Tuʻunga Fakalaumālié mo Hoʻo Leleí
NGALINGALI ʻokú ke fakamoleki ʻa e lahi ʻo ho taimí ʻi he tokanga ki hoʻo moʻui lelei fakasinó. ʻI he ʻaho taki taha, ʻokú ke fakamoleki nai ai ʻo aʻu ki he houa ʻe valu ʻi he mohé, ngaahi houa ʻi he feimeʻatokoní mo e kaí, mo e houa ʻe valu pe lahi ange ʻi he ngāué ke totongi ha feituʻu ke mohe ai mo ha meʻakai ke kai. Kapau ʻokú ke hoko ʻo puke, ʻokú ke fakamoleki nai ʻa e taimi mo e paʻanga ke sio ai ki ha palōfesinale fakafaitoʻo pe ke teuteuʻi ha founga faitoʻo. ʻOkú ke fakamaʻa, kaukau, pea aʻu nai ʻo fakamālohisino tuʻumaʻu, ko e taumuʻa kotoa pē ki he moʻui leleí.
Kae kehe, ko hono tauhi maʻu ha moʻui leleí, ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono tokangaʻi pē hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaesinó. ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa kehe ia ʻokú ne fakahoko ha ngafa mālohi ki hoʻo leleí. Kuo fakahaaʻi ʻi he fekumi fakafaitoʻó ko hoʻo moʻui lelei fakaesinó ʻoku fehokotaki vāofi ia mo hoʻo moʻui lelei fakalaumālié—ko ho tuʻunga fakalaumālié ʻoku kaunga ia ki hoʻo moʻui lelei fakasinó.
Ko ha Fehokotaki Lelei
“Ko e ngaahi kupu ʻi he fakatotolo muʻomuʻa taha ki he tuʻunga-leá kuo ʻilo ai ha ngaahi fehokotaki lelei ʻi he vahaʻa ʻo e tupu fakalaumālié pea mo e moʻui lelei angé,” ko e lau ia ʻa Palōfesa Hedley G. Peach ʻo e ʻUnivēsiti ʻo Melipoané, ʻAositelēlia. ʻI he fakamatala ki he ngaahi ʻilo ko ení, ʻoku pehē ʻe he Medical Journal of Australia (MJA): “Ko e tuʻunga ʻo e lotú kuo toe fekauʻaki ia mo e . . . māʻulalo ange ʻa e totó, siʻi ange ʻa e kolesiteloló . . . pea naʻa mo e fakatuʻutāmaki tuʻunga māʻulalo ange ki he kanisā ʻa e ngākau lahí.”
ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻIunaite Seteté, ko ha fakatotolo ʻi he 2002 ki he kakai ʻe toko 6,545 naʻe fai ʻe he ʻUnivēsiti ʻo Kalefōniá (UC), Berkeley, naʻe ʻiloʻi ai ko e “kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakalotú ʻo tuʻo taha he uiké ʻoku nau moʻui fuoloa ange ʻi hono fakahoa atu ki he faʻahinga ʻoku siʻi pe ʻikai te nau maʻu lotú.” Ko Doug Oman, ʻa e taki tefito ʻo e fakatotoló pea ko ha faiako ʻi he Akoʻanga UC ʻa Berkeley ki he Moʻui Lelei ʻa e Kakaí, naʻá ne pehē: “Naʻa mau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ko ení naʻa mo e hili ʻa e fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa tefito hangē ko e ngaahi fehokotaki fakasōsialé mo e ngaahi tōʻonga ʻi he moʻuí, ʻo kau ai ʻa e ifí mo e fakamālohisinó.”
ʻI hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻaonga kehe ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vakai fakalaumālie ki he moʻuí, ʻoku pehē ʻe he MJA: “Ko e ngaahi fakatotolo ʻi ʻAositelēliá kuo ʻilo ai ʻa e tuʻumaʻu fakaemali lahi ange, siʻi ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó mo hono ngāueʻaki taʻefakalao ʻo e faitoʻo kona tapú, siʻi ange ʻa e lahi ʻo e taonakitá mo e ngaahi fakakaukau taʻepau lahi ange ki aí, siʻi ʻa e loto-moʻuá mo e loto-mafasiá pea mo e taʻesiokita lahi ange ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau lotú.” Tānaki atu ki ai, ko e BMJ (naʻe ʻiloa ki muʻa ko e British Medical Journal) ʻoku līpooti ai: “Ko e kakai ʻoku nau taku ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi tui mālohi ange fakalaumālié ʻoku hā ngali fakaleleiʻi vave mo kakato ange ʻenau mamahí ʻi he hili ʻa e mate ʻa ha toko taha ofí, ʻo laka ia ʻi he kakai ʻoku ʻikai haʻanau ngaahi tui fakalaumālié.”
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie moʻoní. Neongo ia, ko ho tuʻunga fakalaumālié ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki hoʻo moʻui lelei fakaesinó mo fakaeʻatamaí. Ko e fakamoʻoni ko ení ʻoku fehoanaki ia mo ha fakamatala naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú. Naʻá ne pehē: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie.” (Mātiu 5:3) Koeʻuhi ko hoʻo moʻui leleí mo e fiefiá ʻoku tākiekina ia ʻe ho tuʻunga fakalaumālié, ʻoku ʻuhinga lelei ke ʻeke: ‘Ko fē ʻe lava ke u maʻu mei ai ha tataki fakalaumālie falalaʻangá? Pea ko e hā ʻoku kau ki he hoko ko ha toko taha fakalaumālié?’