Fehiʻa Tuʻungaʻa Pē
“Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pe.”—SIONE 15:25.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku puputuʻu ai ʻa e niʻihi ʻi he taimi ʻoku fai ai ha lau kovi ki he kau Kalisitiané, ka ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ʻohovale ʻi he lea peheé? (e) Ko e fakamatala fē ʻo e foʻi lea ko e ‘fehiʻá’ te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)
ʻOku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, ʻoku nau maʻu ha ongoongo lelei ʻi he ngaahi fonua lahi. Kae kehe, ʻi he taimi lahi, kuo ʻavehalaʻi ai kinautolu. Ko e fakatātaá, ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he kolo lahi ko St. Petersburg, Lūsia, naʻá ne pehē: “Naʻe līpooti mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kiate kimautolu ko ha faʻahinga lotu mavahe fakapulipuli ʻoku nau nofo toitoi ʻo tāmateʻi ʻa e fānaú mo kinautolu tonu.” Ka ʻi he hili ha ngāue mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo ha fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga, naʻe fakamatala ʻe he ʻōfisa tatau pē: “ʻOku ou sio ʻeni ki he kakai anga-maheni mo malimali . . . ʻOku nau melino mo anga-mokomoko, pea ʻoku nau feʻofaʻaki lahi ʻaupito.” Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku ʻikai moʻoni te u mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tala ai ʻe he kakaí ha ngaahi loi pehē fekauʻaki mo kinautolú.”—1 Pita 3:16.
2 ʻOku ʻikai ke fiefia ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi hono uihalaʻi kinautolu ko e kau faihalá, ka ʻoku ʻikai te nau ʻohovale ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe he kakaí ha lau kovi kiate kinautolú. Naʻe tomuʻa fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, manatu naʻe muʻa noa pē ʻene fehiʻa kiate au ʻiate kimoutolu. . . . koeʻuhiā pe ke fakamoʻoni ki he lea kuo tohi ʻi heʻenau lao, Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pe.”a (Sione 15:18-20, 25; Sāme 35:19; 69:4) Ki muʻa hení naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá: “Kapau kuo nau hingoa paʻusiʻi ʻa e tangataʻeiki ko Pelisipupe, huanoa hono kau nofoʻanga.” (Mātiu 10:25) ʻOku mahinoʻi ʻe he kau Kalisitiané ko hono kātakiʻi ʻa e manuki peheé ko ha konga ia ʻo e “akau mafajia” naʻa nau tali ʻi he taimi naʻa nau hoko ai ko e kau muimui ʻo Kalaisí.—Mātiu 16:24, PM.
3. Ko e hā hono lahi kuo fakatangaʻi ai ʻa e kau lotu moʻoní?
3 Ko e fakatangaʻi ʻo e kau lotu moʻoní ko ha hisitōlia lōloa ia, ʻoku ʻalu ʻo aʻu kia “Epeli maʻoniʻoni.” (Mātiu 23:34, 35) Kuo ʻikai ke fakangatangata pē ia ki ha ngaahi vahaʻa taimi siʻi pē. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe hoko hono kau muimuí ʻo “fehiʻanekina ʻe he kakai kotoa pe” koeʻuhi ko hono huafá. (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 10:22) ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá—kau ai ʻa kitautolu taki taha—ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ʻe fakatangaʻi kitautolu. (2 Timote 3:12) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki aí?
Ko e Tupuʻanga ʻo e Fehiʻa Taʻeʻuhingá
4. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e tupuʻanga ʻo e fehiʻa taʻeʻuhinga kotoa peé?
4 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e talu pē mei he kamataʻangá, mo e ʻi ai ha tokotaha fakaʻaiʻai taʻehāmai. Fakakaukau atu ki hono tāmateʻi anga-kakaha ʻo e ʻuluaki tangata ʻo e tuí, ʻa ʻĒpeli. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ko hono tokoua loto-fakapoó, ʻa Keini, “ko e tupu-mei-he-Fili,” ko Sētane ko e Tēvoló. (1 Sione 3:12) Naʻe ohi ʻe Keini ʻa e anga ʻo Sētané, pea naʻe ngāueʻaki ia ʻe he Tēvoló ke ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻa fulikivanú. ʻOku toe fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngafa ʻo Sētané ʻi he ngaahi ʻohofi anga-kakaha ʻo Siope mo Sīsū Kalaisí. (Siope 1:12; 2:6, 7; Sione 8:37, 44; 13:27) ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he tohi ʻa Fakahaá ʻa e tupuʻanga ʻo hono fakatangaʻi ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻo ne pehē: “ʻOku teu li homou niʻihi ʻe he Tevolo ki he pilisone, ko homou ʻahiʻahiʻi.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Fakahā 2:10) ʻIo, ko Sētane ʻa e tupuʻanga ʻo e fehiʻa taʻeʻuhinga kotoa pē ki he kakai ʻa e ʻOtuá.
5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fehiʻa ʻa Sētane ki he kau lotu moʻoní?
5 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he fehiʻa ʻa Sētane ki he kau lotu moʻoní? ʻI ha faʻufaʻufono ʻo fakahaaʻi ai ʻa e loto-mahikihiki lahi fau, kuo poleʻi ai ʻe Sētane ʻa e “Tuʻi Itaniti,” ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (1 Timote 1:17; 3:6) ʻOkú ne fakakikihiʻi ʻoku fai fakangatangata tōtuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene pule ki heʻene ngaahi fakatupú pea ʻoku ʻikai ai ha taha ʻe tauhi kia Sihova ʻaki ha fakaueʻiloto maʻa, ʻoku fai pehē pē ʻa e kakaí ia ke maʻu ai ha meʻa ʻi he siokita. ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane kapau ʻe fakaʻatā ia ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe malava ke ne fakatafokiʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu mei he tauhi ki he ʻOtuá. (Senesi 3:1-6; Siope 1:6-12; 2:1-7) ʻI hono lauʻikoviʻi ʻa Sihova ko ha tokotaha fakafeʻātungia, ko ha tokotaha loi, pea taʻelavameʻá, ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fokotuʻu ia ko ha pule fakafeʻauhi. Ko ia, ko ʻene tōlili ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku ueʻi ia ʻe heʻene havala ke fai ange ki ai ʻa e lotú.—Mātiu 4:8, 9.
6. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau kau fakafoʻituitui ki he fakakikihi fekauʻaki mo e tuʻunga-hau ʻo Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni kiate kitautolu ʻa hono mahinoʻi ʻo e fakakikihi ko ʻení ke tau tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú? (Sio ki he puhá, peesi 16.)
6 ʻOkú ke sio ki he anga ʻo e kaunga ʻa e fakakikihi ko ʻení ki hoʻo moʻuí? ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻa Sihová, mahalo pē kuó ke fakatokangaʻi neongo ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga tōtōivi ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mahulu atu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono fai iá. Kae kehe, ko e hā te ke faí kapau ʻoku hanga ʻe he ngaahi tuʻunga ia ʻo hoʻo moʻuí ʻo ʻai ke faingataʻa, naʻa mo fakamamahi kiate koe, ke hokohoko atu hono tauhi ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová? Pea fēfē kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻe koe ha ʻaonga mei ai? Te ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku ʻikai taau ke hoko atu ʻa e tauhi ia kia Sihová? Pe ʻe hanga ʻe he ʻofa kia Sihová mo e houngaʻia loloto ki hono ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻá ʻo ueʻi koe ke hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá kotoa? (Teutalonome 10:12, 13) ʻI hono fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ʻomai ha faingataʻa kiate kitautolú, kuo ʻomai ai ʻe Sihova ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻa e faingamālie ke ʻoatu ai ʻetau tali fakafoʻituitui ki he pole ʻa Sētané.—Palovepi 27:11.
“ʻO Ka Manukia Kimoutolu”
7. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻi he feinga ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihová?
7 Tau lāulea lahi ange he taimí ni ki he taha ʻo e ngaahi ngāue olopoto ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻi he feinga ke fakamoʻoniʻi ʻene tafaʻakí ʻi he fakakikihi ko ʻení—ko ʻene ngāueʻaki ʻa e manukiʻi loi. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa Sētane “ko e tamai ia ʻa e loi.” (Sione 8:44, Ko e Kōsipeli ʻe Fā) Ko e hingoa fakalakanga ko e Tēvoló ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Lauʻikovi Loi,” ʻo fakapapauʻi ai ko e tokotaha lauʻikovi loi tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e ʻOtuá, ko ʻene folofola ʻaongá mo hono huafa māʻoniʻoní. ʻOku ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi fakahuʻuhuʻu, ngaahi tukuakiʻi loi, mo e ngaahi loi fakahangatonu ʻi hono poleʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová, pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga tatau ko ení ke lauʻikovi ʻaki ʻa e kau sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fai ʻa e manuki ki he Kau Fakamoʻoni ko ʻení, ʻoku malava ai ke ne fai ha ʻahiʻahi kakaha ʻoku toe faingataʻa ange kiate kinautolu ke nau kātekina.
8. Naʻe anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sētane ʻa e manuki kia Siopé, pea ko e hā hono olá?
8 Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko kia Siopé, ʻa ē ko hono hingoá ʻoku ʻuhinga ko e “Faiʻanga ʻo e Fakafili.” Tānaki atu ki hono fakatupunga ke mole ʻa e maʻuʻanga moʻui ʻa Siopé, ko ʻene fānaú, mo ʻene moʻui leleí, naʻe ʻai ʻe Sētane ʻa Siope ke hā ko ha tokotaha angahala ia ʻa ia naʻe tauteaʻi ʻe he ʻOtuá. Neongo naʻe tokaʻi lahi ʻa Siope, naʻe hoko ʻo taʻetokaʻi ia, naʻa mo hono fai ia ʻe hono ngaahi kāingá mo e ngaahi kaumeʻa ofí. (Siope 19:13-19; 29:1, 2, 7-11) ʻIkai ko ia pē, fakafou ʻi he kau fakafiemālie loí, naʻe feinga ai ʻa Sētane ke ‘laiki ʻa Siope ʻaki ha koto lea,’ ʻi he ʻuluaki fakahuʻuhuʻu ʻo pehē kuo pau pē naʻá ne fai ha angahala mamafa pea toki fakahalaiaʻi fakahangatonu ia ko ha tokotaha faihala. (Siope 4:6-9; 19:2; 22:5-10) He fakalotosiʻi lahi ē ne hoko kia Siope!
9. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻo Sīsū ke ne hā ko ha tokotaha angahalá?
9 ʻI he tuʻunga ko e tokotaha pouaki tuʻu-ki-muʻa ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, naʻe hoko ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko e faiʻanga tefito ia ʻo e fakafili ʻa Sētané. ʻI he haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻe feinga ʻa Sētane ke ʻai ia ke ne hā fakameleʻi fakalaumālie, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Siopé, ʻo ʻai ʻa Sīsū ke ne hā ko ha tokotaha angahala. (Aisea 53:2-4; Sione 9:24) Naʻe ui ia ʻe he kakaí ko ha tama konā mo faʻa kai pea pehē ‘naʻe ʻiate ia ha tevolo.’ (Mātiu 11:18, 19; Sione 7:20; 8:48; 10:20) Naʻe tukuakiʻi loi ia ki he lea-fieʻotua. (Mātiu 9:2, 3; 26:63-66; Sione 10:33-36) Naʻe loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi he meʻá ni, he naʻá ne ʻilo ʻoku tapua taʻetotonu atu ai ʻa ʻene Tamaí. (Luke 22:41-44) Fakaʻosí, naʻe tutuki ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ko ha faihia fakamalaʻia. (Mātiu 27:38-44) ʻI hono tauhi maʻu ʻa e anga-tonu haohaoá, naʻe kātekina ai ʻe Sīsū ʻa e “fuʻu angatuʻu pehe fau ko ia ʻa e koto angahala.”—Hepelu 12:2, 3.
10. Kuo anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e toenga ʻo e kau paní ko ha tāketi ia ʻa Sētane ʻi onopooni?
10 ʻI onopooni, ko e toenga ko ia ʻo e kau muimui pani ʻo Kalaisí kuo nau hoko foki mo kinautolu ko e faiʻanga ʻo e fakafili ʻa e Tēvoló. ʻOku fakamatalaʻi ʻa Sētane ko e ‘tukuaki ʻo e kainga [pe fanga tokoua ʻo Kalaisí], ʻa ia ʻokú ne tukuakiʻi kinautolu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá, ʻi he ʻaho mo e po.’ (Fakahā 12:9, 10) Koeʻuhi naʻe kapusi ia mei hēvani pea fakangatangata pē ki he feituʻu ʻo e māmaní, kuo fakalahi ʻe Sētane ʻene ngaahi feingá ke fakamatalaʻi ʻa e fanga tokoua ʻo Kalaisí ko e kau liʻekina fakatupu fehiʻanekina. (1 Kolinito 4:13) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, kuo lauʻikovi loi ai kinautolu ʻaki hono ui ko ha lotu mavahe fakatuʻutāmaki, naʻa mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe ui peheʻi. (Ngāue 24:5, 14; 28:22) Hangē ko ia naʻe hā ʻi he kamatá, kuo lauʻikovi kinautolu fakafou ʻi he fakamatala loi. Neongo ia, “i he fakaabaaba moe taefakaabaaba, i he ogokovi moe ogolelei,” ko e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí, ʻi hono poupouʻi ʻe honau takanga ko e “fanga sipi kehe,” kuo nau feinga anga-fakatōkilalo ai ke ‘tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisuú.’—2 Kolinito 6:8, PM; Sione 10:16; Fakahā 12:17.
11, 12. (a) Ko e hā nai ʻa e tupuʻanga ʻo e manuki ʻe niʻihi ʻoku hokosia ʻe he kau Kalisitiané? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku faingataʻaʻia taʻeʻuhinga nai ai ha Kalisitiane koeʻuhi ko ʻene tuí?
11 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke hokosia ʻe he kau sevāniti fakatāutaha ʻa e ʻOtuá ʻa e manuki kotoa pē koeʻuhi “koe maonioni.” (Mātiu 5:10, PM) ʻOku hoko nai ʻa e ngaahi palopalema ia ʻe niʻihi mei heʻetau taʻehaohaoa pē ʻa kitautolú. ʻOku ʻikai ha lelei makehe ia kapau ʻoku tau “faiangahala, pea tuki ai [kitautolu], ʻo [tau] ʻukuma pe.” Kae kehe, kapau ko ha Kalisitiane ʻokú ne ‘kataki ʻa e ngaahi fakamamahi ʻoku ʻai taʻetotonu [pe taʻeʻuhinga] kiate iá, koeʻuhi ko ʻene ongoʻi ʻa e ʻOtuá, ko e meʻa ʻeni ʻe fakafetaʻia’ ʻi he vakai mai ʻa Sihová. (1 Pita 2:19, 20) ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē ʻe hoko nai ai ʻa e meʻá ni?
12 Kuo ngaohikoviʻi ʻa e niʻihi koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke kau ʻi he ngaahi anga fakafonua taʻefakatohitapu ʻi he putú. (Teutalonome 14:1) Kuo hoko ʻa e kau talavou Fakamoʻoní ko e tāketi ʻo e leakoviʻi taʻetuku koeʻuhi ko ʻenau pīkitai ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga ʻa Sihová. (1 Pita 4:4) Kuo tukuakiʻi loi ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻe niʻihi ki he “fakataʻetaʻetokanga” pe “ngaohikoviʻi” koeʻuhi ko ʻenau feinga ki ha faitoʻo taʻekau ai ʻa e totó ki heʻenau fānaú. (Ngāue 15:29) Kuo fakasītuʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ʻe he ngaahi kāingá mo e ngaahi kaungāʻapí koeʻuhi pē ko ʻenau hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihová. (Mātiu 10:34-37) Ko e kotoa ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he kau palōfitá pea mo Sīsū tonu ʻi he faingataʻaʻia taʻetotonú.—Mātiu 5:11, 12; Semisi 5:10; 1 Pita 2:21.
Kātaki ʻi he Malumalu ʻo e Manukí
13. Ko e hā ʻe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau mafamafatatau fakalaumālié ʻi heʻetau fehangahangai mo e manuki lahí?
13 ʻI heʻetau hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo ha manuki lahi ki heʻetau tuí, ʻoku tau hoko nai ai ʻo loto-siʻi, hangē ko ia naʻe hoko ki he palōfita ko Selemaiá pea ongoʻi heʻikai malava ke tau hoko atu ʻa e tauhi ki he ʻOtuá. (Selemaia 20:7-9) Ko e hā ʻe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau mafamafatatau fakalaumālié? Feinga ke vakai ki he meʻa ko iá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová. ʻOkú ne vakai ki he faʻahinga ʻoku nau kei mateaki ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ko e kau ikuna, ʻikai ko ha kau tōtau. (Loma 8:37) Feinga ke fakakaukau ki he faʻahinga kuo nau pouaki ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová neongo ʻa e tōʻongafai fakamā kotoa naʻe malava ke fai ʻe he Tēvoló kiate kinautolú—ʻa e kau fefine mo e kau tangata hangē ko ʻĒpeli, Siope, faʻē ʻa Sīsū ko Melé, pea mo e kau faitōnunga kehe ʻo e kuohilí, pea pehē ki hotau kaungā sevāniti ʻi onopōní. (Hepelu 11:35-37; 12:1) Fakalaulauloto ki honau ʻalunga anga-tonú. Ko e fuʻu konga ʻao ʻo e kau mateaki ko iá ʻoku nau fakaafeʻi mai kitautolu ke kau fakataha mo kinautolu ʻi he tuʻuʻanga ikuna ʻoku taʻofi mai maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau ikunaʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻenau tuí.—1 Sione 5:4.
14. ʻOku malava fēfē ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he lotu faivelengá ke tau hanganaki faitōnunga?
14 Kapau ʻoku ‘lahi ʻa e hohaʻa ʻi hotau lotó,’ ʻoku malava ke tau hanga kia Sihova ʻi he lotu faivelenga, pea te ne fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi kitautolu. (Sāme 50:15; 94:19) Te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e poto ʻoku tau fiemaʻú ke fekuki ai mo e ʻahiʻahí pea tokoniʻi kitautolu ke hanganaki tokangataha ki he ʻīsiu lahi, ko e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻa ia ko e tupuʻanga ia ʻo e fehiʻa taʻeʻuhinga ʻoku hoko ki heʻene kau sevānití. (Semisi 1:5) ʻOku malava ʻe Sihova ke ne ʻomai foki kiate kitautolu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.” (Filipai 4:6, 7) Ko e nonga ko ʻeni ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻokú ne fakamafeia kitautolu ke tau anga-mokomoko ai pē pea loto-toʻa ʻi he fehangahangai mo e faingataʻa tōtuʻá, ʻo ʻikai ke tukulolo ki he veiveiuá pe manavaheé. ʻAki hono laumālié, ʻoku malava ai ʻe Sihova ke tokoniʻi kitautolu ʻi ha meʻa pē ʻokú ne fakaʻatā ke hoko mai kiate kitautolu.—1 Kolinito 10:13.
15. Ko e hā ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo loto-kona ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí?
15 Ko e hā ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-kona ki he faʻahinga ʻoku nau fehiʻa tuʻungaʻa ʻiate kitautolú? Manatuʻi ko hotau ngaahi fili tefitó ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó. (Efeso 6:12) Neongo ʻoku fai fakakaukauʻi mo ʻiloʻilo pau hono fakatangaʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau fakafepaki ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fai ia ʻi he taʻeʻilo pe ʻoku fakalotoʻi kinautolu ʻe ha niʻihi kehe. (Taniela 6:4-16; 1 Timote 1:12, 13) ʻOku finangalo mai ʻa Sihova ke maʻu ʻe he “kakai kotoa pe” ʻa e faingamālie ke “maʻu moʻui . . . pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Ko e moʻoni, ko e kau fakafepaki ʻe niʻihi ki muʻa ko hotau fanga tokoua Kalisitiane kinautolu he taimí ni tupu mei heʻenau vakai mai ki hotau ʻulungāanga taʻemelé. (1 Pita 2:12) Tānaki atu ki ai, ʻoku malava ke tau maʻu ha lēsoni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo Sēkope ko Siosifá. Neongo naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Siosifa koeʻuhi ko hono fanga tokoua tamai-tahá, naʻe ʻikai te ne tauhi ha loto-tāufehiʻa kiate kinautolu. Ko e hā naʻe ʻikai pehē aí? Koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi naʻe kau ʻa Sihova ki he meʻa ko iá, ʻo faʻufaʻu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó ke fakahoko ai ʻEne taumuʻá. (Senesi 45:4-8) ʻOku pehē pē ʻa e malava ʻe Sihova ke fakatupunga ha faʻahinga faingataʻa taʻetotonu pē ke tau fuesia nai koeʻuhi ke lāngilangi ai hono huafá.—1 Pita 4:16.
16, 17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau hohaʻa ʻi he ngaahi feinga ʻa e kau fakafepakí ke taʻofi ʻa e ngāue fakamalangá?
16 ʻOku fiemaʻu ke ʻoua te tau hohaʻa tōtuʻa kapau ʻoku hā ngali lavameʻa ʻi ha taimi ʻa e kau fakafepakí ʻi hono taʻofi ʻa e ʻai ke laka ki muʻa ʻa e ongoongo leleí. ʻOku luluʻi ʻe Sihova he taimí ni ʻa e ngaahi puleʻangá fakafou ʻi he faifakamoʻoni ʻi māmani lahi ʻoku lolotonga fakahokó, pea ʻoku hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoá. (Hakeai 2:7) Naʻe pehē ʻe Kalaisi Sīsū, ko e Tauhi-Sipi Leleí: “Ko ʻete fanga sipi aʻata ʻoku nau tokanga ki hoto leʻo, pea ʻoku ou ʻilo kinautolu; pea ʻoku nau muimui kiate au, pea ʻoku ou ʻatu kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengata; . . . pea ʻe ʻikai hamusi kinautolu ʻe ha taha mei hoku nima.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sione 10:27-29) ʻOku toe kau foki mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻi he utu-taʻu lahi fakalaumālié. (Mātiu 13:39, 41; Fakahā 14:6, 7) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe leaʻaki pe fai ʻe he kau fakafepakí ʻe malava ke ne afeʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá.—Aisea 54:17; Ngāue 5:38, 39.
17 ʻOku faʻa hoko ʻa e meʻa kehe ia ʻi he ngaahi feinga ʻa e kau fakafepakí. ʻI ha kolo ʻAfilika ʻe taha, naʻe fakamafola ai ʻa e ngaahi loi fakalilifu lahi fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo kau ai ʻa e pehē ko e kau lotu kinautolu ki he Tēvoló. Koeʻuhi ko e meʻá ni, ʻi ha taimi pē naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní, naʻe lele ʻa Grace ki he tuʻa falé ʻo toitoi ai kae ʻoua kuo nau mavahe. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe hiki hake ai ʻe he faifekau ʻo hono siasí ʻa e taha ʻo ʻetau ʻū tohí ʻo ne tala ange ki he faʻahinga kotoa naʻe ʻi aí ke ʻoua te nau lau ia koeʻuhi ʻe fakatupunga ai ke nau liʻaki ʻa ʻenau tuí. Naʻe langaʻi heni ʻa e fieʻilo ʻa Grace. ʻI he taimi hono hoko naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻi he ʻikai te ne toitoí naʻá ne fetalanoaʻaki mo kinautolu pea maʻu ai haʻane tatau fakafoʻituitui ʻo e tohí. Naʻe kamata ha ako Tohi Tapu, pea ʻi he 1996 naʻá ne papitaiso ai. ʻOku ngāueʻaki ʻe Grace hono taimí he taimí ni ke kumi ai ki he niʻihi kehe ko ia kuo fai nai ki ai ha fakamatala hala fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Fakaivimālohiʻi Hoʻo Tuí he Taimí Ni
18. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ki muʻa ke malanga hake ha ngaahi ʻahiʻahi fefeká, pea ʻe malava fēfē ke tau fai ia?
18 Koeʻuhi ʻoku malava ʻa Sētane ke ne fai ha ʻohofi fakafokifā ʻaki ʻa e fehiʻa taʻeʻuhingá ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuí he taimí ni. ʻE malava fēfē ke tau fai ʻa e meʻá ni? Naʻe pehē ʻi ha līpooti mei ha fonua ʻa ia kuo fakatangaʻi ai ʻa e kakai ʻa Sihová: “Ko e meʻa ʻe taha kuo mātuʻaki hā mahino maí: Ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻonga fakalaumālie lelei mo houngaʻia loloto ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú kuo ʻikai haʻanau palopalema ʻi he piki maʻu ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ka ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau liʻaki ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he ‘faingamālié,’ ʻoku nau tōmokosi ʻi he malaʻe ngāue fakamalangá, pea fakangaloku ʻi he fanga kiʻi ʻīsiu īkí ʻoku nau faʻa tō ʻi he taimi ʻoku nau ʻi ha ʻahiʻahi ‘kakaha’ aí.” (2 Timote 4:2) Kapau ʻokú ke sio ki ha ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke ke fai ai ha fakalelei, fakamuʻomuʻa ʻa e feinga ke fai iá ʻo ʻoua ʻe toe toloi.—Sāme 119:60.
19. Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he anga-tonu ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he fehangahangai mo e fehiʻa taʻeʻuhingá?
19 Ko e anga-tonu ʻa e kau lotu moʻoní ʻi he malumalu ʻo e mamahi lahi ʻi he fehiʻa fakasētané ko ha fakamoʻoni moʻui ia ki he totonu, taau, mo e māʻoniʻoni ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. ʻOku hanga ʻe heʻenau faitōnungá ʻo ʻai ʻa e loto ʻo e ʻOtuá ke fiefia. Neongo hono ʻomai ʻe he tangatá ʻa e manuki kiate kinautolú, ko e tokotaha ko ia ʻa ia ko hono ngeiá ʻoku māʻolunga ia ʻi māmani mo hēvaní “ʻoku ʻikai [te ne] māʻi kinautolu . . . ke ui ia ko honau ʻOtua.” Ko hono moʻoní, ʻi he fekauʻaki mo e kotoa ʻo e kau mateaki ko iá, ʻoku malava moʻoni ke pehē: “Ko e faʻahinga naʻe ʻikai ke tāu mo kinautolu ʻa e maama ko eni.”—Hepelu 11:16, 38.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “fehiʻa” ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻuhinga kehekehe. ʻI he ngaahi potutohi ʻe niʻihi, ʻoku ʻuhinga pē ia ko e ʻofa ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ange. (Teutalonome 21:15, 16) ʻOku toe fakahaaʻi nai ʻe he ‘fehiʻá’ ha mātuʻaki ʻikai saiʻia kae ʻikai ʻi ha taumuʻa ke fai ha maumau ki he meʻa ko iá, ʻi hono kehé ko e feinga pē ke fakaʻehiʻehi mei he meʻa ko iá koeʻuhi ko ha ongoʻi ʻo e fakaliliʻa ki ai. Kae kehe, ko e foʻi lea ‘fehiʻá’ ʻoku toe ʻuhinga nai ia ki he fakafili mālohi, ko ha loto-kona hokohoko ʻoku faʻa ʻalu fakataha mo e loto-kovi. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e foʻi leá ʻoku lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fehiʻa taʻeʻuhinga ʻoku fakahoko ki he kau lotu moʻoní?
• Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e manukí ʻi ha feinga ke maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Siope mo Sīsuú?
• ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau tuʻu maʻu ʻi he fehangahangai mo e fehiʻa fakasētané?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻa Nau Lāuʻilo ki he Fakakikihi Moʻoní
Ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻIukalaine, ʻa ia naʻe tapui ai ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50, naʻá ne pehē: “Ko e tuʻunga ko ia naʻe ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai totonu ke fakafuofuaʻi pē ia ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi vā fakaetangatá . . . . Naʻe fai pē ʻe he tokolahi taha ʻo e kau ʻōfisá ia ʻenau ngāué. ʻI he taimi naʻe liliu ai ʻa e puleʻangá, naʻe liliu ʻe he kau ʻōfisá ʻa e ngaahi tuʻunga mateakí, ka naʻa mau kei tuʻu tatau ai pē kimautolu ia. Naʻa mau lāuʻilo ko e tupuʻanga moʻoni ʻo ʻemau faingataʻaʻiá kuo fakahaaʻi mai ia ʻi he Tohi Tapú.
“Naʻe ʻikai te mau vakai kiate kimautolu ko ha kau maʻukovia tonuhia ʻa e kau tangata fakafeʻātungiá. Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi kimautolu ke kātakí ko ha mahino māʻalaʻala fekauʻaki mo e fakakikihi naʻe langaʻi hake ʻi he ngoue ko ʻĪtení—ʻa e fakakikihiʻi ko ia ʻo e totonu ʻa e ʻOtuá ke pulé. . . . Naʻa mau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fakakikihi naʻe ʻikai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafoʻituitui pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kae toe pehē foki ki he ngaahi meʻa ʻa e Hau ʻo e ʻunivēsí. Naʻa mau maʻu ha mahino māʻolunga ange ki he ngaahi ʻīsiu moʻoni naʻe kau ki aí. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke mau mālohi pea fakamafeia ai kimautolu ke tauhi ʻemau anga-tonú naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi tahá.”
[Fakatātā]
Ko Victor Popovych, naʻe puke pōpula ʻi he 1970
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko hai naʻe tupu mei ai ʻa e manuki ko ia naʻe fakamoʻulaloa ki ai ʻa Sīsuú?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko Siope, Mele, mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní, hangē ko Stanley Jones, kuo nau pouaki ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová