʻe fai ʻa e lāulea ʻi he ngaahi kupu mahuʻinga siʻi hifo ʻe 36 mei he makasini Taua Leʻo ʻo tānaki atu ki he ngaahi kupu ako ʻe 52. ʻIkai ngata aí, naʻe fafangaʻi ʻa e kakai ʻa Sihová ʻaki ʻa e ngaahi ʻīsiu ʻe 12 ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga pea mo e ngaahi malanga fakauike maʻá e kakaí ʻi ha ngaahi tuʻunga-lea kehekehe faka-Tohitapu. Ko ha koloa lahi ē ʻo e ʻilo fakalaumālié naʻe ʻai ʻo ala maʻú!
18. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané?
18 ʻI he kotoa ʻo e māmaní, ʻoku tokonaki mai ʻe he ngaahi fakatahaʻanga laka hake he 91,000 ʻa e poupou mo e fakalototoʻa fakafou ʻi he ngaahi fakatahá mo e feohí. ʻOku tau toe fiefia ʻi he poupou ʻa e kaungā Kalisitiane matuʻotuʻa ko ia ʻoku nau loto-lelei ke tokoniʻi fakalaumālie kitautolú. (Efeso 4:11-13) ʻIo, kuo tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi ʻi hono maʻu ha ʻilo ʻo e moʻoní. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke ʻilo mo tauhi ʻa Sihova. He moʻoni ē ko e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko ia naʻá ne tohi: “Monuʻiaā ka ko e kakai ʻoku ʻotua ʻaki ʻa Sihova!”—Sāme 144:15.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko hai naʻe fetuʻutaki ki ai ʻa Sihova ʻi he ngaahi taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e maama fakalaumālié ʻo toe maama ange ʻi he ʻuluaki senitulí? pea ʻi he ngaahi taimi ʻi onopōní?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai mei he moʻui ʻo fakatatau ki he ʻiloʻi ʻo Sihová?
• Ko e hā ʻoku tau fiefia ai ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]
Naʻe fakafetuʻutaki mai ʻe Sihova hono finangaló kia Mōsese, Noa, mo ʻĒpalahame
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻI hotau taimí, kuo fakamaama mai ai ʻe Sihova ʻene Folofolá
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Fakakaukau atu ki he tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fetokouaʻaki fakaematakali kehekehé!