Fakatanga Fakalotú—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
ʻOKÚ KE tui ʻoku totonu ke fakatangaʻi ʻa e kakaí koeʻuhi ko ʻenau lotú? Mahalo pē ʻikai—kehe pē ʻoku ʻikai te nau kaunoa ʻi he ngaahi totonu ʻa e niʻihi kehé. Neongo ia, ko e fakatanga fakalotú kuo fuoloa hono hisitōliá pea ʻoku kei hoko pē. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻIulope mo e ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní naʻe toutou faʻao meia kinautolu ʻenau ngaahi totonú pea naʻe ngaohikovia anga-fakamamahi ʻi he kotoa ʻo e senituli hono 20.
Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe tofanga ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fakatanga anga-fakamanu, fakafounga mo fuoloa ʻi he malumalu fakatouʻosi ʻo e ongo founga-pule fakaaoao lalahi ʻi ʻIulopé. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻi he meʻa naʻa nau hokosiá ʻo fekauʻaki mo e fakatanga fakalotú? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he founga ʻo ʻenau tali ki he faingataʻá?
‘ʻIkai ʻo Māmāni’
ʻOku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau hoko ko e kakai tauhi lao, fakamelino, mo faitotonu fakaeʻulungaanga. ʻOku ʻikai te nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi puleʻangá pe feinga ke fepaki mo kinautolu, pea ʻoku ʻikai te nau fakatupunga ʻa e fakatangá koeʻuhi ko haʻanau loto ke hoko ko e kau māʻata. Ko e kau Kalisitiané ni ʻoku nau tuʻu-ʻatā fakapolitikale. ʻOku fehoanaki eni mo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “[Ko hoku kau muimuí] ʻoku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:16) ʻOku ʻiloʻi ʻe he lahi taha ʻo e ngaahi puleʻangá ʻa e tuʻunga tuʻu-ʻatā ʻo e Kau Fakamoʻoní. Ka ko e kau pule fakaaoaó ʻoku ʻikai haʻanau loko tokaʻi ʻa e fiemaʻu faka-Tohitapu ko ia ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu ke ʻoua te nau ʻo māmani.
Ko e ʻuhinga ki he meʻá ni naʻe fakamatalaʻi ia lolotonga ha konifelenisi ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Heidelberg, Siamane, ʻi Nōvema 2000. Ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ko e “Fakavaivaiʻi mo e Fakamatematē-Fakaekita: Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he malumalu ʻo e Sōsialisi Fakafonuá mo e Kominiusi Fakatikitató.” Ko Dr. Clemens Vollnhals ʻo e Akoʻanga-Hannah-Arendt ʻi he Fekumi ki he Founga-Pule Fakaaoaó naʻá ne pehē: “Ko e ongo founga-pule fakaaoaó ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻena ngaahi ngāué ki he ngaahi meʻa fakapolitikí. ʻOkú na kounaʻi ʻa e tokotahá fakaʻaufuli.”
Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻe ʻikai lava ke nau tukulolo honau “tokotahá fakaʻaufuli” ki ha puleʻanga fakaetangata, koeʻuhí kuo nau fuakava ʻa e tukupā fakaʻaufuli kia Sihova ko e ʻOtuá tokotaha pē. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻoku nau nofo ʻi he malumalu ʻo e ngaahi founga-pule fakaaoaó kuo nau ʻiloʻi ko e ngaahi kouna ʻa e Puleʻangá pea mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻenau tuí ʻokú na fepaki he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā kuo nau fai ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fepaki peheé? ʻI hono hisitōliá, kuo ngāueʻaki ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau moʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.”—Ngāue 5:29.
Ko e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoní naʻa nau hanganaki mateaki ki heʻenau tuí pea tuʻu-ʻatā ai pē ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, neongo ʻa e fakatanga anga-fakamamahi tahá. Naʻe lava fēfē ke nau kātakí? Naʻa nau maʻu mei fē ʻa e mālohi ke fai peheé? Tuku angé ke nau fai mai ʻa e talí. Pea tau sio angé pe ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he tokotaha kotoa, Kau Fakamoʻoní mo e ʻikai Kau Fakamoʻoní, mei he ngaahi meʻa naʻa nau hokosiá.
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Siamané naʻa nau tofanga ʻi he fakatanga anga-fakamanu mo fuoloa ʻi he malumalu fakatouʻosi ʻo e ongo founga-pule fakaaoao ʻi he senituli hono 20
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
“Ko e ongo founga-pule fakaaoaó ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻena ngaahi ngāué ki he ngaahi meʻa fakapolitikí. ʻOkú na kounaʻi ʻa e tokotahá fakaʻaufuli.”—Dr. Clemens Vollnhals
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Ko e fāmili Kusserow naʻe toʻo ʻenau tauʻatāiná koeʻuhí ko e ʻikai te nau fakangaloku ʻenau tuí
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Ko Johannes Harms naʻe tāmateʻi ia ʻi ha kemi fakamamahi faka-Nasi ko ʻene ngaahi tuí