LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 2/1 p. 23-27
  • Aʻusia ʻa e ʻAloʻofa mo e tokanga ʻa Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Aʻusia ʻa e ʻAloʻofa mo e tokanga ʻa Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fekumi ki he Moʻoní ʻi ʻAositelēlia
  • Fakaava ha Matapā ʻo e Faingamālié
  • Ko ha Tāpuaki Taʻeʻamanekina
  • Fekuki mo e Ngaahi Palopalema ʻi he Moʻuí
  • Foki ki ʻIngilani
  • “I he Botu Fakatau i he Aho Kotoabe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko Hono ʻIloʻi ʻa e Meʻa ʻOku Totonú mo Hono Fai Iá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 2/1 p. 23-27

Talanoa ki he Moʻuí

Aʻusia ʻa e ʻAloʻofa mo e tokanga ʻa Sihová

FAKAMATALA FAI ʻE FAY KING

Ko ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo meʻa anga-lelei, kae hangē pē ko e fuʻu tokolahi kehé, naʻe ʻikai ʻaupito te na saiʻia he lotú. Naʻe faʻa pehē ʻe heʻeku faʻeé: “ʻOku pau pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, he kapau ʻoku ʻikai ko hai naʻá ne ngaohi ʻa e ngaahi matalaʻiʻakaú, pea ko hai naʻá ne ngaohi ʻa e ʻulu ʻakaú?” Ka ko e ngataʻanga pē ia ʻo ʻene fakakaukau fakalotú.

NAʻE mate ʻa ʻeku tamaí ʻi he 1939 ʻi heʻeku taʻu 11, pea naʻá ku nofo mo ʻeku faʻeé ʻi Stockport, ʻi he fakatonga pē ʻo Manchester, ʻi ʻIngilaní. Naʻá ku loto maʻu pē ke ʻilo lahi ange ʻo fekauʻaki mo hoku Tokotaha-Fakatupú pea ʻapasiaʻi ʻa e Tohi Tapú, neongo naʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo ia. Ko ia, naʻá ku fili ai ke ʻalu ki he Siasi ʻIngilaní ke sio ʻi he meʻa ʻoku fai aí.

Ko e ngaahi ouaú naʻe ʻikai ke ʻuhinga lelei ia kiate au, ka ʻi he taimi naʻe lau ai ʻa e ngaahi Kōsipelí, naʻe fakatuipauʻi au ʻi ha tuʻunga ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻoku pau pē ʻoku moʻoni ʻa e Tohi Tapú. ʻI he sio atu ki aí, ʻoku hā ngali kehe ʻa e ʻikai te u lau ʻiate au pē ʻa e Tohi Tapú. Naʻa mo e ki mui aí, ʻi hono ʻomai ʻe ha kaumeʻa ʻo e fāmilí kiate au ha “Fuakava Foʻou” ʻi ha liliu fakaeonopōní, naʻe ʻikai pē haku taimi ʻoʻoku ke lau ai ia.

Ko e mapuna hake ʻa e Tau ʻa Kōleá ʻi he 1950 naʻá ne ʻai moʻoni au ke u fakakaukau. ʻE mafola ʻa e fepakí, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he Tau II ʻa Māmaní? Kapau naʻe pehē, ʻe lava fēfē ke u talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke ʻofaʻi ʻa hoku ngaahi filí? Ka neongo ia, ʻe lava ke u tuʻu pē ʻo sio ki he fakatūʻuta ʻa e kakaí ʻi hoku fonuá ʻo ʻikai fai ha meʻa ke taʻofiʻaki kinautolu? Kapau naʻá ku fai ia, te u liʻaki moʻoni ai ʻa hoku fatongiá. ʻI he puputuʻu ʻa ʻeku fakakaukaú, naʻá ku tuipau ai pē ko e ngaahi tali ki he kotoa ʻo ʻeku ngaahi fehuʻí naʻe ʻi he Tohi Tapú, neongo naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ki he founga mo e feituʻu ke ʻilo ai iá.

Fekumi ki he Moʻoní ʻi ʻAositelēlia

ʻI he 1954 naʻá ku fili ai mo ʻeku faʻeé ke ma hiki ki ʻAositelēlia, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa hoku tokouá ko Jean. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe tala mai ai ʻe Jean kuó ne kole ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau ʻaʻahi mai kiate au koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi naʻá ku mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú pea naʻá ku ʻalu ki he lotú. Naʻá ne loto ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo kinautolú. “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko ʻenau ngaahi fakamatalá ʻoku tonu pe ʻikai,” ko ʻene fakahā mai ia kia aú, “ka ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fakamatala, ʻa ia ʻoku lahi ange ia ʻi he fakamatala ʻa e ngaahi siasí.”

Ko Bill mo Linda Schneider, ʻa e ongo meʻa naʻá na ʻaʻahi mai kia aú, ko ha ongo meʻa fakatupu fiefia. Naʻá na ʻi hona taʻu 60 tupu lahí pea naʻá na hoko ko e ongo Fakamoʻoni ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻá na ngāue ʻi ha fale fakamafola letiō naʻe fakalele ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAtelaite, pea ʻi he taimi naʻe tapui ai ʻa e ngāue fakamalangá ʻi ʻAositelēlia lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá na hū ʻo hoko ko e ongo ʻevangeliō taimi-kakato. Kae kehe, ʻi he tokoni lahi ʻa Bill mo Linda kiate aú, naʻá ku kei fakatotoloʻi pē ʻa e ngaahi lotu kehekehe.

Naʻe ʻave au ʻe ha kaungāngāue ki ha fakataha ʻa e ʻevangeliō ko Billy Graham, ʻa ia ʻi he hili iá naʻe fakataha ai ʻa e niʻihi ʻo kimautolu mo ha faifekau ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi mai ke mau ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ku ʻeke ai ʻa e foʻi fehuʻi naʻá ne kei fakahohaʻasi aú: “ʻE lava fēfē ke ke hoko ko ha Kalisitiane pea ʻofa ki ho ngaahi filí lolotonga ia ʻokú ke ʻalu ʻo tāmateʻi kinautolu ʻi ha tau?” Naʻe tali vave ki ai ʻe he kulupú fakakātoa ʻi ha fuʻu longoaʻa—ko e fehuʻi ko iá ʻoku hā mahino naʻá ne fakahohaʻasi kinautolu kotoa! Hili ha kiʻi taimi, naʻe pehē mai ʻe he faifekaú: “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá. ʻOku ou kei fakakaukau pē ʻo fekauʻaki mo ia.”

Lolotonga iá, naʻe kei hokohoko atu pē ʻa ʻeku ako Tohi Tapu mo Bill pea mo Linda, pea ʻi Sepitema 1958, naʻá ku papitaiso ai. Naʻá ku fakapapauʻi ʻi hoku lotó ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻeku ongo faiakó, ko ia ai, ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu hoko maí, naʻá ku hū ai ʻo hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ko ha ʻevangeliō taimi-kakato. ʻI ha māhina ʻe valu ki mui ai naʻe fakaafeʻi ai au ke kau ki he tuʻunga ʻo e kau tāimuʻa makehé. He fiefia ē ko au ke ʻiloʻi ko hoku tokouá, ʻa Jean, naʻá ne fakalakalaka foki ʻi heʻene ngaahi akó pea naʻá ne papitaiso!

Fakaava ha Matapā ʻo e Faingamālié

Naʻá ku ngāue mo e taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Seneé pea fai ha ngaahi ako Tohi Tapu ʻi ʻapi. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku fetaulaki ai mo ha faifekau mālōlō ʻi he Siasi ʻIngilaní peá u ʻeke ange kiate ia pe ko e hā e lau ʻa e siasí ʻo fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmaní. Neongo naʻá ne tala mai naʻá ne akoʻi ʻa e tokāteline ʻa e siasí ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 50, naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe heʻene talí: “Kuo pau ke u vaheʻi ha taimi ke fekumi ai ki he meʻa ko iá koeʻuhí ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

Taimi nounou mei heni, naʻe ʻi ai ha kole ki ha kau ngāue pole ke ngāue ʻi Pākisitani. Naʻá ku tohi kole ki ai, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ʻave ʻa e kakai fefine teʻeki malí, ko e kakai tangata teʻeki malí pē pe ko e ngaahi hoa malí. Ne hā mahino naʻe ʻave ʻeku tohi kolé ki homau ʻuluʻi ʻapitanga ʻi Brooklyn koeʻuhí naʻe vave ʻeku maʻu ha tohi ʻo tala mai ai kia au ʻoku ʻi ai ha tuʻunga ʻoku ʻatā ʻi Bombay (ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko Mumbai), ʻInitia, ʻo kapau te u saiʻia ke tali ia. Ko e 1962 ia. Naʻá ku fai ia peá u nofo ʻi Bombay ʻo feʻunga mo e māhina ʻe 18 ki muʻa ke u hiki ki Allahabad.

Naʻe vave ʻa ʻeku fakapapauʻi ke ako ʻa e lea faka-Hinitií. Ko e lea faka-ʻInitia ko ení ʻoku huʻufataha fakalūkufua ia fakatouʻosi ʻi he sipelá mo e puʻakí, ko ia ai, ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa ke poto ai. Kae kehe, ʻoku faʻa fakatupu feifeitamaki ʻa e taimi ʻoku kole mai ai kiate au ʻe he faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapí ke lea faka-Pilitānia kae ʻikai ke u feinga ke lea ʻi heʻenau leá! Ka ko e fonua foʻou ko ení naʻe ʻomai ai ha ngaahi pole mahuʻinga mo fakaueʻiloto, pea naʻá ku fiefia ʻi he feohi mo e kaungā Fakamoʻoni mei ʻAositelēliá.

ʻI hoku muʻaki ngaahi ʻahó, naʻá ku fakakaukau ai fekauʻaki mo e nofo malí, ka ʻi he aʻu ki he taimi naʻá ku papitaiso aí, naʻá ku fuʻu femoʻuekina ai he tauhi kia Sihová ke fakakaukau lahi ange ʻo fekauʻaki mo ia. Kae kehe, naʻá ku toe kamata ke ongoʻi he taimi ko iá ʻa e fiemaʻu ha feohi ʻi he moʻuí. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai te u loto ke liʻaki ʻa hoku vāhenga-ngāue mulí, ko ia naʻá ku ʻai ia ko ha meʻa ke fai ki ai ha lotu kia Sihova pea toʻo leva mei heʻeku fakakaukaú.

Ko ha Tāpuaki Taʻeʻamanekina

Ko Edwin Skinner naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngāue ʻa e vaʻa ʻi ʻInitiá he taimi ko iá. Naʻá ne kau ki he kalasi hono valu ʻo e Akoʻanga Taua Leʻo mo e Tohi Tapu ko Kiliatí ʻi he 1946 fakataha mo e fanga tokoua faitōnunga tokolahi kehe, ʻo kau ai ʻa Harold King mo Stanley Jones, ʻa ia naʻe vaheʻi ki Siaina.a ʻI he 1958, naʻe tuku pōpula ai ʻa Harold mo Stanley ʻi ha pilīsone tautea koeʻuhi ko ʻena ngāue fakamalanga ʻi Shanghai. ʻI hono tukuange ʻa Harold ʻi he 1963, naʻe tohi kiate ia ʻa Edwin. Naʻe tali ia ʻe Harold hili ʻene foki ki Hongo Kongo mei heʻene fononga ki he ʻIunaite Seteté mo Pilitānia, ʻo ne fakahaaʻi ai ʻokú ne fakaʻamu ke mali. Naʻá ne tala ange kia Edwin naʻá ne fai ʻa e lotu ki he meʻá ni lolotonga ʻene ʻi he pilīsoné, pea naʻá ne kole kia Edwin pe ʻokú ne ʻilo fekauʻaki mo ha toko taha Fakamoʻoni ʻa ia ʻe hoko ko ha uaifi feʻungamālie.

ʻI ʻInitia ko e lahi taha ʻo e ngaahi malí ʻoku fokotuʻutuʻu ia, pea naʻe toutou kole kia Edwin ke ne fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ko iá, ka naʻá ne fili maʻu pē ke ʻoua ʻe fai pehē. Ko ia naʻá ne ʻoange ai ʻa e tohi ʻa Harold kia Ruth McKay, ʻa ia ko hono husepānití ko Homer, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. Naʻe iku ʻo tohi mai ʻa Ruth kiate au ʻo tala mai ʻoku ʻi ai ha misinale ʻa ia kuo ʻi he moʻoní ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻokú ne kumi ki ha uaifi, pea naʻá ne ʻeke mai pe te u mahuʻingaʻia ke tohi ki ai. Naʻe ʻikai te ne tala mai pe ko hai ʻa e tuongaʻané pe ko ha toe meʻa lahi ange ʻo fekauʻaki mo ia.

Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke ʻilo ha taha fekauʻaki mo ʻeku lotu ki ha feohí, tuku kehe pē ʻa Sihova, pea ko ʻeku muʻaki ongoʻí ke siʻaki ʻa e fakakaukau ko iá. Neongo ia, ko e lahi ange ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo iá, ko e lahi ange ia hono tohoakiʻi au ki he fakamulituku ʻoku tātātaha ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga ʻoku tau fakakaukau nai te ne taliʻakí. Ko ia naʻá ku tohi ai kia Ruth ʻo tala ange kehe pē ʻoku ʻikai haku moʻua ki ai, ʻe lava ke ne kole ange ki he tuongaʻané ke ne toe fai mai ha tohi. Ko e tohi hono ua meia Harold King naʻe ʻomai ia kiate au.

Ko e ʻū tā ʻo Harold mo ʻene talanoá naʻe hā ia ʻi he ngaahi nusipepa mo e ngaahi makasini kehekehe hili ʻa hono tukuange mei he pilīsone ʻi Siainá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe ʻiloa ai ia ʻi he māmaní kotoa, ka ko hono lēkooti ʻo e ngāue fakateokalati faitōnungá naʻe maongo kiate aú. Ko ia ai, naʻá ma fetuʻutaki ʻo feʻunga mo e māhina ʻe nima, peá u toki ʻalu leva ki Hongo Kongo. Naʻá ma mali ʻi ʻOkatopa 5, 1965.

Naʻá ma fakatou loto ke mali pea ke nofo ai pē ʻi he ngāue taimi-kakató, pea ʻi heʻema hoko ʻo motuʻa angé, naʻá ma ongoʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻo e feohí ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa pē. Naʻá ku tupu ʻo ʻofa ʻia Harold, pea ʻi heʻeku sio ki heʻene tōʻonga anga-lelei mo fakaʻatuʻi ʻi heʻene feangainga mo e kakaí pea mo e ngaahi palopalema naʻe malanga hake ʻi he fekauʻaki mo ʻema ngāué, naʻá ne maʻu ai ʻeku ʻapasia lolotó. Naʻá ma maʻu ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 27 ha nofo mali fiefia ʻaupito pea maʻu mo e ngaahi tāpuaki lahi meia Sihova.

Ko e kakai Siainá ko ha kakai faʻa ngāue, pea naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻia kinautolu. Ko e lea ʻoku leaʻaki ʻi Hongo Kongó ko e lea faka-Kenitoní, ko ha lea fakafeituʻu faka-Siaina ia ʻoku lahi ʻaupito ʻa hono ngaahi fasí, pe liliu e lahi ʻo e leʻó, ʻo laka ange ia ʻi he lea faka-Meniteliní pea ko ia ai, ʻoku mātuʻaki faingataʻa ke ako ia. Naʻá ku kamata mo Harold ʻema nofo malí ʻi he ʻapi misinale ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, peá ma toki ngāue leva ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e feituʻu ngāué. ʻIo, naʻá ma fiefia ʻaupito, ka ʻi he 1976 naʻe hoko ai ha palopalema mafatukituki ki heʻeku moʻuí.

Fekuki mo e Ngaahi Palopalema ʻi he Moʻuí

Naʻá ku ʻau toto ʻi ha ngaahi māhina siʻi, pea naʻe tō lalo lahi ai ʻa hoku totó. Naʻe fiemaʻu kiate au ha tafa, ka naʻe tala mai ʻe he kau toketā ʻi he falemahakí ʻe ʻikai te nau fakahoko ʻa e tafá ʻo taʻekau ai ʻa e totó koeʻuhí he kapau te nau fai ia, te u mate nai ʻi ha hamu. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he taimi naʻe lāulea ai ʻa e kau toketaá ki hoku tuʻungá, naʻe feinga ʻa e kau nēsí ke liliu ʻeku fakakaukaú, ʻi he pehē ʻoku ʻikai haʻaku totonu ke tukuange ʻa ʻeku moʻuí. Naʻe fakataimitēpileʻi ʻa e tafa ʻe 12 ki he ʻaho ko iá, ko e 10 ai ko e ngaahi fakatōtama, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai fai ha lea ʻe taha ki he kakai fefine feitamá ʻo fekauʻaki mo hono toʻo ʻa e moʻui ʻo ʻenau fanga kiʻi pēpeé.

Naʻe iku ʻo fai ʻe Harold ha tohi ʻo fakaʻatā ʻa e falemahakí mei ha fatongia pē ʻo kapau te u mate, pea naʻe loto ai ʻa e kau toketaá ke fakahoko ʻa e tafa naʻe fiemaʻú. Naʻe ʻave au ki he loki tafá pea teuteu ki he fakamohé. Kae kehe, ʻi he mōmeniti fakaʻosí, naʻe fakafisi ʻa e toketā fakamohé ia ke hoko atu, pea naʻe pau ai ke fakaʻatā au ʻe he falemahakí.

Naʻá ma talatala leva ai ki ha toketā mavahe ki he kakai fefiné. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e mafatukituki ʻo hoku tuʻungá, naʻá ne meʻaʻofa ai ke fakahoko ʻa e tafá ʻi ha totongi siʻisiʻi—kehe pē ke ʻoua naʻá ma tala ki ha taha ʻa e lahi ʻo e meʻa naʻá ne tuku mai ke ma totongí. Naʻe lavameʻa ʻa ʻene fai tafá—pea ʻikai ʻaupito hano ngāueʻaki ʻa e totó. Naʻe hā mahino ʻaupito kia Harold mo au ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sihová ʻi he taimi tefito ko ení.

ʻI he 1992, naʻe hoko ai ʻa Harold ʻo puke lahi fakaʻulia. Naʻá ma hiki ai ki he ʻōfisi vaʻá pea naʻe tokangaʻi anga-ʻofa fakatouʻosi ai kimaua. Naʻe fakaʻosi ʻe siʻoku husepānití ʻa hono ʻalunga fakaemāmaní ʻi he 1993 ʻi hono taʻu 81.

Foki ki ʻIngilani

Naʻá ku fiefia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pēteli Hongo Kongó, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻa e faingataʻa fakautuutu ke fekuki mo e velá pea mo e hauhau ʻo e ʻeá. Naʻe aʻu mai ai ha tohi fakaʻohovale mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi Brooklyn, ʻo ʻeke mai ai, ʻi he vakai ki heʻeku moʻui leleí, pe te u fakakaukau ke hiki ki ha vaʻa ʻoku lahi ange ai ʻa e ngaahi fale tokangaʻi ʻo e moʻuí. Ko ia ʻi he taʻu 2000 naʻá ku foki ai ki ʻIngilani ʻo kau ki he fāmili Pēteli ʻi Lonitoní. Ko ha tokonaki anga-ʻofa ia naʻe fakamoʻoniʻi ne hokó! Naʻe talitali lelei māfana au, pea ʻoku ou fiefia lahi ʻi hoku vāhenga-ngāue kehekehé, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e tokoni ki hono tokangaʻi ʻa e laipeli ʻa e fāmili Pētelí pea mo hono voliume ʻe 2,000.

Naʻá ku toe feohi ai mo e fakatahaʻanga Siaina ʻoku fakataha ʻi Lonitoní, neongo ia kuo liliu ʻi heni ʻa e ngaahi meʻá. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku tokosiʻi ʻaupito ʻa e kakai ʻoku haʻu mei Hongo Kongó, ka ʻi hono kehé ʻoku nau haʻu mei he fonua lahi ko Siainá. ʻOku nau lea faka-Menitelini, pea ʻoku ʻomai ai ha pole foʻou ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fonuá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi līpooti ʻo e ngaahi ako Tohi Tapu fakamānako lahi ʻoku fai mo e tamaiki ako kuo nau ʻosi mei he kolisí mei Siaina. ʻOku nau ngāue mālohi pea fiefia ʻi he moʻoni faka-Tohitapu ʻoku nau akó. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke tokoniʻi kinautolu.

ʻI he lōngonoa ʻo hoku ʻapi foʻoú, ʻoku ou faʻa fakakaukauloto atu ki heʻeku moʻui fiefiá pea hokohoko atu ʻa e ofo ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sihová. ʻOku hūhū ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku kau ki heʻene taumuʻá, pea ko ʻene tokanga ki heʻene kau sevānití ʻi he tuʻunga tāutahá ʻoku mātuʻaki hā mahino ia. ʻOku ou maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke houngaʻia ai ki heʻene tokanga ʻofa kotoa kiate aú.​—1 Pita 5:​6, 7.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e talanoa ki he moʻuí fekauʻaki mo e ongo misinale ko ení ʻoku hā ia ʻi he Watchtower, ʻo Siulai 15, 1963, peesi 437-​42, mo Tīsema 15, 1965, peesi 756-​67.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ngāue ʻi ʻInitia

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko Harold King ʻi he 1963 mo ʻene ngāue ʻi Siaina ʻi he 1950 tupú

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko homa ʻaho malí ʻi Hongo Kongo, ʻaho 5 ʻo ʻOkatopa, 1965

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Fakataha mo e kau mēmipa ʻo e Pēteli Hongo Kongó, ko e fāmili Liang ʻi he loto-mālié, ko e fāmili Gannaway ʻi he toʻomataʻú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share