Founga ʻe Lava Ke Ke Fakalato Ai Hoʻo Ngaahi Fiemaʻu Fakalaumālié
“ʻI HE hongofuluʻi taʻu kuohilí, ko e ngaahi ʻuluʻi kaveinga laka hake he 300 ʻo kau ki he tuʻunga fakalaumālie ʻi he ngāueʻangá—mei he Jesus CEO ki he Tao of Leadership—kuo fonu mahuohua ia ʻi he ngaahi fale tohí,” ko e lau ia ʻa e U.S.News & World Report. Ko e ʻalunga ko ení ko ha tapua mai pē ia ʻo e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻi he ngaahi fonua tuʻumālie fakamatelie lahí, ʻoku ʻi ai ʻa e fiekaia fakautuutu ki he tataki fakalaumālie ʻi he moʻuí. ʻI he fakamatala ki hení, ko e pepa pisinisi ko e Training & Development ʻoku pehē ai: “ʻI he taimi ʻe tākiekina ai ʻe he tekinolosiá ʻa e tafaʻaki kehe kotoa ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku tau fekumi ki he ʻuhinga loloto ange, ki he taumuʻa pea ki he fiemālie fakafoʻituitui lahi ange.”
Ko ia, ko fē ʻe lava ke ke maʻu mei ai ʻa e tataki fakafiemālie fakalaumālié? ʻI he kuohilí, naʻe kumi ai ʻa e kakaí ki he lotu kuo fokotuʻú ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau maʻu ʻa e “ʻuhinga loloto ange” mo e “taumuʻa” ʻi he moʻuí. ʻI he ʻahó ni, kuo sītuʻa ai ʻa e tokolahi mei he lotu kuo fokotuʻú. Naʻe ʻilo ʻi ha savea ʻo e kau pule mo e kau fakahoko ngāue tuʻunga māʻolunga ʻe toko 90 “ʻoku fakafaikehekeheʻi mālohi ʻe he kakaí ʻa e vahaʻa ʻo e lotú mo e tuʻunga fakalaumālié,” ko e fakamatala ia ʻa e Training & Development. Ko e kau tali ki he saveá naʻa nau vakai ki he lotú ʻoku “taʻekātaki mo fakatupu māvahevahe,” lolotonga ia ko e tuʻunga fakalaumālié naʻe vakai ki ai ʻoku ʻi he tuʻunga “fakakātoa mo mātuʻaki fakalūkufua.”
Ko e toʻutupu tokolahi ʻi he ngaahi sōsaieti fakamāmani lahi ange hangē ko ʻAositelēlia, Nuʻu Sila, Puleʻanga Fakatahataha Pilitāniá, mo ʻIulopé, ʻoku nau sio tatau ki ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e lotú mo e tuʻunga fakalaumālié. Ko Palōfesa Ruth Webber, ʻi heʻene tohi ʻi he Youth Studies Australia, ʻokú ne fakahaaʻi ai: “Ko ha tokolahi ʻo e toʻutupú ʻoku nau tui ki he ʻOtuá, pe ko ha faʻahinga mālohi mahulu hake ʻi natula, ka ʻoku ʻikai te nau sio ki he siasí ʻoku mahuʻinga pe ʻaonga ʻi hono fakamatalaʻi honau tuʻunga fakalaumālié.”
Pouaki ʻe he Lotu Moʻoní ʻa e Tuʻunga Fakalaumālié
Ko e vakai fakamahalo ko eni ki he lotú ʻoku mahinongofua. ʻOku kau lahi ʻa e ngaahi kautaha lotu lahi ʻi he kākā fakapolitikalé mo e mālualoi fakaeʻulungāangá pea ʻoku nau halaia ʻi he toto taʻehalaia mei he ngaahi tau fakalotu taʻefaʻalaua. Kae kehe, lolotonga hono siʻaki ʻa e ngaahi kautaha fakalotu ʻa ia ʻoku ʻuliʻi ʻe he mālualoí mo e kākaá, kuo fai ʻe he niʻihi ʻa e fehālaaki ʻo hono toe siʻaki ʻa e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku nau fakakaukau ʻokú ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi tōʻonga peheé.
Ko hono moʻoní, ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e mālualoí mo e maumau-laó. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki he kau taki lotu ʻo hono ʻahó: “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! he ʻoku mou tatau tofu pe mo e ngāhi fonualoto kuo vali hina, ʻa ia ʻoku matamatalelei ʻi tuʻa nai, ka ʻi loto ʻoku fokotuʻuniu ai ʻa e hui ʻo e pekia mo e ngāhi fakalielia kehekehe. Pehe ʻakimoutolu foki; ʻi tuʻa ʻoku mou ha ki he kakai ko e kau maʻoniʻoni, ka ʻi loto ʻoku mou pito ʻi he maʻoniʻoni loi mo e maumau lao.”—Mātiu 23:27, 28.
ʻIkai ngata aí, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke nau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé kotoa. ʻI he ʻikai fakaʻaiʻai ʻa e kau tuí ke nau fetāmateʻakí, ʻokú ne fakahinohino ʻoku totonu ke nau loto-lelei ke mate maʻá e toko taha ʻe tahá. (Sione 15:12, 13; 18:36; 1 Sione 3:10-12) ʻI he ʻikai hoko ʻo “taʻekātaki mo fakatupu māvahevahé,” ko e lotu moʻoní, makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻoku “mātuʻaki fakalūkufua.” Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻOku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pe ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.”—Ngāue 10:34, 35.
Ko e Tohi Tapú—Ko ha Tataki Alafalalaʻanga ki he Moʻui Lelei Fakalaumālié
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu ko e tangatá ʻoku fakatupu ia ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. (Senesi 1:26, 27) Lolotonga ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia ʻoku tatau ʻa e tangatá mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fakaesinó, ʻoku ʻuhingá ʻoku maʻu ʻe he tangatá ʻa e malava ke tapua atu ʻa e ngaahi tōʻonga fakaeʻulungāanga ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e pōtoʻi ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, pe tuʻunga fakalaumālié.
ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku ʻuhinga lelei ke tui ai ʻe toe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu ʻa e ngaahi founga ke fakalato ai ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié, pea pehē ki he tataki totonu ʻa ia ʻe lava ke tau fakafaikehekeheʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá mo ia ʻoku fakatupu maumau fakalaumālie kia kitautolú. Hangē pē ko e fakatupu ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi sinó fakataha mo ha faʻunga māʻolunga ʻo e sisitemi maluʻí, ʻa ia ʻokú ne tauʻi ʻa e mahakí pea tokoni ke tauhi ke tau moʻui leleí, ʻokú ne toe teuʻi kitautolu fakataha mo ha konisēnisi, pe leʻo ʻi loto, ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili totonu pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻa ia ʻoku fakatupu maumau fakaesino mo fakalaumālié. (Loma 2:14, 15) Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, ke ngāue hotau sisitemi maluʻí, kuo pau ke fafangaʻi totonu ia. ʻI he tuʻunga tatau, ke ngāue hotau konisēnisí, ʻoku fiemaʻu ke tau fafangaʻi ia ʻaki ʻa e meʻakai lelei fakalaumālie.
ʻI hono ʻiloʻi ʻa e faʻahinga meʻakai ʻa ia te ne tauhi kitautolu ke tau moʻui lelei fakalaumālié, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4) Ko e ngaahi folofola ʻa Sihová ʻoku lēkooti ia ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, pea ʻoku “ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu.” (2 Timote 3:16) Ko ia ai, ko hotau fatongiá ia ke fai ha feinga ke maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ko iá. ʻE aʻu ai ki he tuʻunga te tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e Tohi Tapú pea feinga ke ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ki he tuʻunga te tau maʻu ʻaonga fakalaumālie mo fakaesino aí.—Aisea 48:17, 18.
ʻOku Tuha Ia mo e Feinga?
Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke fakaleleiʻi ai ʻetau moʻui lelei fakalaumālié ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú; pea ʻoku hā ngali, ko e taimí, ko ha meʻa ia ʻoku fakautuutu ʻa e tātātaha ke maʻú. Ka ko e ngaahi palé ʻoku tuha ia mo e feingá! Fanongo angé ki ha kakai fakapalōfesinale femoʻuekina ʻe niʻihi, ʻi heʻenau fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kia kinautolu ʻa hono vaheʻi ʻa e taimi ke tokanga ai ki heʻenau moʻui lelei fakalaumālié.
Ko Marina, ko ha toketā fakafaitoʻo, ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻikai ʻaupito te u fakakaukau moʻoni ʻo fekauʻaki mo hoku tuʻunga fakalaumālié ka ʻi heʻeku toki kamata ngāue ʻi ha falemahaki pea kamata ke u ongoʻi lahi ai ʻa e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ku toki ʻiloʻi ai naʻe pau ke u lāuʻilo pea fakatōliʻa ʻa ʻeku fiemaʻu fakalaumālié koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e fiemālie mo e nonga, koeʻuhi ko e ngaʻunu ʻa e moʻuí mo e fiemaʻu ke tokanga ki he ngaahi hohaʻa ʻa e kakaí ʻe lava ke hoko ia ʻo taulōfuʻu ki ha taha ʻi heʻeku ngāué.
“ʻOku ou ako Tohi Tapu he taimí ni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku tokoniʻi au ʻe he akó ni ke sivisiviʻi ʻeku ngaahi tōʻongá mo e ngaahi taumuʻá ʻi ha founga fakalakalaka pea akoʻi ʻa ʻeku founga fakakaukaú ke papau ange, koeʻuhi ke lava ʻo tauhi ai ʻeku moʻuí ke palanisi. ʻOku ou maʻu foki ʻa e fiemālie lahi ʻi heʻeku ngāue fakamāmaní. Ka ko ʻeku ako Tohi Tapú kuó ne fakaleleiʻi ʻa ʻeku moʻui lelei fakaeongó, tokoniʻi au ke mapuleʻi ʻa ʻeku ngaahi ongoʻi ʻikai leleí, fakasiʻisiʻi ʻa e kulukiá, pea hoko ai ʻo kātaki mo manavaʻofa lahi ange ki he kakaí. Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú kuo toe ʻaonga ia ki heʻeku nofo malí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, kuó u hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea hokosia, ʻi ha tuʻunga, ʻa e tafe tauʻatāina mai ʻa hono laumālié, ʻa ia kuó ne ʻomai ki heʻeku moʻuí ʻa e ʻuhinga lahi ange.”
Ko Nicholas, ko ha toko taha tisaini fakaʻākiteki, ʻokú ne pehē: “Ki muʻa ke ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻikai haʻaku mahuʻingaʻia fakalaumālie. Ko ʻeku taumuʻa ʻataʻatā pē ʻi he moʻuí ke lavameʻa ʻi heʻeku ngāue kuo filí. Kuo akoʻi kiate au ʻe heʻeku ako Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he moʻuí pea ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻe ʻomai ai ʻa e fiefia moʻoni mo tuʻuloa.
“Ko ʻeku ngāue fakamāmaní ʻokú ne ʻomai kia au ha ongoʻi fiemālie, ka ko e Tohi Tapú kuó ne akoʻi kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻa e moʻuí ke faingofuá ʻaki ʻa e tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI hono fai iá, kuó u kalofi ai mo hoku uaifí ʻa e mafasia lahi ʻoku haʻu mei ha sīpinga moʻui tuli ki he meʻa fakamatelié. Kuó ma toe maʻu foki mo e ngaahi kaumeʻa lahi fakafou ʻi heʻema feohi mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vakai tatau ki he moʻuí.”
Ko Vincent, ko ha loea, ʻokú ne pehē: “Ko ha ngāue fakamāmani lelei ʻe lava ke ne ʻomai ha tuʻunga ʻo e fiemālié. Kae kehe, kuó u ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ʻaupito ange ke maʻu ai ʻa e fiefiá mo e nongá. Ki muʻa ke u hoko ʻo lāuʻilo ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he kaveingá, ʻoku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻiloʻi fakafokifā ʻa e tuʻunga taʻeʻuhinga lahi ʻo e moʻuí—ʻa e hoko ʻo fanauʻi, tupu hake, mali, ngāue ʻi ha ngāueʻanga ke tokonaki mai ai ʻa e meʻa fakamatelie ʻoku fiemaʻu ke tauhi hake ʻaki ʻete fānaú, akoʻi kinautolu ke muimui ki he vilo tatau tofu pē ʻa e moʻuí, pea iku ʻo hoko ʻo motuʻa pea mate.
“Ko e toki hili pē ʻa e ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ku maʻu ai ʻa e ngaahi tali fakafiemālie ki heʻeku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí. Kuo ʻai ʻe heʻeku ako Tohi Tapú ke u malava ʻo hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko ha toko tahá pea ke fakatupu ai ha ʻofa loloto kiate ia. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e makatuʻunga kiate au ke tauhi maʻu ai ha vakai fakalaumālie lelei ʻi heʻeku feinga ke moʻui ʻo fehoanaki mo e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ko ʻene taumuʻá. ʻI he taimi ní, ko hoku uaifí mo au ʻokú ma fakatou maʻu ʻa e fiemālie ʻi he ʻiloʻi ʻokú ma ngāueʻaki ʻema moʻuí ʻi he founga mohu ʻuhinga taha ʻoku ala lavá.”
Ko koe foki ʻe lava ke ke maʻu ʻa e mahino ki he taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú. ʻOku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe. ʻI he hangē ko Marina, Nicholas, mo Vincent, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fiemālie ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi he ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua pea kia koe ʻi he tuʻunga tāutahá. ʻE ʻikai ngata pē ʻi hoʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fakalato hoʻo ngaahi fiemaʻu fakalaumālié he taimi ní ka te ke toe maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e fiefia ʻi he moʻui taʻehanongataʻanga ʻi he moʻui lelei fakaesino haohaoa—ko ha ʻamanaki ʻoku ʻatā pē ki he faʻahinga ʻoku nau “ongoʻi masiva honau laumalie.”—Mātiu 5:3.
Ko e founga ʻe taha ke fakatupulekina ai ʻa hotau tuʻunga fakalaumālié ʻoku fakafou ʻi he lotú. Naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ʻa e taimi ke akoʻi ai ʻene kau ākongá ki he founga ke lotu aí, ʻo ʻoange kia kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻiloa ʻa hono ui ko e Lotu ʻa e ʻEikí. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e lotu ko iá kiate koe he ʻaho ní? ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei ai? Te ke maʻu ʻa e talí ʻi he kupu ʻe ua hoko maí.
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Marina
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Nicholas
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Vincent