Kakai Tuʻufonua ʻo Mekisikoú—ʻOku Nau Fanongo ki he Ongoongo Leleí
ʻI HE ʻaho 10 ʻo Nōvema, 2002, naʻe fakatahataha ai ha kulupu ʻo e kau Miké, ko ha kakai tuʻufonua ʻo Mekisikou, ʻi San Miguel, Quetzaltepec. Ko ha kolo ia ʻi he vahefonua fakatonga fakaʻofoʻofa ʻo Oaxaca. Naʻe maʻu ʻe he kulupú ha fakataha-lahi fakavahe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e konga makehe ʻo e polokalamá ʻi he pongipongi ko iá ko ha tulama Fakatohitapu.
ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻi he meʻa fakaongo leʻo-lahí ʻa e ngaahi ʻuluaki foʻi lea ʻo e tulama Fakatohitapú, naʻe ofo ʻa e kau fanongó. Naʻa nau tali ki ai ʻaki ha pasipasi, naʻe tō loʻimata ʻa e tokolahi ʻo kinautolu. Naʻe fakahoko ʻa e tulamá ʻi he lea faka-Miké! ʻI heʻene ʻosí, naʻe fakahaaʻi ʻe he tokolahi ʻenau houngaʻia loloto ki he tāpuaki taʻeʻamanekina ko ení. “Ko e ʻuluaki taimi ia naʻe lava ai ke u mahinoʻi ʻa e tulamá. Naʻe aʻu ia ki hoku lotó,” ko e lau ia ʻa e tokotaha. “ʻE lava leva he taimí ni ke u mate fiemālie koeʻuhi kuo tuku mai ʻe Sihova ke u fanongo ki he tulamá ʻi he lea pē ʻaʻakú,” ko e fakahaaʻi ia ʻe ha tokotaha ʻe taha.
Ko e meʻa naʻe hoko he pongipongi ko iá ko e konga ia ʻo ha ngāue lahi naʻe toki fai ki muí ni ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Mekisikoú ke aʻu ai ki he kakai tuʻufonuá mo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.—Mātiu 24:14; 28:19, 20.
Naʻe Fanongo ʻa Sihova ki he Ngaahi Lotú
ʻOku laka hake he kakai tuʻufonua ʻe toko 6,000,000 ʻi Mekisikou—tokolahi feʻunga ke faʻu ha fonua pē ʻonautolu, ko ha fonua tōʻonga fakafonua kehekehe ʻi he lea kehekehe ʻe 62. Ko e lea ʻe 15 ʻi he ngaahi lea ko iá ʻoku leaʻaki ia taki taha ʻe he kakai laka hake he toko 100,000. Laka hake he kakai tuʻufonua ʻe toko 1,000,000 ʻoku ʻikai te nau lea faka-Sipeini, ʻa e lea ʻoku ngāueʻaki ʻi Mekisikoú. Pea ʻi he faʻahinga ʻoku lea faka-Sipeiní, ʻoku lavangofua ange ai ke ako ʻe he tokolahi ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi he lea pē ʻanautolú. (Ngāue 2:6; 22:2) Kuo ako Tohi Tapu ʻa e niʻihi pea maʻu faitōnunga ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi he laui taʻu, neongo ia ʻoku fakangatangata pē ʻenau mahinó. Ko ia ʻi hono maʻu ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní ʻi heʻenau leá kuo hoko ia ko ha meʻa ke fai ki ai ʻenau ngaahi lotú ʻi ha taimi.
Ke feangainga mo e palopalema ko iá, naʻe kamata ai ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Mekisikoú ha ngaahi fokotuʻutuʻu ʻi he 1999 ke fai ha ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he ngaahi lea tuʻufonuá. Naʻe toe faʻu foki mo ha ngaahi timi liliu lea. ʻI he aʻu mai ki he taʻu 2000, naʻe fakahoko ai ʻa e tulama ʻo e fakataha-lahi fakavahé ʻi he faka-Meiá pea ki mui ai ʻi he ngaahi lea lahi kehe.
Ko e sitepu hono hokó ke fakahoko ha ngāue liliu ʻo e ngaahi tohi tokoni ako Tohi Tapu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻUluakí, naʻe liliu ai ʻa e polosiua ko e Enjoy Life on Earth Forever! ki he lea faka-Huavé, Masatekó, Meiá, Tiselitalí, Tisotisilí mo e Totonakí. Naʻe hoko atu ai ha ʻū tohi lahi ange, ʻo kau ai ha pulusinga tuʻumaʻu ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻi he lea faka-Meiá. Naʻe toe faʻu foki mo e ngaahi tepi kāsete ʻo e ʻū tohi ʻe niʻihi. Ke akoʻi ʻa e kakai tuʻufonuá ke nau lautohi mo tohi ʻi heʻenau leá tonu, ʻoku toe fakaleleiʻi ai ha polosiua ʻoku fakakaveinga ko e Apply Yourself to Reading and Writing ki hono ngāueʻaki fakalotofonuá. Ko e ʻū tohi Fakatohitapú ʻoku lolotonga ʻomai ia ʻi he ngaahi lea tuʻufonua ʻe 15, pea ʻe toe ʻomai mo e ʻū tohi lahi ange.
“Fai ʻa e Feinga Kotoa”
Kuo ʻikai ke faingofua ʻa e ngāue liliú. Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku siʻi ʻaupito ʻa e ʻū tohi fakamāmani kuo pulusi ʻi he ngaahi lea tuʻufonua ʻa Mekisikoú. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e meʻa faingataʻa ke maʻu ha ngaahi tikisinale. ʻOku toe ʻi ai foki mo e ngaahi lea fakafeituʻu lahi ʻa e ngaahi lea ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻi he faka-Sapotekí pē ʻoku ʻi ai ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he lea fakafeituʻu kehekehe ʻe nima ʻoku leaʻaki. Ko e ngaahi lea fakafeituʻu ko ení kuo hoko ia ʻo mātuʻaki māvahevahe ʻo ʻikai lava ai ʻa e kau Sapoteki mei he feituʻu kehekehe ke femahinoʻaki.
ʻIkai ko ia pē, ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu ki ha leá, kuo pau ai ki he kau liliú ke nau fokotuʻu ha ngaahi tuʻunga ʻanautolu pē. ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e fakatotolo mo e fetalanoaʻaki lahi. Tā neʻineʻi ke ʻuluaki ongoʻi ʻe honau tokolahi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Élida, mei he timi Huavé! ʻOkú ne manatu: “ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai au ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Mekisikoú ke fai ʻa e ngāue liliú, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa ʻe ua naʻá ku ongoʻi—ko e fiefia pea mo e ilifia.”
Naʻe toe pau ke ako ʻe he kau liliú ʻa e ngaahi pōtoʻi fakakomipiutá, taimi-tēpilé mo e ngaahi founga liliú. Ko e moʻoni, naʻe mātuʻaki hoko ʻa e ngāué ko ha pole kia kinautolu. ʻOku anga-fēfē ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo iá? Ko Gloria, ko ha mēmipa ʻo e timi Meiá, ʻokú ne tali: “ʻOku ʻikai haʻamau lea ke fakamatalaʻi ʻaki ʻemau fiefia ʻi he kau ʻi hono liliu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ki he faka-Meiá, ʻa ʻemau lea tuʻufonuá.” Pea ʻoku fakamatala ha ʻovasia ʻi he Potungāue Liliú ʻo fekauʻaki mo e kau liliú: “Ko e holi ke maʻu ha ʻū tohi Fakatohitapu ʻi heʻenau leá ʻoku fuʻu mālohi ia ʻo nau fai ai ʻa e feinga kotoa ke lavaʻi ʻa e polé.” Kuo ʻaonga ia?
“Fakamālō Atu, Sihova!”
Ko e tāpuaki ʻa Sihova ʻi he ngāue ʻi he malaʻe lea tuʻufonuá kuo hā mahino ia. Ko e kau maʻu ʻo e ngaahi fakataha mo e ʻasemipilī faka-Kalisitiané kuo tupu fakautuutu. Ko e fakatātaá, ʻi he 2001, ko e Kau Fakamoʻoni lea faka-Mike ʻe toko 223 naʻa nau fakataha ke kātoangaʻi ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. Neongo ia, ko e fakakātoa ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻú ko e toko 1,674—ʻo liunga fitu mo e konga ai ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní!
Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau tali ʻa e moʻoní ʻoku malava he taimí ni ke nau mahinoʻi lelei ange ia ʻi he kamatá. ʻOku manatuʻi ʻe Mirna ʻa e meʻa naʻe hoko kiate ia ki muʻa ke fai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he faka-Meiá. “Naʻá ku papitaiso hili ia ʻa e ako Tohi Tapu māhina ʻe tolu,” ko ʻene laú ia. “Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku totonu ke u papitaiso, ka kuo pau ke u leaʻaki naʻe ʻikai moʻoni te u mahinoʻi lelei ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke hokó. ʻOku ou fakakaukau ko e ʻuhingá he ko ʻeku lea tuʻufonuá ʻa e faka-Meiá, pea naʻe ʻikai te u mahinoʻi lelei ʻaupito ʻa e lea faka-Sipeiní. Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi kiate au ke u maʻu ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e moʻoní.” ʻI he ʻahó ni, ko ia mo hono husepānití ʻokú na fiefia ke hoko ko e konga ʻo e timi liliu Meiá.
Ki he kotoa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, ko ha fiefia lahi ia ke maʻu ʻa e ʻū tohí ʻi he lea ʻanautolú. ʻI he taimi naʻe ʻomai ai ʻa e polosiua Enjoy Life on Earth Forever! naʻe liliu foʻou ʻi he faka-Tisotisilí, ko ha fefine ʻa ia naʻá ne kamata ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá naʻá ne kuku ia peá ne kalanga: “Fakamālō atu, Sihova!” ʻOku fakahaaʻi ʻi he līpōtí kuo fakalakalaka vave ʻa e kau ako Tohi Tapu tokolahi ki he papitaisó, ko e kau malanga ʻikai longomoʻuí ʻoku nau toe longomoʻui, pea ʻoku ongoʻi taau he taimí ni ʻa e fanga tokoua Kalisitiane tokolahi ke tali ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku loto-lelei ange ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻapí ke tali ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ʻi heʻenau lea ʻanautolú pea ke ako ia.
ʻI he tuʻunga ʻe taha, naʻe ʻalu ai ha Fakamoʻoni ke fai ha ako Tohi Tapu, ka naʻe ʻikai ke ʻi ʻapi ʻa e tokotaha akó. ʻI he haʻu ʻa e husepānití ki he matapaá, naʻá ne tuʻuaki ke lau ange ha konga mei ha polosiua. “ʻOku ʻikai te u fiemaʻu ʻe au ha meʻa,” ko ʻene talí ia. Naʻe tala ange ʻe he tuofefiné kiate ia ʻi he lea faka-Totonakí ko e polosiuá naʻe ʻi heʻenau leá. ʻI he fanongo ki aí, naʻe toho mai ʻe he tangatá ha sea ʻo ne tangutu ki lalo. ʻI heʻene lau ange kiate iá, naʻá ne hanganaki lea, “Ko e moʻoni ia. ʻIo, ko e moʻoni ia.” ʻOkú ne maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.
ʻI Yucatán, naʻe fakafepaki ai ha husepāniti ʻo ha Fakamoʻoni ki he moʻoní pea tā ia he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene foki ki ʻapi mei he ngaahi fakatahá. ʻI he taimi naʻe kamata ai ke fai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he lea faka-Meiá, naʻe fili ai ʻa e uaifí ke ne fakaafeʻi ia. Naʻá ne haʻu ʻo ne fiefia moʻoni ai. ʻOkú ne maʻu tuʻumaʻu he taimí ni ʻa e ngaahi fakatahá, ako Tohi Tapu pea ʻoku ʻikai toe fai ha lau ia, ʻi he ʻikai te ne kei tā ʻa hono uaifí.
Naʻe tala ange ʻe ha tangata lea faka-Totonaki ki ha ongo Fakamoʻoni naʻe ʻikai ʻaupito te ne lotu koeʻuhi naʻe tala ange ʻe he pātele Katoliká ʻoku fanongo mai pē ʻa e ʻOtuá ia ki he ngaahi lotu faka-Sipeiní. Ko hono moʻoní, naʻe pau ke ne totongiʻi ʻa e pātelé ke ne lotu maʻá e kau Totonakí. Naʻe fakamatala ange ʻa e ongo Fakamoʻoní ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotu ʻi he lea kotoa pē, pea naʻá na ʻoange kiate ia ha polosiua ʻi he lea faka-Totonakí, ʻa ia naʻá ne tali ia fakataha mo e fiefia lahi.—2 Kalonikali 6:32, 33; Sāme 65:2.
“Kualtsin Tajtoua”
ʻI he fiefia he ngaahi fakalakalaka ko ení, ʻoku feinga ai ʻa e kau malanga tokolahi ʻo e Puleʻangá ke ako ha lea tuʻufonua pe ke fakaleleiʻi ʻenau ʻilo ʻo ha lea ʻe taha. Ko e meʻa tofu pē eni ʻoku fai ʻe ha ʻovasia sēketi ʻa ia ʻoku ngāue ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga lea faka-Nahuatali ʻe nima ʻi Puebla tokelau. ʻOkú ne fakamatala: “Ko e fānau naʻa nau angaʻaki ʻa e mohe ʻi he ngaahi fakatahá ʻoku nau tokanga ʻaupito mo fanongo lelei ʻi he taimi ʻoku ou lea faka-Nahuatali aí. ʻI he ʻosi ʻa e fakataha ʻe taha, naʻe haʻu ai kiate au ha tamasiʻi taʻu fā ʻo ne pehē mai: ‘Kualtsin tajtoua’ (ʻokú ke lea lelei). Naʻe ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u ongoʻi naʻe ʻaonga moʻoni ʻa e feingá.”
ʻIo, ko e malaʻe lea tuʻufonuá ʻoku “fisi hina [moʻoni] ia ki he ututaʻu,” pea ko kinautolu kotoa ʻoku nau kau aí ʻoku nau ongoʻi loto-toʻa lahi. (Sione 4:35) Ko Lōpeto, ʻa ia naʻe ngāue ke fokotuʻutuʻu maau ʻa e ngaahi timi liliú, ʻokú ne fakanounou ia ʻi he ngaahi leá ni: “Kuo hoko ko ha hokosia fakangalongataʻa ia ʻa e sio ki he tafe ʻa e ngaahi loʻimatá ʻi he fofonga ʻo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau fanongo ki he moʻoní ʻi heʻenau lea tuʻufonuá pea maʻu ʻa hono ʻuhingá. Ko e fakakaukau fekauʻaki mo ení ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻa e folo hoku fāvaí.” ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko hono tokoniʻi ʻa e kakai loto-moʻoni ko ení ke nau tuʻu maʻá e Puleʻangá ʻoku toe ʻoatu ai ʻa e fiefia ki he loto ʻo Sihová.—Palovepi 27:11.
[Puha ʻi he peesi 10, 11]
Feʻiloaki mo e Niʻihi ʻo e Kau Liliu Leá
● “Naʻe akoʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá kiate au ʻa e moʻoní talu pē mei heʻeku kei siʻí. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi heʻeku taʻu 11, naʻe mavahe ai ʻa ʻeku tamaí mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui aí, naʻe liʻaki ai kimautolu ʻe heʻemau faʻeé. ʻI he hoko ko e lahi taha ʻi he fānau ʻe toko nimá, naʻe pau ai ke u fua ʻa e ngaahi fatongia ʻa ʻeku faʻeé, neongo ia naʻá ku kei ako pē.
“Naʻa mau maʻu ʻa e poupou anga-ʻofa ʻa homau fanga tuongaʻané mo e fanga tokoua fakalaumālié, ka naʻe faingataʻa ʻa e moʻuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku fifili ai: ‘Ko e hā ʻoku hoko ai eni kiate aú? ʻOku ou fuʻu kei siʻi!’ Ko e tokoni pē ʻa Sihová naʻe lava ai ke u fekuki mo iá. Hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku hoko ai ko ha faifekau taimi-kakato pea naʻe tokoniʻi lahi au ʻe he meʻa ko iá. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e timi liliu Nahuatalí, naʻe fakaafeʻi ai au ke hoko ko e konga ʻo e timí.
“Ko ʻeku tamaí ʻoku ʻi he fakatahaʻangá ia he taimí ni, pea ko hoku ongo tuongaʻané mo e ongo tehiná ʻoku nau tauhi kia Sihova. Ko e hanganaki faitōnunga kia Sihová kuo tuha ia mo e feinga. Kuó ne tāpuakiʻi lahi ʻaupito ʻa hoku fāmilí.”—Alicia.
● “Naʻe fai ʻe ha kaungā kalasi Fakamoʻoni ha malanga ʻi he tupuʻanga ʻo e moʻuí. Naʻá ku liʻaki ʻa e kalasi ko iá pea naʻá ku hohaʻa ʻo fekauʻaki mo e siví, ko ia ai, naʻá ku kole ange kiate ia ke fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e kaveingá. Naʻá ku fifili maʻu pē ki he ʻuhinga ʻoku mate ai ʻa e kakaí. ʻI heʻene tuʻuaki mai kiate au ʻa e tohi Creationa pea mo ha ako Tohi Tapú, naʻá ku tali ia. Naʻe maongo loloto kiate au ʻa e taumuʻa pea mo e ʻofa ʻa e Tokotaha-Fakatupú.
“ʻI he ʻosi ʻeku akó, naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke hoko ko ha faiako ʻi he lea ʻe ua ʻi he faka-Sipeiní mo e faka-Tisotisilí. Ka naʻe pau ke fiemaʻu ki ai ʻa e hiki mamaʻo, ʻo kau ki ha ngaahi kalasi ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké pea liʻaki ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻI hono liliu iá, naʻá ku ngāue ai ko ha tokotaha ngaohi piliki. Ko ʻeku tamaí, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha Fakamoʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito te ne saiʻia ʻi heʻeku filí. Ki mui ai, lolotonga ʻeku ngāue ko ha faifekau tāimuʻá, naʻe fokotuʻutuʻu maau ai ha timi ke liliu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ki he lea faka-Tisotisilí. Naʻe ueʻi au ke u kau ai.
“ʻOku lava ke u sio ko hono maʻu ʻa e ʻū tohí ʻi heʻenau leá ʻokú ne ʻai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau ongoʻi houngaʻia mo ʻi ai honau mahuʻinga. ʻOku mātuʻaki fakafiemālie ia. ʻOku ou ongoʻi lāngilangiʻia lahi ʻi he maʻu ʻa e ngāue ko ení.”—Humberto.
● “ʻI heʻeku taʻu onó, naʻe liʻaki ai kimautolu ʻe heʻeku faʻeé. Lolotonga ʻa hoku ngaahi taʻu hongofulu tupú, naʻe kamata ako ai ʻeku tamaí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe tuʻuaki mai ai ʻe ha tokoua kiate au ha ako Tohi Tapu ʻa ia naʻe kau ai ʻa e faleʻi ki he toʻutupú. ʻI he tuʻunga ko ha taʻu hongofulu tupu ʻikai ha faʻeé, naʻá ku ongoʻi ko e meʻa tofu pē eni naʻá ku fiemaʻú. Naʻá ku papitaiso ʻi hoku taʻu 15.
“ʻI he 1999 naʻe tāmateʻi ai ʻeku tamaí ʻe ha kakai kovi ʻa ia naʻa nau fiemaʻu ʻa hono kelekelé. Naʻá ku ongoʻi lōmekina. Naʻá ku tō ai ki he loto-mafasia lahi peá u ongoʻi ʻe ʻikai kei lava ke u hokohoko atu ʻi he moʻuí. Ka naʻá ku hanganaki lotu kia Sihova ki ha mālohi. Naʻe fakalototoʻaʻi lahi au ʻe he ʻovasia fefonongaʻakí mo hono uaifí. Naʻe vave ai ʻa ʻeku hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.
“ʻI he taimi ʻe taha naʻá ku siofi ai ʻa e niʻihi ʻa ia naʻa nau luelue ʻo feʻunga mo e houa ʻe ono ke fanongo pē ki ha malanga miniti ʻe 20 ʻi he lea faka-Totonakí, neongo ko e toenga ia ʻo e fakatahá naʻe ʻi he lea faka-Sipeiní, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi. Ko ia ai, naʻá ku fiefia ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai au ke tokoni ʻi hono liliu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ki he lea faka-Totonakí.
“Naʻá ku faʻa tala ange ki heʻeku tamaí naʻá ku misi fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tala mai kia au ʻe ʻikai ke faingofua eni ki ha taʻahine teʻeki mali ʻi hoku taʻumotuʻá. He fiefia ē ko ia ʻi haʻane foki mai ʻi he toetuʻú ke ʻilo naʻá ku malava ke fai ia, ʻo liliu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ki heʻemau leá!”—Edith.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? naʻe pulusi ia ʻi he 1985 ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻOku lāulea ʻa e kau mēmipa ʻo e timi liliu faka-Tisotisilí ki ha foʻi lea ʻa ia ʻoku faingataʻa ke liliu